fiskalna politika i pozicija

Fiskalna politika i pozicija RH prvenstveno osvrt na opi utjecaj svjetske ekonomske krize na RH od 2012. do 2014.g.

Uvodkrajem 2008.g. financijska kriza poprimila je svjetske razmjere (smanjenje industrijske proizvodnje i opsega trgovine)najvea gospodarska kriza nakon Drugog svjetskog rata neposredni pokreta krize bio je slom trita hipotekarnih kredita u SAD-u u ljeto 2007.g. koji je doveo do sustavne krize i pada ope gospodarske aktivnosti na svjetskoj razini

Stvarni uzroci ekonomske krize u Republici Hrvatskojuzroci krize samo su djelomino rezultat globalnih poremeaja strukturni preduvjeti za to su ve postojali i prijekao glavni uzroci krize navode se:1. tranzicija2. ratna razaranja3. kriminalno provedena privatizacija4. pogreno koncipirana ekonomska politika (usmjerena na stabilnost cijena i teaja umjesto na razvoj)

uzroci krize oitovali su se jo i prije u vidu pada izvozne potranje, drastinom smanjenju stranih ulaganja i oteanom inozemnom zaduivanjuuz skuplje zaduivanje na domaem tritu i poveanje financijskih potreba drave, suena je mogunost kreditiranja ostalih sektora, navedeni trendovi doveli su do jaanja nelikvidnostigodinama se apelira na neracionalno troenje drave

Fiskalna politika u RH u poetku krize poetak krize obiljeen je neadekvatnom visinom i strukturom javne potronje te neprilagodbomrashoda dravnog prorauna novonastaloj situacijinedostatak stabilizacijske uloge fiskalne politike bio je vidljiv i prije eskalacije krizekrajem 2007.g. kada je zabiljeeno jaanje inflatornog pritiska, fiskalna politika morala je smanjiti potronju, no uinjeno je upravo suprotno te je krajem 2007.g. i poetkom 2008.g. drava znaajno poveala rashode prorauna

Zakonodavna regulativaposljednjih godina provedena je znaajna reforma fiskalnog okvirau posljednje tri godine na snagu su stupila tri kljuna pravna akta:1. Zakon o proraunu (2009.) kojim se utvruje trogodinje razdoblje za planiranje prorauna drave2. Zakon o fiskalnoj odgovornosti (2010.) kojim se utvruju numerika fiskalna pravila3. Odluka Vlade iz 2011. o osnivanju Odbora za fiskalnu politiku pristupanjem Hrvatske EU u nacionalno zakonodavstvo prenesena je Direktiva EU-a 2011/85 o zahtjevima za proraunske okvire drava lanica

Smjernice fiskalne politike za 2014.g.dinamika rashoda odreena je trokovima financiranja visokog javnog duga, narastao uslijed viegodinjih deficita i preuzetih dugova te rashodima vezanih uz lanstvo u EUpotrebno je izdvojiti dodatnih 2,5 milijardi kuna za podmirenje rashoda za kamate, rashodi povezani s lanstvom u EU biljee porast i to za 4,7 milijardi kunanavedeni rashodi zauzimaju ukupni fiskalni okvir i ograniavaju kretanje ostalih kategorija proraunskih rashoda

EU fondoviSredstva iz EU fondova su novac poreznih obveznika Europske Unije, te se ta sredstva dodjeljuju u svrhu ispunjavanja odreenih ciljeva i prema zadanim pravilima.EU fondovi financiraju samo projekte koji su u skladu s razvojnim ciljevima Republike Hrvatske

Koritenje fondova EUod 2007.g. Hrvatskoj je instrumentom pristupne pomoi IPA na raspolaganju bilo vie od 150 mil. eura godinjeulaskom u EU dolo je do poveanja raspoloivosti sredstava iz fondova EU, ime se neposredno utjee na smanjenje pritiska koritenja proraunskih sredstava2013.g. instrumentima Kohezijske politike Hrvatskoj je bilo na raspolaganju blizu 450 mil.eura, a u 2014.g. taj se iznos procjenjuje na gotovo milijardu eura do 2020.g. predviena godinja alokacija dosegnula bi 1,2 milijarde eura

Kako do EU fondovaDa bi se neki projekt uzeo u obzir za financiranje iz EU fondova mora biti prijavljen na natjeaj za dodjelu bespovratnih sredstava te mora ispunjavati sljedee kriterije:Uklapanje projekta u neki od tematskih ciljeva EU za razdoblje 2014.-2020.Uklapanje projekta u vaee upanijske razvojne strategije i nacionalne strateke dokumenteProjekt od regionalnog znaajaProcijenjena ukupna vrijednost projektaPrihvatljivost prijaviteljaUsklaenost s propisnom vaeom prostorno-planskom dokumentacijomRijeeni imovinsko-pravni odnosiIzraeno idejno rjeenje projekta

Prihvatljivi prijavitelji projekta za financiranje iz EU fondova su:Jedinice lokalne i podrune samoupraveJavna tijela te njima izjednaena tijelaTrgovaka drutva u veinskom javnom vlasnitvu i s neprofitnim statusomKomunalna poduzea u vlasnitvu lokalne i podrune samoupraveTuristike zajedniceGospodarske i obrtnike komore te klasteri registrirani kao neprofitne pravne osobe

Meunarodni monetarni fondMeunarodna organizacija osnovana radi poticanja ekonomskog rasta, poveanja zaposlenosti i pruanja privremene financijske pomoi zemljama kojima je potrebno olakati izravnanje platnih bilanci.Financijska pomo ukljuuje kredite i zajmove lanicama MMF-a s platnom bilancom koja podupire politiku prilagodbe i reforme.188 zemalja lanica

Projekcije MMF-a za oporavak gospodarstva u 2014.g.lanovi MMF-a boravili su u Zagrebu od 30.listopada do 06. studenog 2013.g. odrani su sastanci sa predstavnicima vlasti, HNB, poslovne zajednice, sindikata i meunarodne zajednicepredvia se skroman oporavak gospodarstva na temelju eksternih izgleda i veih investicija financiranih iz javnih izvorapotencijal za rast mogu je jedino ako drava pojaa izvoz i postane aktivnije odredite za investicije, te ako pobolja svoju konkurentnost

Velik proraunski manjak u 2013. godini predvia se i za razdoblje 2014.-2016., iako u sklopu prorauna moe doi do njegove promjeneBolje uspostavljanje subvencija i socijalne pomoi, mirovinska reforma, poveanje efikasnosti PDV-a i jaanje oporezivanja imovine mogli bi se iskoristiti kako bi se ostvarila ravnotea izmeu uspostavljanja kredibiliteta politike s jedne strane i izbjegavanja pretjerano brzog pootravanja u okruju smanjivanja duga privatnog sektora s druge strane

Hrvatske vlasti ostvarile su napredak na podruju strukturnih reformiVlada je ublaila ogranienja vezana uz zapoljavanje, smanjila poticaje za prijevremeno umirovljanje, uvela postupak izvansudske nagodbe za insolventna drutva i restrukturirala nekoliko poduzea u dravnom vlasnitvuVeliki pomaci ostvareni su i privatizacijomZa daljnji razvoj potrebno je i poveati sposobnost prilagodbe trita rada, poboljati participaciju trita rada te zatititi predvidljivo regulatorno okruje i osnaiti poslovnu klimu

ZakljuakRepublika Hrvatska je u EU ula u gospodarski nepovoljnom trenutkuVlada RH pokrenula je mjere za financijsko restrukturiranje i poboljanje konkurentnosti gospodarstva ponajprije kroz mogunost izvoza na trite od pola milijarde potroaapozitivni efekti ulaska u EU oekuju se tek od 2015.g. kada bi se trebala poveati apsorpcija strukturnih i kohezijskih fondova gospodarskom rastu pridonijeti e aktivnosti usmjerene poticanju javnih i privatnih investicija

LITERATURAProf.dr. Jeli Boidar, Financijsko pravo i financijska znanost, Birotehnika, Zagreb, 1994. str. 513. -527.Lj. Juri, Financijska kriza i fiskalna politika, EKONOMSKI PREGLED , 61, (5-6) str. 317-334Internet stranice:www.minfin.hr . Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013. 2015.www.minfin.hr. Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. 2016.www.hgk.hr. U susret fondovima kohezijske politike u Hrvatskojwww.bussiness.hr. MMF: Hrvatska je ula u petu godinu recesije, a i skroman oporavak u 2014. je vezan uz visoke rizike, lanak objavljen 11.11.2013.g.