� Sarajevo � Godina XIII � 27. oktobar/listopad 2010. god. � 2 KM Izlazi srijedom

D 2

,80

EE�

A 2

,80

EE�

NL

2,8

0 EE

�S

32

,00

SE

K�

CH

4,4

0�

DK

19

,00

DK

K �

H 1

4K

N �

2EE

�1

00

DIN

713

Potresna ispovijest

Dani u Beogradskomzatvoru

Moj sin Malik Tvrdoglavisam Balkanac

Halit ERGENÇ

Ilija

JURI

[I]

Damir URBAN

Ekskluzivno

Iz sadr`aja

64

30

68

20

24

6 Cafe 38 Kolumna 64 Portret 81 Horoskop

82 Arte punkt

magazin za cijelu porodicuIzdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnaa ii ooddggoovvoorrnnaa uurreeddnniiccaa

Elameri [KRGI]-MIKULI]

ZZaammjjeenniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniiccee

D`emal D@AKMI]

PPoommoo}}nniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniicceeAlma RED@EPAGI]

LLeekkttoorriiccaaIndira PIND@O

RReeddaakkcciijjaaLejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Najda VRANI]Zana KOLO[

Amela KESEROVI]Selma MULI]FFoottoo--sslluu`̀bbaa

AVAZ-ROTO PRESSSSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaa

Ahmet BAJRI] BLICKOEmira GLUMAC

Hedija MEHMEDI]Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

D`emka KARA^AMelina KAMERI]Veselin GATALO

DDiizzaajjnnLarisa HASANBEGOVI]

DDiirreekkttoorr DDrruu{{ttvvaaSanja ISANOVI]

IIlluussttrraacciijjee Agencija „Shutterstock“

DDTTPP ssttuuddiioo

AVAZ-ROTO PRESSOOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee RADIN PRINT d.o.o. Zmaja od Bosne 4

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjeeTE[ANJSKA 24 b

TTeelleeffoonnii281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee--mmaaiill:: azra@avaz.ba

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: marketing@avaz.ba

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunniiUNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.33832048932443

55 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169 SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

Arijana ^ULINAOvo nije dobavitezova

Mert FIRATProblemati~nibrat iz„1001 no}i“

Na{a temaKo su Bosanke o kojima pi{usvjetski mediji

SinanALIMANOVI]

Najljep{e godines „Indexima“

U posjeti Nj.E.Flamuru GASHIJUKu}a puna ljubavi

Dejana ROSULJA[Mu{karac

pored mene mora imati stila

40

6/azra 2010.

azraCafé

Uskoro roditelji

Zeni~ka glumica sa sarajevskom adresom D`enita Imamo-vi} (37) u petom je mjesecu trudno}e. Ona i njen suprug, ta-ko|er glumac Aldin Omerovi} (26), u februaru naredne go-dine trebalo bi da postanu roditelji. D`enita se dobro osje}a ijo{ igra u predstavi Narodnog pozori{ta „Gra|anin i plemi}“i radit }e sve dok joj to trudno}a bude dozvoljavala.

Popularna glumica koja je {irokom gledateljstvu poznataiz serija „Viza za budu}nost“, „Na{a mala klinika“ i „ Lud,zbunjen, normalan“, tako|er ne zapostavlja ni svoje obavezena fakultetu, gdje kao asistentica profesora MiralemaZub~evi}a na predmetu Gluma skoro svakodnevno radi sastudentima. A.R.

D`enita IMAMOVI] i Aldin OMEROVI]

» Imamovi}: Brak i roditeljstvo

» Omerovi}: Posao i ljubavmogu zajedno

8/azra 2010.

azraCafé

Nakon spektakularnog konce-rta „Tri kralja“, u sarajevskojSkenderiji, u dvorani „MirzaDeliba{i}“, u ~etvrtak, 11.novembra ove godine u 20sati, bit }e uprili~en jo{ je-dan muzi~ki spektakl - deve-

ta dodjela priznanja „Bh. muzi~ki oskar“. U no}i zvijezda, nagra|ivat }e se samo najbo-

lji iz muzi~kog stvarala{tva, ali i drugih sfera ja-vnog djelovanja u na{oj zemlji i Regiji.

Halid Be{li}, Hanka Paldum, Vahid Hali-lhod`i}, ]iro Bla`evi}, Donna Ares, Halid Mu-slimovi}, Dragana Mirkovi}, D`enan Lon~are-vi}, Aco Pejovi}, Eldin Huseinbegovi}... samosu neka od imena koju }e publika imati prilikupozdraviti u Skenderiji.

- Danas je te{ko odr`ati kontinuitet u bilo~emu {to radi{, a naro~ito u oblasti koja je odop}eg dru{tvenog interesa, zato sam izuzetnoponosan, jer dokazujemo da smo odr`ali taj ko-ntinuitet i da smo devet dugih godina zajedno -kazao nam je utemeljitelj „Bh. muzi~kog oska-ra“ Nazif Gljiva.

Karte za ovaj muzi~ki spektakl su gotovo ra-sprodate, a i laureati su ve} potvrdili svoj dola-zak u bh. prijestolnicu.

Halid Be{li} i zvani~no }e u Sarajevu biti kr-unisan kraljem Balkana, Hanka Paldum kralji-com sevdaha, a Selma Bajrami princezom folka.Donna Ares je pop pjeva~ica godine u na{oj ze-mlji, dok je Emina Jahovi} muzi~ka li~nost zapodru~je Balkana.

Proslavljeni trener u inozemstvu i aktuelni

No} velikana u Skend

» Ana Nikoli}me|u

nagra|enim

» Jahovi}: Priznanje zamuzi~ku li~nost za podru~je Balkana

» Be{li} progla{enkraljem Balkana

azra 2010./9

prvi ~ovjek zagreba~kogNK „Dinamo“, Mostar-ac Vahid Halilhod`i} jeli~nost godine.

- Mnogo je razlogazbog ~ega je Halilhod`i}izabran za li~nost godi-ne. On je jedan od naju-glednijih Bosanaca i He-rcegovaca u inozemstvu ineko ko u svijetu godi-nama na najljep{i na~inpromovira svoju zemlju.Ako su ga francuski pre-

dsjednik i francuska dr`ava mogli nagraditi Legijom ordena ~asti, koju si-gurno zaslu`uju tek rijetki, onda je vrijeme da mu se i BiH zahvali za sve{to je kao igra~ nekada postizao u „Vele`u“, PSG-u, a potom i kao trener uParizu, Casablanci, Obali Slonova~e... Postoji li popularnija i zanimljivijali~nost trenutno u Regionu od njega? Ne postoji, sigurno! - obja{njava Gljiva idodaje da }e se novembarska no} dugo pamtiti. � A. K.

Barbarez, Burhan,Be{lagi}: Me|u prvim dobitnicima bh. oskara

Dosad su priznanje za li~nost godine dobili: Sergej Barbarez, To{eProeski, Emir Had`ihafizbegovi}, Miroslav ]iro Bla`evi}, Jasmin Ima-movi}, Almir ^ehaji} Batko, Halid Be{li}, Safet Isovi}.

nderiji

» Halilhod`i}: Nakon francuskog Ordena ~asti u svojoj zemlji }e se okititi priznanjem za li~nost godine. U Sarajevo }e doputovati sa Zdravkom Mami}em

» Gljiva: Ponosansam {to smo devet godina zajedno

» Bla`evi} kao specijalni gost ponovo u Sarajevu

azraCaféGlavnu mu{ku ulogu u filmu koji re`ira Ange-lina Jolie igra bh. glumac Goran Kosti}, koji go-dinama `ivi i radi u Velikoj Britaniji. Kosti} jemalo poznat ovda{njoj javnosti, iako je ~estosara|ivao s proslavljenim glumcima, a i poja-vljivao se u mnogim poznatim filmovima kao{to su „The Hunting Party“ s Richardom Ger-eom, „Taken“ s Liamom Neesonom, te uBBC-jevoj sapunici „East Enders“.

Nekada najbolja teniserka svijeta MariaSharapova uskoro }e stati pred mati~ara.Kako pi{u ameri~ki mediji, slovenskiko{arka{ Sa{a Vuja~i}, koji igra u LA La-kersima, zaprosio je tenisku zvijezdu, skojom je u vezi od 2009., u svom domuna Manhattan Beachu u Californiji. Ukrugu najbli`ih prijatelja priredili su timpovodom ro{tiljsku zabavu.

Srbijanski glumac Predrag Miki Manojlovi}osvojio je na njujor{kom Gotham festiva-lu nagradu za najbolju mu{ku ulogu u fi-lmu „Neka ostane me|u nama“, autoraRajka Grli}a, a film je dobio i nagradu zanajbolje ostvarenje na Festivalu. Manojlo-vi} je tim povodom medijima izjavio daje ovo prilika da se uka`e na lo{e stanje udoma}oj kinematografiji.

Voditeljica Vanja Halilovi} odnedavno jedobila novi radni anga`man. Nekada{njavoditeljica RTL-ove showbiz emisije„Exkluziv“ od prije nekoliko dana vodiDnevnik na Hrvatskoj nezavisnoj televizi-ji, ~ije redakcije se nalaze u Voloderu por-ed Kutine. Rukovodstvo TV ku}e izjaviloje da su Vanju izabrali jer je profesionalna.

Zvijezda akcionih filmova Jean Claude VanDamme demantirao je putem svoje Face-book stranice da je do`ivio bla`i sr~aniudar na snimanju filma „Weapon“ u NewOrleansu, kako su prije nekoliko danaobjavili brojni mediji. Glumac je napisaoda javnost ne treba vjerovati svemu {to sepi{e i da se osje}a veoma dobro.

U organizaciji agencije „Haarlem“, 17. nove-mbra, u Zagrebu }e, ~etvrtu godinu zaredom,biti odr`an koncert posve}en sevdalinci. Uokviru „Sevdaha u Lisinskom“ nastupit }eZehra Deovi}, Alma Suba{i}, Ned`ad Salko-vi}, Merima Njegomir, Hanka Paldum,Ned`ad Imamovi}, Nedeljko Bilki}, Muha-med Mujkanovi}, Amira Medunjanin, HariVare{anovi} i Edin Karamazov.

Rod Stewart otkrio je da je sa 18 godinadobio k}erku koju je zbog tada{nje lo{efinansijske situacije dao na usvajanje. Sa-rah Streeter je za~eta nakon Rodove lje-tne romanse, a do 18. godine nije znalada joj je on tac. U bliskiji kontakt stupilisu nakon {to je Sarah prije tri godineumrla majka koja ju je usvojila. Danas jeona nezaobilazni ~lan velike Rodove po-rodice.

Kroz `ivot sam stekao uvjerenje da kazna za lo{a djela dolazi

sama. Ne moram ja nikome ni{tavra}ati, jer taj neko kad-tad dobije

po nosu i bez mene

Rije~i kao nadahnu}e“

10/azra 2010.

De

nis

LA

TIN

“

azra 2010./11

»

Uprkos tome {to je cijela Fra-ncuska bila blokirana {tra-jkovima zaposlenih u ja-vnom, avio i `eljezni~komtransportu, mala ekipa od~etiri novinarke iz Sarajeva ipredstavnice firme „Velux

BiH“ Naide Grabovica, uspjela je pro{le sedmicesti}i na odredi{te - francusku historijsku luku LaRochelle na obali Atlantskog okeana.

Putovanje od Sarajeva do idili~nog gradi}ana zapadnoj obali Francuske trajalo je 12 sati.No, trud se isplatio, a sav umor je nestao ve}pri prvom susretu s ovim lijepim gradom. Ia-ko smo se potajno nadali da }emo ba{ miuspjeti saznati gdje su prije vi{e od sedam sto-tina godina vitezovi Templari sakrili svojeblago, pravi razlog na{eg dolaska bio je susreti dru`enje predstavnika firme „Velux“ iz cije-log svijeta, dodjela sada ve} tradicionalnih na-grada ove grupacije studentima arhitekture, testart jedrili~arske utrke „Velux 5 Oceans“.Poznata kao najdu`a i najte`a okeanska utrka„Velux 5 Oceans“ je takmi~enje za prevlada-

„Velux 5Oceans“

U borbi s vodom, vjetrom i suncem

Novinari iz BiH, zahvaljuju}i doma}inima iz kompanije „Velux“, imali su priliku boraviti u La Rochellu, francuskoj

historijskoj luci na Atlantskom okeanu,te prisustvovati po~etku jedrili~arske utrke

„Velux 5Oceans“. Startu solo utrke, u kojoj }epet hrabrih skipera obi}i pet okeana,

prisustvovali su brojni zaljubljenici u ovajsport iz cijelog svijeta, a mi vam donosimo

dijeli} atmosfere s dalekih mora

Pi{e: Alma RED@EPAGI]

12/azra 2010.

azraCafé

vanje ekstremnih izazova i postizanje izvanre-dnih rezultata.

Hrabre skipere - Brada Van Liewa iz SAD-a,Dereka Hatfielda iz Kanade, Zbigniewa Gutko-wskog iz Poljske, Christopha Bullensa iz Belgijei Chrisa Stanmore-Majora iz Velike Britanije,„Velux“, jedan od glavnih sponzora utrke, pre-dstavio je na posebno uprili~enoj press-konfere-nciji za novinare u La Rochellu. Iako dolaze izobi~nog okru`enja, oni nisu obi~ni ljudi. Imalismo priliku uvjeriti se u to i sami. Navikli nahladne okeanske vjetrove i ki{u ovi su ljudi i sre-dinom oktobra, prije polaska na put oko svijeta,po luci {etali lagano obu~eni, a Chris Stanmorejapanke nije skinuo ~ak ni kada je utrka po~ela.

Duh, vrijednosti i priroda utrke, kao i samiskiperi, zapanjuju}e su sli~ni onima sponzora„Velux grupacije“. Oboje se upu{taju u bitku s

prirodom i savladavaju ih, oboje se oslanjaju natrajnost proizvoda kako bi pre`ivjeli i pobijedili,oboje trebaju, razumiju i koriste sun~evu energi-ju.

Neki ih nazivaju hrabrim, neki ludim, ali svihpet skipera imaju jedan san - utrkivati se jahtomsami oko svijeta. To je san koji }e slijediti goto-vo doslovno na kraj svijeta s vatrenom stra{}u, u{ta smo se i sami mogli uvjeriti razgovaraju}i snjima, san koji u drugi plan potiskuje porodicu,prijatelje posao pa ~ak i sam `ivot.

Oni }e u utrci koja }e se odvijati u pet faza -od La Rochella, odakle su krenuli 17. oktobra,do Cape Towna, pa dalje Wellingtona, prekoSalvadora i Charlstona - plovit }e na pet okeanai na prolje}e 2011. vratiti se u po~etnu luku LaRochelle.

Dirljive su bile scene opra{tanja skipera s por-odicama i njihovim najmilijima koji su do{liispratiti ih na jedno od najneizvjesnih putova-nja. Jedan ~ovjek, jedan brod, utrkuju se prekonajsurovijih svjetskih okeana, bore}i se sa sna-gom vode, vjetra i crpe}i snagu i energiju iz su-nca.

» Utrka duga 30.000nauti~kih milja po~ela je 17. oktobra

» Chris Stanmore Majorna svojoj jahti na

po~etku utrke, iako jepuhao hladni okeanski

vjetar, bio je bos

»

Manipulacija jedrima, navigacija i borba s}udima okeana je poseban izazov poznat samoonima koji su imali priliku da to osjete uz, nara-vno, manje ili vi{e uvje`banu posadu. Oplovitisvijet na luksuznom brodu je, tako|er, posebna„avantura“ koja se prepri~ava generacijama. Ka-ko se onda, prema tim kriterijima, naziva kada

se bez posade u jedrilici u~ini to isto? Najbla`ere~eno, avantura koja se grani~i s ljudskim razu-mom.

„Velux 5Oceans“ je upravo to. Ultimativniizazov za ~oveka i brod, koji je osmi{ljen tako dase u pet etapa oplovi Zemljina kugla. Zbog togase ova regata smatra najte`im individualnim spo-

rtskim takmi~enjem u kojem takmi~ari treba dapreplove pet okeana, izbore se s }udima mora italasa, navigacijom i isprobaju svoju fizi~ku ipsihi~ku izdr`ljivost, koja nije predvi|ena za~ovjeka po genetskom kodu svoga postojanja.Do maja 2011. godine skiperi bi potpuno samiu svom brodu trebalo da preplove 30.000 nau-ti~kih milja, odnosno 50.000 kilometara. Pratit}emo ih na njihovim odmori{tima i nastavitiizvje{tavati o ovom ~udesnom pute{estvuju oke-anima.

Pobjednik utrke „Velux 5 Oceans“ bit }e onajko postigne najvi{e bodova, a nagradni fond uvrijednosti 500 hiljada eura do sada je najve}i uhistoriji utrke jahti, zahvaljuju}i glavnom spo-nzoru „Velux Group“. �

azra 2010./13

Nagrade za studente arhitekture

Me|unarodna VELUX nagrada za stude-nte arhitekture dodjeljuje se svake druge godi-ne i otvorena je za studente iz cijelog svijeta.Nagradom „Svjetlost sutra{njice“ VELUX `eliodati priznanje dnevnoj svjetlost i u~vrstitiulogu dnevne svjetlosti u gra|evinskom diza-jnu, u skladu s vizijom firme o promocijudnevne svjetlosti, svje`eg zraka i kvaliteta`ivota.

Ove godine na konkurs su se prijavili stu-denti arhitekture iz 85 zemalja, me|u kojimasu bili i bh. budu}i arhitekti. Na`alost, na{istudenti nisu se na{li me|u nagra|enim. Inte-rnacionalni {esto~lani `iri sastavljen od arhite-kata iz cijelog svijeta i jednog predstavnika fir-me „Velux“ na sve~anoj ceremoniji u La Ro-chellu proglasio je najbolje radove i studenti-ma uru~io priznanja i nov~ane nagrade.

Prva nagrada pripala je studentima: Park Yo-ung-Gook, Kim Dae Hyun, Choi Jin KyU,Kim Won Ill s „Hanyang University“ u Seulu uJu`noj Koreji za projekt „Constellation of lightfields - Sliding fluctuation of mobius strippedroof“. Drugu nagradu dijele studenti s„Tianjin“ Univerziteta iz Kine: Ma Xin, WangRui i Yang Meng sa studentom Joe Wu s„Delft University of Technology“ iz Holandije.

» Dio bh. ekipe u La Rochellu: Vila Sutovi}, Naida Grabovica, Alma Red`epagi} i Mersiha Drinjakovi}

» Hrabri skiperi koji }e sami na svojim jahtama oploviti pet okeana

» Historijska luka La Rochell, odaklesu prije sedam vijekova vitezovi

Templari isplovili s blagom

» Opro{taj od poljskog takmi~ara Zbiginewa Gutkowskog

Ekskluzivno Halit ERGENÇ

14/azra 2010.

Bergkao

» Onur Aksal jemu{karac kakvog

pri`eljkuje ve}ina `ena

azra 2010./15

»

g uzar je zablistalamajka

Razgovarala: Elvedina D@AKMI]

Onur Aksal, jedan od gla-vnih likova iz serije „1001no}“, mu{karac je kakvogpri`eljkuje ve}ina `ena.Nastranu to {to jeuspje{an poslovni ~ovjek,jer takvih ima bezbroj. On

je i nje`an, romanti~an, pouzdan, bri`an, vjer-an, na njega se uvijek i u svim situacijamamogu}e osloniti, uz njega se mo`ete osje}atisigurno, ~emu sve `ene, na kraju, te`e. Utjelo-vio ga je Halit Ergenç, 40-godi{nji turski glu-mac, koji s Onurom ima mnogo sli~nosti.Ve`e ih i ljubav prema istoj `eni - [eherzadi,odnosno glumici Berguzar Korel. Sudbina jehtjela da se ovaj gluma~ki par zaljubi i zakunena vje~nu ljubav, snimaju}i upravo jednu od

najve}ih ljubavnih pri~a na turskoj TV sceni.Ta pri~a im je donijela slavu van granica Tur-ske, o kojoj nijedno nije sanjalo.

- Prije svega, po`elio bih sve najbolje vama,na{oj publici u Sarajevu i {irom Bosne i Her-cegovine. Nikada nismo ni pretpostavili da biserija mogla posti}i takav uspjeh. To je biloveliko iznena|enje za nas i sretni smo zbog to-ga. ^injenica je da sve ove godine nismo znalimnogo o umjetnosti nama bliskih zemalja, pa

Magazin „Azra“ je prvi u Bosni i Hercegovini dobiointervju s jo{ jednom zvijezdom turske serije „1001no}“ - Halitom Ergençom. Osim u seriji, u`ivajte i u

narednim redovima u kojima ovaj glumac pri~a o svojim ulogama, ljubavi, supruginoj trudno}i

i poro|aju, sin~i}u Aliju...

» Berguzar i Halit: Oboje vole romanti~na iznena|enja

16/azra 2010.

» se nadam da }e se to brzo promijeniti. Nakonuspjeha „1001 no}i“ vjerujem i da }e se kvali-tet stvaranja turskih serija prepoznati i u dru-gim evropskim zemljama.

� JJeessttee llii iikkaaddaa bbiillii uu nneekkoojj oodd zzeemmaalljjaa uu kkoojjii--mmaa ssee ttrreennuuttnnoo pprriikkaazzuujjee „„11000011 nnoo}}““ ii bbiissttee lliivvoolljjeellii oottii}}ii??

- Nisam, na`alost. Nadam se da }u, prijesvih, do}i u Bosnu.

� VVaa{{ee nneennee ssuu ss BBaallkkaannaa.. IImmaa llii nnee{{ttoo uu VVaa{{oojjppoojjaavvii,, tteemmppeerraammeennttuu,, {{ttoo jjee ttiippii~~nnoo zzaa BBaallkkaann??

- Mo`da svijetle o~i i kosa, to nije tipi~noza Turke. Tako|er, jedni drugima u porodiciznamo re}i da smo tvrdoglavi poput Albanaca.

� UU sseerriijjii „„11000011 nnoo}}““ iimmaattee ddiivvnnoo pprriijjaatteelljjssttvvooss KKeerreemmoomm.. DDrruu`̀iittee llii ssee vvaass ddvvoojjiiccaa pprriivvaattnnoo??

- Ne dru`imo se, ali ~esto se susre}emo naistim doga|ajima i uvijek se lijepo ispri~amo inasmijemo. Ina~e, ne dru`im se s kolegama skojima snimam.

� [[ttaa mmiisslliittee oo lljjuubbaavvii iizzmmee||uu [[eehheerrzzaaddee iiOOnnuurraa?? JJee llii ttaakkvvaa lljjuubbaavv mmoogguu}}aa uu ssttvvaarrnnoomm`̀iivvoottuu,, ddaa lljjuuddii pprroo||uu kkrroozz ttoolliikkoo pprroobblleemmaa iiiisskkuu{{eennjjaa ii ooppeett oossttaannuu sskkuuppaa??

- Naravno da je mogu}a. Prava ljubav po-stoji. Ljubav je ljubav, opstaje uprkos svemu{to se de{ava oko nje i {to je uni{tava. Zato jezovemo ljubav...

� BBeerrgguuzzaarr jjee iizzjjaavviillaa ddaa ssttee jjee zzaapprroossiillii nnaa rroo--

mmaannttii~~aann nnaa~~iinn:: kklleekknnuullii ssttee iisspprreedd nnjjee ii rreekkllii ddaajjoojj ppookkllaannjjaattee ssvvoojjee ssrrccee.. DDaa llii jjoojj ii ddaalljjee pprrii--rree||uujjeettee rroommaannttii~~nnaa iizznneennaa||eennjjaa??

- Naravno, volim to raditi, jer ona u`iva uromantici. Tako|er, s vremena na vrijeme iona meni priredi sli~no iznena|enje.

� [[ttaa VVaamm ssee nnaajjvvii{{ee ddooppaaddaa kkoodd BBeerrgguuzzaarr??- Ona je divna li~nost, krasi je mnogo lije-

pih osobina, pa mi je te{ko izdvojiti neku.Ipak, u posljednje vrijeme je zablistala kaomajka. Mislim da se tu prona{la i u toj ulozije, naprosto, predivna. Sve druge njene osobi-ne su neuporedive s tom.

� KKaakkoo ssttee zznnaallii ddaa jjee pprraavvaa `̀eennaa zzaa VVaass?? - Ne mogu opisati taj osje}aj. Jednostavno

sam to znao...

� JJee llii VVaamm bbiilloo ttee{{kkoo gglluummiittii sskkuuppaa ii bbiissttee llii ttoovvoolljjeellii ppoonnoovviittii??

- Nije bilo te{ko. Oboje smo profesionalci iu poslu se dobro sla`emo. Naravno da bismouskoro ponovo mogli glumiti skupa, ali akonas oboje zainteresira neki projekt.

� BBeerrgguuzzaarr jjee iizzjjaavviillaaddaa ssttee ssee ii VVii uuddeebblljjaalliittookkoomm nnjjeennee ttrruuddnnoo}}ee..KKaakkoo ssttee ssee,, oobboojjee,, nnoo--ssiillii ss ddrruuggiimm ssttaannjjeemm;;jjeessttee llii bbiillii zzaabbrriinnuuttii,,oopprreezznnii iillii ooppuu{{tteennii??

- Da, dobio samnekoliko kilograma„u trudno}i“ i to sezove empatijska de-bljina. Sve smo pro-lazili skupa, ali ipak,na kraju je ona bila

ta koja je bila tru-dna i koja se

porodila. Tihdevet mjeseci sam je nastojao opu-

stiti, u~initi joj dane trudno}eljep{im i lak{im. Tako smo

u`ivali oboje i s nestrplje-njem i{~ekivali dan

ro|enja na{eg djeteta.

� JJeessttee llii pprriissuussttvvoovvaalliippoorroo||aajjuu ii kkaakkoo ssttee ssee

oossjjee}}aallii uu ttoomm mmoo--mmeennttuu??

- Bio sam sBerguzar sve vri-jeme, do dolaskaAlija na svijet.@elio sam joj nataj na~inolak{ati, pru`itipodr{ku. Te{koje opisati kakosam se tadaosje}ao, bilo jemnogo emoci-ja. Prije svega,divio sam se

njoj i na{em sinu.

� VVoolliittee llii ssee iiggrraattii ssaa ssvvoojjiimm ssiinnoomm,, mmiijjeennjjaatteellii mmuu ooddjjee}}uu,, hhrraanniittee llii ggaa,, iizzvvooddiittee uu {{eettnnjjuu......??

- Volim provoditi vri-jeme s njim, to su drago-cjeni trenuci u kojima seigramo, pjevamo; uspa-vljujem ga, presvla~im...U`ivam u o~instvu.

� LLii~~ii llii AAllii nnaa VVaass iilliinnaa ssuupprruugguu??

- Mijenja se. Kada serodio, bio sam ubije|enda vi{e li~i na mene. Na-kon nekog vremenapo~eo me podsje}ati naBerguzar... Mislim da sada li~i na oboje po-malo, ali da ve} ima i druga~ije, svoje karakte-ristike.

� UU`̀iivvaattee llii uu ssllaavvii kkoojjuu iimmaattee VVii ii VVaa{{aa ssuupprr--uuggaa?? JJeessttee llii iikkaaddaa ppoo`̀eelljjeellii ddaa nniissttee ppoozznnaattii??

- Nastojimo u`ivati u slavi, ali i u na{oj pri-vatnoj sre}i. Ako treba da otputujemo negdjeu inozemstvo, prvo razmislimo koliko smo ta-mo poznati, jer zaista po`elimo biti sami, pro-voditi vrijeme skupa, a da nas niko ne uzne-

Kao SulejmanVeli~anstveni� HHoo}}eettee llii ssee uusskkoorroo ppoojjaavviittii uu nneekkoojj nnoovvoojj sseerr--iijjii?? VVoolliittee llii gglluummiittii uu nnjjiimmaa ii ddaa llii iihh gglleeddaattee??

- Ljetos sam zavr{io snimanje filma, koji }euskoro biti u kino-dvoranama. Tu je i serija ukojoj }u igrati naredne sezone. Glumit }u Ka-nuni Sultan Suleymana, odnosno SulejmanaVeli~anstvenog. Dugo sam ~ekao na ovaj pro-jekt i veoma sam uzbu|en {to }u igrati takvuulogu. Sve svoje projekte gledam, kritiziramsebe, i poku{avam shvatiti gdje sam grije{io,kako to u budu}nosti ne bih ponavljao. Ipak,meni nije zabavno gledati sebe na televizijikao {to je to vama, pretpostavljam.

Da, dobio sam nekoliko

kilograma „u trudno}i“ i to se

zove empatijska debljina. Sve

smo prolazili skupa, ali ipak,

na kraju je Berguzar bila tru-

dna i ona se

porodila. Tih devet mjeseci

sam je nastojao opustiti,

u~initi joj dane

trudno}e ljep{im i lak{im

“

» Nakon uspjeha „1001 no}i“ vjerujem da}e se prepoznatikvalitet turskih serija

azra 2010./17

Pla}a koju sam dobivao

u ameri~kom teatru nije bila

dovoljna, pa sam morao raditi i

druge poslove kako bih pre`ivio.

Na kraju, konobari tamo lak{e

dolaze do posla nego glumci

“

mirava.

� JJee llii lliijjeeppoo `̀iivvjjeettii uu IIssttaannbbuulluu,, kkoojjee ssuu nnjjeeggoovveepprreeddnnoossttii ii nneeddoossttaaccii??

- Volim Istanbul sa svim njegovim vrlina-ma i manama. Festivali, koncerti, izlo`be imnogo drugih doga|aja; sve te pozitivne, lije-pe stvari se de{avaju u mom gradu. S drugestrane, tu je i `ivotni stil metropole: svi negdje`ure, rade, saobra}aj zna biti veoma naporan ifrustriraju}i. Zato ne idem ~esto vani, osimako moram. Radije ostajem ku}i, s porodi-com.

» Halit ima mnogo sli~nosti

s Onurom

»

» Dobio sam nekolikokilograma

„u trudno}i“

18/azra 2010.

» � UU „„11000011 nnoo}}ii““ mmoo`̀eemmoo vviiddjjeettii mmooddeerrnnuu TTuu--rrsskkuu,, aallii ii zzeemmlljjuu kkoojjaa ppoo{{ttuujjee ttrraaddiicciijjuu,, ssttaarriijjeelljjuuddee,, oobbii~~aajjee...... @@iivviittee llii nnaa ttaakkaavv nnaa~~iinn??

- @ivimo modernim `ivotom, koji je istovr-emeno i tradicionalan. Na{e porodi~ne veze suveoma jake. Iskusili smo isto {to i na{i rodite-lji prije nekoliko decenija.

� IIppaakk,, jjeeddnnoogg ddaannaa ssttee ssppaakkoovvaallii kkooffeerree ii oottii{{llii`̀iivvjjeettii uu NNeeww YYoorrkk.. KKaakkoo VVaamm ssee ssvviiddiioo `̀iivvoott uu

ggrraadduu ppoottppuunnoo ddrruuggaa~~iijjeemm oodd IIssttaannbbuullaa??- @ivot tamo je isti poput onog u Istanbu-

lu: ima uspone i padove, ali ne smijete se pre-dati. U`ivao sam u New Yorku takvom kakavjeste. Ipak, Istanbul je nezamjenjiv, to je mojgrad i nevjerovatan je.

� JJee llii iissttiinnaa ddaa ssttee uu NNeeww YYoorrkkuu rraaddiillii kkaaoo kkoo--nnoobbaarr ii zzaa{{ttoo??

- Da, radio sam kao konobar i barmen. Bi-lo je te{ko, jer sam glumac, ali je istovremenoi zabavno. To je bilo i sasvim novo iskustvo zamene. Pla}a koju sam dobivao u teatru nijebila dovoljno velika, pa sam morao raditi i dr-uge poslove kako bih mogao pre`ivjeti. Na kr-

aju, konobari tamo lak{e dolaze do posla negoglumci.

� JJeessttee llii oossttvvaarriillii ssvvoojj aammeerrii~~kkii ssaann?? KKoolliikkoo gglluu--mmccii iizz TTuurrsskkee iillii ddrruuggiihh zzeemmaalljjaa mmoogguu uussppjjeettii uuHHoollllyywwoooodduu??

- Nisam ostvario ameri~ki san u pravomsmislu. Mogu re}i da sam ispunio svoja o~eki-vanja i ku}i se vratio zadovoljan.

� ZZaavvrr{{iillii ssttee UUnniivveerrzziitteett „„MMiimmaarr SSiinnaann““,,OOddssjjeekk zzaa ooppeerreettuu ii mmjjuuzziikkllee,, ii vvoolliittee ppjjeevvaattii.. JJeesstteellii iikkaaddaa rraazzmmii{{lljjaallii oo mmuuzziiccii kkaaoo ssvvoojjoojj pprrooffeessiijjii??

- Glumio sam i pjevao u mnogim mu-zi~kim teatrima. Sada sam „samo“ glumac ivolim to. Ali nikad ne znam {ta vrijeme mo`edonijeti. Ako dobijem dobru ponudu - pjevat}u, za{to ne.

� KKaakkvvee uullooggee vvoolliittee??- Razli~ite, glumac sam i uloge biram pre-

ma scenariju.

� VVaa{{ oottaacc jjee,, ttaakkoo||eerr,, gglluummaacc.. JJeessttee llii ppoonnoossnniinnaa nnjjeeggoovvuu kkaarriijjeerruu,, ii oobbrraattnnoo??

- Moj otac ima vlastiti na~in `ivota. Bio je

vrlo kreativan i talentiran. U~inio je sve na-jbolje u svojoj bran{i i za nas. Sretan sam {toimam takvog oca. ^ak i sada mogu nau~iti{to{ta od njega.

� SSttuuddiirraallii ssttee bbrrooddooggrraaddnnjjuu.. ZZaa{{ttoo ssttee oodduussttaalliioodd nnjjee?? IImmaattee llii bbrroodd ii uu`̀iivvaattee llii uu pplloovviiddbbii??

- Studij brodogradnje sam upisao pod utje-cajem rodbine. Sre}om, brzo sam shvatio dataj posao nije za mene i odustao sam. Nisamse `elio time baviti, to nije bilo ono ~emu samte`io. Jedna od stvari u kojima najvi{e u`ivamjesu more i ronjenje, ali gradnja brodova nijeza mene. Na`alost, nemam ni brod.

� IImmaattee llii nneekk hhoobbii ii iimmaattee llii,, uuoopp}}ee,, vvrreemmeennaazzaa ttoo??

- Volim prirodu i putovanja. Volim roniti.Pod vodom sam tako opu{ten i slobodan. Vo-lim raditi i od posla zavisi moje slobodno vri-jeme. Kada ga imam, ~esto radim stvari kojesu opet u vezi s poslom: slu{am muziku i gle-dam filmove. Otkako se Ali rodio, najvi{e slo-bodnog vremena sam s njim. ^ini se da suduga putovanja odgo|ena na neko vrijemezbog njega. �

» Osim s Berguzar, ne dru`im

se s ostalim kolegama iz„1001 no}i“

Nastojimo u`ivati u slavi,

ali i u privatnoj sre}i.

Ako treba da otputujemo

negdje u inozemstvo, prvo

razmislimo koliko smo tamo

poznati, jer zaista

po`elimo biti sami, provoditi

vrijeme skupa, a da nas

niko ne uznemirava

“

» Da bih pre`ivio uNew Yorku, radiosam kao konobar

Region Arijana ^ULINA

20/azra 2010.

Razgovarala:

Amela KESEROVI]

Ljudima je uvijek do smijeha, ali ni-je do ismijavanja. Posao koji radimje vrlo ozbiljan i nimalo lagan, po-gotovo ako ga radite dugo i teme-ljito - ka`e splitska glumica Arijana^ulina, koja je nedavno gostovalau sarajevskom „Coloseumu“, te jo{

jednom publiku odu{evila komi~nim bravurama,provjeriv{i da li smo „Za Europu spremni“.

Pamtimo je jo{ iz vremena biv{e Jugoslavije,po ulozi u seriji „\ekna jo{ nije umrla, a ka’ }ene znamo „, a kasnije i kao An|u u „Zimmer fr-

ei“, dobro do{la je u sve krajeve Regije. Mediji-ma zamjera insistiranje na stvaranju la`nih zvije-zda.

- ^ini mi se da su danas kroz medije isplivalikrivi kriteriji. Stvaraju la`ne zvijezde, ljude sizvjesnim manama koji {irem gledateljstvu slu`eza ismijavanje, a nakon {to poslu`e svrsi ti istimediji ih odbacuju, ne razmi{ljaju}i o posljedi-cama. Posao komi~ara je ne{to drugo. Iza togastoje godine rada. Drago mi je da kada me ljudivide, da se na njihovim licima pojavi osmijeh,bilo da pro{etam rivom, Ba{~ar{ijom, bilo da sepojavim na granici, samoposluzi, ili benzinskojstanici. To treba zaslu`iti i zato nikada ne po-tcjenjujem publiku.

„[ta svaka `ena triba znat“Sanjala sam o njemu

Vitezu iz ma{te Sjedi na konju

Usred moje ba{te

Godine prolaze Ja sanjam pala~u Ispred moje ba{te Sve tovari nja~u

Nisam na{la pala~u Viteza ni para

Zato mazim jednog Doma}eg tovara

Nije ba{ onakav K’o iz moje ma{te

Ali pase travu Ba{ iz moje ba{te

-Arijanina je pjesma komponirana i za monokomediju.

Splitska glumica koju smo s u`itkom gledali u seriji„Zimmer frei“, nedavno je gostovala u Sarajevu. Autorica knjiga „[ta svaka `ena triba znat o onin

stvarima“ i „Kako sam postao faca“, u „Coloseumu“je priredila nezaboravnu zabavu punu smijeha

@ena ne mo`e voljeti mu{kar ckojeg nepo{t u

� PPrroo{{lloo jjee mmnnooggoo ggooddiinnaa oottkkaakkoo VVaa{{ aalltteerr eeggooGGooggee BBjjoonnddiinnaa ttrraa`̀ii ooddggoovvoorr nnaa ppiittaannjjee:: „„[[ttaa ssvvaa--kkaa `̀eennaa ttrriibbaa zznnaatt oo oonniinn ssttvvaarriimmaa““.. JJee llii ggaa pprroo--nnaa{{llaa??

- Nije. Vje~no pitanje ljubavi koje nisu razri-je{ili ni najve}i umovi od povijesti ~ovje~anstvado dana{njih dana. O tome su knjige pisane, fi-lmovi snimani, rasprave vo|ene, ali odnosmu{karca i `ene, onaj titraj ljubavi za kojim svi~eznemo, kada ona po~inje i za{to nestaje, uvijek}e ostati tajna.

� NNaa oossnnoovvuu ~~eeggaa zznnaattee ddaa jjee pprraavvii mmuu{{kkaarraacc ppoo--rreedd VVaass??

- Nikada ne znam. Na po~etku svake veze,kada leptiri}i ple{u po stomaku, u izabraniku sr-ca svoga vidite viteza na bijelom konju. Kako vr-ijeme prolazi, iluzije se rasplinjuju i obi~no se vi-tez pretvori u ~udovi{te koje hr~e i podriguje, akonj u magarca. O tome sam i pjesmu napisala.^ak je i komponirana za potrebe monokomedi-je.

� UUssrree}}uujjuu llii VVaass pprriivvaattnnoo jjoo{{ iissttii lljjuuddii??

- Stalno dolazi do promjena. Mijenjamo semi, na{i kriteriji, pa tako i ljudi oko nas.

� [[ttaa ssaavvjjeettuujjeettee `̀eennaammaa uu ddoobbii iizznnaadd 3300,, kkoojjee ssuuzzaappoosslleennee,, aa ssaammee??

- Nemam ja {ta poru~iti `enama. Znaju onebolje od mene {ta im je ~initi. Osloni se na vla-stite snage ili narodski re~eno: „Uzdaj se u se i usvoje kljuse“. Ovo nije doba vite{tva, mada nadaumire zadnja. Ali, za svaki slu~aj, dok se nadamoili ako izgubimo nadu, dobro je da ostanemokoliko-toliko ~vrsto na zemlji, bar {to se egziste-ncije ti~e. Ho}u re}i da se danas `ene ne moguvi{e osloniti na mu{karce.

� UU jjeeddnnoomm oodd iinntteerrvvjjuuaa ssttee iizzjjaavviillii ddaa nniikkaaddaanniissttee oottii{{llii kkoodd kkoozzmmeettii~~aarrkkee,, ddaa ssee ssaammii {{ii{{aattee ii ffaa--rrbbaattee.. MMnnooggii VVaass ddoo`̀iivvlljjaavvaajjuu ddrruuggaa~~iijjoomm..

- Mo`da sam druga~ija drugima, sebi nisam.U tome ne vidim ni{ta neobi~no. Brinem se osvom tijelu, odr`avam kondiciju i higijenu, aline pravim kerefeke od svog izgleda i nije mi ce-ntar svijeta rasprava o tome kojeg modnog krea-tora nosim, koje salone ljepote posje}ujem i kojesu mi marke cipele.Dr`im da su to potpu-no neva`ne svari i uvi-jek mi je bilo bitnije {ta~ovjek ima u sebi, negona sebi. Zaista je fasci-nantno {ta sve medijimogu postaviti kaomjerilo vrijednosti. Po-gledajte samo na kojipijedestal su uzdiglimanekenke, koje samoidu gore-dolje ili DJ-akoji ume}e CD-ove. Onjima se pri~a k’o da su izmislili struju, a pozna-tiji su i od samog Tesle. O zaradama da i ne go-vorimo.

� SSiilliikkoonnii,, uummeeccii,, bboottooxx...... DDaa mmoorraattee iizzaabbrraattii,, iissaammoo jjeeddnnoo pprriimmiijjeenniittii,, zzaa {{ttaa bbiissttee ssee ooddlluu~~iillii??

- Ni za jedno. Mo`da neki facelifting.

� „„KKaadd ggaa vvee}} nneekkaakkoo nnaa||eettee,, nnaammaammiittee,, oommaammii--ttee ii uuvvaattiittee uu mmrrii`̀ee,, tteekk oonnddaa ddoollaazzee pprraavvee mmuukkee..KKaakkoo ggaa pprriivveezzaatt ddaa ssee nnee iisskkoopprrccaa,, nnee sskklliizznnee ii nneeppoobbiiggnnee iizz ttee mmrrii`̀ee?? OOnnii zznnaajjuu bbiitt vvrrlloo lljjiiggaavvii,, kkaarriibbee,, lliiggnnjjee,, ssaammoo ssee nneekkaakkoo iizzmmiiggoolljjee,, ppuussttee ccrrnniillooii ddookk ssee ttii oossvviijjeessttii{{,, vvii{{ee iihh nneemmaa......““ -- jjeeddaann jjee ooddooddlloommaakkaa iizz VVaa{{ee hhiitt kknnjjiiggee „„[[ttaa ssvvaakkaa `̀eennaa ttrriibbaazznnaatt oo oonniinn ssttvvaarriimmaa““.. PPoossttoojjii llii rreecceepptt zzaa zzaaddrr`̀aattiissvvoogg mmuu{{kkaarrccaa??

- Postoji. Nemojte ga nastojati zadr`ati!

� KKoolliikkoo `̀eennaa dduuggoo mmoo`̀ee oossjjee}}aattii ssttrraasstt pprreemmaaiissttoomm mmuu{{kkaarrccuu??

- Znanost ka`e osamnaest mjeseci, franuskiknji`evnik (Frederic Beigbeder,op.a) je napisaoknjigu „Ljubav traje tri godine“, a ja mislim damo`e mo`da i du`e. Bitno je da ne vise jednodrugom na vratu i da prona|u formulu kako dase za`ele jedno drugog.

� [[ttaa pprrvvoobbiittnnoo ttrraa`̀iittee uu mmuu{{kkaarrccuu:: pprriijjaatteelljjaa,, ssuu--ggoovvoorrnniikkaa iillii......??

- U po~etku je kemija, potom fizika, a ondamatematika. Mora imati sve tri komponente da

bi se veza odr`ala. Ako je u pitanju samo kemija,ona se brzo raspline na proste atome.

� [[ttaa `̀eennaa ttrreebbaa ddaa ~~iinnii kkaadd jjoojj vvii{{ee nniijjee lliijjeeppoo uuvvllaassttiittoojj kkoo`̀ii??

- Vjerujem da nema osobe koja je uvijek za-dovoljna u svojoj ko`i. @ene pogotovo te{ko pri-hva}aju starenje, {to se vidi po tome {ta sve da-nas ne izmi{ljaju da bi ostale {to dulje mlade, pomogu}nosti k’o slika Dorijana Graya. Da bi~ovjek bio zadovoljan, treba se pomiriti s nemi-novnosti starenja. Jedna zadovoljstva trebaju za-mijeniti druga, jedni interesi druge. Zapravo, toje cijela filozofija. Prepune su police knjiga u ko-jima pi{e o tome kako vratiti samopouzdanje,kako biti sretan, kako re}i ne, kako uspjeti, kakovoljeti sebe. O~ito je to veliki problem, ina~e nebi o tome toliko pisali. Mislim da je korijen svihnezadovoljstava otu|enje me|u ljudima i izosta-nak ljubavi.

� IIzzddaallii ssttee ii kknnjjiigguu „„KKaakkoo ssaamm ppoossttaaoo ffaaccaa““ uu kkoo--jjoojj,, iizzmmee||uu oossttaalloogg,, ssaavvjjeettuujjeettee ddaannaa{{nnjjeegg mmuu{{kkaarrccaakkaakkoo pprreevvaarriittii,, uukkrraassttii,, ppoossttaattii ppoodduuzzeettnniikk,, oommiilljjeenn

uu ddrruu{{ttvvuu ii mmee||uu`̀eennaammaa.. II ssaammii ssttee mmaa--jjkkaa,, kkaakkvvoogg mmuu{{kkaarrccaabbiissttee ppoo`̀eelljjeellii kk}}eerrkkii??

- Kojega }e voljeti,koji }e voljeti nju, u~ijem dru{tvu ne}e cu-pkati nogom od dosa-de, kojem se ne}e ga-diti kada ispuhuje nos,s kojim }e se mo}i na-smijati, koji }e ~uvatidijete dok ona radi,koji }e je poljubiti u

obraz kad od umora zaspi na kau~u i, naravno,kojeg ne}e morati izdr`avati. To je vrlo bitno,jer `ena ne mo`e voljeti ~ovjeka kojeg ne po{tu-je, a lijen~ine ne po{tuje niko.

� KKaaddaa kkoommeennttiirraammoo ii mmoorraalliizziirraammoo nnaa tteemmuu::@@eennee ssppoonnzzoorruu{{ee uu ddaannaa{{nnjjeemm ddrruu{{ttvvuu,, oobbii~~nnoo zzaa--nneemmaarruujjeemmoo ~~iinnjjeenniiccuu ddaa ii ssvvee vvee}}ii bbrroojj mmuu{{kkaarraaccaauu `̀eennii ttrraa`̀ii ssppoonnzzoorraa ii ddoobbrruu pprriilliikkuu zzaa uuddoommlljjaa--vvaannjjee.. KKoolliikkoo jjee `̀eennii vvllaassttiittaa eemmaanncciippaacciijjaa ppoossttaallaakkoosstt uu ggrrlluu ii jjeessuu llii `̀eennee,, mmiisslliimm nnaa oonnee iizz vvrreemmeennaannaa{{iihh mmaajjkkii,, bbiillee iippaakk ssrreettnniijjee??

- Erica Jong se bavila tom temom. Kako jerasla `enska sposobnost, rasla je mu{ka nesposo-bnost. Na{e su majke i bake do~ekivale svojemu`eve s toplom ve~erom i opeglanim ko{ulja-ma, ali zato su mu{kaci skrbili o njima i cijelojobitelji, a danas o~ekuju da `ene skrbe o njima injihovim ko{uljama. A to, bogme, ne ide.

� OOdd iizzddaavvaannjjaa „„KKaakkoo ssaamm ppoossttaaoo ffaaccaa““ pprroo{{llee ssuuddvviijjee ggooddiinnee.. NNaapprraavviillii ssttee bbiibblliiooggrraaffsskkuu ppaauuzzuu,,kkoojjee aauuttoorrsskkoo ddjjeelloo oodd VVaass mmoo`̀eemmoo oo~~eekkiivvaattii uu sskkoo--rriijjoojj bbuudduu}}nnoossttii??

- Nisam skriboman. Postoje u `ivotu periodikada ~ovjek mora akumulirati baterije, kada se`eli baviti ne~im drugim, otkrivati sebe u nekomnovom smislu. Trenutno sam u toj fazi. Bavimse sobom, djetetom, slikarstvom, glumom, aknjiga }e do}i kada budem imala {ta za re}i.

� UU`̀iivvaallii ssmmoo VVaass gglleeddaattii uu sseerriijjii „„ZZiimmmmeerr ffrreeii““,,

azra 2010./21

»

e r ca t uje

Znanost ka`e da strast

traje osamnaest mjeseci,

knji`evnici ka`u tri godine,

a ja mislim da mo`e mo`da i

du`e. Bitno je da mu{karac i

`ena ne vise jedno

drugom na vratu

“

22/azra 2010.

» nneeppoonnoovvlljjiivvee ssuu sscceennee iiggrraannee ss EEnniissoomm ii ZZuuhhrroomm..[[ttaa VVaamm jjee kkaaoo gglluummiiccii pprreessuuddnnoo kkaaddaa ooddlluu~~uujjeetteebbiittii ddiijjeelloomm nneekkoogg gglluummaa~~kkoogg pprroojjeekkttaa:: eekkiippaa,, hhoo--nnoorraarr iillii ddoobbaarr sscceennaarriijj??

- Pa, sve pomalo.

� UU ppoosslljjeeddnnjjee vvrriijjeemmee ~~eessttoo nnaamm ssvvrraa}}aajjuu ggoossttii iizzHHoollllyywwooooddaa.. AAnnggeelliinnaa JJoolliiee jjee uu ssvvoomm rreeddiitteelljjsskkoommpprrvvjjeennccuu ooddlluu~~iillaa uuppoosslliittii mmllaaddee gglluummccee ss pprroossttoorraabbiivv{{ee JJuuggoossllaavviijjee.. JJeessttee llii ooppttiimmiissttii~~nnii kkaaddaa ssuu nnjjii--hhoovvee kkaarriijjeerree uu ppiittaannjjuu?? OOttvvaarraajjuu llii oovvaakkvvii pprroojjee--kkttii zzaaiissttaa vvrraattaa uussppjjeehhaa vvaannii??

- Goranu Vi{nji}u je upravo takav jedan pro-jekt otvorio vrata Hollywooda, nadamo se da }ei jo{ neki mladi glumci pobrati isti uspjeh i da}e im se pru`iti {ansa.

� JJeeddnnaa oodd nnaajjzzaassttuupplljjeenniijjiihh ffiigguurraa iizz ddaallmmaattii--

nnsskkoogg jjaavvnnoogg `̀iivvoottaa uu hhrrvvaattsskkoomm mmeeddiijjsskkoomm pprroo--ssttoorruu jjee pprrvvii ~~oovvjjeekk SSpplliittaa @@eelljjkkoo KKeerruumm.. DDaa llii ssuuSSppllii}}aannii ddoobbiillii ggrraaddoonnaa~~eellnniikkaa ppoo ssvvoojjoojj mmjjeerrii??

- Gra|ani su glasali za njega. Za dio onih koji

su mu dali glas je po mjeri, za ostale nije.

� PPrrii{{uu jjee ||aavvoo ssmmiisslliioo -- ssttaarraa sspplliittsskkaa uummoottvvoorriinnaappoossttaallaa jjee kkrreeddoo ddaannaa{{nnjjeegg `̀iivvlljjeennjjaa.. [[ttaa ~~iinniittee kkaa--ddaa oossjjeettiittee pprriittiissaakk??

- Sve vi{e uvi|am besmisao pritiska i nastojimga se osloboditi. To valjda ide s godinama. Zamlade ljude trka i zbrka je valjda privla~na. Star-iji tra`e mir. U monokomediji „Za Europu spre-mni“ napisala sam da su danas ljudi samo uzna-predovali u masovnoj histeriji. Uprkos svim te-hni~kim pomagalima, koja bi nam trebalaolak{ati `ivot, ljudi nikad nisu bili u ve}oj pri{i.Kada to pogledate, pitate se {ta je falilo na{imstarim. Imali su ne{to za pojest, popit, vremenaza mera~it, {ta bi Vi rekli, za prijatelje, a bogmei ljubav. �

Nemam ja {ta poru~iti

`enama. Znaju one bolje od

mene {ta im je ~initi. Osloni

se na vlastite snage ili naro-

dski re~eno: „Uzdaj se u se i

u svoje kljuse“. Ovo nije doba

vite{tva, mada nada

umire zadnja

“

» ^ulina: Danas

se `ena ne mo`e

osloniti na mu{karca

Zvjezdana pra{ina Mert FIRAT

24/azra 2010.

Nepopravljivi sam romanti~ar

azra 2010./25

Trenutno najgledanija sapunicau na{oj zemlji, ali i ~itavomRegionu, „1001 no}“ uskoro}e svoju ljubavnu pri~u„osvje`iti“ novim likovima.Naime, u seriji se ve} du`e vr-emena spominje Keremov pr-

oblemati~ni brat Burak, koji `ivi u Americi. Zarazliku od starijeg brata, Burak i nije tako dobarprimjer obrazovanog i kulturnog mu{karca izvi{e klase. Iako je oti{ao studirati u Ameriku,{kola ga pretjerano ne zanima, te vrijeme ugla-vnom provodi lumpuju}i po kafi}ima, putuju}i iplaninare}i. No, iz Amerike se uskoro vra}a ku}iu Istanbul. Uloga Buraka, koji je zgodan kao injegov brat, povjerena je 29-godi{njem glumcuMertu Firatu.

@@iivvoott uu [[vveeddsskkoojjZa razliku od lika razma`enog bogata{a kojeg

tuma~i, zgodni Tur~in je u `ivotu pro{ao mnogoodricanja kako bi postao to {to jeste. Danas va`iza jednog od najuspje{nijih mla|ih glumaca usvojoj zemlji. Gluma~ko iskustvo sticao je u po-zori{tu, ali i filmskim i tv-ulogama. Rola u„1001 no}i“ u~inila ga je popularnim i u Regio-nu. Danas `ivi i radi u Istanbulu, te ka`e kakotime nije pretjerano odu{evljen, jer, ipak, vi{evoli rodnu Ankaru. No, Istanbul je centar svihzbivanja, te je zbog posla prinu|en tu boraviti.

- Nisam tako davno doselio u Istanbul. Biloje to prije ~etiri godine, kada sam dobio ulogu upozori{nom komadu Williama Shakespearea.Igrali smo predstavu skoro svakog dana, tako dasam morao sve vrijeme biti tu. A, onda sam do-bio i ulogu u „1001 no}i“. Nije bilo povratka -ka`e Mert.

Ljubav prema umjetnosti naslijedio je od ocaNihata Firata, biv{eg pjeva~a, koji je radio naTRT Anakara radiju. Njegova mama je vodilaporodi~ni restoran u Ankari, gdje je ~esto na se-be uzimala ulogu glavne kuharice. No, Mertu se,ipak, vi{e dopadala umjetnost.

- Interes za glumu po~eo sam pokazivati jo{ uosnovnoj {koli i glumio u {kolskim predstavama.Odu{evljavali su me Moliereovi i Shakespearovikomadi. Moj san je oduvijek bio da postanemglumac - iskreno }e Mert, ~ijim `ivotnim odabi-rom roditelji i nisu bili odu{evljeni.

- Moj otac je umjetnik, ali nije imao ba{ ra-zumijevanja za moje `ivotno opredjeljenje. Obo-je su se nadali da je gluma samo prolazni hir.

Da bi ispunio njihovu `elju, upisao je histori-ju i geografiju na Univerzitetu u Ankari. No,uskoro je, zbog ljubavi, napustio fakultet, te sdjevojkom oti{ao `ivjeti u [vedsku.

- @ivot u [vedskoj uop}e nije bio lagan. Ra-dio sam sve i sva{ta da bih pre`ivio. Bio sam ko-nobar i ~ak sam radio i kao kuhar. U isto vrije-me sam i{ao na koled` - prisje}a se glumac, koji,uprkos tolikoj `rtvi, nije uspio sa~uvati svoju lju-bav.

No, nije ni izgubio vjeru u nju, te za sebeka`e da je nepopravljivi romanti~ar.

- Mogu samo re}i da u`ivam u romanti~nojatmosferi.

SSvvee zzaa lljjuubbaavvNe postoji tip djevojke koji ga privla~i i uop}e

mu nije va`no ko }e napraviti prvi korak. Nesmeta mu ako prvi korak napravi ba{ djevojka.

- To zaista nije va`no. Ljubav je kao tango,dva koraka naprijed, pa dva nazad. Kada shvatiteda ple{ete, to zna~i da i va{a veza funkcionira -poja{njava svoju filozofiju ljubavi zgodni glu-mac, dodaju}i da u vezama nije ljubomoran.

- Ljubomora nije dobra stvar. Nau~io sam davjerujem osobama s kojima sam trenutno u vezi.

Iako ga mnogi smatraju jednim od najzgo-dnijih turskih glumaca, Mert nema takvo mi{lje-nje o sebi.

- Svakodnevno dobijam hiljade poruka naFB, gdje djevojke hvale moj izgled i to mi godi.Ali, ne smatram se pretjerano zgodnim ili seksu-alnim simbolom. Sebe bih opisao kao de~ka pr-osje~nog izgleda - skromno govori Mert. �

Zgodni turski glumac,koji }e se uskoro pojaviti

u megapopularnojsapunici „1001 no}“,glumit }e Keremovog

problemati~nog imla|eg brata Buraka,

koji se iz Amerike vra}aku}i u Tursku Priredila: Lejla LOJO

» Mert Firat kaoBurak u seriji

„1001 no}“

Ekskluzivna ispovijest Ilija JURI[I]

26/azra 2010.

Moja saja~a o

Iliju Juri{i}a posjetili smo ubolnici, u rodnoj Tuzli, gdje

je zadr`an na temeljitimljekarskim pretragama

nakon {to mu je pozlilo.Ne krije koliko ga boli~injenica da je tri i po

godine nevin proveo u zatvoru, u neljudskim

uslovima, da je tretiran kaoi svi okorjeli kriminalci koji

su pro{li kroz tu ustanovu.Tri i po godine je bio

razdvojen od supruge Stoje, djece, unuka,

prijatelja...Pi{e: Elvedina D@AKMI] Foto: Muhidin @IVOJEVI]

Mo`ete i}i ku}i - rije~i supredsjedavaju}eg Apelaci-onog suda u Beogradu Si-ni{e Va`i}a koje }e IlijaJuri{i} pamtiti cijelog`ivota. Dan kada suizre~ene, 11. oktobar

2010. godine, slavit }e, ka`e, kao drugiro|endan. Tog dana mu je ukinuta prvostepenapresuda od 12 godina zatvora za „ratni zlo~innad kolonom pripadnika JNA maja 1992. godi-ne u Tuzli“, a postupak je vra}en na ponovnosu|enje. Nakon ~itanja presude sudija Va`i} je na-pomenuo da je prvostepeni sud prekr{io odredbeKrivi~nog zakona Srbije tako {to nije prihvatio dao sukobu na Br~anskoj Malti od 15. maja 1992.godine, kada su stradale 53 osobe, govore i svjedo-ci odbrane. Time je samo potvr|eno ono {to suIlija, ~lanovi njegove porodice, brojni Tuzlaci i dr-ugi bh. gra|ani oduvijek znali - da je postupak pr-otiv njega bio politi~ki montiran.

Boljelo ga je to, kao i ~injenica da je tri i pogodine nevin proveo u zatvoru, u neljudskimuslovima, da je tretiran kao i svi okorjeli krimi-nalci koji su pro{li kroz tu ustanovu. Tri i pogodine je bio razdvojen od supruge Stoje, djece,unuka, prijatelja...

PPrreevvii{{ee uuzzbbuu||eennjjaa- Ono {to me odr`alo u `ivotu jeste ~ista sa-

vjest i ljubav prema mojoj porodici i mojim Tu-zlacima. Jedva sam ~ekao da ih vidim, zagrlim ida se ponovo osje}am `ivim. Ipak, pred polazaksam morao popiti sredstvo za smirenje. Znam dame o~ekivalo previ{e uzbu|enja u jednom danu- kazao nam je Ilija.

Nije mu trebalo mnogo da spakuje svoje stva-ri, ono malo odje}e, knjiga i higijenskih potr-ep{tina koje je mogao imati u zatvoru. Sve jestalo u dvije-tri crne vre}ice. Uslijedio je povra-tak ku}i. Iako put od Beograda do Tuzle nijedug, Iliji se u~inio kao ~itava vje~nost. Njegovisugra|ani su ga do~ekali u velikom broju ispredzgrade Op}ine Tuzla. Radost koju je osjetio prisusretu s njima, ka`e, ne mo`e opisati. Osmijesina ljudskim licima, topla dobrodo{lica, srda~nerije~i - sve je to potreslo Juri{i}a koji je dugo vr-emena gledao sasvim druga~ije prizore.

Prva no} na slobodi donijela mu je i prve

{okove. S porodicom i prijateljima je razgovaraodo tri ujutro. Bio je iscrpljen od puta i uzbu|enja.Probudila ga je potreba za odlaskom u toalet.

- Ustao sam, ali nisam se mogao sna}i u vla-stitoj ku}i. Nisam mogao prona}i prekida~ zasvjetlo, u jednom trenutku ~ak nisam znao gdjese nalazim pa sam morao probuditi suprugu dami pomogne. Bio sam potpuno zbunjen i to mije veoma te{ko palo - pri~a Ilija.

Pla{io se za svoje psihofizi~ko zdravlje, koje jeod stresa i `ivota u lo{im uvjetima itekako na-ru{eno. Samo dva dana nakon {to je iza{ao na slo-bodu pozlilo mu je na ulici i smje{ten je na Klini-ku za interne bolesti Univerzitetsko-klini~kog ce-ntra Tuzla. Tamo smo i obavili na{ razgovor.

- Pre`ivio sam mnogo stresova u zatvoru, ru-ke su mi drhtale, imao sam infekciju mokra}nebe{ike i povremeno mi se javljala temperatura.Jo{ dok sam bio tamo pla{io sam se da ne dobi-jem neku te{ku bolest, jer mi nije imao ko po-

mo}i. Sada sam na detaljnim pretragama i mor-am ista}i da je cijela ekipa Klinike, predvo|enadirektorom doc. dr. Midhatom Tabakovi}em,fantasti~na. Svi su radili kao {vicarski sat kako bimi pomogli i beskrajno sam im zahvalan. Zahva-ljuju}i njima, znam da nisam potpuno uni{ten,da mogu jo{ izdr`ati.

NNaarruu{{eennoo zzddrraavvlljjeeNe znam koliko }u jo{ biti tu, ali ostat }u ko-

liko to ljekari od mene budu zahtijevali. Ina~e,ovaj boravak u bolnici do|e mi kao kredit, jer bimeni samom trebala godina ili dvije da se natjer-am da to uradim - pri~a Ilija.

Nakon izlaska iz bolnice ima samo jednu`elju - da nekako nadoknadi izgubljeno vrijemes porodicom.

- Najvi{e od svega mi je `ao {to sam propustiotoliko vremena i toliko lijepih trenutaka u `ivotumoje djece i unuka. Unu~i}i su mi posebno nedo-stajali. Ka`u da roditelji ~esto do|u u sukob sa svo-jom djecom, ali da su konflikti na relaciji djed/baka- unuk vrlo rijetki. Supruga mi je pri~ala o njima,koliki su, kako su, {ta rade. Bio sam sretan dok mije to govorila, postavljao sam joj pitanja o njima,nisam se mogao zasititi te pri~e. Kasnije, kada bihse nakon susreta sa suprugom vratio u }eliju, `aliosam i patio zbog svoje radoznalosti, jer nisam mo-gao biti dio tog dijela njihovog `ivota.

Iliju je supruga imala pravo vidjeti dva putamjese~no. Te su mu posjete bile dragocjene.

- Stoja je bila moj an|eo ~uvar. Da nije bilonje, ne znam kako bih sve ovo podnio. Nemamrije~i kojima bih joj se zahvalio. Ipak, pla{iosam se i za njeno zdravlje, jer njoj je, nakon me-ne, bilo najte`e. Stalno sam se iznova pitao ho}eli mo}i do}i u posjetu, jer njen dolazak samo~ekivao kao ozebao sunce. Ti trenuci s njomsu mi brzo prolazili, a tuga koja me je hvatalanakon njenog odlaska bila je dugotrajna. Uvijekbih se sjetio stihova Desanke Maksimovi}, kojesam malo prilagodio svom stanju: „Ne mjerimvi{e vrijeme ni sate po vrelom sun~evom hodu,za mene dan je kad tvoje o~i gledam i no} kadponovo od mene odu“.

Svjetlost u njegov `ivot unosile su i fotografi-je unuka. Na`alost, mogao ih je samo vidjeti, ito uz posebno odobrenje i blagonaklonost zatvo-rske uprave.

azra 2010./27

Ono {to me odr`alo u

`ivotu jeste ~ista savjest i ljubav

prema mojoj porodici i mojim

Tuzlacima. Jedva sam ~ekao da

ih vidim, zagrlim i da se ponovo

osje}am `ivim. Ipak, pred

polazak sam morao popiti

sredstvo za smirenje. Znam da

me o~ekivalo previ{e

uzbu|enja u jednom danu

“

»

samokontrola bila jeod njihovih uvreda

Zatvorsko dvori{te- To su uski prostori, na kojima nije bilo

nikakvih kontakata me|u zatvorenicima. Sa-mo smo {utke {etali, pravili smo male krugo-ve. Mo`da je ru`no za porediti, ali imali smotek toliko prostora koliko i konji na onim gu-vnima gdje se vrhla p{enica. U tom prostorusmo bili pod posebnom prismotrom, tako dasmo se svi ustezali da progovorimo i rije~.

28/azra 2010.

- Tu su pokazali svoj diskriminatorski odnosprema meni. Drugi pritvorenici su mogli za-dr`ati fotografije svoje porodice, ali ja ne. Nije-dnu fotografiju svoje supruge, djece i unuka ni-sam smio imati. Rekli su mi samo da je takavpravilnik, a ja ga nikad nisam vidio. Nikome senisam mogao ni po`aliti zbog toga - govori Ilija.

Ista stvar je bila i s hranom. Htiju}i barem naneki na~in olak{ati svom suprugu dane izare{etaka, Stoja mu je donosila doma}u hranu.Mnogo toga je vratila ku}i ili je, na nagovor za-tvorskog osoblja, morala baciti.

- Silno sam `elio da jedem proju s kiselimmlijekom, ali nisu joj dopustili da mi to da. Vo-lio sam i njenu poga~u, lepine, ali nisam ih oku-sio. Ponavljam, i ovdje su bili selektivni. Drugizatvorenicu su u`ivali u hrani koju su im dono-sile supruge, ali ja ne, nisu mi to dopustili, osimu rijetkim slu~ajevima - isti~e Ilija.

RRaazzggoovvoorr ss uupprraavvnniikkoommHrana u zatvoru, kao {to bi se moglo o~eki-

vati, vrlo je lo{eg kvaliteta. Tolerancije premazatvorenicima s odre|enim bolestima koje zahti-jevaju specijalnu ishranu - nema.

- ^im sam do{ao, kazao sam da sam operiraoherniju i da imam {e}ernu bolest, te da moramkoristiti posebnu hranu. Na`alost, nisu udovolji-li mojim molbama, pa sam se trudio da u po-nu|enom prona|em ono najbolje za moje zdra-vlje. Naprimjer, jedva sam ~ekao ponedjeljak ipetak, kada je na jelovniku bio pasulj. Uz doda-vanje za~ina i luka i neka druga jela su bila jesti-va, ne mogu re}i ukusna. Bilo je i takvih jela ko-ja su me odbijala mirisom, pa bih ustajao odstola a da ih nisam ni probao - ka`e Ilija.

Ni zdravstvena za{tita nije bila ni{ta bolja, alije, napominje, bila ista za sve. Do odgovaraju}ezdravstvene pomo}i bilo je te{ko do}i, kao i dolijekova. To je Ilija osjetio na svojoj ko`i, kada jenakon operacije oka na kontrolu umjesto za 20dana oti{ao za sedam mjeseci. Od uprave jetra`io i kapi za bolove u o~ima, ali ih nije dobio.

- Na kraju sam to spomenuo u }eliji. Samnom su u to vrijeme „le`ali“ i pripadnici~uvenog „Zemunskog klana“. Me|u njima jebio izvjesni Simovi}, koji se tereti i za ubistvoZorana \in|i}a. Obe}ao mi je nabaviti lijekove.Dobio sam ih idu}eg jutra i to ne jednu, ve}dvije bo~ice. Donijeli su ih ~lanovi njegove por-odice. Jednu bo~icu sam sa~uvao kao suvenir, aliju je Stoja bacila u sme}e, nije `eljela da me i{tapodsje}a na zatvor - smije se Ilija.

Osim porodice, prijatelja i predstavnikaOp}inskog vije}a Tuzle, Iliju su posje}ivale i ra-zli~ite humanitarne organizacije. Predstavnicimajedne od njih spomenuo je da mu nije dopu{te-

no oti}i na kontrolu nakon operacije. - Nakon pola dana bio sam na razgovoru kod

upravnika, koji mi je o~itao bukvicu kako iznosimneistine. U jednom trenutku sam se isklju~io, ni-sam ga mogao slu{ati, da bih ga na kraju pitao koje pozvaniji da govori o mom zdravlju. Kazao jeda sam to ja i da }u dobiti medicinsku pomo}, aliipak me, opet „prema pravilniku“, premjestio uVojni zatvor, koji je u istom krugu kao i Centra-lni. Povrijedilo me to mnogo, ali ja sam ~ovjek ko-ji se ne predaje tako lako. Borio sam se za istinu,nisam se predavao sudbini i nisam im dopustio dami oduzmu dostojanstvo. Znam da nisam kriv ida imam ~istu savjest. @alio sam se ombudsmenu,tra`io sam da se za{tite moja prava, {to je osobljudavalo odre|enu vrstu opreznosti u postupanju samnom - kazao je.

PPrroovvookkaacciijjee zzaattvvoorreenniikkaaOd personala nije bilo direktnih uvreda, ni fi-

zi~kog maltretiranja, ali je, ka`e, bilo podstreka-vanja drugih zatvorenika da to ~ine umjestonjih. Ipak, bio je u srbijanskom zatvoru podoptu`bom za zlo~ine nad Srbima.

- Nagovarani su da me propitivaju o mom`ivotu, porodici, o svemu. Bilo je i mnogo pro-vokacija do te mjere da sam, kako ne bih u{ao ukonflikt, stavljao vatu u u{i, uzimao knjigu u ru-ke i glumio da ~itam. Du{a me je boljela, razdir-ale su me njihove rije~i, ali nisam im to htio po-kazati niti jednim gestom. Znam da im je treba-la samo mala varnica da na meni primijene i fi-zi~ku silu i nisam je `elio stvoriti. Njima „u ~ast“sam napisao pjesmu „Ne~ovjek“ ~ija poruka jeda me mogu provocirati koliko `ele, ali me ne}eoboriti s nogu. Moja opreznost i samokontrolasu bile ja~e od njihovih uvreda - pri~a Ilija.

]elije je dijelio s dva do osam zatvorenika,zavisi gdje je bio smje{ten.

- U istom bloku su bili i ~uveni Joca Amster-dam, kao i Legija. Sa mnom su bili mladi}i iz„Zemunskog klana“. Iznenadio sam se kada mije jedan rekao koliko poznaje na{e prostore,o~ito je da je imao nekih zadataka ovdje, u Bo-sni. Me|u tim okorjelim kriminalcima bilo je,

uslovno re~eno, i „dobrih ljudi“. Neki od njih sumi, kada sam tek stigao, nabavili odje}u i obu}u,jer nisam imao ni{ta. Kasnije mi je supruga svedonijela.

Higijenski uslovi u zatvoru su, tako|er, vrlo lo{i. - Mnogo tih momaka je pro{lo brojne evro-

pske zatvore, ali ka`u da je Centralni zatvor uBeogradu najgori, najprljaviji. Pa dovoljno je davam ka`em da se hodnici ~iste komadom starog}ebeta koje ~uvari samo malo skvase, pa potomopet vrate na radijatore, gdje smrde danima.

Kontakti s medijima, ~itanje {tampe, sve tomu je bilo zabranjeno. Povremeno je mogao gle-dati televiziju, pa i neke emisije u kojima je spo-minjano njegovo ime. Bio je gotovo u potpuno-sti izoliran od svega. Ipak, vi{e ga je bolio osje}ajzaboravljenosti od nekih doma}ih funkcionera.

- Neki mom problemu nisu posve}ivalipa`nje koliko je trebalo, za razliku od ambasado-ra Bori{e Arnauta. Kada je imenovan, prvo jedo{ao meni i to }u pamtiti zauvijek. Spojilo nasje i to {to on djelimi~no vodi porijeklo iz Tuzle,a ja svoje Tuzlake volim i cijenim, gdje god dasu. Evo, dok sam u bolnici, sve razmi{ljam kako}u izdr`ati susrete s njima, jer se pla{im da }uzaplakati od sre}e zbog podr{ke koju su mi dali.

Snagu za predstoje}e dane Ilija pronalazi uporodici. Iako ga o~ekuje novo su|enje, o njemune `eli razmi{ljati, barem sada.

- @elim da u`ivam sa svojim najmilijim, umirisu slobode u zraku, da hodam po li{}u i tra-vi, da se ponovo osjetim ~ovjekom. �

Ilija je moj heroj- Bilo mi je veoma te{ko sve ovo vrijeme

bez Ilije. Pla{ila sam se za njega. Djeca i unucisu mi bili utjeha, samo uz njih sam mogla natrenutak zaboraviti na{u muku. Iliji sam go-vorila kako mora biti hrabar, da izdr`i sve, jer}e i to jednoga dana pro}i. I uspio je, pravi jeheroj. Borba za pravdu je trajala dugo, ali uspje-li smo. Jo{ sam u {oku, ne mogu da ga se nagle-dam i imam toliko toga da mu ka`em. Sretnasam da je kona~no tu, pred mene i da je dobro.Sve ostalo nije bitno - ka`e Stoja Juri{i}.

@eljan sam unuka- Djeca su mi mnogo nedostajala, ali mor-

am priznati da sam ~e{}e mislio na unuke.@udio sam da ih vidim, da ih kao i svaki dedoizvedem u {etnju, igram se s njima. Nadam seda }u im to nadoknaditi. Oni nisu znali gdjesam ja, nastojali smo ih po{tedjeti te u`asnepri~e. Morali smo tako u~initi i iz bezbjedno-snih razloga.

» Supruga jebila njegovan|eo ~uvar

»

Na{a tema

30/azra 2010.

Bosanke o kojima Inozemni medijski prostor u posljednje vrijeme sve ~e{}e zauzimaju `ene iz

BiH. Njihove biografije mahom su impresivne, neke su svoje mjesto u dru{tvenom `ivotu Amerike i Evrope tra`ile kroz svijet showbusinessa, neke kroz bankarstvo, dok ima i onih koje su se poslu`ile oprobanim receptom -

seksualnim skandalom. Izdvojili smo najzanimljivije pri~e

Priredila: Amela KESEROVI]

Slavica i Bernie su se razveli nakon du`e od dvije decenije braka

Njena `ivotna pri~a nalikuje dobrom fi-lmskom scenariju. Prije nego {to seobna`ena slikala za nekada{nji magazin„Start“, jedno vrijeme, pi{u neki mediji uRegiji, provela je i u Odgojnom domu uBedekov~ini u Hrvatskoj. O tom perioduSlavicinog `ivota malo se zna. Opisivali suje kao lijepu djevojku damskog dr`anjakoju nikada nije zanimao obi~an `ivot.Te`ila je vi{em.Njeno porijeklo i danas intrigira mnoge.Za jedne ona je Bosanka, za druge Hrva-tica. O tome je u medijima govorio i njenstric Vlado Radi} iz sela blizu Lakta{a,Maglajana u BiH. Ka`e da se njegov bratJovo sa suprugom Ljubicom iz susjednogsela zbog siroma{tva odselio u Rijekupo~etkom 50-ih godina. U Rijeci se 1958.rodila i Slavica, jedina k}erka Radi}evih. Javnosti je, ipak, mnogo zanimljiviji Sla-vicin brak s Bernijem. Upoznali su se ka-da su joj bile 22 godine. Jedne prilike fo-tograf ^eda Komljenovi} ju je poveo sasobom u Moncu na trku Formule 1. Vi-djev{i ljepoticu, Bernie je odlu~io pokaza-ti joj depo, kako bi vidjela na~in na kojise komanduje turbo ma{inama i ~itavimtakmi~enjem. Nije ni sanjala da }e se ovonesimpati~no udvaranje zavr{iti brakom,pa ni da }e na vjen~anju dobiti prsten vri-jedan nevjerovatnih milion dolara. Navo-dno mu je, pri prvom susretu, ne znaju}iko je, dala la`ni broj telefona, Ecclestoneje bio uporan, te ju je, ipak, prona{ao uMilanu. Vjen~ali su se u Engleskoj u julu1985. godine. Iako je tada bila poznatimodel, te radila i za modnu ku}u„Armani“, udajom je okon~ala karijeru iposvetila se bra~nom `ivotu. Slavica i Ber-nie imaju dvije k}erke, Tamaru i Petru, arazveli su se pro{le godine. Na banko-vnom kontu Slavica danas raspola`e s pri-bli`no dvije i po miljarde funti, {to je svr-stava na ljestvicu najbogatijih `ena, ne sa-mo Evrope ve} i svijeta.

Slav

ica

Eccl

esto

ne (5

2)

»

pi{u svjetski medijiLora Kojovi} (34) Otkako je u filmu „Unthinkable“ brilja-

ntno odigrala ulogu supruge legendarnogSamuela L. Jacksona, Rinu, u Americi, ali iu na{em regionu svi pri~aju o ovoj lijepojbosanskohercegova~koj glumici. Lora jero|ena 1976. u Sarajevu, u Ameriku je sti-gla kao 15-godi{njakinja, s roditeljima. Ka-ko nam je u intervjuu u pro{lom brojuna{eg magazina i sama povjerila, otac joj jedobio ponudu da radi na Univerzitetu uTexasu. Boravak je trebao da bude privre-meni, ali kako je, u me|uvremenu, izbiorat u na{oj zemlji, Amerika je neo~ekivanopostala njen novi dom.Danono}no je u~ila, te je na kraju na Uni-verzitetu Wisconsin studij za finansije i fr-ancuski jezik zavr{ila za samo tri i po godi-ne kao najbolja studentica obaju odsjeka.Vode}e banke i finansijske ku}e su joj nu-dile posao. Prihvatila je onaj u banci Mor-gan Stanley na njujor{kom Broadwayu.Kad se jedne ve~eri vra}ala s posla, pa`njujoj je privukla proba u pozori{tu. Riskiralaje sve i odlu~ila se baviti glumom. Sve da-lje je historija. Lorina `ivotna pri~a moglabi slu`iti za primjer.

Sabina Began (36) Krajem pro{le godine, nakon {to su na po-vr{inu isplivale pri~e o navodnim ljubavnimaferama italijanskog premijera Silvija Berlu-sconija, u `i`i interesiranja medija na{la se iBosanka Sabina. Ova TV glumica, u Italijipoznata i kao „Kraljica p~ela“ ili „Matica“,porijeklom je iz Bosanske krajine. S roditelji-ma je jedno vrijeme `ivjela u Njema~koj uBerlinu, a u `elji da postane glumica preselilase u Italiju. Brzo je u{la u visoke krugovedru{tva. Dobila je i ulogu u filmu „Atlante“ ukojem je pokazala svoj rasko{ni stas. Ubrzo seubacila na TV Mediaset ~iji je vlasnik Berlu-sconi, a tada slijedi i uloga u TV seriji „CasaVianello“, koja joj je omogu}ila da ~esto budego{}a u premijerovoj vili „Certosa“. Tada ipo~inje Sabinin uspon. Italijanski premijerdaje joj posao doma}ice u vili, ona preuzimau svoje ruku organizaciju svakog prijema i pa-rtyja.

Began: U skandalu s italijanskim premijerom

Kojovi}: Nakon uspje{ne karijere u svijetu

bankarstva, Lora se proslavila u holivudskom

filmskom hitu„Unthinkable“ sa Samuelom

L. Jacksonom

azra 2010./31

32/azra 2010.

Potje~e iz sarajevske porodice intelektua-laca. Majka Tatjana profesorica je ruskogjezika, a otac Neboj{a, ugledni plasti~ni hir-urg koji radi u Kuvajtu, gdje vodi Klinikuza lije~enje opeklina i plasti~nu hirurgiju. UKuvajtu su Andrea i njena mla|a sestra Jo-vana zavr{ile srednju {kolu, da bi nakon to-ga nastavile obrazovanje u Americi, gdje suu obje zavr{ile studij menad`menta. Andreate~no govori tri jezika: engleski, {panski iitalijanski. Prilikom posjete sestri u Barceloni, Andreaje ostala `ivjeti u [paniji, gdje je u ljeto2008. upoznala nekada{njeg napada~a„Barcelone“ Thierryja Henryja. Tada su semediji po~eli zanimati za `ivot i rad oveuspje{ne Sarajke. Njeno pojavljivanje s He-nryjem na testnoj vo`nji voza~a Formule 1,Lewisa Hamiltona u Bahreinu, u Loubou-tin cipelama i Cartierovoj torbi u rukamamnogima je poslu`ilo da je smjeste i u svi-jet mode, {to je ona odlu~no demantirala,kazav{i da se nikada nije {etala modnim pi-stama, te da njeno zanimanje nije slikanjepo novinama i pri~anje o svom privatnom`ivotu, ve} posao ekonomiste.

Andr

ea R

aja~

i} (2

4)

Andrea Raja~i} i ThieryHenry (prvi slijeva) na jednoj od ko{arka{kih

utakmica u New Yorku uaugustu ove godine,

sa supru`nicima TonyjemParkerom i Evom

Longoria

Irma Nici (26) Njenom imenu u inozemnim me-

dijima obi~no se pripisuje eskort za-nimanje. Svijetu je postala zanimlji-va nakon {to je u britanskom „DailyMailu“ govorila o ljubavnoj aferikoju je, navodno, imala s nogome-tnom i modnom ikonom DavidomBeckhamom, kazav{i da je 2007. go-dine s njim spavala pet puta. Pri~a jeizazvala pravi skandal, pa je Davidodlu~io Bosanku iz Sarajeva, pravogimena Irma Nezirovi}, tu`iti, a na-kon prvobitnog {oka, Irma je uzvra-tila na isti na~in, najaviv{i tu`bu pr-otiv nogometa{a za pretrpljenu du{evnu bol. Osim spomenutog seks-skandala, britanski mediji su sebavili i Irminim porijeklom. „Daily Mail“ pi{e: Irma Nici je ro|ena kao Irma Nezirovi} u Sarajevu.Navodno je bila u jednom logoru i svjedo~ila silovanjima, {to ju je te{ko traumatiziralo. Porodica izkoje dolazi je ugledna, otac, navodno, vojno lice, a majka psihijatar. Kada je po~eo rat, Irma je smajkom Nadijom i mla|im bratom Damirom oti{la u Holandiju, gdje joj je bilo veoma te{ko. Podolasku u London po~ela je vezu s bogatim Arapom koji joj je priu{tio sve. [kolovao ju je, kupio jojskupi automobil, te su dijelili stan u elitnom dijelu Londona. Kada su prekinuli, navodno se vratilaprostituciji, jer nije imala drugog na~ina da pomogne porodici i sebi.

O Irmi se po~elo pi-sati nakon {to je

izjavila da je imalaljubavnu aferu s

Beckhamom

azra 2010./33

Ova Tuzlanka, pravog imena Diana Be}irevi}, jedna je od na{ihnajuspje{nijih `ena u inozemstvu. Zavr{ila je Fakultet politi~kihnauka u Sarajevu, novinarstvo u Rimu, AFI za re`iju i produkcijuu Americi. Danas se u Hollywoodu uspje{no bavi filmskom produ-kcijom, a uskoro planira i otvaranje novinske agencije DNN News. - Namjeravam to ozbiljno raditi, po~et }u s istra`ivanjem tr`i{ta ina na{em regionu. To je veliki projekt za koji jo{ ~ekam investito-ra. Agencija bi trebalo da izgleda kao Team Zee (entertainment ko-mpanija tabloidnog profila) - izjavila je Diana u nedavnom eksklu-zivnom intervjuu za na{ magazin. Na spisku njenih poznanika upisala su se brojna zvu~na imena: AlPacino, Rod Stewart, Ahmet Ertegün, Francesco Cossiga, Niki La-uda, Ayrton Senna, Hugh Haffner, Luciano Pavarotti, kao i biv{ipapa Karol Wojtyla te sada{nji Joseph Ratzinger.

Dia

na

Niv

en (4

8)

Ivana Mili~evi} (36) Veoma je uspje{na u svijetu filma. Iza nje su ostvarenja u popular-nim serijalima: „Seinfeld“, „Friends“, „Buffy, istrebljiva~ica vampira“i brojne druge. U Americi je u svijetu showbusinessa poznat i njenmla|i brat Tomislav Tomo Mili~evi}, ~lan benda „30 Seconds toMars“ u kojem nastupa i popularni glumac Jared Leto. Ivana je ro|ena u Sarajevu, majka Tonka tada je bila doma}ica, aotac Damir radnik u klaonici i privatni poduzetnik. Kada je imalapet godina, s porodicom je emigrirala u SAD, u Michigan. Ima jo{dvojicu bra}e, spomenutog Tomislava i Filipa. Prije nego {to se oku{ala u svijetu filma i preselila u Los Angeles,gdje je u po~etku stan dijelila s gluma~kom zvijezdom Charlize The-ron, Ivana se bavila manekenstvom. Poha|ala je i Athens HighSchool u Michiganu.- I danas smo Charlize i ja dobre prijateljice i ~esto se ~ujemo. Onaje sjajna i lijepo smo se dru`ile - izjavila je Ivana u jednom od svojihintervjua za ameri~ke medije. Nerijetko je govorila i o sarajevskom Vratniku, naselju u kojem jero|ena. - I danas bih znala kako da stignem do Vratnika, iako u Sarajevu ni-sam bila 23 godine. Ivanu }emo najvi{e pamtiti po ulozi zlo~este Velenke u filmskom se-rijalu o Jamesu Bondu, u nastavku „Casino Royale“.

Mili}evi}: Proslavila se ulogom u filmskom serijalu o Jamesu Bondu

Region Damir URBAN

34/azra 2010.

Moje su `elje ustvaranju, a ne u stvorenome

azra 2010./35

»

Gospodina Ivu Josipovi}asam imao prilike i sre}eupoznati i prije njegove

kandidature. On jemo`da na{ najbolji i najve}i savremeni

kompozitor. Njegove se skladbe izvode u

cijelome svijetu. Kada sekandidirao, odlu~io sam

se uklju~iti i pomo}i koliko god je to mogu}e.

Htio sam, zbog na{e ibudu}nosti na{e djece,

da dobijemo takvog predsjednika

Pi{e: Elameri [KRGI]-MIKULI]

Foto: Milica CZERNY URBAN

Ovaj osebujni rije~ki umjetnikodr`ao je pro{log vikenda fe-nomenalan koncert u saraje-vskom „Domu mladih“.Energija koju emitira svojimpjesmama, neponovljiva je.Njega ili voli{, ili ne voli{.

Ovim potonjim suvi{no je obja{njavati ko je Da-mir Urban. Suvi{no je i misliti da }e se u svojimodgovorima razotkriti vi{e nego u svojim pje-smama.

I uvijek ~ini ono {to od njega ne o~ekujete.Svojim habitusom najvi{e pripada britanskojalternativnoj sceni, a sinu dâ potpuno orijenta-lno ime Malik. Mrzi konvencije, nosi pirsingena nosu i na scenu izlazi u suknji, a onda su pri-klju~i kampanji Ive Jospovi}a za predsjednikaHrvatske, kao uzorni umjetnik - gra|anin.

Nedavno je ostvario i svoj davna{nji san, po-stavio izlo`bu svojih likovnih djela.

� II ddeessii ssee DDaammiirroovvaa iizzlloo`̀bbaa „„4400 ssttrraanniiccaa““.. JJeesstteellii zzaaddoovvoolljjnnii,, ii zzaa{{ttoo 4400 ssttrraanniiccaa??

- Radi se o 40 stranica u sje}anju, to jest udalekom djetinjstvu. Moglo ih je biti 15, kao i300. Izabrao sam 40 slika koje sam `elio zadr`atii produ`iti im `ivot, makar samo u svojoj glavi.Usput, s obzirom na to da sam ih sve izlo`io naistom zidu, a format slike je 40 puta 40, ondami je taj broj radova trebao da bih od njih zaje-dno slo`io jedan veliki format.

� SSaarraajjlliijjee ssuu oodduu{{eevvlljjeennee kkoonncceerrttoomm kkoojjii ssee ddeessiioopprroo{{lloogg vviikkeennddaa uu „„DDoommuu mmllaaddiihh““.. IIaakkoo oodd VVaassuuvviijjeekk ii oo~~eekkuujjeemmoo nnaajjbboolljjee,, ooppeett iizznneennaaddiittee..

- Bend zvu~i bolje nego ikad. Sposobni smoza sve {to nam padne na pamet. Kod nas nemaneke velike mudrolije. Imamo svoje pjesme,

36/azra 2010.

imamo jedni druge i to ti je to. Iza|e{ na binu ida{ sve od sebe. Stvarno u`ivamo u tome {to ra-dimo. Za Sarajevo smo posebno vezani i dajemose bez zadr{ke!

� JJee llii uu ppoosslljjeeddnnjjee vvrriijjeemmee bbiilloo vvaa`̀nnoo ssaammoo sslliikkaa--nnjjee,, iillii ssttee rraaddiillii ii ppjjeessmmee zzaa nnoovvii aallbbuumm??

- Pa... dogodile su se neke ~udne stvari. Reci-mo, ba{ dok sam radio na slikama, napisao sam,inspiriran tim radom, desetak tekstova, premami{ljenju bliskih ljudi, mo`da najboljih do sada.Za izlo`bu sam napravio i nekoliko kompozicija,a jedna se, u trajanju od 31 minutu, koristi kaozvu~na podloga za vrijeme izlo`be. Postoji mo-gu}nost da tu ambijentalnu kompoziciju (kao i

nekoliko ostalih koje sam napravio) i izdam, kaoposebno izdanje. Uglavnom, uvijek ne{to radi-mo. Album se lako mo`e dogoditi ve} za nekoli-ko mjeseci... kao {to mo`emo odlu~iti i da ga neizdamo jo{ godinama.

� AAlltteerrnnaattiivvaacc ssttee kkoojjii nnee vvoollii kkoonnvveenncciijjee,, ssvviirraatteerroocckk...... IIppaakk,, uukklljjuu~~iillii ssttee ssee uu kkaammppaannjjuu IIvvee JJoossiippoo--vvii}}aa,, zzaa pprreeddssjjeeddnniikkaa RR HHrrvvaattsskkee.. ^̂iinnii ssee ddaa ssttee iipprriijjaatteelljjii.. OOttkkuudd ttaakkvvaa ooddlluukkaa??

- Gospodina Ivu Josipovi}a sam imao prilikei sre}e upoznati i prije njegove kandidature. Onje mo`da na{ najbolji i najve}i savremeni ko-mpozitor. Njegove se skladbe izvode u cijelomesvijetu. Kada se kandidirao, odlu~io sam seuklju~iti i pomo}i koliko god je to mogu}e.Htio sam, zbog na{e i budu}nosti na{e dijece, dadobijemo takvog predsjednika.

� KKaakkoo bbiissttee ooppiissaallii ssvvoojj `̀iivvoott ss MMiilliiccoomm?? - @ivot s Milicom je jedna od najjednostavni-

jih stvari u mome `ivotu.

� UU ~~eemmuu ssiinn MMaalliikk llii~~ii nnaa VVaass?? II kkaakkoo VVaamm jjeeppaalloo nnaa ppaammeett ttoo iimmee?? NNiijjee bbaa{{ uuoobbii~~aajjeennoo uu HHrr--vvaattsskkoojj..

- Podsje}a me u neprekidnom brbljanju i ner-vozi. Usput, ma{ta mu je non-stop uklju~ena.[to se imena ti~e, zapravo nema tu neke velikepri~e. To mi je ime prvo palo na pamet i jedno-stavno sam znao da mu to ime pripada.

� KKoojjii ssaavvjjeett mmuu nnaajj~~ee{{}}ee ddaajjeettee??- S obzirom na to da ima devet godina i da

misli kako je najpametniji na svijetu, popis sa-vjeta bi bio preduga~ak za ovaj intervju.

� ZZbboogg ~~eeggaa ssuu nnaa VVaass rrooddiitteelljjii nnaajj~~ee{{}}ee ggaallaammiillii?? - Vrlo su rijetko dizali glas na mene, ali to je

bilo uglavnom zbog gluposti. Recimo, jer samzaboravio jesti... kao {to zaboravim ponekad idanas.

� UU jjeeddnnoomm iinntteerrvvjjuuuu ssttee iizzjjaavviillii ddaa ooddaavvnnoo nnee--mmaattee `̀eelljjaa.. KKaakkoo jjee ttoo mmoogguu}}ee?? SSvvaakkoo `̀iivv nnee{{ttoo`̀eellii..

- Moje su `elje u stvaranju, a ne u stvoreno-me, tako da mi je te{ko odgovoriti na to pitanje.Zna~i, veselim se dok ne{to radim i stvaram...Sam cilj mi nije neka `elja. Naravno, `elja mi jeda Milica i Malik budu `ivi i zdravi. Takve stva-ri `elim i sebi, kao i svima drugima. Ali, ako me

pita{ za neke druge `elje u `ivotu? Veselja i vjereimam, `elja nemam.

� [[ttaa jjee VVaa{{ nnaajjvvee}}ii ggrriijjeehh??

- Moram malo razmisliti o tome pa ti javim.

� ZZbboogg ~~eeggaa ssttee ssee ppoosslljjeeddnnjjii ppuutt ppoottuukkllii??

- Zbog gluposti i zbog svog kratkog fitilja. Alidugo je pro{lo od tada i te{ko da }e se tako lakoopet dogoditi.

� OO ~~eemmuu vvoolliittee pprrii~~aattii ss lljjuuddiimmaa??

- S razli~itim ljudima o razli~itim temama, aliuglavnom o svemu {to ima veze s ne~im kreati-vnim.

� KKaakkoo bbiissttee oocciijjeenniillii mmuuzziikkuu nnaa BBaallkkaannuu?? - Muzika na Balkanu je sigurno jedna od na-

jzanimljivijih u svijetu. Niko nema takvu razno-likost i emociju kao Balkanci.

� MMnnooggii „„oottkkiiddaajjuu““ nnaa VVaa{{ee ppjjeessmmee.. KKoojjee ppjjeessmmeetteebbii bbuuddee eemmoocciijjee??

- Joj... te{ko mi je na to odgovoriti, jer sva-kog dana slu{am i ~ujem ne{to novo i dru-ga~ije. Nemam neki odre|en stil ili vrstu gla-zbe koja me uzbu|uje. Ne odgovara svakaglazba svakom raspolo`enju, ili danu. Isto ta-ko, dogodi mi se da mi ne~iji album „legne“tek nakon nekoliko dana preslu{avanja i izne-nadi me. Dakle, slu{am stvarno raznolikuglazbu i autore. Te{ko mi je nekoga posebnoizdvojiti. Od klasike pa do alternativne ele-ktronike - sve. �

»

» Urban: Ne znamza{to sam sinudao ime Malik,

jednostavno samznao da mu pripada

Ju`ina

Nije te{ko. Ukucate u bjelinutrake www.facebook.net isljedite uputstva. Ako nemateinternet-adresu za to, napra-vite je. Zapamtite password iostalo ide samo od sebe.Onda na|ete kakvu sliku na

kojoj ste dobro ispali, prika~ite je kao sliku profilai... I fejzbuk }e vam sam predlo`iti prijatelje. Ili }evam se prijatelji predlo`iti sami. Ja sam na fb ve}godinu. Ne odbijam gotovo nikoga. Odbio samizvjesnog Amera Bahtijara, taj mi je naporan i u`ivotu. Izbrisao sam sa spiska prijatelja nekolikomu{kih i puno bezobraznih `enskinja. Sad imam1500 fb prijatelja. Imam tu sva{ta, od islamista do~etnika, od usta{a do neonacista. I svak’ je dobardok ne gnjavi mene i ostatak mojih fb prijatelja.Sve do tada mo`e biti {ta ho}e. Hm, uglavnom,imam puno vi{e prijateljica, da se ne la`emo....

Ovako ka`ete da vam je ne{to drago. Ovako davam ne{to nije drago. Imate i klik za ne{to {tovam je drago i svi|a vam se, zove se „like“. Ali,ako niste na fb, skontat }ete. Jer, postoje dvije vr-ste ljudi, oni koji su na fb i oni koji }e biti.Konstantno sam tu ve} skoro godinu, s jednim pr-ekidom od 24 sata. Tad je neko bezobrazno`enskinje ili ljubomorno isfrustrirano mu{kinjeslalo ru`ne slike (svoje kanda) meni dragim osoba-ma i govorilo da je imam ne{to s njima. Vulgarneslike vulgarnog `enskinja od kojeg bih u stvarnomi virtuelnom `ivotu pobjegao kao od mobilizacije.Mo`da su to slali neki od onih koji su mi gnjaviliprijateljice, pa ih i ja izbrisao s liste prijatelja? Neznam, ne}u du{e grije{it’. Ali, to nije ova pri~a.

I, moje dame, po{to ste priheftale svoju na-jbolju sliku, odmah }e vam se javiti. Poslat }evam zahtjev za prijateljstvo. Vi }ete kliknuti, te }ese zahvaliti (ili ne}e), ostat }ete jedno drugom natom fejzbuku. Mo`ete kontaktirati, ali ne morate.Mo`ete jedni drugima ka~iti pjesme na „zid“, nemorate ni to. U principu, ne morate ni{ta.

Samo... Pazite se krpelja. Ljudi koji }e vam isi-savati virtuelna krvna zrca slamkama od poruka i„bockanja“. Osim, naravno, ako niste sklone flertu

s mediokritetima. Pribli`it }e vam se mu{karci kojisu sebe prona{li samo u virtuelnom svijetu, koje-kakvi polupjesnici i kafanski filozofi s re~enicamapokupljenim od pravih pisaca i pjesnika. Vas }egnjaviti kao {to bi u stvarnosti ina~e gnjavili pro-dava~ice, {ankerice ili konobarice, ~isto zato {to imnesretnice ne mogu ute}i prije kraja smjene.Ve}ina njih uporno tra`i milostinju, {to od dr`ave- {to od institucija, da objavi kakvu knji`icu prozeili poezije. Kako god, da takvi `ive od pisanja,umrli bi od gladi. Hm, neki i jesu gladni... I mi-slim da bi bolje bilo da se okanu }orava posla ipo~nu raditi ne{to {to im vi{e le`i.

Hm, da... Kompenzaciju za nedostatakknji`evne (literarne) samopotvrde u broju obja-vljenih i prodatih knjiga (naro~ito ovo zadnje)nalaze u virtuelnom svijetu. Vas, moje dame, tr-ebaju da se potvrde, da im vi potvrdite mu{kosti u~inite da na tren zaborave nedostatak talenta.Uglavnom su u ~etrdesetima, o`enjeni, ugla-vnom materijalno manje-vi{e situirani, ~estoimaju odraslu djecu. Jedan takav je, na molbumoje prijateljice da joj se prestane javljati i na-jzad joj se skine s k... Pardon, s grba~e, rekao„Mmmm... Kad te moje rije~i ovako zapale, ka-kvu bi tek vatru u tebi izazvali moji postupci?“.Trebam li napomenuti da }a}a mo`e da joj bu-de? Dodu{e, na tom fb ima i bezobrazna`enskinja, ali puno manje nego fb manijaka.

Dakle, moje dame, taj virtuelni svijet mo`ebiti veoma naporan, pogotovo ako vas spopadnutakvi tipovi. Tipovi koji vas u tramvaju, ina~e,ne bi smjeli u o~i pogledati a ne jo{ i govoriti daste seks-bomba i da bi vam rado cuclali prste.To je kao i u ratu, mi{evi dobiju mo}. Nikogo-vi}i postanu hrabri kad uzmu pu{ku u ruke,mi{evi postaju frajeri kad su za tastaturom ko-mpjutera. Ali, virtuelni fb svijet ima i svojih pre-dnosti nad stvarnim. Puno je humaniji u je-dnom segmentu. Postoje opcije „izbri{i“ i„blokiraj“. Ne, ne}ete nikakvo zlo time u~initi,naprotiv. Ne}ete nikoga virtuelno „ubiti“. Nebrinite se, samo naprijed, samo }e im mi{ije su-jete stradati. �

Fejzbu~enje,kako da i za{to ne

Samo... Pazite se krpelja. Ljudi koji }e vam

isisavati virtuelna krvnazrca slamkama od

poruka i „bockanja“.Osim, naravno, ako niste

sklone flertu s mediokritetima. Pribli`it

}e vam se mu{karci kojisu sebe prona{li samo u

virtuelnom svijetu, kojekakvi polupjesnici i

kafanski filozofi s re~enicama pokupljenim

od pravih pisaca i pjesnika. Vas }e

gnjaviti kao {to bi u stvarnosti ina~e gnjavili prodava~ice, {ankerice

ili konobarice, ~isto zato{to im nesretnice ne

mogu ute}i prije kraja smjene

Pi{e:

VVeesseelliinn GGAATTAALLOO

38/azra 2010.

azra 2010./39

SS TT YY LL I S S I M OStilovi, trendovi, zdravlje

i lifestyle novosti

Jedimo doma}ePPeerriioodd uu kkoojjeemm `̀iivviimmoo nnee nnuuddii bbaa{{ mmnnooggoo vvrreemmeennaa zzaa ssmmiirraajj..

IImmuunnoolloo{{kkii ssiisstteemm,, uuggllaavvnnoomm,, ppookkuu{{aavvaammoo oojjaa~~aattii vviittaammiinniimmaa uu ttaabblleettaammaa,,aa nnaajj~~ee{{}}ee ttoo nnuuddiimmoo ii ddjjeeccii uu oobblliikkuu ssiirruuppaa uu {{aarreenniimm bboo~~iiccaammaa ss

lliikkoovviimmaa iizz ccrrttaanniihh ffiillmmoovvaa.. II ssvvii ssuu zzaaddoovvoolljjnnii.. ZZaabboorraavviillii ssmmoo {{oolljjuu mmiirriissnnoogg~~aajjaa oodd lljjeekkoovviittoogg bbiilljjaa ii kkaa{{ii~~iiccuu mmeeddaa,, kkoojjii nnuuddee jjeeddnnaakkuu ffuunnkkcciijjuu,, aallii ii

vvee}}ee zzaaddoovvoolljjssttvvoo.. SSaammiirraa KKaattiiccaa--AArrnnaauuttoovvii}} nnaass ppooddssjjee}}aa nnaa ttoo kkoolliikkoo jjee nnaa{{aa hhrraannaa zzddrraavvaa

II jjoo{{::�� TTaajjnnaa ssttiillaa bbyyDDeejjaannaa RRoossuulljjaa{{ �� FFaasshhiioonn eerraa

nnaaggllaa{{eenniihh rraammeennaa

�� OO zzddrraavvlljjuu ggoovvoorrii UUnnaa

BBeejjttoovvii}} �� SSoolloo ssttiill `̀iivvoottaa::

AAllmmiirr MMeeddiijjaa �� NNoovviitteettii

iizz kkoozzmmeettiikkee �� SSaavvjjeettii ppssiihhoollooggaa

ii ggiinneekkoollooggaa

40/azra 2010.

Dej

ana

RO

SULJ

A[

azra 2010./41

Razgovarala: Lejla LOJO

Kao li~nost s tv-ekrana, vodite-ljica TV OBN Dejana Rosu-lja{ uvijek mora voditi ra~unao svom izgledu. No, to joj nepada te{ko. U`iva u {minkan-ju, shoppingu i svim drugimsitnicama koje `ene usre}uju.

Svoj modni stil opisuje kao klasi~an, koji povre-meno osvje`i aktuelnim modnim detaljima. A, una{oj redovnoj rubrici Dejana otkriva neke tajnekoje je, bave}i se ovim poslom, „pokupila“ odnajboljih {minkera.

� ZZaa kkoojjii ooddjjeevvnnii pprreeddmmeett VVaamm nniikkaadd nniijjee `̀aaooddaattii nnoovvaacc??

- Cipele su moj feti{ i za njih mi nikada nije`ao dati novac.

� IImmaattee llii ssvvoojj oommiilljjeennii kkoommaadd ooddjjee}}ee??

- U haljini se najbolje osje}am, tako da je ona

i naj~e{}e moj izbor pri odijevanju.

� MMoo`̀eettee llii ssee pprriissjjeettiittii ggddjjee ii kkaaddaa ssttee oobbaavviillii nnaa--jjbboolljjii sshhooppppiinngg??

- Volim shopping, ali u posljednje vrijemenemam mnogo vremena za obilazak butika iu`ivanje u ~arima kupovine, tako da naj~e{}ekupujem stvari u nekoliko minuta. Ali, u lije-pom sje}anju mi je ostao shopping u Parizu pri-je dvije godine, kada smo cijeli jedan dan posve-tili upravo kupovini.

� KKoojjee bboojjee nnaajjvvii{{ee vvoolliittee ii zzaa{{ttoo??

- Plava je moja omiljena boja. Ona jebo`anstvena i vjerna, hladna i inteligentna,tu`na i puna ma{te.

� PPoossuu||uujjeettee llii ssvvoojjuu ooddjjee}}uu pprriijjaatteelljjiiccaammaa ii oobbrraa--ttnnoo,, iillii ttoo iizzbbjjeeggaavvaattee??

- Ne volim razmjenjivati odje}u. Vi{e volim

SS TT YY LL I S S I M O

Neprijatno se osje}am u

sportskoj odje}i Lijepa voditeljica TV OBN ka`e da joj je omiljena boja plava, te da kao plavu{a

izbjegava nositi sve `ute i be` nijanse odje}e. Poput svih `ena i ona u`iva ushoppingu, ali, na`alost, za kupovinu nikada nema dovoljno vremena

»

nekome kupiti neki komad odje}e i poklonitiga, nego svoju posu|ivati.

� JJeessttee llii ppookklloonniiccaa kkllaassiikkee iillii ttrreennddoovvaa??- Rekla bih da sam poklonica klasike, a da

~esto odjevnu kombinaciju obogatim nekim tre-ndy modnim dodatkom.

� KKoojjee bboojjee ggaarrddeerroobbee bbii ppllaavvuu{{ee ttrreebbaallee iizzbbjjeeggaa--vvaattii??

- Plavu{ama dobro pristaju pastelni tonovi,ali bi trebale izbjegavati boje sli~ne njihovom te-nu ili kosi. Dakle, prema mom mi{ljenju, `uta ibe` ne dolaze u obzir.

� MMoo`̀eettee llii ssee zzaammiisslliittii ss ddrruuggoomm bboojjoomm kkoossee iilliinneekkoomm ddrruuggoomm ffrriizzuurroomm??

- Plavu{a sam otkako znam za sebe, tako dabi mi bilo te{ko navi}i se na neku drugu bojukose. A, {to se ti~e druga~ije frizure, za{to ne?

� KKoolliikkoo dduuggoo iimmaattee dduugguu kkoossuu??- Nikada nisam imala ekstra kratku kosu, ali

mogu re}i da ovu du`inu odr`avam zadnjih pet-{est godina.

� KKoojjii ssttee ttrriikk nnaauu~~iillii oodd pprrooffeessiioonnaallnniihh vviizzaa`̀iissttaa??- Nau~ila sam mnogo toga i sama se znam vr-

lo dobro na{minkati. A, interesantno mi je bilovidjeti da lak za kosu mo`e dobro „slo`iti“ obr-ve.

� ^̂iippkkaannii iillii ppaammuu~~nnii vvee{{??- ^ipkani.

� KKoojjii ssuu VVaamm nnaajjddrraa`̀ii mmooddnnii ddeettaalljjii??- Najradije nosim {alove i tanke trake za ko-

su, a od nakita - nau{nice i narukvice.

� KKoolliikkoo VVaamm jjee vvaa`̀nnoo ddaa VVaa{{ ppaarrttnneerr iimmaa ssttiillaa iipprraattii mmoodduu??

- Bitno mi je da moj partner ima stila, ali ne ida prati modu.

� KKoojjaa `̀eennaa ssaa ssvvjjeettsskkee sscceennee VVaass oodduu{{eevvlljjaavvaa ssvvoo--jjiimm ssttiilloomm??

- Interesantan mi je osebujan stil odijevanjaLady Gage.

� AA,, mmuu{{kkaarraacc??- David Beckham i Daniel Craig.

� UU kkoojjeemm ooddjjeevvnnoomm pprreeddmmeettuu sseebbee nnee bbiissttee nniikkaa--ddaa mmooggllii zzaammiisslliittii??

- Najmanje prijatno se osje}am u sportskojgarderobi i patikama.

� JJeessttee llii ssvvoojj oorrmmaarr vvee}} „„oossvvjjee`̀iillii““ jjeesseennjjoomm ggaarr--ddeerroobboomm??

- Jesam, kupila sam nekoliko jesenjih haljina.

� JJeessttee llii iikkaaddaa iimmaallii pprroobblleemmaa ss vvii{{kkoomm kkiillooggrraa--mmaa??

- Ne, za moju vitkost je najve}im dijelom za-slu`na genetika, imam sre}u da mogu jesti {taho}u i koliko ho}u, a da mi se „ne prima“.

� SSvvee `̀eennee iimmaajjuu pprroobblleemmaa ss cceelluulliittoomm.. KKaakkoo sseeVVii bboorriittee pprroottiivv „„nnaarraanndd`̀iinnee kkoorree““??

- Na svu sre}u, za sada nemam tih problema.

� KKoojjii VVaamm jjee nnaajjddrraa`̀ii ppaarrffeemm??- D&G „The One“ i D&G „Light Blue“.

� SSjjaajjiilloo iillii rruu`̀ zzaa uussnnee?? - Sjajilo. �

42/azra 2010.

»

azra 2010./43

Plava je moja

omiljena boja. Ona je

bo`anstvena i vjerna,

hladna i inteligentna,

tu`na i puna ma{te

“

44/azra 2010.

SS TT YY LL I S S I M O

Dame,poka`ite

svoju mo}

Ka`u kako `ena s nagla{enim ramenima pokazuje svojusnagu i mo}, a u isto je vrijeme ~ine seksepilnom. Na-gla{ena ramena ove su jeseni zauzela prvo mjesto na„must have“ listi. Ona u kombinaciji s najobi~nijim tra-pericama ~ine ~itav dojam originalnijim i hrabrim. Na-gla{ena ramena su se ve} poku{ala vratiti u modu, ali ni-kada nisu bila prihva}ena kao sada. Modeli s nagla{enim

ramenima ne ograni~avaju, a postoji ih nekoliko. Najprije su to bili sakoi,slijedile su jakne i haljine, od uskih jednostavnih modela do skulpturalnihoblika. Obi~ne pamu~ne majice i ko{ulje poprimile su isti oblik. Ova novasilueta zavladala je i kaputima i mantilima. Pod modele s nagla{enim ra-menima mo`emo svrstati i sve komade na kojima su oni nagla{eni volani-ma, sjajem, {ljokicama ili volumenom. U njima }e va{ struk i bokovi izgle-dati mr{avije, {to je uvijek po`eljno. �

» Crvena haljinas naramenicamaodli~no pristajesna`noj `eni poput JenniferLopez

» Glumica PenelopeCruz prona{la jesavr{eni crni sako s nagla{enim ramenima...

» Modna ikona Victoria Beckhamu kaputu s nagla{enim ramenima

azra 2010./45

» Amber Rose u crnom satenskomblejzeru s nagla{enim ramenima

» Ni HeidiKlum nije

odoljelanovom trendu

» Kim Kardashian u sve~anoj,~ipkanoj haljini sistaknutimramenima

» Nagla{enimramenima jo{ vi{e }eteista}i svoj struk poputSalme Hayek

» GwynethPaltrow u

bijelom sakou

» ...kao imodno

osvije{tenaRihanna

SS TT YY LL I S S I M O

46/azra 2010. azra 2010./47

Parfemi koji }e obilje`iti sezonu„Ali mirisu se ne mogu oduprijeti, jer miris je brat duha.S njim ulazi u ljude, i oni se ne mogu braniti od njega

ako `ele `ivjeti. I miris ulazi u njih, prodire u samo srce, gdje jasno razdvaja naklonost od prezira,ga|enje od slasti, ljubav od mr`nje. Ko vlada

mirisima, vlada i ljudskim srcima“ Patrick Süskind

Thierry Mugler

„Womanity“Thierry Mugler ove jeseni slavi

`enstvenost. Nova mirisna kreacija nosi i simboli~an naziv-

„Womanity“. Kori{tenjem novihmolekularnih procesa ekstrakcije usavr{eno `enstvenoj bo~ici do~ekat

}e vas slatkaste arome smokve i no-te kavijara. Jo{ jednom je Thierry

Mugler je pokazao originalnost, la-nsiraju}i „Womanity“,

dio svoje mirisne galaksijeu kojoj i vi mo`ete

na}i svoje mjesto.

Dior „J’adore“EdP

Parfem ku}e Dior „J’adore“ pun je svjetlosti.Njegov rasko{an zlatni miris treperi na ko`i poputsun~evih zraka. Ambicije parfema odra`ava njego-va bo~ica. „J’adore“ je nova koncepcija`enstvenosti, miris koji je istovremeno toliko novi toliko u stilu Diora - sladak, ali lagan, blagoo{tar i cvjetni. Utjelovljenje apsolutne `enstvenos-ti u rasko{nom vo}no-cvjetnom buketu donosibergamot, a u srcu ga do~ekuju ru`e s delikatnimjasminom.

Givenchy „Playfor her“ i „Playfor her Intense“

Nova mirisna edicija Givenchy „Play For her“je `enska verzija famoznog i zavodni~kog „Play forhim“. Gornje note uklju~uju crveni biber, cvijetnarand`e, iza ~ega slijedi srce amyris drveta, cvije-ta Tiare i orhideje, omotani bazom sandalovine,pa~ulija, bobica tonke i benzoina. Parfem „Playfor her“ dostupan je u dvije varijante: „Play ForHer“ i intenzivniji „Play For Her Intense“.

Givenchy„Play“

Moderan i savre-men Givenchy„Play“ na~injen je odnota gorke narand`e,grejpa, crnog bibera ipa~ulija. Mu{karcakoji ga nosi definirakao elegantnog, mo-dernog i uvijek spre-mnog za igru. Idealanmiris za ovu sezonu.

Dior„Homme“

Intenzivan i sofisticiran Dior „Homme“do~ekuje vas cvjetnim i drvenim akordima, asastav osvaja notama lavande, irisa, puderastevanile, ambera, cedra iz Vird`inije i vetivera.

Kenzo „HommeEau de Toilette

Boisee“ Parfem „Kenzo Homme Eau de Toilette Boisee“

donosi drveno-aromati~ni miris koga kreira OlivierPolge. Tema edicije je razmjena energije izme|u~oveka i prirode te neophodni balans. Kompozicijapo~inje biljnim notama bosiljka i nane, te za~inskimelementima - biberom, ru`marinom, drvenim akor-dima vetivera s Haitija i Atlas cedra. Ovo je miris zasve mu{karce slobodnog duha i `eljne akcije.

Dior „HypnoticPoison Eau Sensuelle“

Dior vam predstavlja izazovnu kompoziciju„Hypnotic Poison Eau Sensuelle“, koja vam poklanjanovu magiju aroma. U ovom izvanrednom parfemukrije se skupocjeni nektar ~iju tajnu zna samo njegovkreator. „Eau Sensuelle“ je varijanta klasi~nog i popu-larnog Hypnotic Posiona sastavljena od cvjetnih notadamask ru`e, cvijeta narand`e, ylang-ylanga, vanil or-hideje, tuberoze, vanile, sandalovine i mo{usa.

Givenchy „Angeou Demon“

Dualisti~kapriroda mirisa„Ange ou De-mon“ otkrivanova osje}anja,privla~i taja-nstveno{}u izavodi. Sna`naharizmati~naorijentalna ko-mpozicija jenevino krista-lna i ~ulna isto-vremeno. Sla-tkoj svje`ini vi-sokih nota ka-kve su mandarina, bijeli kim i {afran prethodirasko{no cvjetno srce, sna`na nota ljiljana u sa-vezu s le`ernom notom orhideje Maxillaria iegzoti~nim ylang- ylangom. U tragu dominirajudvije drvene note: ru`ino drvo i hrastova maho-vina, a puderasti senzibilni tonka i vanilija za-vr{avaju kompoziciju. Odli~an miris za jesen.

Bvlgari „Man“Bvlgari „Man“ je miris za prefinjenog,

odlu~nog mu{karca. Svje` je, a njegove vibriraju}enote otkrivaju njegov karakter i savremeni duh.Kreiraju}i sasvim novo mirisno iskustvo, plemeniti treperav, Bvlgari „Man“ je lagani drvenasti orije-ntalni miris koji interpretira novi uzor savr{enemu`evnosti. Kalabrijski bergamot, list ljubi~ice iprocvjetali lotos se tope na ko`i. Ovaj prvobitnida{ak svje`ine je postojan sve do samog srca miri-sa. Magnetna nota }ilibara ovom mirisu daje orije-ntalno uzbu|enje.

Topao, prefinjen i osobit parfem je mu{ka klasi-ka ku}e Dior. Miris drveta blago je za~injeni nota-ma cvije}a, orijentalne sandalovine, cedra i pa~ulija.Njegov trag je intenzivan, ali ne i namjetljiv. Givenchy

„Pi Neo“Givenchy je spojio Pi uz fu-

turisti~kog Nea iz filma„Matrix“ i dobio Givenchy ko-nstantu za dobar miris. „PiNeo“, eksplozivni miris donosibergamot, mandarinu, cedar,pa~uli i vaniliju u kombinacijis trojnom molekularnom si-ntezom (toscanol, safraleine icosmone), {to tvori senzacio-nalnu kompoziciju.

Dio

r „F

ah

ren

hei

t“

SS TT YY LL I S S I M O

46/azra 2010. azra 2010./47

Parfemi koji }e obilje`iti sezonu„Ali mirisu se ne mogu oduprijeti, jer miris je brat duha.S njim ulazi u ljude, i oni se ne mogu braniti od njega

ako `ele `ivjeti. I miris ulazi u njih, prodire u samo srce, gdje jasno razdvaja naklonost od prezira,ga|enje od slasti, ljubav od mr`nje. Ko vlada

mirisima, vlada i ljudskim srcima“ Patrick Süskind

Thierry Mugler

„Womanity“Thierry Mugler ove jeseni slavi

`enstvenost. Nova mirisna kreacija nosi i simboli~an naziv-

„Womanity“. Kori{tenjem novihmolekularnih procesa ekstrakcije usavr{eno `enstvenoj bo~ici do~ekat

}e vas slatkaste arome smokve i no-te kavijara. Jo{ jednom je Thierry

Mugler je pokazao originalnost, la-nsiraju}i „Womanity“,

dio svoje mirisne galaksijeu kojoj i vi mo`ete

na}i svoje mjesto.

Dior „J’adore“EdP

Parfem ku}e Dior „J’adore“ pun je svjetlosti.Njegov rasko{an zlatni miris treperi na ko`i poputsun~evih zraka. Ambicije parfema odra`ava njego-va bo~ica. „J’adore“ je nova koncepcija`enstvenosti, miris koji je istovremeno toliko novi toliko u stilu Diora - sladak, ali lagan, blagoo{tar i cvjetni. Utjelovljenje apsolutne `enstvenos-ti u rasko{nom vo}no-cvjetnom buketu donosibergamot, a u srcu ga do~ekuju ru`e s delikatnimjasminom.

Givenchy „Playfor her“ i „Playfor her Intense“

Nova mirisna edicija Givenchy „Play For her“je `enska verzija famoznog i zavodni~kog „Play forhim“. Gornje note uklju~uju crveni biber, cvijetnarand`e, iza ~ega slijedi srce amyris drveta, cvije-ta Tiare i orhideje, omotani bazom sandalovine,pa~ulija, bobica tonke i benzoina. Parfem „Playfor her“ dostupan je u dvije varijante: „Play ForHer“ i intenzivniji „Play For Her Intense“.

Givenchy„Play“

Moderan i savre-men Givenchy„Play“ na~injen je odnota gorke narand`e,grejpa, crnog bibera ipa~ulija. Mu{karcakoji ga nosi definirakao elegantnog, mo-dernog i uvijek spre-mnog za igru. Idealanmiris za ovu sezonu.

Dior„Homme“

Intenzivan i sofisticiran Dior „Homme“do~ekuje vas cvjetnim i drvenim akordima, asastav osvaja notama lavande, irisa, puderastevanile, ambera, cedra iz Vird`inije i vetivera.

Kenzo „HommeEau de Toilette

Boisee“ Parfem „Kenzo Homme Eau de Toilette Boisee“

donosi drveno-aromati~ni miris koga kreira OlivierPolge. Tema edicije je razmjena energije izme|u~oveka i prirode te neophodni balans. Kompozicijapo~inje biljnim notama bosiljka i nane, te za~inskimelementima - biberom, ru`marinom, drvenim akor-dima vetivera s Haitija i Atlas cedra. Ovo je miris zasve mu{karce slobodnog duha i `eljne akcije.

Dior „HypnoticPoison Eau Sensuelle“

Dior vam predstavlja izazovnu kompoziciju„Hypnotic Poison Eau Sensuelle“, koja vam poklanjanovu magiju aroma. U ovom izvanrednom parfemukrije se skupocjeni nektar ~iju tajnu zna samo njegovkreator. „Eau Sensuelle“ je varijanta klasi~nog i popu-larnog Hypnotic Posiona sastavljena od cvjetnih notadamask ru`e, cvijeta narand`e, ylang-ylanga, vanil or-hideje, tuberoze, vanile, sandalovine i mo{usa.

Givenchy „Angeou Demon“

Dualisti~kapriroda mirisa„Ange ou De-mon“ otkrivanova osje}anja,privla~i taja-nstveno{}u izavodi. Sna`naharizmati~naorijentalna ko-mpozicija jenevino krista-lna i ~ulna isto-vremeno. Sla-tkoj svje`ini vi-sokih nota ka-kve su mandarina, bijeli kim i {afran prethodirasko{no cvjetno srce, sna`na nota ljiljana u sa-vezu s le`ernom notom orhideje Maxillaria iegzoti~nim ylang- ylangom. U tragu dominirajudvije drvene note: ru`ino drvo i hrastova maho-vina, a puderasti senzibilni tonka i vanilija za-vr{avaju kompoziciju. Odli~an miris za jesen.

Bvlgari „Man“Bvlgari „Man“ je miris za prefinjenog,

odlu~nog mu{karca. Svje` je, a njegove vibriraju}enote otkrivaju njegov karakter i savremeni duh.Kreiraju}i sasvim novo mirisno iskustvo, plemeniti treperav, Bvlgari „Man“ je lagani drvenasti orije-ntalni miris koji interpretira novi uzor savr{enemu`evnosti. Kalabrijski bergamot, list ljubi~ice iprocvjetali lotos se tope na ko`i. Ovaj prvobitnida{ak svje`ine je postojan sve do samog srca miri-sa. Magnetna nota }ilibara ovom mirisu daje orije-ntalno uzbu|enje.

Topao, prefinjen i osobit parfem je mu{ka klasi-ka ku}e Dior. Miris drveta blago je za~injeni nota-ma cvije}a, orijentalne sandalovine, cedra i pa~ulija.Njegov trag je intenzivan, ali ne i namjetljiv. Givenchy

„Pi Neo“Givenchy je spojio Pi uz fu-

turisti~kog Nea iz filma„Matrix“ i dobio Givenchy ko-nstantu za dobar miris. „PiNeo“, eksplozivni miris donosibergamot, mandarinu, cedar,pa~uli i vaniliju u kombinacijis trojnom molekularnom si-ntezom (toscanol, safraleine icosmone), {to tvori senzacio-nalnu kompoziciju.

Dio

r „F

ah

ren

hei

t“

SS TT YY LL I S S I M O

48/azra 2010.

Vojni krojMilitary look je ne{to {to je specifi~no za

ovu boju. Tu nema mnogo dileme niti gre{ke,a odjevni izbor je va{. Ho}e li to biti klasi~najakna s velikim d`epovima ili }ete potra`itiblejzer s istaknutim ramenima, nije mnogova`no. Efekt koji }ete posti}i oslikavaju~isto}a linija, jednostavnost i sklad.

Igra bojaKombinirati boje nije uvijek jednostavno, a

pretjerate li u {arenilu, mogli biste izgledati ismije{no. Charlote Ronson u novoj kolekcijidonosi model u kombinaciji s ru`i~astom. Vipoku{ajte napraviti stilski iskorak s lju-bi~astom i narand`astom.

Elegantne haljineBoja masline mo`e imati vojnu konotaciju,

ali to ne zna~i da mora donijeti taj stil u va{eodijevanje. Naprotiv, nema ni{ta ljep{e od`enstvenih linija, osobito kreacije s naborimau ovoj boji. Potra`ite modele s ma{nicama,volanima i drugim ukrasima.

Harmonija u maslinastozelenoj

Plava kosa, svijetla put i zelene ili plave o~i pravi su razlog da odjenete maslinastozelenu boju. No, ova nijansa jednako dobro pristaje i brinetama,

crnkama i crvenokosim damama. Zelena je boja prirode; simbolizira rast, harmoniju, svje`inu i plodnost, donosi osje}aj sigurnosti. Iako naj~e{}e

oslikava tzv. military look, maslinastozelena je tradicionalna boja mira

» Marc

Jacobs

» Charlote

Ronson

» Oscar del

la Renta

azra 2010./49

Krzno kao detaljNema ni~eg ekstravagantnijeg {to mo`ete dodati maslinastozelenoj odje}i od malo krzna. Ono

}e joj dati potrebni {tih luksuza. U toj kombinaciji mo`ete izgledati zaista izvrsno i spremni zasvaki susret. Krzno kao detalj najbolje funkcionira na jaknama.

» Marc Jacobs

Sexy lookMo`da }ete se za~uditi, ali u boji

mira mo`ete izgledati i seksepilno.Odjenite model od satena u ovojnijansi i odraz u ogledalu }e vasodu{eviti.

Neutralnabaza

Jedan od novih trendova ove je-seni je kori{tenje maslinastozelenekao potpuno neutralne boje. Pomi-je{ajte je sa zanimljivim uzorcima,poput cvije}a ili zanimljive grafike.

[ortsevi i suknje

@enstvene hla~ice u maslinasto-zelenoj uz deblje tamne ~arapeodli~na su baza za zanimljive ko-mbinacije. Potra`iti kra}e ili dugesuknje i hla~e svih krojeva.

» Jason Wu » RebecaTaylor

» CharloteRonson

Iako na bh. estradnojsceni „Tribun band“postoji jo{ od 2002.godine, do{lo je vrije-me za neke promjene.Naime, njihov vokalAlmir Medija odlu~io

je zakora~iti u solo vode, teodnedavno nastupa pod umje-tni~kim imenom Almir M. Ka-ko ka`e, jednostavno je do{loneko drugo vrijeme, a s biv{imkolegama nastavit }e poslovnusaradnju.

- Sada sam se bazirao na so-lo karijeru s tim da „Tribunbend“ ostaje moj prate}i bend.Razlog za ovu moju odluku ni-su sva|e ili ne{to drugo. Jedno-stavno smo se svi saglasili zaneki novi po~etak - ka`e Almir,obja{njavaju}i neke od razlogasvoje odluke za samostalnu ka-rijeru.

- Smatram da je vrijemebendova pro{lo jo{ od 1986.godine. Sve se promijenilo.Nekada je sarajevska pop rock{kola bila najja~a u biv{oj namdr`avi, a danas fakti~ki i ne po-stoji. To je jedan od glavnihrazloga za{to sam se odlu~io zasolo karijeru. Danas se mnogolak{e bazirati na pjeva~a, negona ~itav bend.

Almir ka`e da ga, uprkosiskustvu, pomalo pla{i novipo~etak, jer je publika naviklana „Tribun band“. No, ipak senada da }e ga prihvatiti. Tre-nutno priprema svoj prvi soli-sti~ki album.

- Snimio sam prvi singl„Lelo“ s kojim najavljujem no-vi album. Maksimalno sam seposvetio toj pjesmi, kao i nje-noj promociji. Ve} sam snimioi spot s „Hayat produkcijom“ iuskoro }e biti premijerno pri-kazan. Osim toga, pjesma jepro{la i u finale 5. BHRTF-a,koji }e se odr`ati 19. oktobra usarajevskom „Domu mladih“ -ponosno }e Almir.

Na pitanje da li je razo~aranstanjem na na{oj estradnoj sce-ni, Almir ka`e da ne gubi na-du, te da vjeruje kako }e je-dnog dana sve do}i na svoje.

- Estrada je {irok pojam.Ne}u re}i da sam razo~aran.Vjerujem da }e sve do}i nasvoje, po~ev{i od diskografije iautorskih prava, pa do samogforsiranja na{ih bh. izvo|a~a ibendova, jer smatram da imajukvaliteta, ali nemaju dovoljnopodr{ke. � L. L.

50/azra 2010.

SS TT YY LL I S S I M O

S „Lelom“u solo vode

Almir MEDIJA

54/azra 2010.

Budu}nost na{e zemlje jeu ekolo{koj proizvodnji

Sam

ira K

ATIC

A-AR

NAU

TOVI

] Projekt-menad`ericaMe|unarodnog

festivala ~aja i ljekovitog bilja,

Internacionalnog sajma p~elarstva i

p~elarske opreme iGastro Eko Festa,

za na{ magazin govori o razlozima

uspjeha ovih manifestacija,

organskom uzgojuhrane u BiH,

povratku tradicionalnoj kuhinji,te ja~anju ekolo{ke

svijesti kod najmla|ih

SS TT YY LL I S S I M O

azra 2010./55

Pi{e: Zana KOLO[Foto: Ivan [EBALJ

Period u kojem `ivimo ne nudi ba{ mnogovremena za smiraj. Imunolo{ki sistem, ugla-vnom, poku{avamo oja~ati vitaminima u table-tama, a naj~e{}e to nudimo i djeci u obliku siru-pa u {arenim bo~icama s likovima iz crtanih fi-lmova. I svi su zadovoljni. Zaboravili smo {oljumirisnog ~aja od ljekovitog bilja i ka{i~icu meda,koji nude jednaku funkciju, ali i ve}e zadovo-ljstvo.

Upravo je to razlog zbog kojeg je projekt me-nad`erica Samira Katica-Arnautovi}, odlu~ilapokrenuti ~ak tri uspje{na doga|aja u Sarajevu:Me|unarodni festival ~aja i ljekovitog bilja (TeaFest), Internacionalni sajam p~elarstva i p~elar-ske opreme (Bee Fest), te Gastro Eko - Fest(GEF). A pri~a o konceptu povratka prirodi i tr-adiciji krenula je nakon rata.

- ^lanovi mojeporodice imali su zdr-avstvenih te{ko}a to-kom i nakon rata. Uzkori{tenje preparatasavremene medicine,morali smo dana|emo i alternativu.Zainteresirala sam seza prirodne lijekove,koji }e mojim na-jdra`im omogu}itibolji imunitet. Shvati-la sam da na{a zemljaima izuzetne potenci-jale u sektoru ljekovi-tog bilja i p~elinjihproizvoda - pri~a Samira.

SSkkuupp nnaa BBoorriijjaammaaVe} nakon nekoliko godina od ideje, stigla je

i do realizacije - odr`an je prvi Festival ~aja i lje-kovitog bilja 2003. godine na Borijama.

- Bio je to jednodnevni skup na kojem sepojavilo mnogo gostiju i izlaga~a. PredstavniciOp}ine Stari Grad - koja nam od tada pru`a ve-liku podr{ku - odnosno njen tada{nji na~elnikFehim [kalji}, predlo`io nam je da Festival orga-niziramo u gradu, kako bi vi{e gra|ana imalomogu}nost da kupi neke od tih proizvoda. Odtada smo svake godine na Trgu Oslobo|enja -Alija Izetbegovi}.

Samira podsje}a kako biljaka nema bezp~ela, te da su te dvije pri~e uvijek povezane.Ipak, zbog velikog interesovanja izlaga~a, iste go-dine ujesen organiziran je i prvi Bee Fest.

- Shvatili smo da smo na pravom putu zbogvelike podr{ke medija, ali i interesovanja

gra|ana. Omogu}ili smo ljudima da na jednommjestu biraju kvalitetne proizvode i direktno ra-zgovaraju s proizvo|a~ima. Na Bee Festu pojavi-li su se odmah izlaga~i iz cijelog Regiona.

^lanovi tima na ~ijem je Samira ~elu u ko-ntaktu su s proizvo|a~ima i nakon manifestacije.I to zbog edukacije tokom cijele godine.

- Na{ najve}i problem je kako prosje~nogkupca, koji je relativno siroma{an, nau~iti da ku-pi med bh. proizvo|a~a koji je skuplji, ali manjekvalitetan nego onaj iz inozemstva.

Uvo|enje stalnih kontrola i analiza, deklarira-nje prema Zakonom definiranim standardima,te kontroliranje procenata odre|ene biljke u sa-stavu meda, tako|er je jedna od ta~aka na kojojse stalo radi. Saradnja s nadle`nim institucijama,kao {to su Federalni zavod za poljoprivredu, Ve-terinarski fakultet i Prirodno-matemati~ki faku-ltet, donosi rezultate. Samira potcrtava kakoimamo odli~ne prirodne uvjete koje bi trebaloiskoristiti.

- Ekolo{ki smo jo{ nezaga|ena sredina. Na{elivade i polja su gotovo neiskori{teni. Ljudi to,ipak, prepoznaju i aktiviraju se. Treba znati daimamo ~ak 400 autohtonih biljnih vrsta.

RRaadd ss mmaallii{{aanniimmaaA projekt edukacije koji realiziraju, usmjeren

je u dva prava pravca: na proizvo|a~e i po-tro{a~e.

- Na{ moto glasi: „Neka prirodno i zdravobude dio va{eg svakodnevnog `ivota“. Majkasam ~etvero djece i znam zna~aj meda, te njegov

utjecaj na zdravlje. Treba-lo bi da roditelji nau~emali{ane da ga svakodne-vno konzumiraju. U tomsmislu je bolje da im po-nude „lak{i“ med poput„livade“, „bagrema“ ili„lipe“, a ne kadulju. I mitokom Festivala i Sajmadjecu, tako|er, poku{ava-mo animirati kroz razli~itekonkurse i educirati uekolo{kom smislu.

^ini se da se stvari,ipak, pokre}u. Uzgoj he-ljde i proizvodnja priro-dnih sokova u manjim pr-ivatnim preduze}ima su

pozitivni znaci, ali ima jo{ mnogo posla.- Kako bi se zaokru`io proizvodni lanac, potr-

ebno je povezati uzgajiva~e, prera|iva~e i distri-butere. Ironija je da kupujemo proizvod iz ino-zemstva koji je napravljen od sirovina iz na{e ze-mlje.

Kao kruna uspjeha prethodnih projekata po-krenut je i Gastro Eko Fest, s orijentacijom ka~uvanju tradicionalnih kulinarskih recepata, ali iobi~aja.

- U svakodnevici sve ~e{}e konzumiramo brzuhranu. Nemamo vremena da jedemo i posveti-mo se kuhanju. Na Gastro Eko Festu gra|animaomogu}avamo kupovinu zdrave hrane. Tu seokupljaju i udru`enja koja njeguju na{e tradicio-nalne pjesme i igre. Budu}nost BiH je upravo uekolo{koj proizvodnji. Organski uzgoj je tradici-onalan u BiH i to trebamo iskoristiti - ka`e nakraju Samira, nagla{avaju}i da }e u naredna dvamjeseca organizirati promociju zdrave, organskiuzgojene hrane u sarajevskoj Skenderiji. �

» Detalj s ovogodi{njeg Internacionalnog Sajmap~elarstva i p~elarske

opreme“ BEE FEST“, Dani p~elarstva, Sarajevo

Ironija je da kupujemo

proizvodeiz inozemstva

napravljene od sirovina iz

na{e zemlje

“

Majka sam ~etvero djece i znam

zna~aj meda te njegovutjecaj na zdravlje.

Trebalo bi da roditeljinau~e mali{ane

da ga svakodnevno konzumiraju

“

SS TT YY LL I S S I M O

56/azra 2010.

Savjetnica za odnose s javno{}u,kojoj su kao djetetu pla}ali da{uti, s vremenom je unov~ila ta-lent pa jo{ i podu~ava drugevje{tinama javnog nastupa. Ma-gistrica demokratije i ljudskihprava, profesorica knji`evnosti i

bosanskog jezika, veliki gurman, komunika-tivna, nasmijana, stroga u poslu, pravedna u`ivotu. @elja joj je da ne ovisiti ni o kome ini o ~emu i da mo`e uvijek i svakome re}i{ta misli. To je Una. Kad je isprovocirana(obi~no ljudskom glupo{}u, bezobrazlukomi primitivizmom) - o{tra je na jeziku i bezpardona prema bilo kome. Veliki je ljubiteljpasa i nada se da }u jednom imati svoju har-lekin dog, i da }e posjetiti razna egzoti~namjesta. I kupiti „manolice“.

� [[ttaa ssvvaakkooddnneevvnnoo ~~iinniittee zzaa ssvvoojjee zzddrraavvlljjee??- Hmmm... Zadr`avam pozitivan stav o

`ivotu, ljudima i vjerujem u dobar ishod.Trudim se da izbjegavam fast-food i da nekombinujem proteine i ugljikohidrate. Ni-sam preveliki ljubitelj slatki{a, izme|u ~oko-lade i mu}kalice biram ovo drugo. Ne volimgazirane napitke.

� JJeessttee llii ssee ssuussrreettaallii ssaa zzddrraavvssttvveenniimm pprroobbllee--mmiimmaa??

- Da. Nemam fokus na lijevom oku, {toje, navodno, posljedica neke autoimune rea-kcije organizma. Neobi~na pojava zbog kojesam prije nekoliko godina upoznala mnogeegzoti~ne specijalisti~ke preglede u potrazi za`ari{tem. Doktori ga nisu na{li.

� VVjjeerruujjeettee llii vvii{{ee aalltteerrnnaattiivvnnoojj iillii kkoonnvveenncciioo--nnaallnnoojj mmeeddiicciinnii??

- Vjerujem u Boga. Nesumnjivi su dome-ti konvencionalne medicine, no, kako bi re-kao D`evad Karahasan: „Ne mo`e ljudskapamet ba{ sve objasniti.“ Zbog toga nisamskepti~na prema alternativnoj medicini, alikoja dolazi od ozbiljnih i provjerenihstru~njaka.

� [[ttaa zzaa VVaass zznnaa~~ii mmeennttaallnnaa hhiiggiijjeennaa??- Na}i bilo koju aktivnost koja ~ovjeku

osvje`ava stanje malih sivih }elija, koja gaopu{ta i omogu}ava da se oslobodi nagomi-lanog stresa i suvi{nih informacija. Bavljenjesobom i rad na sebi, koji podrazumijevasuo~avanje s vlastitim manama, razgovor sosobama od povjerenja do ~ijeg mi{ljenjadr`imo, otvorenost prema konstruktivnoj

Una BEJTOVI]

O motanju osmica po tanjiru

Uspjeli smo ovoj{armantnoj `eni

postaviti nekoliko pitanja o zdravlju i to tokom 50. jubilarnog

Me|unarodnog teatarskog festivala

MESS, na kojem ve} drugu godinu radi kao

PR Festivala

azra 2010./57

Nakon {to je savremeni na~in `ivota po{ao unekom nepovratnom smjeru, prema stresu, pre-komjernoj te`ini, nezadovoljstvu izgledom,pojavilo se i rje{enje. Odavno je poznato dase psihi~ke premorenosti najbolje rije{iti fi-zi~kom aktivno{}u. Bavljenje sportom, re-dovan odlazak u fitness centre, vje`banjeu grupi na satovima aerobika, {etnja...Svako treba na}i svoj na~in, jer su nammogu}nosti i ciljevi razli~iti. Oni koji`ele imati ve}u mi{i}nu masu naj~e{}ebiraju teretane i vje`be s utezima, za ra-zliku od onih koji imaju problema s pr-ekomjernom te`inom. Takvi birajuvje`be koje im odgovaraju za skidanjepotko`nih masnih naslaga. Jo{ vrijedineko nepisano pravilo da je teretana zamu{karce, a aerobik za `ene. To je sa-svim pogre{no mi{ljenje. Izbor vrste fi-zi~kih aktivnosti je individualan i ovisio ciljevima. Nije ta~no da u teretanuidu oni koji `ele pove}ati mi{i}nu masu,pravilnim odabirom vje`bi tu se mo`e ismr{ati. Iako se preporu~uje bavljenjesportom dva puta sedmi~no, posljednjaistra`ivanja pokazuju da je boljevje`bati {est puta sedmi~no. Naime,~e{}im vje`banjem organizamlak{e stvara navike naodre|ene aktivnosti, paje fizi~ka spremnostve}a. Za one koji tekpo~inju vje`bati va`i pr-avilo da treba i}i polakoi s vremenom pove}avatikoli~inu vje`bi. Osimestetskog, ne treba zane-mariti ni zdravstveni utje-caj vje`banja. Fizi~kaaktivnost ne djeluje samona mi{i}e nego i na kosti.To usporava pojavu oste-oporoze. Vje`banje pozi-tno utje~e na kardiova-skularni i disajni sistem,te time preventivnospre~ava pojavu mnogihbolesti dana{njice. Za po-voljne rezultate su, prijesvega, potrebni pravilno planir-ani programi vje`banja, adekvatnaprehrana, stru~na pomo} i, {to je na-jbitnije, vlastiti trud. Prvi rezultativje`banja na tijelu mogu se uo~itinakon tri-~etiri mjeseca, ali je psiho-lo{ki u~inak mnogo br`i. Ve} nakonprvih sedam dana vje`banja osoba se

osje}a zadovoljnije i odmornije. Jaka volja, ispr-avan stav, pravilna ishrana, fizi~ka aktivnost i

strpljenje moraju dovestido cilja.

Rije~ stru~njaka

Psihi~ki premor rje{avase fizi~kom aktivno{}u

mmrr..ssccii MMaarriijjaannaa AArraappoovvii}},, vveerriiffiicciirraannii iinnssttrruukkttoorr aaeerroobbiikkaa ii ppiillaatteessaa KKlluubb ssppoorrttaa „„FFIITT && FFUUNN““ wwwwww..aaeerroobbiicc..ccoo..bbaa

kritici, sve to smatram mentalnom higijenom.Nikad ne zapasti u stanje mentalne u~malosti.

� KKaakkoo iizzgglleeddaa VVaa{{ ddnneevvnnii jjeelloovvnniikk??- Uhhhh... Dok traje Festival MESS, do-

ru~kujem jogurt od tre{nje i pojedem koji we-llness keks s brusnicom. Ru~am pile}u salatu ne-kad u kasnim poslijepodnevnim satima. I pone-kad stignem popiti vodu. Ina~e, prestala sam jestipohovanu i hranu pr`enu u dubokom ulju, tru-dim se jesti {to vi{e vo}a i povr}a, a rijetko jedemcrveno meso. Kad dobijem napad, pojedem na-jbolju pljeskavicu na svijetu - kod „Mrkve“.

� KKoojjiimm ssee ssppoorrttoomm bbaavviittee??- Heh... Nekad davno trenirala sam sportsku

gimnastiku, pa se sedam godina bavila klasi~nimbaletom. Imala sam i nekoliko bezuspje{nih po-ku{aja da zadr`im kontinuitet u odlasku na aero-bik i pilates. Ponovo se spremam da se

obra~unam sa sobom. Najsretnija bih bila da mije naruku olimpijski bazen i da plivam po sat sva-kog dana.

� NNeezzddrraavvaa nnaavviikkaa kkoojjee bbiissttee ssee rraaddoo rriijjee{{iillii??- Hedonist po prirodi, te{ko da bih se po`elje-

la rije{iti neke od nezdravih navika. Ali, mojoj li-niji ne bi {kodilo kad bih presko~ila „motanjeosmica po tanjiru“. Tako|er, ne znam rano oti}ina spavanje, a uvijek mi nedostaje sna.

� [[ttaa `̀eennuu ~~iinnii uussppjjee{{nnoomm ii pprriivvllaa~~nnoomm??

- Samopouzdanje koje proizlazi iz iskustva.

� [[ttaa ssmmaattrraattee ssvvoojjoomm nnaajjbboolljjoomm oossoobbiinnoomm??

- Mislim da se ljudi mogu pouzdati u mene.

� SSvvee vvii{{ee `̀eennaa ppoo ddaannuu nnoossii {{ttiikkllee,, jjeessttee llii ii jjeeddnnaaoodd nnjjiihh??

- Ni u ludilu. Baletanke, ili ravne casual ~izme,farmerke, jednostavna vesta, {al i ko`na jakna.

� IIzzddvvoojjiittee ppeett ssttvvaarrii bbeezz kkoojjiihh nnee mmoo`̀eettee zzaammiisslliittiiddaa iizzaa||eettee iizz kkuu}}ee??

- Mobitel, nov~anik, sun~ane nao~ale, klju~eviod ku}e, ogledalo.

� NNaabbrroojjttee ppeett ffaakkttoorraa kkoojjii ssuu zzaasslluu`̀nnii zzaa VVaa{{ uusspp--jjeehh??

- Ulaganje u obrazovanje, po{tovanje premaiskusnijim kolegama i po{tivanje rokova, rad dokposao nije zavr{en, {arm i komunikativnost.�

Mentalna higijena je bavljenje sobom i rad na

sebi, koji podrazumijevasuo~avanje s vlastitim manama, razgovor s

osobama od povjerenja do~ijeg mi{ljenja dr`imo,

otvorenost prema konstruktivnoj kritici. Nikad

ne zapasti u stanje mentalne u~malosti

“

58/azra 2010.

Jasmina DIZDAREVI],

klini~ki psiholog

SMSKako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.

Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.

SS TT YY LL I S S I M O

IImmaamm 4400 ggooddiinnaa,, dduuggoo ssaamm uu bbrraakkuu,, aallii bbeezz ddjjeeccee.. JJaa ssaamm iihh uuvviijjeekk `̀eelljjeellaa,,aa ssuupprruugg nniikkaaddaa.. UUvviijjeekk mmuu ssee ~~iinniilloo ddaa nniijjee sspprreemmaann zzaa rrooddiitteelljjssttvvoo.. PPoo{{ttooppuunnoo oobboojjee rraaddiimmoo,, kkaaoo ddaa vvii{{ee nneemmaa {{ttaa ddaa nnaass vvee`̀ee.. OOssjjee}}aamm ddaa ssee uuddaa--lljjaavvaammoo.. LL..VV.. KKiisseelljjaakk

�Grije{ite ako mislite da bi vas djeca zbli`ila. Ona bi samo bila va{azajedni~ka briga, a vi biste se oboje jedno uz drugo osje}ali usamlje-

no. Razlozi su vi{estruki: nedostatak ljubavi, interesovanja, po`eljnosti,razli~itih stavova, `ivotnih ciljeva, porodi~nog odrastanja i sli~no. Kadabiste malo analizirali {ta vas je vezivalo prije braka, otkrili biste da i tadaniste ba{ bili sigurni da li je to pravi izbor. Mo`da ste oboje izuzetneli~nosti, ali pojedina~no, a u paru malo vas toga ispunjava. Bilo kako bi-lo, djeca se stvaraju u braku u kojem supru`nici oboje `ele djecu kao kr-unu svoje zajedni~ke ljubavi. Ako jedno ne `eli, onda je to problem i zaroditelja i za dijete.

MMoojjaa ssuupprruuggaa vvee}} nneekkoolliikkoo ggooddiinnaa nnee zznnaa ddaa mmee sseekkssuuaallnnoo mmoottiivviirraa ii pprrii--bbllii`̀ii sseebbii,, ttaakkoo ddaa ssmmoo ~~eessttoo uu kkrreevveettuu jjeeddnnoo ddrruuggoomm ookkrreennuuttii llee||iimmaa..

KK..BB.. SSaarraajjeevvoo

�Zato pribli`ite Vi nju. Kupite joj neki lijepi ve{, spava}icu, ku}nuhaljinu, sve ono u ~emu }e Vam biti privla~nija i dra`a. Poka`ite joj

da joj se divite, da je volite i `elite i da seks s njom mo`e i dalje biti lijep,kvalitetan i uzbudljiv. Budite nje`ni, dragi, osje}ajni. Oslu{kujte njene pr-ohtjeve i `elje, upoznajte njene najintimnije dijelove tijela na kojima na-jbr`e reagira. Potrudite se kako biste dobili ono {to `elite za dobrobit obo-je.

MMoojj ssuupprruugg nnaakkoonn dduuggooggooddii{{nnjjeegg bbrraakkaa zzaahhttiijjeevvaa oodd mmeennee „„nnoovvee nnaa~~iinneevvoo||eennjjaa lljjuubbaavvii““,, kkoojjii ssee mmeennii ggaaddee ii zzbboogg kkoojjiihh `̀eelliimm nnaappuussttiittii bbrraakk..UUmmoorrnnaa ssaamm oodd ssvveeggaa ttaakkoo ddaa mmii sseekkss nnee ppaaddaa nnaa ppaammeett,, zzaa rraazzlliikkuu oodd ssuu--pprruuggaa kkoommee jjee ttoo iitteekkaakkoo vvaa`̀nnoo.. SS..SS.. TTuuzzllaa

�Bez obzira na dugogodi{nji bra~ni sta`, seksualni `ivot je sastavni diosvake normalne bra~ne zajednice u kojoj supru`nici nisu izgubili

interesovanje jedno za drugo i u kojem podjednako u`ivaju osmi{ljavaju}isvoju seksualnu vezu onako kako oboma najvi{e godi. U Va{em slu~ajuto nije tako, jer ste Vi vjerovatno optere}eni nekim drugim porodi~nimobavezama tako da Vam u`itak u krevetu postaje teret. Sjetite se starih na-na koje su tvrdile da jorgan rje{ava sve. Prevedeno, to zna~i da zadovoljna`ena i zadovoljan mu{karac uspijevaju da rije{e sve nagomilane porodi~neprobleme mnogo br`e i lak{e od nezadovoljnih i neispunjenih partnera.

@ene obi~no grije{e kada ka`u: „Uskra}ujem ga u krevetu jer nije ispunioneka moja druga o~ekivanja“. Ka`njava, zaboravljaju}i da time ka`njavasebe, jer redovan seks, pun ljubavi, pa`nje, nje`nosti, intime, ustvari,zbli`ava supru`nike, emotivno ih vezuje i ispunjava tako da se sve dnevneaktivnosti lak{e odra|uju. Nema ni{ta ljep{e nego kada znate da ste zasvog partnera ili partnericu i dalje seksualni izazov, bez obzira na bra~nista`. Kada partner ne vidi Va{e bore, Va{u opu{tenost tijela, Va{u sjedukosu, ve} Vas i dalje `eli i divi se Va{im godinama i Va{oj seksualnoj akti-vnosti. Zato njegujte bra~no seksualni `ivot, udovoljavajte jedno drugo-me i ~inite svoju bra~nu harmoniju trajnijom i ispunjenijom. To }e Vasvratiti i smislu dobrog zdravlja, duhovne sre}e i stalne relaksiranosti iopu{tenosti. �

Kupite `eni poklon,

obradujte je!

Psiholog

60/azra 2010.

SMSNa stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja kojasu na{e ~itateljke uputile dr. Senadu Mehmedba{i}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvihdilema u vezi s ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona061/142-015. Dovoljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno praznomjesto, a zatim opi{ete problem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na strani-cama posve}enim ginekolo{kom zdravlju.

Prof.dr. SenadMEHMEDBA[I]

VVeeoommaa ssaamm uuppllaa{{eennaa,, jjeerr cciijjeelloogg`̀iivvoottaa iimmaamm rreegguullaarraann cciikklluuss,, aalliioovvoogg mmjjeesseeccaa ssee nnee{{ttoo ppoorreemmeettiilloo.. NNaa--iimmee,, pprriijjee {{eesstt mmjjeesseeccii ssaamm iimmaallaa aabboo--rrttuuss ii nnaakkoonn ttooggaa cciikklluussii ssuu nnaassttaavvlljjee--nnii nnoorrmmaallnnoo,, nnaa 3311.. ddaann.. MMee||uuttiimm,,pprriimmiijjeettiillaa ssaamm nnaa ddaann--ddvvaa pprriijjee nnee--ggoo {{ttoo ttrreebbaamm ddoobbiittii mmeennssttrruuaacciijjuu,,nneekkii ttaammnnoobbrraaoonn sseekkrreett,, aa oonnddaa nnaa--kkoonn ttooggaa kkrrvvaarreennjjee kkoojjee jjee uu nneekkoojjmmjjeerrii oobbiillnniijjee nneeggoo pprriijjee iinntteerrvveenncciijjee..OOvvoo mmee jjee mmnnooggoo uuppllaa{{iilloo,, aallii pprroo{{llooggmmjjeesseeccaa ssaamm bbiillaa nnaa kkoonnttrroollii ii lljjeekkaarrjjee rreekkaaoo ddaa jjee ssvvee uu nnaajjbboolljjeemm rreedduu..PPrreegglleedd jjee uukklljjuu~~iivvaaoo ii uullttrraazzvvuukk,, aa iiPPaappaa tteesstt jjee uurreeddaann.. JJee llii oovvoo ssttaannjjeeoozzbbiilljjnnoo??

�Prethodni abortus ne ostavljaposljedice u tempu pojavljiva-

nja ciklusa. Osnovni problem abor-tusa i njegova najozbiljnija posljedi-ca jesu za~epljenja jajovoda. Premaonome {to opisujete, nemate ovajproblem. Mislim da je rije~ o je-dnom hormonskom disbalansu, paako se ovaj poreme}aj menstruaci-jskog tempa i krvarenja nastavi, po-trebno je vidjeti da li postoji ovula-cija ili slabost druge faze ciklusa.Preporu~ujem Vam da uradite i pr-ediktore upale, CRP, SE i Le, te br-is rodnice i grli}a na anaerobne iaerobne uzro~nike. S ovim nalazi-ma se javite svom ginekologu.

UU 2277.. ssaamm sseeddmmiiccii ttrruuddnnoo}}ee,, aa ppookkrree--ttee ppllooddaa rreeggiissttrriirraamm oodd kkrraajjaa 1199.. nnee--ddjjeelljjee.. PPoosslljjeeddnnjjaa ddvvaa ddaannaa ssuu mmnnooggoobbllaa`̀ii,, rrjjee||ii,, nneekkaakkoo „„iizz dduubbiinnee““ ii nneeoossjjee}}aamm iihh nnaa ppoovvrr{{iinnii ttrrbbuuhhaa.. NNeeddee{{aavvaa ssee ttoo pprrvvii ppuutt,, oobbii~~nnoo mmii jjeebbeebbaa ddvvaa--ttrrii ddaannaa aakkttiivvnnaa,, aa oonnddaaddaann iillii ddvvaa zzaattii{{jjee.. DDaa llii jjee ttoo nnoorr--mmaallnnoo uu oovvoomm ppeerriioodduu?? MMoo`̀ee llii sseeddeessiittii ddaa ssee bbeebbaa ookkrreennee „„kkaa uunnuuttrraa““,,ppaa ddaa jjee jjaa nnee oossjjeettiimm??

�Pokreti ploda djeteta i osje}ajtrudnice dosta su subjektivni i

ovise od mnogo faktora te`ine isnage fetusa, koli~ine plodove vode,pozicije ploda, senzibilnosti trudni-ce. U na{oj struci postoji tzv.„cardif test“ brojanja pokreta plodai slu`i da, dodu{e grubo, ali ipakpouzdano, govori o kondiciji djetetapred porod. Pokreti ploda se po~nubrojati od 9 sati ujutro, te kad seizbroji 10 narednih pokreta (bezobzira na ja~inu, zabilje`i se vrijemekada se nabrojalo 10 pokreta), za tajdan je brojanje zavr{eno. Narednihdana se na isti na~in bilje`e pokretiploda. Ako postoji tendencija da setih 10 pokreta ploda izbroji za du`iperiod nego prethodni dan, tada jepotrebno javiti se ginekologu.

IImmaamm 4477 ggooddiinnaa ii kk}}eerrkkuu oodd 2255.. DDoossaaddaa ssaamm iimmaallaa rreeddoovvnnee cciikklluussee nnaa2233 ddaannaa uu ttrraajjaannjjuu oodd ppeett ddaannaa.. PPoo--sslljjeeddnnjjuu mmeennssttrruuaacciijjuu ssaamm ddoobbiillaa pprrii--jjee 1155 ddaannaa,, kkoojjaa jjoo{{ ttrraajjee.. PPrriijjee ddvvaammjjeesseeccaa ssaamm ii{{llaa nnaa ggiinneekkoolloo{{kkii pprree--gglleedd ii ssvvee jjee bbiilloo uurreedduu.. VVeeoommaa ssaammzzaabbrriinnuuttaa zzbboogg pprroodduu`̀eennoogg ttrraajjaannjjaammeennssttrruuaacciijjee,, ppaa VVaass mmoolliimm ddaa mmiiooddggoovvoorriittee {{ttaa ddaa rraaddiimm..

�Situacija koju opisujete tipi~naje za klini~ku sliku `ene u pre-

dmenopauzi. U tom periodu jajnicisa svojom funkcijom postepeno pr-estaju da uredno rade, te su i ova-kvi ispadi funkcije koju opisujetemogu}i. Kod Vas je, najvjerovatni-je, rije~ o disfunkcionalnom krvare-nju sa tzv. perzistentnim folikulom,koji je s odre|enim hormonskim tr-etmanom mogu}e privremeno ilitrajno otkloniti. U svakom slu~aju,ovo je nova situacija za Vas i nijeslika stanja od prije dva mjeseca.Radi mogu}e sekundarne anemijeipak se javite svom ginekologu, dabiste napravili stategiju o kontroliVa{eg zdravlja u osjetljivom `ivot-nom dobu koji Vam slijedi. �

SS TT YY LL I S S I M O

GinekologProblem abortusaje za~epljenje jajovoda

azra 2010./61

SS TT YY LL I S S I M O

Najbolji na~in da izbjegnetevi{esatni boravak u zdra-vstvenim ustanovama, tehladnu zimu do~ekatezdravi, jeste da osna`itesvoj imunitet. Pripremi-te ukusne sokove koji

obiluju vitaminima, biljnim vlaknima imineralnim solima. Osim {to }e blago-tvorno djelovati na imunitet, osvje`it}e vas i pro~istiti organizam.

Za detoksikaciju - Idealna kombi-nacija: mrkva, paradajz i sok od li-muna. Vitamini iz ovog povr}a obe-zbijedit }e vam lijep ten. Rije~ je omo}nim antioksidansima kojiusporavaju starenje }elija. Kombi-

nacija mrkve, paradajza i limunapunog vitamina C podsti~e stvaranje

kolagena. Tokom dvije sedmice sva-kodnevno prije ru~ka i ve~ere popijteveliku ~a{u ovog soka. Ponovite todva-tri puta godi{nje. Pozitivne efe-

kte }ete primijetiti ve} nakon pr-vih sedam dana. Budu}i da je

sok hranljiv, pijte ga i umjestopopodnevne u`ine.

Za snagu - Idealna kombinaci-ja: cvekla, kupus, mrkva, paradajzi paprika. Ovo je pravi koncentrat

vitamina C i vitamina grupe B. Ku-pus je nezaobilazan u ovom koktelu,po{to obiluje biljnim vlaknima, vitami-nom C, kalcijem i `eljezom. Mrkva i cve-

kla sadr`e folate koji ubla`avaju osje}ajumora. Ako ste zimogro`ljivi, dodajte i

|umbir, malo bibera ili za~inske papr-ike. Pijte sok prije glavnih obrokadvije-tri sedmice. Kuru provoditejednom do dva puta godi{nje.

Za izbacivanje te~nosti - Idealnakombinacija: mrkva, cvekla, celeri krastavac. Sok od mrkve i cveklepodsti~e rad jetre, celer ubrzavaprolazak hrane kroz crijeva, a kra-stavac doprinosi izbacivanju te~no-sti iz organizma. Svje`e za~insko

bilje, per{un, korijander i vlasac do-prinose da ovaj sok ima i osvje`ava-

ju}e djejstvo. Pijte veliku ~a{u ovog so-ka prije glavnih obroka dvije sedmice

kako biste o~istili organizam od toksinanagomilanih zbog stresa, zaga|enog zraka i

nezdrave ishrane. Trudite se da tokom ove ku-re pijete sedam-osam ~a{a vode dnevno. �

Osna`ite imunitet

Mladi i uspje{ni Mirza USTAMUJI]

62/azra 2010.

Pi{e: Selma MULI] Foto: Jasmin BRUTUS

Dijete Sarajeva ~ije odrastanje jeispunjeno ratnim sje}anjima, ite{kim ranjavanjem, za razlikuod mnogih mladih ljudi uspioje ostvariti svoj san u napa}enojBiH. Odrastaju}i u vrijednoj i~estitoj radni~koj porodici,

nau~io je da se samo iskrenim nijetom i `eljom zarad i nauku ~ovjek mo`e izboriti za svoje mjestopod zvijezdama.

- Potje~em iz ~asne radni~ke porodice. Moji rodite-lji su vrijedni ljudi, koji su me jo{ od malih noguu~uli da su svi ljudi na svijetu isti, a da samo po-stoje oni koji su dobri i oni koji su lo{i. Kako smocijeli rat pre`ivjeli u starom dijelu Sarajeva, jer smozbog opasnosti morali napustiti Dobrinju, fakti~kismo bili izbjeglice u vlastitom gradu, vrlo brzo samshvatio {ta je smisao `ivota i za{to `ivimo. Nakonranjavanja koje se desilo na Marijinom Dvoruiskusio sam bol kojeg se i danas sjetim, ali samshvatio da jedino oru`je protiv ovih monstruoznihljudskih aktova jeste upravo sopstvena edukacija,obrazovanje, te `elja za usavr{avanjem.

Mirzina nadarenost primije}ena je jo{ u o{koli u kojoj se dokazuje kao izvrstan matte po~inje osvajati nagrade poput „Zlatni hnike“ 34. Tehni~ke igre (1995), zatim istdu i naredne godine, da bi 1996. bio progu~enikom generacije Osnovne {kole „Mulfa Be{eskija“.

MMooddeerrnnaa tteehhnnoollooggiijjaa- Uvijek sam volio matematiku, i jo{ u osn{koli pokazivao sam veliko interesovanje povoj nauci s kojom sam ve} kao dje~ak poti priznanja, poznanstva i razmjenjivati isk

budbud

Dvadesetdevetogodi{nji uspje{nbiznismen koji je pre`ivio ranjavanu opkoljenom Sarajevu i sebe izgradio kao jednog od najuspje{nijih mladih ljudi u BiH za na{ magazin pri~a o svom`ivotu i politi~kim ciljevima

azra

Edukacija je na{ najja~i prijatelj i to je ono {to pri-pada nama i po ~emu dokazujemo ko smo i {tasmo. Kroz osnovno obrazovanje sebi sam odrediocilj i vezao {kole u svoju korist, tako da nakonosnovne upisujem Mje{tovitu srednju elektrote-hni~ku {kolu, {to je za moje roditelje bilo velikoiznena|enje, ali ne i za mene jer sam znao da mi jeposlije uspjeha u matematici to bio jedini logi~nislijed. Za vrijeme srednjo{kolskog obrazovanja po-stao sam instruktor/predava~ na programu CiscoCertified Network Associate pri CCED-u, tako dasam svoju struku razvijao u svim smjerovima mo-derne tehnologije. Tako|er sam volonterski pristu-pio Crvenom krstu mladih Kantona Sarajevo, a istegodine sam izabran i za predsjednika. Trudio samse da moja edukacija uvijek bude korak ispred svihostalih, {to sam, naravno, i uspio posti}i.

PPoolliittii~~kkaa iiggrraa@elja za sticanjem i dokazivanjem i vi{egodi{nji radu klubu mladih tehni~ara donijeli su mu preporu-ku za upis na fakultet i stipendiju od Narodne te-hnike Bosne i Hercegovine. Kako je sebi ve} zadaociljeve, nakon Elektrotehni~ke {kole upisuje Faku-ltet elektrotehni~kih nauka u Sarajevu, koji za-vr{ava u roku s prosjekom ocjena 10, {to ga svrsta-va me|u najbolje studente tog fakulteta. Nakonuspje{no zavr{ene edukacije po~inje raditi kao KeyAccount Manager u Mobis electronic d.o.o., Nokiaautorizovani distributer za BiH, a nakon odli~noostvarenih rezultata dobija unapre|enje te postajedirektor prodaje Mobis electronic d.o.o, Nokia au-torizovani distributer za podru~je BiH.

Dvadesetdevetogodi{nji Mirza postigao je ~emu sanjaju mnogi mladi ljudi, a za sve tlan je Bogu i svojim roditeljima koji su gaono u {ta ulo`i{ trud i rad kad-tad urodi pDru{tveno je aktivan jo{ iz vremena kad jednjo{kolac. Kako ka`e, volonterski rad ga da cijeni `ivot i po{tuje ljude bez obzira nmaterijalno stanje, boju i religiju. Logi~anbio je interes za politiku.- Odrastao sam vrlo brzo. Percipirao sam de{avanja i iz njih izvla~io pouke. Politikabila dio mene, jer kada odrastate u dr`avi vas napadaju samo zato {to ste druga~iji sh~ak i one najmanje `ivotne pore funkcionima pravilima politi~ke igre. Nikada nisamvan u drugim politi~kim strankama, jer nipravog lidera u kojeg bih se mogao ugledaditi njegov rad, sve dok Fahrudin Radon~osnovao Savez za bolju budu}nost BiH. Znao sam da je to stranka za mene i da }uimati priliku pokazati sav svoj potencijal. da mi je Radon~i} pregledao CV i iskazaome upozna bila mi je dovoljan dokaz da shkakvom velikanu je rije~. Uspio je izdvojiti posvetiti ga meni kako bi me upoznao, dveliko zadovoljstvo i iznimna ~ast biti u dr~ovjeka kao {to je on.Svojim izvanrednim nastupima na predizbskupovima SBB BiH, na kojima je obe}aomladi ljudi zavrnutih rukava i ~estitih rukbolju i uspje{niju BiH, uspio je osvojiti glsvih iskrenih gra|ana na{e dr`ave i omoguulazak u Zastupni~ki dom Parlamenta FB

Bolja }nost

dolazi

Bolja }nost

dolaziNikada nisam bio aktivan

u drugim politi~kim strankama, jer

nije bilo pravog lidera u kojeg bi se

mogao ugledati i slijediti njegov rad,

sve dok Fahrudin Radon~i} nije

osnovao Savez za bolju

budu}nost BiH

“

» @elim da se u Parlamentu moj glas ~uje, da ostvarim ciljeve Saveza ostvarim, da osvjetlam obraz kod na{eg predsjednika i svih onih ljudi koji su svoj glas dali Savezu i meni

Portret Sinan ALIMANOVI]

64/azra 2010.

Sviranjem s„Indexima“ ostvariosam dje~a~ke snove

azra 2010./65

Za njegovu interpretaciju kri-ti~ari ka`u da je zabilje{ka vre-mena u kojem `ivimo i potvr-da da jazz `ivi na na{im pro-storima. Sinan Alimanovi},svirao je u brojnim rock i jazzsastavima, te u velikim orke-

strima. Pijanist, kompozitor, dirigent i aran`er,~ovjek sa zavidnom biografijom. Uz njegovoime tokom godina uspje{ne karijere, ve`u sesaradnje s velikim muzi~kim zvijezdama evro-pske i svjetske jazz scene, poput Giannia Ba-ssoa, Petra Ugrina, Ericha Kleinschustera, Bar-bare Hendrix, Lea Harpera, Du{ka Gojkovi}a,te mnogih drugih.

Ro|en je u Leskovcu 1954. godine, gdje senjegov otac kao vojno lice tih godina nastanio.U tom srbijanskom gradu pet godina kasnije ro-dila se i njegova sestra Nada.

Ljubav prema muzici razvijao je jo{ od ma-lih nogu. Usadila ju je mama Fata, doma}ica sprekrasnim glasom i osje}ajem za lijepo. Imaoje sre}u, isti~e Sinan, biti dijete divnih i iskre-nih ljudi, koji su u njega usadili sve ono ~imese danas osobito ponosi. U Leskovcu je zavr{ioi osnovnu {kolu, srednju po~eo u Ni{u, a po-novnim premje{tajem njegovog oca i cijele po-rodice, u Pri{tini nastavio obrazovanje. Jo{ spo~etka prvih akademskih dana, Sinan je imao

Odlaskom Davorina Popovi}a u legende,„Indexi“ su prestali s

radom. Bodo Kova~evi}i Sinan su tada napraviliSinan Alimanovi} Quinteti izdali jazz CD. Nekolikogodina kasnije bend jeosiroma{en odlaskomjo{ jednog velikana -

Bode Kova~evi}a, ali jenastavio s radom, prave}i i uspje{ne televizijske emisije

naziva „Jazz Injection“

Pi{e: Najda VRANI]

Ljubav prema

muzici razvijao je od malih

nogu. Usadila ju je mama

Fata, doma}ica s prekrasnim

glasom i osje}ajem za lijepo

“

»

» Pijanist idirigent

» Vrstanmuzi~ar

sre}u i zasvirati s bendom „Kosovski bo`uri“,koji su iza sebe imali skoro tri decenije boga-tog muzi~kog iskustva ste~enog {irom svijeta,a povratkom u Pri{tinu postali su ~lanovi Ra-diotelevizijskog orkestra Pri{tina.

- Sre}a je raditi s boljim od sebe, jer tada na-jvi{e u~i{. Tu ~ast i zadovoljstvo imao sam s 21-om godinom i trajalo je sve do mog odlaska uSarajevo.

OOppaattiijjsskkii ffeessttiivvaallU Sarajevo je do{ao 1979. godine na po-

ziv Milana Stupara i Ranka Rihtmana, a za-hvaljuju}i Opatijskom festivalu, na kojem seSinan predstavio kao autor nekoliko kompo-zicija, za tada mladog i perspektivnog mu-zi~ara uslijedili pozivi od big bendova grado-va svih ve}ih muzi~kih centara biv{e dr`ave.Za Sarajevo se, sje}a se, odlu~io jer je bio gr-ad koji je zadovoljavao sva njegova moma~kama{tanja.

- Dva dana nakon {to sam dao zavr{ni ispitna Akademiji i svirao u ~ast posljednjeg dolaskau Pri{tinu Josipa Broza Tita, ~ime se veoma po-nosim, otputovao sam u Sarajevo. Sarajevo je, iz

66/azra 2010.

Sarajevo je, iz vizure

jednog klinca, jednog mladog

~ovjeka, bio „najrokerskiji i

najumjetni~kiji“ grad u onoj

dr`avi, s ~uvenom pop-rock

scenom u muzi~koj produkciji

u koju sam trebao do}i.

To je i grad mladosti i moje

opredjeljenje zbog kojeg

nikada nisam za`alio

“

»

» Nakon Davorove smrti

„Indexi“ su prestali s radom

» S FadilomRed`i}em

vizure jednog klinca, jednog mladog ~ovjeka, bionajrokerskiji i najumjetni~kiji grad u onojdr`avi, grad s ~uvenom sarajevskom pop-rockscenom, koja se pravila u muzi~koj produkciji ukoju sam trebao do}i. To je i grad mladosti imoje opredjeljenje zbog kojeg nikada nisamza`alio.

Postao je ~lan „Big bend orkestra“ u kojem jesvirao i pokojni Bodo Kova~evi}. Tada upoznajei legendarne „Indexe“, grupu ~ije su pjesme odu-vijek bile na repertoaru Sinanovih nastupa.

- Bodo i Davorin su do{li i upitali me bih lisvirao s „Indexima“, a s mojim kratkim „DA“,krenula je na{a zajedni~ka karijera. Tog trenutkabio je ostvaren moj dje~a~ki san.

OOddbbiioo BBrreeggoovvii}}aaU me|uvremenu, Sinan je napravio i Jazz

klub u Sarajevu u Studentskom me|unaro-dnom klubu prijateljstva - CEDUS-u, u ko-jem su svirali muzi~ari „Big benda“, a koji jeupisan u mapu svih poznatih svjetskih jazzklubova. Prenosio je tada, za dane Olimpijadeu Sarajevu CNN direktno popularne no}nesvirke, a „klincima“ je to zna~ilo veoma mno-go. Tih godina je na nagovor Dragi{e Savi}a,kasnije direktora JRT-a, Sinan napravio i ma-nji orkestar u ime Jugoslovenske radio-televi-zije, koji je svirao za na{e ljude {irom Evrope.Pratili su tada najpoznatije pjeva~e s ovih pr-ostora, a u svoju je biografiju Sinan upisao iodbijanje poziva Gorana Bregovi}a da svira s„Bijelim dugmetom“ na albumu „Do`ivjetistotu“.

- Upitao me je - za{to, a ja sam kratko odgo-vorio da volim „Indexe“. I, uistinu, s „Big be-ndom“, Jazz klubom i „Indexima“, moji su sno-vi svi bili ostvareni.

Zagazio je Sinan tada i u „bra~ne vode“ sEminom Kova~ i ve} ‘87. godine dobija prekrsa-nu k}erku Lejlu, danas studenticu pete godineFilozofskog fakulteta u Sarajevu. Od oca je na-

slijedila i ljubav prema muzici, te je nedavno na-stupila na nedavnom Sinanovom koncertu sa Sa-rajevskom filharmonijom.

U poslijeratnom periodu u svoju je biografijuovaj dirigent i pijanist ubilje`io i mjesto direkto-ra Muzi~ke produkcije RTV Sarajevo.

„Indexi“ su u svojoj 40-godi{njoj karijerisnimili samo dva studijska albuma. Prvi je bio„Modra rijeka“, a drugi „Kameni cvjetovi“,no, zasigurno vi{e od ~etiri stotine kompozici-ja za Radio Sarajevo, te bezbroj singlica, ali idvostruki album u`ivo naziva „Posljednji ko-ncert“ te album s koncerta u Sarajevu naziva„Najve}i koncert u gradu“. No, odlaskom Da-vorina Popovi}a u legende, „Indexi“ su presta-li s radom. Bodo Kova~evi} i Sinan su tadanapravili Sinan Alimanovi} Quintet i izdali ja-zz CD „Sarajevo Remake“. Nekoliko godinakasnije bend je osiroma{en odlaskom jo{ je-dnog velikana - Bode Kova~evi}a, ali je nasta-vio s radom, prave}i i uspje{ne televizijskeemisije naziva „Jazz Injection“ i nove albume.

- Smrt Davorina Popovi}a, Bode Kova~evi}a ijo{ nekolicine prijatelja, obilje`ila je moj,ina~e sretan `ivot, tugom. Njihov odlazak mije veoma te{ko pao, moje emocije su u vezi snjima, a godine provedene s njima ne{to sunajljep{e {to ~ovjek mo`e do`ivjeti. To znatekada ste dugo na turneji, kada putujete zaje-dno. A mi smo disali kao jedno. Bili su to ve-oma dobri ljudi, ona prava sarajevska raja, pr-avi sarajevski bend i ponosim se `ivotom s nji-ma.

Danas Sinan Alimanovi} radi i kao profesorna Muzi~koj akademiji u Sarajevu, gdje preda-je jazz i aran`iranje. O~ekuje izlazak DVDizdanja jazz koncerta sa Sarajevskom filharmo-nijom i gostima, koji je odr`an u septembru,te izlazak jo{ jednog dvostrukog albuma gru-pe. I danas neumorno vje`ba, poput dje~akakoji se tek sprema za po~etak duga~kog puta.Jer ljubav prema muzici, koja se rasplamsalajo{ dok je bio dje~a~i} s leskova~kih ulica, idanas gori istim `arom. �

azra 2010./67

Bodo i Davorin su

do{li i upitali me bih li

svirao s „Indexima“, a s

mojim kratkim „DA“, krenula

je na{a zajedni~ka karijera.

Tog trenutka bio je ostvaren

moj dje~a~ki san

“

» „Indexi“ susnimili dva

studijska albuma

» Ostvario jemoma~ke sne

» Svirao je s „Kosovskim bo`urima“

» Odrastao je u Leskovcu i Pri{tini

» Bili su najboljipop sastav

» Jazz kvintet uz Bodu Kova~evi}a

68/azra 2010.

Jednostavnost je osobina velikih ljudi, alitoplina nije svakom svojstvena. To jedno-stavno imate ili nemate. Upravo taj osje}ajdo~ekao nas je nakon {to je pro{le srijedena{a ekipa posjetila rezidenciju albanskogambasadora Nj.E. Flamura Gashija u Sar-ajevu. Ambasador, li~no, otvorio nam je

vrata malog svijeta i u{li smo u prekrasnu ba{tui{aranu jesenjim bojama.

Dru`enje nastavljamo u velikom dnevnomboravku, mjestu okupljanja cijele porodice to-kom sedmice. Tri mjeseca nakon otvaranjaAmbasade Republike Albanije na Ba{~ar{iji `ivotove vesele porodice ve} je u{ao u rutinu. Supru-ga Aida nudi nas pitom i kola~ima, sin~i} Jonpoku{ava da animira goste, a k}erke Ulpiana iKaltrina stigle su iz {kole i svi su spremni za fo-tografiranje. Po~inje i pri~a o prvom susretu saSarajevom.

OOttvvaarraannjjee AAmmbbaassaaddee- Moram priznati da sam prije imenovanja

bio u Sarajevu svega dva sata, i to 1988. godi-ne. To vrijeme proveo sam na @eljezni~kojstanici, jer sam se vra}ao s va`nog skupa uZagrebu i nastavljali smo prema Kosovu.Ka`em prema Kosovu, jer sam ro|en u Pe}i,ali moj otac je ro|en u Albaniji, a djed, opet,na Kosovu. I tako sedam generacija nizmje-ni~no. Krajem 1990. godine vratio sam se uAlbaniju. Kako je po~eo rat u BiH, bio samzainteresiran za situaciju kao ~ovjek i kao no-vinar RTV Albanije. Tako|er jo{ ranije, upo-znao sam mnoge va`ne li~nosti, koje }e obi-

Inside Nj.E. Flamur GASHI, ambasador

Diplomat kojem su prijatelji mjera uspjeha

Ambasador Republike Albanije otvorio je zana{ magazin vrata svog doma, ali i srca,

pri~aju}i nam o prvom susretu sa Sarajevom,u`itku u knjigama i slikama, zna~aju

zajedni~kog porodi~nog ru~ka, ali i radu nazbli`avanju dviju zemalja

Pi{e: Zana KOLO[ Foto: Ivan [EBALJ

azra 2010./69

lje`iti politi~ki `ivot BiH posljednjih godina- pri~a ambasador.

Kao ~lan Ministarstva vanjskih poslova Re-publike Albanije, uz bogatu i uspje{nu karijeru,logi~an korak bila je diplomatska misija.

- Bio sam dugo direktor Instituta za dijaspo-ru. Prije nego sam do{ao u BiH trebao sam i}i ujednu zapadnoevropsku zemlju. Pozvao me pre-mijer Sali Berisha i rekao mi je da je prioritetotvaranje Ambasade u Sarajevu. Tu nisam imaonikakve dileme. Kako ve} dvadeset godina radi-mo zajedno, a i prijatelji smo, odmah sam pri-hvatio. Nakon ~etiri dana do{ao sam u Sarajevo,gdje sam tada boravio samo dva dana. Poslijesam se vratio, na{ao prostor za Ambasadu i ovuku}u u kojoj sjedimo.

Ambasador Gashi nagla{ava kako su Albanci uBiH do~ekali otvaranje Ambasade s odu{evljenjem.

- Du`e od 20 godina ~ekali su ovaj trenutak.Nedavno smo organizirali dru`enje na koje smoih pozvali. Zbog ograni~enog prostora bilo je 80zvanica, ali se te ve~eri pojavilo ~ak 180 gostiju.Upoznao sam mnogo Albanaca iz BiH, od sla-sti~ara do generala, od profesora do novinara.

I dok nam ljubazna doma}ica Aida donosikafu, po~inje pri~a o njenim impresijama gla-vnim bh. gradom.

- Nisam znala mnogo o Bosni, ali kad samsaznala da }e moj suprug postati ambasador, na-ravno da sam se zainteresirala i po~ela da

Republike Albanije u BiH

Va`nost zna~enja imena

- Djeci smo birali pa`ljivo imena, ona s pr-avim zna~enjem. Ulpiana je staro ime za gradPri{tinu, Kaltrina zna~i „plavo nebo“, a Jon jedobio ime po Jonskom moru.

»

» Ve}ina knjigaostala je u Tirani,

ali u kabinetu u rezidenciji

ambasador u`iva u ~itanju

» Prekrasna ba{ta s malom fontanom u jesenjimbojama izgleda savr{ena kao savr{ena pozadina za fotografiranje

istra`ujem. Na`alost, kad smo stigli u Sarajevo,bio je izuzetno ki{an i tmuran dan. Temperatur-na razlika od 15 stepeni nije mi godila i sve toutjecalo je na prvi dojam. Ipak, kad sam vidjelaovu prekrasnu ku}u, zaista sam se odu{evila.Moj suprug ima ukusa i sve je pripremio prijenego {to smo mi do{li. Nikad ne}u zaboravititoplinu koju smo osjetili kad smo se susreli s ga-zdom ove ku}e. Do~ekali su nas s gotovomve~erom.Tako|er, kad sam otvorila ormari}e ukuhinji, vidjela sam da je u ku}i ostavio namir-nice - od bra{na, {e}era, ulja... sve. To me, zai-sta, odu{evilo - isti~e Aida, dodaju}i kako u`ivau popodnevnim {etnjama gradom, koje u pu-nom sastavu prakticiraju bar dva puta sedmi~no.

- Ve} narednog dana smo oti{li do Ba{~ar{ije.Sve vrijeme Flamur nam je pri~ao o gradu. Jasam gledala arhitekturu. Odu{evila sam se spojemaustrougarskog, otomanskog i stila gradnje iz vre-mena biv{e Jugoslavije. Na Ba{~ar{iji se osje}amkao u Istanbulu, na pojedinim lokacijama imamdo`ivljaj Be~a, a objekti izgra|eni u vrijeme ko-munizma podsje}aju me na Tiranu ili Pri{tinu.

70/azra 2010.

»

» Ambasador sa suprugomAidom, k}erkama Ulpianom i Kaltrinom isin~i}em Jonom

» Porodicauvijek na prvom mjestu

azra 2010./71

A porodi~ni dani teku. Ono {to je, ka`u, oba-vezno jeste zajedni~ki ru~ak. Nakon toga Jon seobi~no igra na ra~unaru, dok Ulpiana i Kaltrinapi{u zada}u. Jutra tokom radne sedmice li~e je-dno na drugo.

- Ulpiana poha|a {esti razred InternacionalSchool of Sarajevo na Ilid`i, a Klatrina ide u petirazred Internacional School of Sarajevo na Vra-cama i one ujutro idu u {kolu, a ja na posao. Jonje nedavno napunio dvije godine, pa su Aida ion kod ku}e. Zajedni~ki ru~ak je obavezan, anakon toga idemo u {etnju. Nedavno smo bilina izletu u Mostaru i ba{ nam se dopalo.Na`alost, ~esto poslijepodne imam bitne susrete,pa du`e ostajem na poslu.

Ambasador nagla{ava kako u`iva u ~itanju iknjige bri`ljivo ~uva. Razlog takvom pona{anjunije samo ljubav prema pisanoj rije~i, nego ne{tomnogo dublje, {to ga mislima vra}a u djeti-njstvo.

- Moj otac je zbog politi~kih stavova ~estobio u zatvoru. Kad sam ro|en, 1969. godineve} je bio iza re{etaka, jer je tra`io da Albancina Kosovu imaju svoju zastavu. Majka mi jezbog toga dala ime Flamur (na albanskom jezi-ku - zastava op.a.). Skoro svake godine od kra-ja sedamdesetih, moj otac je provodio tri ili~etiri mjeseca u zatvoru. Bila je 1984. godina ibio je osmi put tamo. Tada su do{li i uzeli knji-ge iz na{e biblioteke. Bilo mi je te{ko. Plakaosam za knjigama, a ne za ocem, jer sam odro|enja navikao da je on bar tri mjeseca u zatvo-ru i da se uvijek vrati. Kad sam oti{ao u Albani-ju, po~eo sam intenzivno da kupujem knjige.Sad imam blizu 7000 naslova. Kad kupim knji-gu, ne}u da je stavim u ormar s ostalima dok jene pro~itam - prisje}a se ambasador Gashi.

DDeettaalljjii ss ppuuttoovvaannjjaaSlike na zidovima dnevnog boravka u kojem

sjedimo su ih do~ekale. Ka`u da im se dopadaju,te da na{ doma}in gaji veliku ljubav prema ovojvrsti umjetnosti.

- Jedan dio slika iz Albanije donio sam uAmbasadu. Sakupljao sam ih godinama. Kodku}e imam najmanje 50 djela razli~itih slikara.Tako|er, kako sam ~esto putovao, uvijek samdonosio zanimljive detalje. I danas u`ivam ihkad pogledam.

Aida nagla{ava kako joj nedostaju porodica iposao. Po profesiji je pravnica i dugo je radila uadministraciji pri carini.

- Ipak, to sve ima i drugu dobru stranu. Sadvi{e vremena provodim s djecom i suprugom. Ume|uvremenu }u istra`ivati ovaj lijepi grad i ze-mlju. Nisam zaljubljena u zimu, ali na}i }emona~ina da sve lijepo zaokru`imo i iskoristimo pr-iliku za skijanje. A kad imam vremena, i jau`ivam u ~itanju.

@@iivvoott ii mmiissiijjaaUz skladan `ivot u Sarajevu bitno je ostvariti

misiju. Ambasador nagla{ava da je prije nekolikodana s predstavnicima Vlade FBiH bio u ma-ti~noj zemlji, s ciljem planskog kori{tenja resurseobiju zemalja.

- Treba nekako uvezati bosanske planine i zi-mske turisti~ke resurse, kao i na{e more te alba-nske obale pribli`iti Bosancima. To je jedan odmojih prioriteta. Na`alost, Albanci ne znajumnogo o BiH, a ni Bosanci i Hercegovci oAlbaniji, a imamo dosta sli~nosti. Uskoro }emoorganizirati posjetu predstavnika bh. turisti~kihagencija i novinara Albaniji, a tako|er }e do}iekipa u BiH. To je prvi korak. Nekoliko grado-va }e se i bratimiti. Kao albanski ambasador`elim da ka`em da Albanci vole BiH i Bosance.

Svi ~lanovi porodice vole putovanja, ali sad ihmanje prakticiraju. Razmi{ljaju}i o budu}nosti,Aida i Flamur su saglasni da je `ivot porodicadiplomata specifi~an, ponekad naporan zbog sta-lnih putovanja, ali da pru`a mno{tvo mogu}no-sti da upoznate mnogo novih ljudi i vidite preli-jepe dijelove svijeta.

- Kad se jednog dana vratim iz BiH, `elim daostavim iz sebe {to vi{e prijatelja. Kad sam do{aoovdje, nisam znao nikoga, sad ve} znam vi{e od1000 ljudi. Nakon {to se vratim ku}i, ako mi ni-ko poslije sedam dana ne do|e ili me ne nazove,zna~i da nisam uradio posao kako treba - ka`ena kraju Nj.E. Flamur Gashi. �

» Jon, Ulpiana iKaltrina u`ivaju uzabavi uz ra~unar

Promoviraju}i najboljestudente svih fakulteta uBiH, `elimo promoviratiobrazovanje. Samo je

znanje neotu|iva~ovjekova imovina, ona

mu osigurava egzistencijubilo gdje u svijetu, ~iniga boljim ~ovjekom. Neznalice odgajaju

manipulatori i ne}emopretjerati ako ka`emo da

dana{njem ~emeru najvi{e kumuje neobrazovanje.

Dana{nji sistem nas u~ida vrijedi{ koliko ima{.Ipak, sve materijalnomo`e biti uni{teno i

zapaljeno. Vrijedi{ samoonoliko koliko zna{

Na spomen rije~i matematikaljudi reagiraju razli~ito. Jednise namr{te, iskrive usta pre-ma dolje, otkrivaju}i takosvoju odbojnost prema ovojnauci. Drugima se, pak, nalicu pojavi blag osmijeh, jer i

sami strastveno u`ivaju u otkrivanju njenih tajni,kojih nikada ne nedostaje. Posve}uju joj se s pu-no ljubavi i pa`nje, kao voljenoj osobi. Zbog to-ga su kroz historiju veliki matemati~ari nerijetkoprogla{avani ~udacima.

I dan-danas postoje ljudi koji se ~ude genija-lnim umovima kako s lako}om rje{avaju najte`ezadatke. S druge strane, dana{nji matemati~arisu tu da, izme|u ostalog, razbijaju predrasudeprema svojoj profesiji i da je u~ine ljep{om, pri-vla~nijom za mlade ljude. To je sebi kao cilj po-stavio Irfan Glogi}, student prve godine drugogciklusa na Prirodno-matemati~kom fakultetu uSarajevu, na Odsjeku za matematiku.

TTaakkmmii~~aarrsskkii dduuhh- Sve posjeduje svoju ljepotu, pa i matemati-

ka. Na`alost, svi je ne vidimo, barem ne na istina~in. Imao sam sre}u da sam se dru`io s ljudi-ma koji su mi ukazali na ljepotu moje budu}eprofesije. Shvatio sam da misija svakog profesora

Znanje je mo} Irfan GLOGI]

72/azra 2010.

Zaljubljenik umatemati~ku

analizu

Pi{e: Elvedina D@AKMI] Foto: Muhidin @IVOJEVI]

azra 2010./73

matematike treba biti da studentima i |acimauka`e na tu ljepotu, da probude u njima po{to-vanje prema matematici i matemati~arima. Jasam je zavolio zahvaljuju}i ocu i starijem bratu.Privukao me taj matemati~ki na~in razmi{ljanja,to {to ona nudi slobodu i mogu}nost da iska`etekreativnost - isti~e Irfan.

On je jedan od najboljih studenata spomenu-te visoko{kolske ustanove, s prosjekom ocjena -deset. Jo{ od ~etvrtog razreda osnovne {koleu~estvuje na raznim takmi~enjima iz matemati-ke. Prvi uspjesi, plakete i nagrade samo su gapodstakle da vi{e u~i.

- Imam u sebi taj takmi~arski duh koji me sta-lno tjera naprijed. U~estvovao sam i na matema-ti~kim olimpijadama 2006. u Sloveniji i godinukasnije u Vijetnamu. Na prvoj sam osvojio bro-nzanu medalju, a na drugoj pohvalu. To nije bilosamo odli~no matemati~ko, ve} i `ivotno isku-stvo. Upoznao sam vrhunske matemati~are iz svihkrajeva svijeta - zadovoljno }e ovaj student.

IIssttrraa`̀iivvaa~~kkii rraadd

Rodom je iz Sjenice, iz Sand`aka. U Sarajevoje do{ao sa 14 godina i upisao Sarajevo koled`,gdje je, tako|er, bio jedan od najboljih matema-ti~ara. Iako je bio jo{ dijete, odvajanje od rodite-ljskog doma mu, ka`e, nije te{ko palo.

- Vaspita~i i profesori su imali mnogo razu-mijevanja za mene, pa ~esto ka`em da sam samopromijenio ku}u.

Irfanove obaveze na PMF-u ne po~inju i ne za-vr{avaju samo slu{anjem predavanja, ve} i aktivnimu~e{}em u njima. Naime, od prve godine on je idemonstrator na odsjecima za matematiku i fiziku.

- Dopala mi se i ta uloga predava~a, nekoga

ko prenosi znanje. To me dodatno motiviralo,pa nakon zavr{enog postdiplomskog studija na-mjeravam raditi kao asistent, a potom nastavitiobrazovanje logi~nim slijedom. Za mene tu ne-ma granica. @elim se posvetiti i istra`iva~komradu, objavljivati njegove rezultate, jer je i to bi-tan dio `ivota svakog nau~nika. Posebno me pri-vla~i oblast matemati~ke analize - ka`e Irfan.

Za uspjeh na fakultetu poput njegovog, isti~e,potreban je dobar splet okolnosti.

- Prije svega, potrebno je odgovaraju}e pre-dznanje iz srednje {kole, razumna koli~ina inteli-gencije, puno strpljenja i rada, razumijevanje odporodice i prijatelja, ali i ljubav prema matema-tici. Ja sam imao sre}u da se to sve kod menespojilo. Svjestan sam i toga da ne smijem zaposta-viti drage ljude po svaku cijenu, jer oni su mi mno-go bitniji od matematike. To namjeravam prenijetii svojim budu}im |acima. Na prvom mjestu uvijektrebaju biti porodica, prijatelji i moral, pa tek ondaznanje - isti~e na kraju Irfan. �

Moji cimeri- Ve} tri godine stanujem sa ~etvericom pr-

ijatelja. Odli~no se razumijemo i dobro fu-nkcioniramo skupa. Racionalno smo raspore-dili obaveze, u smislu da svaki od nas jedanradni dan u sedmici ima «de`uru», kada spre-ma doru~ak i ve~eru za ostale. Za ru~akobi~no niko od nas nije u stanu. De`urni jezadu`en i za pranje su|a i nijednom od nas tone pada te{ko. Ja ~ak volim da kuham i to jevrlo kreativan posao. Ne smetamo jedni dru-gima kada u~imo, a na|emo vremena i zaizlaske, {etnje gradom i fudbalske termine.

» Ne vide svi ljepotumatematike

[ansa za posao

74/azra 2010.

Ljudi vjeruju u nas

Ljudi vjeruju u nas

Zin

aid

a K

AD

I]

Pi{e: Elvedina D@AKMI]Foto: Samir SALETOVI]

Edina Salki}, 48-godi{nja medicinska se-stra iz Maglaja, godinama je bila bezposla. Da bi, kako ka`e, sastavila kraj skrajem, radila je sve: sadila povr}e uplastenicima i u njivi, uzgajala stoku,sve kako njena porodica ne bi oskudi-jevala ni u ~emu. Uporedo s tim, na-

dala se da }e prona}i bilo kakav posao u inozemstvu.Znaju}i za njenu `elju, mu` joj je jednog dana donionovine i pokazao zanimljiv oglas za posao u Nje-ma~koj. Tra`ile su se upravo medicinske sestre. Nanagovor supruga i brata, koji je tako|er medicinski te-hni~ar, oti{la je na intervju i - pro{la. - Ne mogu vam opisati moju sre}u kada su mi reklida sam dobila posao. Bila sam jo{ sretnija kada samvidjela da su primili i mog brata. Bilo je i mla|ih oso-ba na intervjuu, ali eto, me|u tih 22 sretnika koji supro{li bila sam i ja. Gospo|a Zinaida Kadi}, koja meje intervjuisala, ispunila je sva moja o~ekivanja, ali isvoja obe}anja. Prona{la nam je smje{taj i bila nam jestalno na usluzi. Dobila sam posao u novoizgra|enomstara~kom domu, dobru pla}u, socijalno i zdravstvenoosiguranje, ma sve. Prezadovoljna sam - isti~e Edina.

SSrrccee uu BBoossnniiNakon {est mjeseci rada ona }e uskoro do}i ku}i na21 dan, na zaslu`eni godi{nji odmor. Njeni pacijentisu ve} tu`ni zbog toga. - Zavoljeli su me mnogo jer ih fino pazim, progovor-im im lijepo. Sada samo mene tra`e da ih kupam, pane znam kud udaram od posla - smije se Edina. Napominje da su Nijemci odu{evljeni iskustvom,stru~no{}u i pa`njom koju bosanski medicinari pokla-njaju pacijentima.

- Ma mi smo takav narod. Volimo raditi, a znamokako oraspolo`iti ljude i kad im je najte`e. Svojim de-dama i nenama u domu sam rekla kako sam tu dabih im se odu`ila za sve dobro {to su oni u~inili za nastokom rata, za svu pomo} koju su mom narodu po-slali. Tako sam osvojila njihova srca, jer mnogi odnjih su zapostavljeni od svoje familije. S druge strane,njima uga|am, a moje srce je u Bosni, s mojoj dje-com i mu`em. Mnogo mi nedostaju i jedva ~ekamdan kad }u ih vidjeti - ka`e Edina, kojoj bi se u Nje-ma~koj uskoro mogao pridru`iti njen 15-godi{nji sin,jer ima pravo na spajanje s porodicom.

DDvvaa ssvviijjeettaaOna je samo jedna od nekoliko desetaka na{ih medi-cinara koji su u Njema~koj prona{li posao zahvalju-ju}i firmi „Infinity Network“. Osnovala ju jeBi{}anka Zinaida Kadi}, koja od ‘92. godine `ivi i ra-di u Njema~koj. I sama je zavr{ila srednju medicinsku

{kolu, a potom studij menad`menta.Isti~e da je dugo razmi{ljala kako da pove`e dva svije-ta kojima pripada, da pomogne svom narodu i odu`ise Njema~koj za gostoprimstvo. - Onda sam do{la na ideju da pomognem na{im me-dicinarima da se zaposle tamo. U po~etku su svi go-vorili da sam luda, da ne}u uspjeti jer je tada bilote{ko dobiti i turisti~ke, a kamoli radne vize za Nje-ma~ku. Nisam odustala i uspjela sam - ka`e Zinaida. Od aprila ove godine 22 Bosanca i Hercegovca su, za-hvaljuju}i njenoj firmi, dobila posao u Njema~koj.Pro{li su probni rad, zadovoljni su uslovima rada ipla}ama, ba{ kao {to su njihoviposlodavci zadovoljni njima ive} tra`e jo{ osoblja. - Da bismo nekoga zaposlili,osim zavr{ene srednje, vi{e ili vi-soke {kole medicinskog smjera,mora dobro poznavati njema~kijezik. Nudimo posao u sta-ra~kim domovima ili ku}nojnjezi. Prva tri mjeseca kandidati-ma smo obezbijedili kolektivnismje{taj i sve vrijeme smo im bi-li na usluzi. Kasnije smo mnogi-ma pomogli da na|u stanove.Ljudi nam vjeruju i tra`e nas, jerpo{tujemo dogovor. To bar sa-

da, kada je toliko na{ih ljudi gore, nije te{ko provjeri-ti. Svakom kandidatu obezbije|eno je zdravstveno isocijalno osiguranje, radna viza na godinu, koja se ka-snije produ`ava, to zavisi od poslodavca. Oni su pre-zadovoljni na{im ljudima, o ~emu dovoljno govori~injenica da su ovdje ve} tre}i put zbog intervjua zaposao s novim kandidatima - isti~e Zinaida. Ona je skupa s njima nedavno obavila intervjue zatre}u grupu medicinara koji bi u Njema~koj trebaloda po~nu raditi ve} u januaru 2011. godine. Novostje da }e u tom periodu tra`iti i pomo}no osoblje, {toje svakako dobra {ansa za sve one koji su bez posla. �

azra 2010./75

Tro{kovi,smje{taj, pla}e- Kandidati snose sljede}e tro{kove: uplata ulazneradne vize, i kad odu tamo uplata boravi{ne vize.To je ukupno 110 eura. Smje{taj u po~etku obe-zbje|ujemo mi, ali tro{kove za hranu i re`ije kandi-dati. Imaju iste pla}e kao {to bi imao i svaki Nije-mac na istom radnom mjestu. To je bio moj uslov.Rekla sam da ne `elim da se moj narod izrabljujeve} da bude pla}en kao {to bi to bio i dr`avljaninNjema~ke.

Zahvaljuju}i firmi „Infinity Network“ brojni bh. medicinari dobili su dobro pla}ene poslove u

njema~kim stara~kim domovima ili u ustanovamakoje se bave ku}nom njegom staraca. Uslov za

odlazak u Njema~ku, osim zavr{ene srednje, vi{e ilivisoke {kole medicinskog smjera, jeste odli~no

poznavanje njema~kog jezika

Italijansko pravosu|e proteklih mjesecipokrenulo je odlu~nu borbu protivra{irene pojave izbjegavanja pla}anjaporeza, kako bi dr`ava pove}ala priho-de koji su smanjeni nakon finansijskekrize. Na udaru se prije nekoliko danana{la i presti`na modna ku}a

„Dolce&Gabbana“, optu`ena da nije prijavilaprihod blizu 840 miliona eura.

Kako pi{e vode}i italijanski poslovni dnevnik„Il Sole 24 Ore“, a prenosi AFP, istra`itelji suzaklju~ili istragu o osniva~ima kompanije Do-menicu Dolceu i Stefanu Gabbani, te jo{ petosoba, ali slu`bena optu`nica jo{ nije podignuta.

Istra`itelji tvrde da su Dolce i Gabbana 2004.i 2005. godine u Luksemburgu osnovali kompa-niju koja je preuzela kontrolu nad brendovimagrupe, ~ime su izbjegli pla}anje poreza u Italiji.Luksembur{kom firmom „Gado“ upravljalo se izItalije. Nepla}eni porez iznosi blizu 420 milionaeura, pi{e rimski dnevnik „Il Messaggero“.

D&G utemeljen je 1985., a u pro{loj je za-po{ljavao vi{e od tri hiljade ljudi u vi{e od 116svojih trgovina i 17 tvornica.

A, osim modnog dvojca, probleme zbog ne-pla}anja poreza ranije su imali i slavni holivu-dski glumci, me|u kojima i legendarni JamesBond, Sean Connery.

@@iivv~~aannii sslloomm[pansko pravosu|e protiv njega je pokrenulo

istragu zbog utaje poreza i nelegalnog poslovanjas nekretninama. Navodno je bilo rije~i o sumnji-vim poslovima s luksuznim vilama na {panskojobali. Konkretno, rije~ je o prodaji dvaju placevaza gradnju u Malagi. Placeve je prodala firma, ti-jesno povezana s Conneryjem. Istina, posao jeprijavljen vlastima i pla}en je porez za dodatnuvrijednost, ali ne i ostale takse. Prema procjena-ma {panskih sudija, njihova dr`ava je o{te}ena za1,6 miliona eura.

Posljednjih mjeseci slu~aj se ironi~no naziva i

operacija Goldfinger, {to je aluzija na poznati fi-lm o Jamesu Bondu. Afera je glumca skupoko{tala. Poznati proizvo|a~ satova „Rolex“ snjim nije `elio sklopiti poslovni ugovor o rekla-miranju kultnih satova.

Ingmar Bergman, {vedski filmski i pozori{nireditelj i scenarist, 30. janura 1976., dok jeodr`avao probu „Ples smrti“ Augusta Strindber-ga u Kraljevskom dramskom pozori{tu, uhap{enje i optu`en za utaju poreza.

Zbog poni`enja do`ivio je `iv~ani slom, te jehospitaliziran u stanju te{ke depresije. Istraga sefokusirala na navodnu transakciju 500.000 {ved-

skih kruna 1970. godine izme|u Bergmanove{vedske kompanije Cinematograf i njene {vic-arske podru`nice Persona, koja je uglavnomslu`ila za isplatu honorara stranim glumcima.

Bergman je 1974. likvidirao Personu nakonupozorenja [vicarske centralne banke i nakna-dno prijavio porez. 23. marta 1976. Tu`iteljAnders Nordenadler odbacio je optu`be protivBergmana, rekav{i da navodni „kriminal“ nemazakonske osnove i usporedio ga sa slu~ajem„podizanja optu`nice protiv osobe koja kradevlastiti auto“.

Iako su optu`be odba~ene, Bergman je i dalje

Metro

76/azra 2010.

Ko od slavnih nepla}a porez

Dvojac presti`nog modnog brenda „Dolce&Gabbana“ u Italiji se suo~ava sa zakonskim sankcijama zbog nepla}anja poreza. Njihov slu~aj

podsjetio je i na brojne primjere iz svijeta bogatih i slavnih koji tokom godina i nisu bili uzorni u pla}anju da`bina dr`avi

» Italijanska manekenkahrvatskog porijekla NinaMori} optu`ena je da je zajedno s biv{im suprugom utajila porez

azra 2010./77

»

bio neutje{an, boje}i se da se nikad vi{e ne}e vr-atiti re`iranju. Na kraju se oporavio od {oka, aliuprkos molbama {vedskog premijera Olofa Pa-lmea, visokih javnih figura i vo|a filmske indu-strije, zakleo se da se nikad vi{e ne}e vratiti u[vedsku. Zatvorio je svoj studio na pustom ba-lti~kom otoku Farö, otkazao dva najavljena fi-lma i oti{ao u samovoljni egzil u München uNjema~koj.

DDvvaa „„RRoolleexxaa““Sredinom 1978. se ~inilo da je Bergman na-

dvladao svoju ogor~enost prema mati~noj zemlji,te se u julu iste godine vratio u [vedsku, prosla-viv{i 60. ro|endan na Faröu i djelomi~no nasta-vio raditi kao reditelj u Kraljevskom dramskompozori{tu. Kako bi odao po~ast njegovom povra-tku, [vedski filmski institut uveo je NagraduIngmar Bergman za `ivotna postignu}a na po-dru~ju filma.

Me|utim, do 1984. je ostao u Münchenu. Ujednom od posljednjih intervjua s Bergmanom,vo|enom 2005. na otoku Farö, reditelj je kazaoda je, uprkos aktivnosti u egzilu, izgubio osamgodina svog profesionalnog `ivota.

Hrvatica Nina Mori} u Italji uzalud kuka nateleviziji, tra`e}i od biv{eg supruga Fabrizia Cor-one novac za izdr`avanje njihovog sina. Novcanema, jer ga je zaplijenila dr`ava, i to zbog du-gova njihove zajedni~ke agencije putem koje jeCorona ucjenjivao bogate i slavne Italijane. Njihdvije su godinama tajili porez, blizu 550.000 eu-ra, a dr`ava ga je na kraju prisilno naplatila. Ta-mo{nji mediji su pisali da je Nina poku{ala pre-duhitriti dr`avu, te krenula podi}i preostali dioiz zajedni~ke agencije s bankomata, ali novca nara~unu vi{e nije bilo.

» Domenico Dolce i Stefano Gabbana sa svojom muzom,manekenkom Naomi Campbell. Modni dvojac brenda„Dolce&Gabbana“ nedavno je optu`en za utaju poreza

» Steffi Graf sa suprugom Agassijem: Zbog oca Petera,koji je usljed poku{aja utaje poreza odslu`io i ~etverogodi{nju zatvorsku kaznu, nekada{nja teniserka je do`ivjela neugodnosti

Za utaju poreza optu`ivani su i brojni sporti-sti. Tako je Jesse Owens, slavni ameri~ki atle-ti~ar, legendaran po ~etverostrukoj pobjedi u Be-rlinu 1936. godine, bankrotirao nakon progonaameri~ke porezne uprave, dok je otac proslavlje-ne teniserke Steffi Graf, Peter Graf, dobio~etverogodi{nju zatvorsku kaznu zbog poku{ajautaje poreza.

Prije nekoliko godina, Argentinska centralnabanka od svih banaka u zemlji zatra`ila je pro-vjeru bankovnih ra~una nogometne legende Di-ega Maradone. Argentinski list „Clarin“ tvrdio jeda je poreznicima sumnjiva Maradonina banko-vna aktivnost nakon 2005. godine, kada jepo~eo s javnim nastupima po inozemstvu i godi-nu nakon {to je iza{ao iz programa za lije~enjeod ovisnosti o drogama. Slavni nogometa{ ve} jeoptu`ivan za utaju poreza u Italiji, gdje, navo-dno, duguje 31 milion eura jo{ iz ‘80-ih godina,kada je pet godina igrao za nogometni klub„Napoli“. Italijanske vlasti su mu, nakon {to jestupio na italijansko tlo radi utakmice u huma-nitarne svrhe, zaplijenile dva „Rolexa“ vrijedna10.000 eura, kako bi namirile barem dio dugo-vanja. �

78/azra 2010.

» Legendarni reditelj Ingmar Bergman zbog pogre{nihoptu`bi za utaju poreza do`ivio je slom `ivaca

»

» Maradoni su u Italiji oduzeli dva sata marke „Rolex“, kako bi

naplatili dio od poreza koji nije platio

» Connery: Naudaru {panskogpravosu|a

azra 2010./79

Razonoda

RJE[ENJE 1 SNI, TINTORETO, RATIT, MAB, A, IRIRI, O, HAMAMELIS, LINDZI LO-HAN, PIKT, ASKA, SAVITI SE, OR, SP, NEKTAR,JERINA, LASKER, NJEMEN, DAN,ODGOVARATI, ATARI

SLAVNIITALIJAN.GLUMAC,MAR^ELO

PRVI MITSKILETA^,

DEDAOV SIN

GRUBO,SNA@NOTRESTI

^VRSTOZATVOREN.

NEPROPUSTLJIV

EDITA ODMILJA

LI^NA ZAMJENICA

PISMENAPOTVRDA,ATESTAT

OZNAKA KRALJA U

[AHU

IME ST.NJEMA^.

NOGOMETA[AZELERA

RADIJUS SADETA ODMILJA

TANGO ILI VALCER

SIMBOLASTATINA

IME ST. ^E[KEKLIZA^ICEMA[KOVE

INAT, PRKOS STANAODMILJA

NA[A TVVODITELJICA IUREDNICA SA

SLIKE

DOKUMENTDIPLOMATSKE

PUNOMO]I

BALKON, DOKSAT (TAL.)

RIJEKA NAKIPRU

MUSLIMAN.@. IME

SKUPOVI ODDEVET ^LANOVA

(GR^.)

GRADI] UMAKEDONIJI

ENGLESKI[AHIST,

D@ONATAN

SIMBOL KALIJA

GREDA, STUB(NJEM.)

ROYAL SHAKESP.THEATRE (SKR.)

RADIO INDUSTRIJA

ZAGREB (SKR.)

SLAP, VODOPAD(FRANC.)

MITOLO[KO PI]EST. GR^KIH

BOGOVA

REOMIR

VJE@BAONICABILDERA

MUCAV(POKR.)

O^EV BRAT

UPALA UHA(MEDIC.)

KRALJ (LAT.)

NA^IN, OBLIK(TURC.)

JESTE (KRA]E)

IME PISCASARAJLI]A

IME ST. GLUMICE

KARI]

NAJVE]IMORSKI SISAR

IME GLUMICETURMAN

APA[

SLAVNI GRAH,SLANUTAK

RUKOMETNIKLUB (SKR.)

RUMUNIJA

SIMBOL NATRIJA

MORSKI PU@I],OGRC

VRSTA BILJKE,RMANAC (MN.)

OBIM

IME I PREZIMEST. HRV. PISCA

GRAD UITALIJI

JEZERO U SAD-u RAZINA

RIJE^ ZATVORBU

SUPERLATIVAAUSTRIJA

PREDIO GRADARIJEKE

(STADION)

OKRUGLI,ZAOBLJENI TRILIJUN IVO ANDRI]

JAPANSKINOV^I] ILI

MJERA

@IVOTINJSKIPORODI

LIKER OD KORENARAND@E

GRAD I LUKA U ^ILEU

RIJEKA NA FILIPINIMA, NA

LUZONU

PADE@ U UGROFIN-SKIM JEZICIMA

GLUMICA SASLIKE

IZUZETNO VELIK

OZNAKAENERGIJE

OLIVER RID

ZEMALJSKAKUGLA

DR@ALO SAPEROM ZAPISANJE

NACIJE

INAT

AUSTRIJSKIPJESNIK,RAJNER MARIJA

DR@AVA NAJUGU ARABIJE JUNAK UNSKO-SANSKI

KANTON (SKR.)

NUNO GOME[

LOVAC, JAGAR(NJEM.)

GRAD U IRANU

CIRUS ILIKUMULUS

IGOR GALO

IME MAROKAN.TENISERAAREZIJA

FILMGLUMA^KOG

PARA SA SLIKA

MJENICA ZAINOZEMNU

VALUTU

TOR, TRLO

IME GLUMCAHARISA

ITALIJAN. M. IME

SJEVERNIJELEN, LOS

GLUMAC SASLIKE

KOS KOJI SE HRANI OSOVIMA

ROBERT REDFORD

RIMSKI: 1000

VOLTAMPER(SKR.)

PROZORSKOSTAKLO

OBLIK M.IMENA EDUARD

AUTOOZN.[PANIJE

IME ST. GLU-MICE GARNER

SIMBOL KISIKA

SIMBOL SELENA

UZRO^NIVEZNIK

OSOBABOLESNOSKLONA

PISANJU (LAT.)

MIR

OSL

AV M

ARKO

VINO

VI]

RJE[ENJE 2 KATEGORI^AN, HEMOFILIJA, ESERI, AVATAR, KALAMITET, JENI,IMENARI, ASI, DR, TILUT, LT, ITRIJ, SIBIR, K, OSELA, ETI, LED, RIFET, T,UFOLOG, LOBI, MESI, ALANIS

azra 2010./81

Horoskop

Vrijeme jeza Vage

Priprema: Hedija MEHMEDI]

Ljubav: Pogodit }e vas `aoka ljubomore.Mislite da vas partner ne voli i ne razu-mije, a on samo `eli da i vi poka`eteemocije.Posao: Imate potrebu da ne{to promijeniteu radnoj sredini. Najvi{e vam le`e poslovikoji zahtijevaju kretanje i komunikaciju.Zdravlje: Polako vam se vra}a snaga.

�OVAN 21.III - 20.IV

Ljubav: Tokom vikenda slijedi zanimljivsusret ili poziv. Jedna osoba ponudit }evam izlazak, ali va{e srce kuca za nekogdrugog.Posao: Poslovi se odvijaju prema ustalje-nom rasporedu. Imat }ete dovoljno vre-mena da zavr{ite zahtjevne obaveze.Zdravlje: Vratit }e vam se samopouzdanje.

��BIK 21.IV - 22.V

Ljubav: Iskoristite potpuno ovu sedmicu.U`ivajte u svakom trenutku uz voljenuosobu. Ili, mo`da, uz nekog novog?! Posao: Vrijeme je veoma povoljno za pro-nala`enje novih na~ina poslovanja. Ipak,ne o~ekujte spektakularne pomake.Zdravlje: Ne optere}ujte se sporednimstvarima.

�� BLIZANCI 23.V - 22.VI

Ljubav: Nedostaje vam motivacije da sepokrenete. @udite za nekim koga nemo`ete imati. Promjena nabolje - tokomvikenda.Posao: Rastreseni ste, patite od manjka ko-ncentracije. Kasnit }ete, zaboravljati na do-govore. Ipak, pripremite se za napredovanje.Zdravlje: Pijte dovoljno teku}ine.

�� RAK 23.VI - 22.VII

Ljubav: Sre}a vas ne zaobilazi, iako misli-te da tapkate u mjestu. Slijede rje|i tre-nuci uz voljenu osobu, ali ljubav ostaje.Posao: Izbjegavajte zna~ajnije promjene i su-protstavljanje nadre|enima. Va{ rad bit }epod pove}alom, ali se ne obazirite na to.Zdravlje: Mogu} je umor ili lo{e raspo-lo`enje.

��LAV 23.VII - 22.VIII

Ljubav: Bit }ete nervozni i preosjetljivi zbogpartnerove ravnodu{nosti. Poku{at }ete seosvetiti, ali tako najvi{e {kodite sebi.Posao: U poslu }ete prona}i spas od neza-dovoljavaju}eg intimnog `ivota. Imatedovoljno samopouzdanja i prilika daostvarite {to `elite.Zdravlje: Brzo se oporavite od stresa.

��DJEVICA 23.VIII - 22.IX

Ljubav: Bit }e burno, osobito ako dopu-stite ekstravaganciji da vlada va{om ljuba-vnom pri~om. Vi{e osoba bori se za va{unaklonost.Posao: Ne o~ekuju vas zahtjevniji podu-hvati. Posvetit }ete se ve} uhodanim za-dacima i izbjegavati ve}u odgovornost. Zdravlje: Pripazite {ta i koliko jedete.

�� VAGA 23.IX - 22.X

Ljubav: Shvatate da polako gubite kontr-olu nad emocijama. Osobito ako ste udugoj vezi, bit }ete spremni na odricanja.Posao: Dobronamjernost nekih osoba po-mo}i }e vam da br`e napredujete ili semanje optere}ujete. Zna~ajnijih preprekanema.Zdravlje: Odagnajte nerealne strahove.

[KORPIJA 23.X - 22.XI

Ljubav: U~inite sve ono {to smatrate po-trebnim za dobrobit veze. U`ivat }ete unaklonosti i pa`nji voljene osobe. Slijediiznena|enje.Posao: U centru pa`nje bit }e prihodi irashodi. Novi poslovi donose nove, ve}edobitke. Ne zanemarujte ba{ ni{ta.Zdravlje: I pored puno uzbu|enja, izvrsno.

STRIJELAC23.XI - 22.XII

Ljubav: Ne}ete dopustiti da vam iko re-meti ritam. Novostvoreni odnosi s par-tnerom ispunjeni su stra{}u, ali i po{to-vanjem.Posao: Uz malo truda, mo`ete u~initi ~udo.Posla }e biti napretek, ali vam okolnosti ba{i ne idu naruku za napredovanje. Zdravlje: Mogu}e su oscilacije u apetitu.

�� JARAC 23.XII - 21.I

��VODOLIJA 22.I - 19.II

RIBE 20.II - 20.III

HanaHAD@IAVDAGI],mlada Sarajkasa zagre-ba~kom adre-som, stekla jegotovo nepo-dijeljene si-mpatije gledatelja Nove TV ucijelom Regionu, gdje jeanga`irana kao novinarka, uprojektu „Red carpet“. Ha-na je otvorenija od ve}ineostalih [korpija (1. X1984.), jer ima optimisti~anstav prema `ivotu. Direktnoi otvoreno govori i radi ono{to misli, bez obzira ho}e lito nekoga iritirati. Podznaku Strijelcu, izme|u ostalog,~ini da je sretna osoba, volikretanje, {etnje, putovanja,boravak na otvorenom, lju-bav. PELE, i zva-ni~no najboljinogometa{ svi-jeta svih vre-mena, potpu-no je posve}enljudima kojevoli. Emotivanje, poput prave[korpije (3. X 1940.), pri-li~no zatvoren, iako supero-sje}ajan i ponosan. Ima o{tar,pametan, po{ten duh, a ~estoname}e vlastito mi{ljenje dr-ugima. Strastven je, ~astan,ali mo`e biti i surov ako osje-ti da ga osobe koje voli izdajuu bilo kom smislu. Li~nost jejake volje, magnetske pri-vla~nosti i neobuzdanog kara-ktera, gord, bezobziran, sa-movoljan. Tjera neku, samonjemu poznatu pravdu. Julia ROBERTS,jedna od na-jve}ih i na-jljep{ih fi-lmskih zvije-zda dana{nji-ce, nezabora-vna „Zgodna`ena“ i„Odbjegla nevjesta“ i poredvelikog zanimanja javnosti imedija i za njen privatni`ivot, svojstveno tipi~noj pr-edstavnici znaka [korpija(28. X 1967.), ima svoje ma-le tajne, za koje strepi da neprocure u javnost ili do oso-ba koje to ne treba da znaju.U su{tini, veoma je sretnaosoba, zra~i snagom i pose-bnom senzualno{}u. Sklonaje umjetnosti, ljepoti op}eni-to, ali i sportu. Polazi joj zarukom da od ljudi dobijeono {to `eli.

��Senzualnimistici

Od 23. oktobra do 22. nove-mbra traje vladavina osmog po re-du, a drugog vodenog znaka Zodi-jaka - [korpija. Snaga i strast[korpije, koje su ~esto skrivene izahladnokrvne spolja{nosti, ~ine oso-be ro|ene u ovom znaku fascinira-ju}e zagonetnim.

Niko ne zna {ta se s njima zbi-va - a to je upravo ono {to ovi lju-di i ho}e. Duboko su odani neko-licini sretnika koji osvoje njihovosrce. Niko se tako lako ne snalaziu kriznim situacijama kao [korpi-ja. U te{kim vremenima, siguransu oslonac, oli~enje odanosti i po-tpunog povjerenja.

Ali, te{ko onome ko ih naljuti.[korpija je najosvetoljubiviji znakZodijaka i nikada ne zaboravlja,niti opra{ta. Uvijek su svjesni togako dr`i konce mo}i u svojim ruka-ma. Voljeli bi da su to oni sami ispremni su da pribjegnu manipu-laciji, kako bi preuzeli kontrolu uodre|enoj situaciji.

Ponekad se ~ak i bliskim oso-bama ~ini nemogu}im da probijunjihov ledeni oklop. Ipak, kadaonima koje vole dozvole pristupnjihovoj osjetljivoj strani, pokre}ese potencijal za stvaranje istinskiprisne i predane veze.

Kao i u svemu ostalom, i usvom domu idu iz krajnosti u kra-jnost. Ili je to prastari ambijent, sveoma jednostavnim, gotovo aske-tskim izgledom ili senzualan, punbogatih tkanina i boja.

Misti~ni predmeti, neki starikristal, naprimjer, treperave svije}epostavljene na pravo mjesto, dajuda{ak misterioznosti. Veoma im jeva`no da njihova spava}a soba bu-de luksuzna, s bogatim materijali-ma, velikim ogledalom, mo`da ~aki cijeli zid da je u ogledalu. Mnoge[korpije instaliraju, ako su u mo-gu}nosti, ku}nu saunu s prostori-jom za vje`banje, uz svu potrebnuopremu, a najvjerovatnije i specija-lni tip kade.

Osobe ro|ene u ovom vode-nom znaku obi~no vole morsku,potom za~injenu ili hranu s punoproteina. Ima i onih koji vi{e volevegetarijansku ishranu. I uz jelo,vole intimnu atmosferu. �

Ljubav: Pred vama su ljubavni poduhva-ti. Privu}i }e vas ne{to novo, mada nistespremni na velike promjene.Posao: Svaki novi dan bit }e pun obave-za, koje }e vas prili~no umarati. Li~no,ne}ete biti zadovoljni rezultatima.Zdravlje: Opustite se uz hobi.

Ljubav: Ljubavnim mukama nazire sekraj. Probleme }ete rje{avati uz pomo}bliskih ljudi, putovanje i razgovore.Opustite se.Posao: Bit }ete poduzetniji i zadovoljniji.Uspjeh vas o~ekuje na putovanju, u po-slovima koji zahtijevaju rad s drugima.Zdravlje: Sputava vas zatvoren prostor.

Poznati suprepoznajte se

AArrtteepunkt

82/azra 2010.

Zaimovi}eva ulja zagodi{njicu galerije „AB“

Umjetni~ka galerija i atelje „AB“ u Maglajuotvorena je prije godinu zajedni~kom izlo`bomvelikog umjetnika, grafi~ara, prof. Halila Ti-kve{e i njegove biv{e studentice Admire Brada-ri}, sada profesorice likovnog obrazovanja iodgoja, grafi~arke i restauratorice, ali i vlasnicaove galerije).

- Cilj nam je da, prije svega, kroz likovno-kr-eativne radionice, izlo`be i dru`enja s umjetnici-ma podr`imo zainteresirane u njihovom liko-vnom i kreativnom izra`avanju, te oja~amo svi-jest prema samoj umjetnosti - ka`e Admira Bra-dari} i dodaje: - Za relativno kratko vrijemeovdje su izlagali veliki umjetnici kakvi su HalilTikve{a, Mustafa Skopljak, Sanjin Lugi}, ali imladi kao {to su Alisa ^aber, Renata Papi{ta,D`enita Huseinovi}, Nina Had`i}, Daniel Pre-mec, Lea Jerlagi}, Edvin Granulo, AmerHad`i}, Ira Skopljak, Adela Nurkovi}. Ovo jeprva galerija u Maglaju. @elimo da doka`emoda kultura stanuje i u malim gradovima. Probu-diti kulturu u manjim gradovima je te`e i odgo-vornije nego u ve}im, ali sam zadovoljna rezu-ltatima. Godi{njicu proslavljamo tvorenjem sa-mostalne izlo`be ulja Mehmeda Zaimovi}a -„1993 - 2010“. D`. D`.

» Mehmed Zaimovi}i Elza Bradari}:

^estitke zagodi{njicu

» Odr`avaju sei likovno-kreativneradionice

» Za izlo`bu MustafeSkopljaka vladalo je

veliko zanimanje

» Izlagao je i Sanjin Lugi}

azra 2010./83

„Suza na mezaru“ Mugdima

Galija{evi}aPrije nekoliko dana iz {tampe je iza{la knjiga „Suza na mezaru“ Mu-

gdima Galija{evi}a, urednika inozemnog izdanja „Dnevnog avaza“. Izdava~je web-magazin iz New Yorka Bo{njaci.net, a recenzenti su prof. dr. FeridMuhi}, filozof, i Muhamed Mahmutovi}, novinar i pisac.

Knjigu sa~injavaju 23 pri~e sa {ehidskih mezarja. Sve su se one minulograta dogodile u nekom od bosanskohercegova~kih gradova.

- „Suzu ne mezaru“ su svojim djelima ispisali najhrabriji i najboljime|u nama, na{i {ehidi. Zato ka`em da su oni stvarni autori ove knjige.„Suza na mezaru“ ispisana je u o~ima svakog Bosanca, Bo{njaka posebno.Jedinstvena je i kao na{a domovina, Bosna i Hercegovina. Suza je uvijektu. I ne od ju~er. Ona je ovdje vijekovima. Sudbina ljudi na ovim prostor-ima je da se stalno brane od onih {to ih napadaju, samo radi toga {to sedruga~ije zovu. Zato je ova zemlja natopljena suzama. Ovdje se i ljubavtugom izra`ava. O tome govore moji sagovornici sa {ehidskih mezarja - ve-li Galija{evi}.

Najve}i neprijatelj Bo{njaka je zaborav. Brzo pra{tamo, a jo{ br`e zabo-ravljamo. Nije grijeh oprostiti, ali jeste zaboraviti. „Suza na mezaru“ je na-pisana da bi i ona bila bar kami~ak u tome {to se zove nezaborav.

- Moji sagovornici i njihove porodice, bez obzira kroz {ta su pro{li i nakakve su ih muke stavljali neprijatelji, ne `ele da se svete, samo tra`e da seistina ne zaboravi. [ehidi poru~uju da se mora `ivjeti od pro{losti, gleda-ju}i u budu}nost. Jer Bosne je bilo, Bosne ima i Bosne }e biti - dodaje au-tor, a jedan od recenzenata, prof. dr. Ferid Muhi}, poru~uje:

- Bo{njaci su narod velikih suza. Nemogu}e je da propadne narod toli-kih suza! Knjiga Mugdima Galija{evi}a „Suza na mezaru“ u~init }e da iBosnu i Bo{njake i tu istinu razumijete na najbolji na~in.

„Suza na mezaru“ mo`e se naru~iti putem www.bo{njaci.net, ili e-mailamugdimgalijasevic@live.com. D`. D`.

» Galija{evi}: Zaborav je na{ najve}i du{manin

azraParty Zone

84/azra 2010.

» Velika zainteresiranost za partyje „Volume upa“

Volumenizirani do maksimuma Proteklog petkasvi oni koji nisu bili ljubitelji Damira Urbanaimali su priliku u`ivati u ritmovima housa, popa,r&b i elektro zvukova. „Diskozona“ i „CentralCafé“ pobrinuli su se da svim posjetiocima pru`eodli~an provod, koji su iskombinirali s ekstra ve-likim koktelima po pristupa~nim cijenama. Eki-pa „Volume up“ je i ovog puta obradovala sveprisutne pu{tanjem novih singlova i odli~nimmuzi~kim miksovima, a party je trajao do ranihjutarnjih sati. � Se.M./ M.K.

Urbani doga|aj za urbane ljude U petak je jedan od najja~ih imena hrvatske muzi~kescene Damir Urban sa svojom grupom „4“ nastupio u sarajevskom „Domu mladih“,kao specijalni gost velikog finala programa „Jaeger Music Night 2010“. Svoj prvi na-stup imali su i sarajevski bandovi „Corbansick“, zatim tuzlanska grupa „Sin“, a nakonnjih na binu je iza{ao i ljubu{ki sastav „Siled`ije“. Titulu najboljeg benda odnijela je grupa „Siled`ije“, koja je svojim izvanrednim na-stupom dobila najvi{e aplauza i ovacija, drugo mjesto pripalo je Sarajlijama „“Corbansick“,a tre}e bednu „Sin“. No, naravno, publiku je na noge digao izlazak Damira, koji je pozdra-vio sve prisutne i ~estitao pobjednicima. Urban je prisutne odu{evio svojim bogatim i raznovrsnim repertoarom, a publika jeodu{evljenje pokazivala pjevaju}i sve njegove pjesme zajedno s njim. � Se.M./ M.K.

» U tandemu s publikom

» Brojni ljubitelji roka u`ivali u vi{esatnim nastupima

Sarajevo

Sarajevo

azra 2010./85

Sarajevo

» Voditeljica Tanja\urovi} u zgodnom dru{tvu

» Dizajnerica Aleksandra Lovri} i novinar Sa{a Hr{um

» Dejana Rosulja{ i

Vanja Lisac

Levi’s promovirao Curve ID: Ako ste pripadnica ljep{eg spola i do sada nisteuspijevale prona}i savr{ene Levi’s hla~e, onda za vas imamo radosnu vijest.Naime, pro{log utorka u sarajevskoj „Levi’s“ radnji promovirani su novi, re-volucionarni `enski modeli „Curve ID“. Tim stru~njaka je, na temelju rezu-ltata istra`ivanja, kreirao nove modele traperica za `ene koje s razlogommo`emo prozvati revolucijom u `enskim modelima. Istra`ivanjem je obu-hva}eno 60.000 `ena starosne dobi od 15 do 34 godine. Svoj novi i savr{enipar jeans hla~a potra`ile su i javne li~nosti poput Mirele Lakovi}, Vanje Li-sac, Dejane Rosulja{, Naide Srnja...� L.L./O.K.

» Mirela Lakovi}je prona{la svojsavr{eni model

hla~a

azraParty Zone

88/azra 2010.

Avaz Twist Tower u stilu s „Bossom“ ^etiridjevojke iz Sarajeva, Banje Luke, Mostara iTuzle imale su priliku da `ive `ivotom urba-nih i trendi djevojaka iz hit-serija koje smosvi rado gledali. Erika Raji}, Edita Rok{a, Le-jla Busulad`i} i Sandra Joli}, rijetke su sretni-ce kojima je „Boss Slims“ poklonio nezabora-van dan, ispunjen {opingom uz pratnju stili-ste i vo`njom limuzinom. Zabava je odr`anau najljep{oj zgradi na Balkanu - Avaz TwistToweru, na 34. spratu s vi{e od 200 zvanica,koje su u`ivale u vrhunskom ugo|aju, plesu,karaokama. Pobjednice aktivacije nisu skriva-le svoje zadovoljstvo, ali i zahvalnost {to jeba{ njima ukazana prilika da iskuse sve ~arilagodnog `ivota. No} su svojim zvucima po-sebnim u~inili DJ SevdahBaby i DJ Bonja-sky. Pogled koji se pru`a sa 34. sprata AvazTwist Towera je, ~ini se, bio dodatna motiva-cija za sve prisutne da se opuste i u`ivaju uzabavi, ~ija je ideja u potpunosti ispo{tovana.Sve je podsje}alo na trendovske zabave Nju-jor~ana, koje smo gledali u hit-serijama, a~etiri pobjednice iz Banje Luke, Mostara, Tu-zle i Sarajeva s prijateljicama dugo }e pamtitiovaj dan.� Se.M./ J.B.

» Zabava njima u ~ast

» Zvjezdana Cvijeti}: Uvijek sa stilom i osmijehom

Sarajevo

» Denis Huseinbegovi} u dru{tvu manekenke ZvezdanePerendija

azra 2010./89

» Jedna zdravicaza luksuzniji`ivot

» Lena Gafi} s prijateljicom u prelijepoj crnoj haljini koju je uskladila s crnim nakitom i crvenom torbicom

» Zabava ne bi bila potpuna da nije bilo i onih koji `ive za doga|aje ove vrste: Alben Albinovi} u dru{tvu kolegas OBN-a

» DJ SevdahBaby i DJ Bonjasky zvucima dobrih

miksova uspjeli sve prisutnepozvati na ples