Sarajevo Godina XIV 28. decembar/prosinac 2011. god. 2 KM Izlazi srijedom

774

wwww

ww..aa

zzrraamm

aagg..bb

aa D

2,8

0 EE

A 2

,80 EE

NL

2,80

EES

32,0

0 SE

KC

H4,

40D

K 1

9,00

DK

KH

14

KN

2EE

100

DIN

Merlinova ~arobna godina

Merlinova ~arobna godina

Dino DERVI[HALIDOVI]

Katarina RADIVOJEVI]

Ljep{a i mla|a

Josipa LISAC

Nikadane `urim

SSrreettnnaa NNoovvaa ggooddiinnaa!!SSrreettnnaa NNoovvaa ggooddiinnaa!!

84

34

70

64

60

6 Cafe 38 Kolumna63 Ginekolog 83 Horoskop

magazin za cijelu porodicu

Izdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnii ii ooddggoovvoorrnnii uurreeddnniikk

D`emal D@AKMI]

LLeekkttoorriiccaaIndira PIND@O

RReeddaakkcciijjaaLejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Senka TRGOV^EVI]Zana KOLO[Nejra AVDI^EVI]

FFoottoo-sslluu`̀bbaaAVAZ-ROTO PRESS

SSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaaAhmet BAJRI] BLICKO

Emira GLUMAC Hedija MEHMEDI]

Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

D`emka KARA^A

GGrraaffii~~kkii uurreeddnniikk

Fikret TIRO

DDiirreekkttoorr nnoovviinnsskkee ddjjeellaattnnoossttiiVlastimir MIJOVI]

DDiirreekkttoorr DDrruu{{ttvvaaHasena HAJRI]

FFoottooggrraaffiijjee::

Agencije JLP i Shutterstock

DDTTPP ssttuuddiioo AVAZ-ROTO PRESS

OOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee RADIN PRINT d.o.o. Zmaja od Bosne 4

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjeeTE[ANJSKA 24 b

TTeelleeffoonnii281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee-mmaaiill:: azra@avaz.ba

www.azramag.ba

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: marketing@avaz.ba

Rukopisi i fotografije se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunniiUNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.3383204893244355 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169

SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

Igor EMKI]

Ovo je moj put, zadrugi ne znam

Asja HUSI^I]

Ispunjena sam jedino na sceni

Faruk [EHI]

Knji`evnost o ratunije deplasirana

Zumra BIKANOVI],Ana PAVLOVI] i\ur|ica KOVA^

[ampionke u specijalnojjedinici policije

Hatid`aPE^ENKOVI] \i|a

^eli~na lady iz grada na Uni

AZRATakve pri~e ho}u 40 Sjaj novogodi{nje no}i

Glamurozna diva ili nje`na

zavodnica

AZRA

4/azra 2011.

„Avon Colour Style“ ru` za usneosvojile su: VVaahhiiddaa MMaattoorruuggaa(Ilija{), Saabbiinnaa MMuussii}} (Sarajevo)i SSaabbiinnaa KKaajjmmaakk (Zenica).

Pozivamo ~itatelje koji su kupon za

pretplatu poslali faksom da se

jave na navedene brojeve telefona,

radi daljih uputa o preuzimanju

poklona. Sve poklone mo`ete

dobiti samo u narednih sedam

dana od izlaska broja!

Frizerski salon „Cibus“vas daruje

U ugodnom i klimatiziranom ambijentu sarajevskog frizerskog salona „Cibus“ mo`etedobiti sve vrste frizerskih usluga - {i{anje, feniranje, izrada pramenova, bojenje kose, ugr-adnju ekstenzija, te razne tretmane koji }e suhoj ili o{te}enoj kosi vratiti stari sjaj. Prilikuda isprobaju usluge ovog frizerskog salona dobit }e i pet na{ih ~itatelja, koji nabroje bar-em tri usluge koje ovaj frizerski salon nudi.

Odgovor {aljite na broj: 091 510 101, tako {to }ete prvo ukucati klju~nu rije~: OK, azatim odgovor na pitanje.

Po{tovani ~itatelji, i dalje vam ostavljamo mogu}nost da se pretplatite na izdanje magazina „Azra“. Nove pretplatnike darivat }emo jednim od parfema s potpisom ku}a „Dior“ i „Givenchy“.Godi{nja pretplata na magazin „Azra“je 104 KM. Da biste postali na{ godi{nji pretplatnik, popunite kupon ipo{aljite na adresu: Te{anjska 24b. Fizi~kim licima koja na{ magazin `eledobivati na ku}nu adresu cijena pretplate umanjena je za deset posto.

ZZaa ddooddaattnnee iinnffoorrmmaacciijjee kkoonnttaakkttiirraajjttee nnaass ppuutteemm tteelleeffoonnaa:: 003333 228811-338899,, 228811-444444

azra 2011./5

„Estee Lauder“ poklon za vas

Kozmeti~ka ku}a „Estee Lauder“ daruje vjernog ~itatelja na{eg magazi-na. Sve {to treba da u~inite jeste da odgovorite na pitanje:

Kako se zove „Estee Lauder“ maskara koja omogu}ava trenutan iekstreman volumen bez stvaranja trepavica?

Odgovor {aljite na broj: 091 510 101, tako {to }ete prvo ukucati klju~nurije~: OK, a zatim odgovor na pitanje. Sretnog ~itatelja o~ekuje poklon ne-seser s proizvodima „Estee Lauder“.

Savr{en ten uz „DiorskinForever“ puder

Za sve ljubiteljice vrhunskih teku}ih i kompaktnih pudera, imamoodli~nu vijest - „Dior“ je lansirao novu generaciju prozra~nih i lakih,ali postojanih pudera, koji dr`e cijeli dan. Puderi „Diorskin Forever“,osim prekrasnih tekstura i postojanosti, ujedno su blagotvorni za ko`u,pa sa svakim nano{enjem, iz dana u dan, ko`a postaje blistavija, a tenujedna~en i zdraviji. Za{tino lice ovog pudera je glumica Natalie Por-tman. Jedinstveni spoj make-upa i njege.

Kozmeti~ka ku}a „Dior“ pripremila je sedam poklona za na{e~itatelje. Sve {to treba da u~inite jeste da odgovorite na pitanje:

Ko je za{titno lice za „Diorskin Forever“ puder?

Odgovor {aljite na broj: 091 510 101, tako {to }ete prvo ukucatiklju~nu rije~: OK, a zatim odgovor na pitanje.

AZRACafe

6/azra 2011.

» Glumicu Tatjanu [oji} na{ekamere uhvatile su, a

gdje drugdje, nego ispred Kamernog teatra

» Lidija ^elik: Redovan posjetilac kluba „Coloseum“

» Na{a kolumni-stica IndiraKu~uk-Sorgu} i{laje u obilazaktr`nih centara

U {oping centrimaIako se ve} nekolikogodina kupovinamo`e obaviti i puteminterneta, posebna jedra` odvojiti nekoli-ko sati za hodanje poshopping centrima iisprobavanje odje}e,koju na kraju ne mo-ramo kupiti. Uprkosekonomskoj krizi,nepisano je praviloda uo~i praznika mo-ramo dragim ljudimakupiti poklone. No-vogodi{nje rasprodajeidealna su prilika daobradujete najbli`e.Iako je uvrije`enomi{ljenje da su `enete koje su {oping-holi~arke, izgleda dani mu{karcima ovaj„porok“ nije stran.Mnogi poznati, po-put Wilmera Valderr-ame i Douga Savanta,iza{li su iz svojih do-mova i krenuli, ne sa-mo u prodavniceodje}e nego i u kupo-vinu `ivotnih namir-nica. Svi imaju isti ci-lj, a to je provesti u{to ljep{em izdanju iuz {to bogatiju trpezunovogodi{nju no}.

» Glumica i re`iserka Hasija Bori} dugo je razgovaralatelefonom

» Ermin Sijamija no} je

proveo u dobrom raspolo`enju s prijateljima

Ne

jra

AV

DI^

EV

I]/N

ina

NO

VA

KO

VI]

» U srcu Ba{~ar{ije:Burhan [aban

s prijateljem...

azra 2011./7

» ...kao i Elma Tataragi}...

» Sharon Stones dje~acima je i{la u kupovinu sitnica kojima }e okititi jelku

» Glumac serije„O~ajne ku}anice“

Doug Savant do vrha je napunio

potro{a~ku korpu u jednom od

shopping centara

» Jo{ jedan glumac,Wilmer Valderrama,

dan je proveo u kupovini. On, za

razliku od drugih,nije na{ao sve {to

je tra`io, pa je iztr`nog centra

iza{ao samo s

jednom kesom

» Britanska menekenka Rosie Huntington-Whiteley jeve} na{la {ta }e obu}i za novogodi{nju ve~er, pa je i{la u kupovinu `ivotnih namirnica

AZRACafe

„[ankanje“ Proteklog vikenda na Vla{i}u organiziran je zabavni program naziva„[ankanje“. Uprili~ena su nagradna takmi~enja ispred hotela „Blanka“, te no}ni par-tyji u hotelima na platou Babanovca. Ovu manifestaciju uveli~ali su svojim nastupi-ma Vlatka Pokos, Amel ]uri}, DJ Green, DJ Duo Lolek i Bolek, te gosti Nedim Sr-nja, Mirza [oljanin s djevojkom Merimom D`eko, voditelji Denis Husenbegovi} iEmir Cocali}. Prisutni su u`ivali u zabavama i partyjima do ranih jutarnjih sati, tesigurno nose lijepe uspomene sa „{ankanja“, koje }e se uskoro nastaviti. J. Had`i}

8/azra 2011.

» Amel ^uri} s bendom u hotelu „Blanka“

» Mirza [oljanini Emir Cocali}

» Mirza [oljanin sdjevojkomMerimom D`eko

» Vesela atmosferau hotelu „Blanka“

» Zabavljao se i novinar Denis Husenbegovi}

» Vlatka Pokos uhotelu „Blanka“

» Omladina iz cijele BiH

» Truba~i zabavljali mlade u „Pivnici“

azra 2011./9

Armin u „Magacinu Kabare“ Glavna junakinja predstave „[alter22“ Sanela Krsmanovi} i reditelj Moamer Kasumovi} pro{le subotesu svojoj publici u sarajevskom caffee baru „Gogo“ priredili neo-bi~no iznena|enje. Naime, kako je u predstavi glavna junakinjaRabija [uvali} potajno zaljubljena u Armina Muzaferiju, te s veli-kim odu{evljenjem o njemu govori tokom ~itavog stand-upa,odlu~ili su da talentiranog pjeva~a pozovu da im se pridru`i nasceni. Bilo je to veliko iznena|enje za publiku, nakon ~ega je usli-jedio i mini koncert. Armin se zahvalio Saneli i Moameru, ka-zav{i da mu je velika ~ast {to se ba{ on spominje u predstavi.

» Armin i Sanela publiku suodu{evili zajedni~kim nastupom

/Le

jla

Lojo

/Nai

da

Kud

uz/

» Takmi~enje ispredhotela „Blanka“

10/azra 2011.

AZRACafe

Rije~i kao nadahnu}eNa „Me|unarodnom festivalu glumca - Nik{i}2011“ - Grand prix za najbolji partnerski odnosdodijeljen je Selmi Alispahi} i Metu Jovanovskomza uloge gospo|ice Fi{er i Pikasa u predstavi„Jedan Pikaso“. Predstavu je re`irala Ljiljana To-dorovi} u produkciji Sarajevskog ratnog teatra.

Fudbaler „Juventusa“ Alessandro Del Piero,uveselio je navija~e svog kluba i stanovnikeTorina. Naime, nogometa{ je obukao odi-jelo Djeda Mraza i {etaju}i ulicama svoggrada, sugra|anima ~estitao Bo`i} i darivao~estitke.

Ve} du`e vrijeme Dino Konakovi} je u skla-dnoj ljubavnoj vezi sa manekenkom Marti-nom Ke{ki}. Par se, kako saznajemo, namje-rava vjen~ati u martu 2012. godine. To }ebiti drugi brak za Dinu, u kojem mu `elimomnogo sre}e.

^etvrti nastavak filma „Nemogu}a misija“, ukojem glumi Miraj Grbi}, vode}i je na kinoblagajnama {irom svijeta proteklog vikenda sazaradom od 26,5 miliona dolara. Na drugommjestu je „Sherlock Holmes: A Game of Sha-dows“ sa zaradom od 17,8 miliona dolara.

Pjeva~ici Seki Aleksi} oduzeta je voza~kadozvola na ~etiri mjeseca i dobila je ka-znu od 1000 eura zbog prebrze vo`nje.Na autoputu Beograd - Novi Sad vozilaje 203 kilometra na sat, poslije ~ega jeprivedena u policijsku stanicu.

Glumica Ana Vilenica Bo`i} je provelas momkom u Zagrebu. Kao najljep{eprovedene praznike pamti one iz djeti-njstva, u Rijeci s porodicom. Po`eljelaje malo vi{e empatije i pristojnosti usvijetu.

Bono Voks i ostali ~lanovi benda U2 na-jvi{e su zaradili od turneja u proteklojgodini. Zahvaljuju}i seriji od 44 ovo-godi{nja nastupa, u sklopu svjetske tur-neje „360“, gledalo ih je tri milionaposjetitelja, a inkasirali su 293 milionadolara.

Novo lice „“Victoria’s Secret“ je Beha-ti Prinsloo (22), koja dolazi iz Namibi-je. U svijetu modelinga na{la se sa sa-mo 15 godina, kada ju je modni skautzapazio, dok je kupovala u supermar-ketu.

Evropske novinske agencije izabrale suNovaka \okovi}a za sportistu godine uEvropi. Poslije niza od 41 pobjede,osvajanja pet masters i tri gren-slem ti-tule, priu{tio je sebi odmor u toplijimkrajevima s bra}om i prijateljima.

Nakon prekida s 19 godina mla|im zaru~ni-kom, glumica Vivica Fox okupila je svoje prija-teljice i djeveru{e, koje su za nju organiziralezabavu „Thank God Viv Dodged a Bullet“.Tako je rije{ila da se dobro provede, umjestoda tuguje.

Savr{enstvo ne postoji, i dobro je da je tako“

“

“

Jess

ica

ALB

A

Radost na Bjela{nici Planinsko u`ivanje Zimska turisti~ka sezonana Igmanu i Bjela{nici otvorena je u Babinomdolu, uz nezapam}eno interesovanje i gu`vu uredu za ski-liftove. Manifestaciju u Babinomdolu organizirali su Turisti~ka zajednica i VladaKantona Sarajevo, a posjetioce su zabavljali gru-pe „Erogene zone“, „Sarr-e-Roma“ i „AKA-demija band“. Rije~i dobrodo{lice prisutnima jeuputio premijer Kantona Sarajevo Fikret Musi},nakon ~ega su se djeca skija{i i borderi spustilaniz stazu, predvo|ena maskotom Vu~kom. Zarazliku od prethodnih, ove sezone u Babinomdolu postavljen je i {ator, gdje se nalazi bife zadjecu, te odlagali{te opreme i garderobe. Svi po-sjetioci koji su do{li na otvorenje, mogli su be-splatno skijati, a po~ela je i proizvodnjavje{ta~kog snijega. Cijena jedne vo`nje ski li-ftom na Bjela{nici je pet KM, dok je dnevna ka-rta (9.00-16.00h) 30 KM ili 27 KM (11.00-16.00h). Cijena poludnevne karte iznosi 17KM, a mo`e se koristiti od 9.00 do 12.30 ili12.30-16.00 sati. S.Trgov~evi}/F.Fo~o

» Uprili~en je i vatromet

» ^lanu Predsjedni{tva BiH, @eljkuKom{i}u, obradovali su se posjetitelji

azra 2011./11

» Skija{i predvo|eni

Vu~kom

» Almir Hukeli} s ~lanovima

„Akademija benda“

» Fikret Musi} po`elio jeuspje{nu sezonu

» Radost na

licima najmla|ih

12/azra 2011.

AZRAHo, ho, ho...

S Djeda Mrazom sti`ei radostS Djeda Mrazom sti`ei radost

Iz daleke zemlje, okovane vje~nim snijegom iledom, ruku prepunih poklona, na kraju svakegodine dolazio nam je on - Djed Mraz. Baremsmo tako mislili. Beskrajno smo se radovali tomdubokom glasu koji je ispod guste, bijele bradeuzvikivao: „Ho, ho, ho, vrijeme je zabavu i - po-

djelu novogodi{njih paketi}a.“ A to je ono {tosmo s nestrpljenjem o~ekivali. Rijetki su plakali,uglavnom oni mla|i ili oni koji su `eljeli jo{ je-dan poklon. I tako su prolazile godine. U kriluDjeda Mraza sada sjede neki novi klinci, aliosje}aj je ostao isti. ^aroban, zar ne?! Svako od

nas u svom albumu ima barem jednu fotografijus ovim dobro}udnim likom. Damir [ehanovi},Hatid`a Nuhi}, Aida Deli} i [ejla Salihefendi}bili su ljubazni da nam poka`u svoje i prisjete sevremena kada su sami s nestrpljenjem i{~ekivaliDjeda Mrazov dolazak.

Svako od nas u svom albumu ima barem jednu fotografiju s ovim dobro}udnim likom. Damir [ehanovi}, Hatid`a Nuhi}, Aida Deli} i [ejla Salihefendi} bili su ljubazni da nam poka`u svoje i prisjete se vremena

kada su sami s nestrpljenjem i{~ekivali dolazak Djeda Mraza Pi{e: Elvedina D@AKMI]

azra 2011./13

Ushi}enje vezujemza darivanje

Djeda Mrazu se radovala voditeljica i dizajnerica Hatid`a Nuhi} i to, prijesvega, zbog famoznih paketi}a.

- Zato ushi}enje ne vezujem za njega, ve} za to darivanje. Voljela bih da sadmogu da ga gledam istim o~ima kao kad sam bila mala.

Na pitanje je li joj tada ispunio neku `elju, kazala je: - Ne znam je li Djed Mraz slao one lunch pakete u ratu. Ako jest, onda je

odgovor - da. U`ivala sam u njima i svaki put se pitala {ta me ~eka unutra.

Hat

id`a

NU

HI]

» Voljela bih dasad mogu da gagledam istimo~ima kao kad sam bila mala »

Sve je bilo veselije[ejla Salihefendi}, voditeljica Hayat TV-a, tako|er se radovala dola-

sku Djeda Mraza i poklonima koje joj je redovno donosio. Iako su semnogi njeni vr{njaci pla{ili ovog do-bro}udnog starca s dugom bradom, [ejlaka`e da nikada nije osje}ala strah, ve} ~ast{to se dru`i s njim. Glavna joj je „briga“bila koja igra~ka i {ta se sve jo{ skriva u~arobnoj Djeda Mrazovoj kesi.

Uvijek je, ka`e, znala da }e on svratitiu njen vrti} i donijeti joj dar, bez obzirakako se pona{ala te godine.

- Ne sje}am se kakve sam `elje ima-la tada, ali znam da je s Djeda Mra-zom sve bilo veselije i zabavnije. Kadabih sada mogla zatra`iti ne{to od njega,na prvom mjestu bi to bilo zdravlje za sve nas, jer je ono zaista na-jvrednije i, ~ini se, najskuplje u dana{nje vrijeme. @elim svima sre}e,radosti i mnogo lijepih trenutaka u 2012. godini, sve ono {to `elimsebi `elim i drugima, a one neke sitne intimne `elje neka ostanumoja mala tajna.

[ejla SALIHEFENDI]

Zamolit }u ga dami ispuni `elju

- Kao mala, u potpunosti sam vjerovala da jeDjed Mraz stvaran lik i vi{e sam se radovala nje-mu nego poklonima. S prvim snijegom i danasprvo po~nem da razmi{ljam o nekom dalekomgradu u kojem on `ivi i kako se priprema da kr-ene na svojim sankama i irvasima. Vjerujem da}e zauvijek biti obo`avan veseli debeli dedoobu~en u crveno, a koji podsti~e duh darivanja- ka`e Aida Halilovi}, PR kompanije m:tel.

Iako su dana{njoj djeci putem interneta do-stupne sve informacije i lako mogu do}i do~injenice da je rije~ o imaginarnom liku, sma-tra da ve}ina, ipak, `eli da vjeruje da on po-stoji i da ispunjava `elje.

- Ja }u i ove godine 31. decembra u pono}zamoliti Djeda Mraza da mi ispuni jednu`elju u Novoj godini. Do sada je bio dobar prema meni (smijeh), pa senadam da }e i ovog puta.

Aida

HAL

ILO

VI]

14/azra 2011.

» Petogodi{nja Aida Halilovi} s godinu i po

mla|om sestrom Nermom

Volio bih da odneseneke ljude

Zahvaljuju}i roditeljima, Damir [ehanovi} je,ka`e, imao sretno i bezbri`no djetinjstvo.

- Kao i sve moje slike djetinjstva i Djed Mraz mi jeu sjajnoj uspomeni. Sestra i ja bismo se danima pripr-emali za odlazak u tatino preduze}e, gdje bi uvijek bi-lo mnogo djece. Sve je bilo oki}eno, a Djed Mraz biulazio kroz prozor, jer je tata radio u „Elektro Tuzli“,a oni su imali veliki kran. Recitacije i pjesmice su bi-le sastavni dio pri~e. S ovog aspekta to sve izgledasjetno i romanti~no, ali raduje me da je, bez obzirana sve opstrukcije, radost Mrazovog dolaska i daljeprisutna kod nekih novih klinaca u na{oj zemlji -ka`e Damir [ehanovi}.

I sam se, isti~e, uvijek radovao Novoj godini,Djeda Mrazu i poklonima.

- Sje}am se da smo uvijek sredinom decembra kitili jelku, ostavljalineke `elje, dobivali neke poklone... Bojim se da sam ve} tada bio suvi{e rea-lan i negdje u dubini svjestan da }u dobiti ono {to moji roditelji smatrajuda mi je potrebno. De{avalo se da se poklope moje `elje i procjene mojihroditelja, pa bih to pripisao velikodu{nosti Djeda Mraza. Uglavnom su tobile sitnice koje su me oduvijek ~inile sretnim - pri~a [ehanovi}.

A {ta bi sad po`elio?- Sada bih radije po`elio da Djed Mraz neke stvari i ljude odnese, nego

da mi donosi poklone. Usre}ilo bi me kada bi ove godine djeci ispunio`elje, a u povratku, u onu veliku torbu strpao neke negativne ljude, njihoveideje i energije, odnio ih negdje gdje ne bi druge ugro`avali, a mo`da bi ioni time postali sretni.

» Damir sa sestrom Sanelom:Uspomena na sretno i bezbri`no djetinjstvo

Dam

ir [E

HAN

OVI

]

AZRAPogled u budu}nost

azra 2011./15

Ho}u li dobiti na lutriji? Da li }u se uda-ti/o`eniti ili razvesti? Prona}i novi, bolji posao?Ozdraviti? Ho}e li mi se pove}ati primanja? Dali }u postati majka/otac? Ko }e pobijediti naizborima? Da li }e opstati na{a dr`ava? Ova,kao i mnoga druga pitanja ~esto postavljamo

sami sebi, poku{avaju}i naslutiti {ta nas ~eka ubudu}nosti. Odgovore na njih ne znamo, poka-zat }e nam ih vrijeme. Oni koji su nestrpljivida ih saznaju - potra`it }e pomo} ljudi, kojitvrde da vide budu}nost. Neki od njih ih„~itaju“ u zvijezdama, kartama, brojevima...

Drugi ih jednostavno „~uju“. Kroz historiju ta-kvih je bilo mnogo. Ima ih i danas. Pitali smoih {ta nas to ~eka u 2012. godini? Njihove ri-je~i }e ve}inu vas, pretpostavljamo, zainteresira-ti i zabaviti, a u njihovu istinitost uvjerit }emose za - 12 mjeseci.

Brojna su pitanja na koja bismo voljeli unaprijed znati odgovore. Oni koji su nestrpljivi da ih saznaju potra`it }e pomo} ljudi koji tvrde da vide budu}nost.

Neki od njih ih „~itaju“ u zvijezdama, kartama, brojevima... Drugi ih jednostavno „~uju“. Kroz historiju takvih je bilo mnogo. Ima ih i danas.

Pitali smo ih {ta nas ~eka u narednoj godiniPi{e: Elvedina D@AKMI]

[ta nam donosi Nova godina

»

16/azra 2011.

»

Iako su, ka`e, uz njegovu pomo} prona|ene brojne nestale osobe, para-psiholog Mevludin Duvan~i} sebe ne smatra nikakvim fenomenom. Ba-lkanski Nostradamus, kako se naziva, tvrdi da svi imamo {esto ~ulo ilitre}e oko, uz pomo} kojeg mo`emo „zaviriti“ u pro{lost, sada{njost i bu-du}nost. Poznat je po prognozama koje za idu}u godinu daje na krajusvake teku}e. Evo {ta nas, prema Mevludinovom vi|enju, o~ekuje u2012.godini.

- [to se ti~e BiH, u narednom periodu bit }e burnih de{avanja, na`alo-st, vi{e lo{ih nego dobrih. Vladaju}e stranke }e se te{ko dogovoriti o bilo~emu, ali uz pritisak me|unarodne zajednice Vije}e ministara }e ubrzo bi-ti uspostavljeno. Bit }e tu mnogo spekulacija i prebacivanja krivice s je-dnih na druge. Napokon }e se ne{to malo dogovoriti. Uprkosdono{enju novih zakona, koji }e biti dosta uprili~eni premastandardima gra|ana, ne}e se osjetiti nikakav boljitak. Na`alost,bit }e jo{ ve}a kriza nego u 2010. i 2011. godini. Kao poslje-dica krize o~ekuju nas veliki nemiri u oba entiteta - ka`eMevludin.

Gra|ani }e, dodaje, biti zgro`eni sve ve}om koru-pcijom i utajama milijardi maraka. Dolazit }e dospoznaje da se treba raditi na radikalnim pro-mjenama i da je vrijeme da neke od stranakapo~nu jenjavati. Oni }e se, ka`e, me|usobnooptu`ivati, ali i puniti li~ne kase.

- Bit }e u porastu kriminal, korupcija, obra~unimafije u Sarajevu, Doboju, Banjoj Luci, Mostaru...Mnogo ljudi iz politi~kog i javnog `ivota }e biti u toupleteno. Na kraju 2012. mo`emo o~ekivati instituci-

@arko GAMBIRO@A

Tra`i se novi svjetski poredakAstrologija ne nudi konkretna rje{enja, kazao nam je astrolog @arko

Gambiro`a, ona nikad ne govori {ta }e se, zapravo, desiti. Ona otkrivakakve su nam mogu}nosti.

- Ljude, koji su pod uplivom Urana - to je planeta koja godinama tr-anzitira sazvije`|em Vodolije i sad ulazi u sazvije`|e Riba - o~ekuju pro-mjene. Te promjene su prakti~no evidentne du`e od deset godina. Urantra`i izmjenu dosada{njeg sistema, kako mi ka`emo, novi svjetski pore-dak, tra`i ono {to nam je dao i mi smo to vidjeli u tom naprednomobliku, na tehni~kom nivou (kompjuteri, Facebook, Skype, sateliti, mo-bilni telefoni). Uran nije samo planeta tehnike, ona je prvenstveno du-hovna planeta. Ono {to nismo uradili jeste ta duhovnost, humanost, sa-milost, to je milosr|e, ono se pokazuje samo nakratko, s vremena na vr-ijeme. Malo je toga duhovnog, humanog na ovim terenima posljednjihgodina. Jedini spas za Planetu, ~ovje~anstvo jeste to razumijevanje dru-gih, shvatanje da ne mo`emo `ivjeti sami, tra`enje tog lijepog, milosr-dnog u sebi - isti~e Gambiro`a.

Tranzitom planete Plutona kroz sazvije`|e Jarca, dodaje, ve} od No-ve godine, ta~nije od marta, kada po~inje preobra`aj u prirodi, tra`i sepreobra`aj i kad je u pitanju svijet. Planeta Jupiter ulazi u sazvije`|e Bi-ka, {to automatski name}e potrebu da se napravi raspodjela sredstava imaterijalnih dobara u svijetu. Do toga mo`e do}i zahvaljuju}i Saturnu,koji }e iz sazvije`|a Vage u}i u sazvije`|e [korpije i automatski tra`itineku revoluciju, neku radikalnu promjenu.

- Kriti~ni periodi su krajem godine, kada }e biti itekakve turbulencijei ono u {to smo do tada vjerovali, mo`e se u startu promijeniti. Ina~e,godina koja dolazi je godina Bika. Njima }e se otvoriti odre|ene mo-gu}nosti. Me|utim, taj Bik ne}e tra`iti sebe samo u tom materijalnomsmislu. S druge strane, dobar period bi mogao o~ekivati Vage iz razloga{to }e Saturn napokon iza}i iz njihovog znaka. Pritiska, kojem su bileizlo`ene posljednjih nekoliko godina, mogle bi biti oslobo|ene i Djevi-ce, koje }e dobro pripremiti sebe u ovom periodu. Djevice znaju biti ra-cionalne s novcem, jako su ekonomi~ne kao i Rakovi, tako da }e oni pr-edstoje}u krizu lak{e prevazi}i. Najte`e }e biti Lavovima i Ovnovima,mada je Ovnovima i ovaj period bio dosta te`ak, iz razloga {to ne}emo}i da se pona{aju onako kako bi `eljeli. Morat }e po{tovati i tu|a pr-avila. Vodolije se jako dobro snalaze u ovim vremenima, jer njima jeduh uvijek iznad materije. Ribe itekako plivaju u svim mogu}im varija-ntama, tako da, kako god bilo, Riba }e preplivati taj period. Blizanci }ese, kao i Strijelci, jako dobro snalaziti, jer }e se aktivirati njihove intele-ktualne vrijednosti.

Angelina }e doM

evludin DU

VAN^

I]

azra2011./17

onalne promjene ili sredstva koja }emo dobiti,da li putem MMF-a ili ne~eg drugog. S obziromna to da je ovo 2012., na pomolu smo novih po-kreta. Ljudi }e dolaziti do spoznaje da su izabralipogre{ne osobe na vlast. Bit }e mnogo spekulaci-ja i strane agencije }e otvoriti istragu protiv ne-kih politi~ara. Tu }e se na}i i Bakir Izetbegovi},Sulejman Tihi} i Zlatko Lagumd`ija. Srbija }e,tako|er, biti u velikoj krizi, {to }e se odraziti i nana{u zemlju - napominje Duvan~i}.

Bit }e tu pojedinih stranaka i ljudi, ka`e, koji}e se boriti da BiH iza|e iz krize. Evropska unija}e biti u krizi, bit }e upitan opstanak eura, ali dotoga ne}e do}i u 2012. godini.

- Najve}a napetost vladat }e izme|u Irana iAmerike. Iranu }e biti nametnute o{tre sankcije,ali on ne}e posustati. Americi }e se, na`alost, svevi{e obra}ati druge institucije iz svijeta da vr{eve}i pritisak na Izraelce, a ne na Palestince, {to}e se djelimi~no i ostvariti. Obama }e u nare-dnoj godini imati niz prepada, tako da trebaobratiti pa`nju na sebe i porodicu. Iran }e poka-zati svoju jakost. Izrael }e i dalje vr{iti pritisak naPalestinu i ostatak svijeta }e i}i u smjeru prizna-vanja Palestine. Ne}e nas zaobi}i ni mnoge kata-klizme, koje }e pogoditi Japan, Kinu i Meksiko,o~ekuju ih zemljotresi, kao i ponovno ispu{tanjenuklearnog otpada iz Fuku{ime. Zbog velikihpoplava do}i }e i do pucanja jedne od velikih br-ana u Brazilu, `ivoti miliona stanovnika }e bitiugro`eni.

Ljudi se, tvrdi balkanski Nostradamus, i daljesve vi{e okre}u materijalnim dobrima, a manjeduhovnim i pozitivnim stvarima. Jedino poziti-vno {to mogu re}i za BiH jeste da }emo, ipak,krajem godine i}i ka evropskim i svjetskimintegracijama. Evropa }e nas, ipak, poziti-vno ocijeniti, ~ak je mogu} prijem u

NATO. Krajem godine porast }e i standardgra|ana.

Uz pritisak Evrope i ostatak svijeta Srbija }ebiti tolerantnija prema kosovskima Albancima. Ina njih }e vr{iti pritisak, tako da }e zajedno bitina granicama i privremeno rje{enje }e se na}i.Mnoga mafija{ka ubistva i korupcija bit }e zastu-pljeni i na beogradskim ulicama - pri~a Du-van~i}.

Do smaka svijeta, smatra, ne}e do}i, ali }e bi-ti velikih ekolo{kih katastrofa, te teroristi~kihnapada na svim kontinentima, kao i rat dviju su-sjednih afri~kih dr`ava. U Indiji }e do}i do suda-ra dva vlaka, gdje }e biti mnogo poginulih.Ju`na i Sjeverna Karolina }e, ka`e, osjetiti torna-da, tajfune, bit }e veliki broj stradalih.

- Angelina Jolie }e dobiti va`nu nagradu za fi-lm „U Zemlji krvi i meda“. Novinaru Salihu Br-ki}u bit }e ugro`en `ivot. Kemalu Montenu, ta-ko|er. Radit }e i operativni zahvat na glasnim`icama i mora se ~uvati dijabetesa. HalidBe{li} mora kontrolisati svoju hipertenziju.Severina }e obilje`iti 2012. godinu, stupit}e u brak, ali ne}e ostati dugo u njemu.Ceca }e ponovo biti pod prismotrompolicije i vidim je kao vlasnicu medi-

ja. Kod @eljka Mitrovi}a otkrit }e se neke zaku-lisne radnje. Al’Dino se povukao u sebe, pate-ti~an je, boji se da ne uradi ne{to lo{e sebi i supru-zi. Mo`da bi pristao da ponovo `ivi s njom, bezobzira na sve. Puno }e se jo{ pisati o njima, na`alo-st, i ne}e biti jedini. Vidim razvod braka osobe saTV PINK BH, gdje je `ena napravila preljub.

Pjeva~u D`eju predstoji opasnost, zdravlje }emu biti jako ugro`eno i treba da se ~uva. HarisD`inovi} i njegova supruga krenut }e u konflikt.Mnogi }e sa strane utjecati da ovaj brak neopstane u bli`oj budu}nosti. Seki Aleksi} opadavolja i motivacija, te }e krenuti u otvorenu sva|usa suprugom. Do}i }e do velikih konflikata, ~aki fizi~kih obra~una tako da }e se te{ko rije{iti Ve-ljka - tvrdi Mevludin.

I na kraju, bh. gra|anima savjetuje da se str-pe, jer „vjeruje da nakon sljede}ih izbora dosa-

da{nje vladaju}e stranke to vi{e ne}e biti“. - Naredna godina donosi lijepe vije-

sti iz oblasti medicine. Otkrit }ese nekoliko vakcina i lijekovaza te{ke bolesti, kao {to suParkinsonova bolest i karci-

nom. Na`alost, imat }emo imnogo neprijatnih situacija,gdje }e ljudi pronalaziti razne

viruse kako bi jedni druge uni{ta-vali. To je jedan od znakova smakasvijeta.

biti nagradu za film o Bosni

» Naredna godina bit }ete{ka kao i prethodne dvije

AZRAIntervju Dino DERVI[HALIDOVI]

18/azra 2011.

Merlinova~arobnagodina

»

azra 2011./19

Definicijaka`e da je„ponosemocija iliosje}aj ve-likoga za-dovoljstva

samim sobom, te po{tovanjesamog sebe u cjelini“. Pono-siti se mo`emo sobom, ali nas

isto tako i drugi mogu u~initiponosnim. U godini iza nas za to

nismo ~esto imali priliku. Osim uzutakmice na{e nogometne repreze-

ntacije, srce nam je ja~e zaigralo jo{samo kada je Dino Merlin te iste boje

branio u velikoj areni u Düsseldorfu na„Eurosongu“ ili kada mu je po{lo za ru-

kom da, nakon 20 godina pauze, „napuni „~ak tri Beogradske arene. No, tu nije kraj.

Pro{le sedmice spektakularan koncert odr`ao je i

u Zagrebu, a i Novu godinu provest }e radno.Ovo je, bez imalo dvojbe, bila Dinina godina.

Kada ggodina ppo~ne ppripremom, aa ppotom nnastu-pom nna „„Eurosongu“, ppreko kkoncerata {{irom ssvijetai zzavr{i ss ttri ppune BBeogradske ii jjednom ZZagre-ba~kom aarenom, nnekako sse ii ppridjev „„uspje{na“~ini nnedovoljno jjakim dda jje oopi{e - kkako VVi ggledatena ggodinu, kkoja, eevo, iisti~e zza nnekoliko ddana?

- Zadovoljan sam i zahvalan sam. Puno se ra-dilo, a puno se i uradilo. ^ak je i meni, koji ni-kada nisam do kraja zadovoljan postignutim,te{ko biti nezadovoljan kada godinu zavr{im s trirasprodate Beogradske i rasprodatom Arenom uZagrebu. Zadovoljan sam ovom godinom, aliuskoro po~inje nova, koju }u prvog januarapo~eti radno u Budvi, a nastavljam raditi i nanovom albumu, tako da nemam previ{e vremenau`ivati u rezultatima vlastitog rada. Vozim brzoprema naprijed i nemam vremena dugo i ~estogledati u retrovizor.

Mo`e lli sse rre}i dda jje tto bbila VVa{a nnajplodonosni-ja ggodina uu kkarijeri iili...?

- Mo`e se nazvati izuzetno uspje{nom, i to jedovoljno. Komparacije nisu toliko va`ne kolikoje bitno da sam ostvario sve ono na ~emu samradio, na na~in da sam postigao maksimum. Aliuvijek je bitno i ono {to ~ovjek planira sljede}euraditi.

Imate lli, uuop}e, nnaviku iili oobi~aj dda ssjednete,pa aanalizirate ssve {{to sse dde{avalo ttokom pproteklihmjeseci, dda lli iikada ppreispitujete ssvoje oodluke?

- Vrlo rijetko - gotovo nikako. @ivot je strog,a ritam brz. Stalno radim na sebi i svojoj muzicii svakom segmentu produkcije i svega ostalog {to~ini moju karijeru, a bitno mi je da stalno u~imi napredujem, jer je preduslov svakog saznanja isvijest o tome {ta ne zna{ ili {ta ne poznaje{ do-voljno. Naravno da analiziram sve {to analiziratiima smisla, ali samo radi daljeg napretka, kako

Ovu godinu }e u riznicu sje}anja pohraniti s posebnim emocijama. Najprije muje pripala ~ast da na{u dr`avu drugi put predstavlja na „Eurosongu“, a onda je,kona~no, otvorio i vrata Beogradske arene, sa ~ak tri uzastopna koncerta pred

vi{e od 60.000 ljudi. Godinu je za~inio koncertom u Zagreba~koj areni, potvrdiv{i tako status najve}e regionalne muzi~ke zvijezde

Razgovarala: Lejla LOJO

20/azra 2011.

mene kao osobe, tako i moje muzike. Ipak, mor-am jo{ jednom re}i da nisam sklon u`ivanju ulovorikama i ve} postignutom, uvijek sam foku-siran na ono {to dolazi ili ono {to `elim da do|ei {to `elim posti}i.

Nakon ssvega {{to ssam vve} nnabrojala uu pprvom ppi-tanju, {{ta jjedan kkreativac ppoput VVas jjo{ mmo`epo`eljeti ii kkoji vvi{i ccilj ssebi mmo`ete ppostaviti?

- Ako ste zaista profesionalac u nekom poslu,onda nije te{ko prona}i segment vlastite stru~no-sti koji mo`e biti unaprije|en i novi izazovi seuvijek pronalaze. U mojoj je prirodi da sam sebipodi`em letvicu, a spreman sam u svakom tre-nutku odgovoriti na svaki novi izazov koji se po-javi. Jasno, ukoliko je to za mene zaista izazov,jer kada ste dugo u nekom poslu, a pogotovoako ste u njemu uspje{ni, sve je manje onoga {toostaje da se uradi i postigne, me|utim, ako stepotpuno posve}eni, uvijek postoji neka nova de-stinacija, neki novi cilj, izazov.

U iisto vvrijeme ssituacija uu nna{oj zzemlji, ~~ini sse,nikada nnije bbilo tte`a - jjo{ nnemamo fformiranudr`avnu vvlast, pprijeti nnam ppovratak vviznog rre`ima,sve vvi{e jje nnezaposlenih - kkako oovakve ookolnostiutje~u nnajprije nna VVas kkao ppatriotu ii ggra|aninaBiH, aali ppotom ii nna VVa{ rrad?

- Te{ko je biti sretan i zadovoljan, bez obzirana vlastite uspjehe, ukoliko drugi oko vas imajuelementarne egzistencijalne probleme i vrlo maloprilika da sami sebi pomognu u rje{avanju tih

problema. Politi~ari su ti koji su pla}eni da oba-vljaju razli~ite poslove i da svima nama olak{aju`ivot. Na`alost, oni se, izgleda, bave samo so-bom i strana~kim interesima, a ~ine vrlo maloda pomognu gra|anima ove zemlje, da im barmalo bude bolje. Sve nas zajedno izlu|uju igra-ju}i na stare, otrcane, ali ne i manje opasne, kar-te ugro`enosti, straha, nacionalizma i svih ostalihzala kojima nas svakodnevno izla`u i zbog kojihje svakom gra|aninu Bosne i Hercegovine te`e ane lak{e, gore a ne bolje u `ivotu.

Je lli VVam, mmo`da, uupravo tta rrazo~aravaju}a iipora`avaju}a ddru{tveno-ppoliti~ka ssituacija mmotiva-cija dda uu ssvom ttom ssivilu nnapravite nne{to ddobro?

- Sretan sam kada vidim da moji uspjesiinspiri{u druge u njihovim ambicijama, karijera-ma i `ivotu uop{te. Vjerujem da je najvi{e {to~ovjek mo`e u~initi za svoje i op{te dobro jeste -dobro radi dobra. Ako moje pjesme mogu doni-jeti radost nekome u `ivotu i popraviti lo{ danili pru`iti utjehu, to je zaista velika nagrada zamene i izvor velike satisfakcije.

[ta nnajvi{e zzamjerate nna{im ppoliti~arima?- Nerad i neodgovornost.

Nekoliko ddana pprije VVa{a ttri kkoncerta uu BBeogr-adu, \\or|e BBala{evi} jje „„napunio“ ssarajevsku„Zetru“ ii, ~~ini sse, dda sste uupravo VVas ddvojica nnajbo-lji aambasadori ssvojih zzemalja. [[ta mmislite kkoliko

Kada su jednog slavnog blues muzi~ara pitali kada

}e u penziju, s obzirom na to da je ve} bio vrlo star, on je

odgovorio: „Blues muzi~ari neidu u penziju - oni jednostavnosamo umru.“ Dakle, ova igra u

kojoj sam i sam protagonist zove se „do posljednjeg daha“

“» Nakon pauze od 20 godina, ovog novembra ponovo je pjevao u Beogradu, a karte za njegova tri koncerta rasprodatesu u rekordnom roku

Foto

: Zo

ran

[k

rbi}

» Na „Eurosongu“ uNjema~koj predstavljao nasje pjesmom „Love in

Rewind“ i osvojio visoko {esto mjesto

»

azra 2011./21

Vam jje ppo{lo zza rrukom dda zzbli`ite nnarode ss oobjestrane DDrine?

- Mislim da je du`nost svih, a posebno ja-vnih li~nosti, da odnose me|u ljudima ~ine bo-ljim, a ne gorim. Ponosan sam na ~injenicu da jemnogima zajedni~ki imenitelj ljubav prema mo-jim pjesmama, bez obzira na vjeru, naciju, poli-ti~ko opredjeljenje ili adresu stanovanja.

Koliko sste sse uu pperiodu ootkako jje nnajavljen VVa{koncert uu BBeogradu, ppa ii kkasnije oosje}ali kkao ddiplo-mata, aa kkoliko kkao uumjetnik?

- Kao {to rekoh, svi imamo svoj dio odgovo-rnosti za svijet u kojem `ivimo i za{to je takavkakav jeste. Moja muzika nikoga ne tjera nitiinspiri{e na zlo prema drugima, ve} poku{avaprona}i odgovore na vje~ne teme na nov na~in.Pronalaze}i odgovore za sebe, poma`em i drugi-ma da sami za sebe prona|u odgovore na sve di-leme i strahove koje imaju u `ivotu. Iskreno senadam da u tome uspijevam.

Dok jje vve}ina bbh. jjavnosti ppodr`ala VVa{ oodla-zak uu BBeograd, bbilo jje oonih kkojima jje tto ssmetalo.Neki, ssu, oopet, rrekli dda sste ssve uu~inili zzbog nnovca.[ta jje, zzapravo, iistina?

- Da je samo zbog novca, u~inio bih to da-vno, jer sam du`e od 10 godina dobijao razli~iteponude za nastupe u Srbiji, veoma primamljiveponude u smislu finansija, ali ipak to nisam ura-dio. Izabrao sam trenutak koji sam smatrao po-godnim na na~in da je do{lo pravo vrijeme. I na-kon svega, rizikuju}i da zvu~im neskromno, mo-gu re}i da jo{ samo zlonamjerni, zavidni i ljubo-morni ljudi mogu imati primjedbe u vezi s mo-

jim beogradskim koncertima.Ovih jje ddana, bbarem kkada jje uumjetnost uu ppita-

nju, nnajaktuelnija ppri~a oo ffilmu AAngeline JJolie.Namjeravate lli ppogledati ffilm: „„U zzemlji kkrvi iimeda“ ii kkako kkomentirate AAngelininu ppotrebu ddasvijetu iispri~a ppri~u oo ggenocidu uu BBiH?

- Nisam gledao film, ali sam ~uo pozitivnekomentare. Najbolje od svega je {to su na{i glu-mci ovim filmom iza{li na svjetsku scenu, a akoje u scenariju i istina o ratu u Bosni i Hercegovi-ni, onda je dvostruko dobro.

Kako uuop}e ggledate nna ssve ~~e{}i ddolazak hholivu-dskih gglumaca uu nna{u pprijestolnicu?

- Gledam, naravno, s odobravanjem. Dragomi je da je Sarajevo jo{ va`na destinacija mno-gim va`nim ljudima.

Maya SSar }}e ppredstavljati nna{u zzemlju nna nnare-

dnom „„Eurosongu“ - ppou~eni vvlastitim iiskustvom,{ta bbiste jjoj ssavjetovali?

- Maya je talentirana autorica i intepretatori-ca. @elim joj svaku sre}u i svaki uspjeh i da nanajbolji na~in predstavi na{u zemlju.

Kako sse zzami{ljate uu sstarosti ii hho}ete lli sse ttadauspjeti oosloboditi rradnih nnavika?

- Kada ste ne~emu potpuno posve}eni, ondanema penzije. Kada su jednog slavnog blues mu-zi~ara pitali kada }e u penziju, s obzirom na toda je ve} bio vrlo star, on je odgovorio: bluesmuzi~ari ne idu u penziju - oni jednostavno sa-mo umru. Dakle, ova igra u kojoj sam i sam pr-otagonist zove se „do posljednjeg daha“.

Nastupati ttri nno}i zzaredom bbi bbio ffizi~ki nnapor iiza mmnogo mmla|e iizvo|a~e. OOsje}ate lli iikada uumor?

- Naravno, ali me tje{i ~injenica da }u imatipriliku i za odmor. Ljudsko tijelo je sposobno zafantasti~ne napore, ali ne}e dugo trajati i za-dr`ati tu sposobnost ukoliko ne vodite ra~una ozdravlju i ukoliko se ne odmarate.

^ovjeku jje uuvijek nneugodno ggovoriti oo vvlastitimstrahovima, nno tto jje uujedno ii jjedini nna~in dda sse ttajstrah pprevazi|e. JJeste lli sse uuspjeli oosloboditi sstrahaod lletenja aavionom?

- Vjerujem da se od sudbine ne mo`e po-bje}i, ali znam da je i ~ovjeku puno toga osta-vljeno kao izbor. Letenje avionom je jedinina~in da se prevale ogromne distance, {to je je-dan od osnovnih preduslova za bavljenje ovimposlom. Sve se svodi na to koliko uspje{no me-nad`eri{ete vlastite strahove i koliko ste ih sposo-bni kontrolisati, odnosno da li va{i strahovi go-spodare vama ili vi njima.

Za kkraj, {{ta bbiste ppo`eljeli ssvim BBosancima iiHercegovcima uu 22012. ggodini?

- Svim gra|anima na{e domovine Bosne iHercegovine `elim svaku sre}u i svako dobro ida im 2012. godina bude bolja od 2011., makakva da je ova godina bila.

Rizikuju}i da zvu~im neskromno, mogu re}i

da jo{ samo zlonamjerni, zavidni i ljubomorni ljudi moguimati primjedbe u vezi s mojim

beogradskim koncertima

“

» Ove godine snimio je i spot za pjesmu „Undo“, a glavne uloge povjerio je junakinji Angelininog filma Zani Marjanovi}i Moameru Kasumovi}u

» U Beogradu su ~ak prodavani i bed`evi s njegovim likom

AZRAZvjezdana pra{ina Robert DE NIRO

Otac u 68. godini

22/azra 2011.

azra 2011./23

Proslavljeni ameri~ki glumac, redite-lj i producent tokom karijere po-stao je jedan od najcjenjenijih kar-akternih glumaca svih vremena. Utoku sjajne 40-godi{nje karijerepojavio se u vi{e od 70 filmova. ZaOscara je bio nominiran {est puta,

a 1980. dobio je ovu nagradu za glavnu mu{kuulogu u filmu „Razjareni bik“, dok je {est godinaranije dobio Oscara za najbolju sporednu uloguu „Kumu II“.

FFiillmmsskkii uussppjjeessiiDe Niro je ro|en i odrastao u New Yorku,

potje~e iz umjetni~ke porodice; kao sin VirginijeAdmiral - slikarice i Roberta De Nira starijeg,apstraktnog ekspresionisti~kog slikara, vajara ipjesnika italijanskog porijekla. Roditelji su murazveli kada je imao samo dvije godine, jer jeotac, navodno, shvatio da je homoseksualac.Uprkos tome, Robert je ostao u dobrim odnosi-ma s njim.

Odrastao je dijelu grada koji se naziva „LittleItaly“ i s deset godina prvi put nastupio u ulozipla{ljivog lava u {kolskoj predstavi „^arobnjak izOza“. Majka ga je upisala u naprednu privatnu{kolu „High School of Music and Art“ koju na-pu{ta sa 13 godina i pridu`uje se uli~nim banda-

ma, gdje je dobio nadimak „Bobby Milk“ zbogblijedog tena. Nakon prolaznog razdoblja mla-dena~kog bunta, upisuje se, kao i ve}ina gluma-ca njegove generacije, na „Stella Adler Conserva-tory“.

Sa 20 godina imao je prvu filmsku ulogu, ufilmu „Vjen~ana zabava“. [ezdesete je proveo ra-de}i u pozori{nim radionicama. U francuskomfilmu „Tri sobe na Manhattanu“ (1965.), nastu-pio je kao statist, a slu`beni filmski debi ostvarioje u De Palminom filmu „Pozdravi“ i „Zdravo,mama“. Pa`nju je privukao ulogom umiru}egbejzbola{a u filmu „Bang the Drum Slowly“.Nastupio je kao mladi Vito Corleone 1974. go-dine u „Kumu II“, ~ija mu je izvedba donijelanagradu Oscar za najboljeg sporednog glumca.U saradnji s Scorseseom nastali su njegovi filmo-vi „Ulice nasilja „,“Taksist „, „New York, NewYork“, „Razjareni bik „, „Kralj komedije „,„Dobri momci“, „Rt straha“, „Casino“. U ovimfilmovima De Niro je uglavnom glumio{armantne sociopate.

Godine 1978. glumio je u slavnom filmu oVijetnamskom ratu „Lovac na jelene“, {to mu jedonijelo nominaciju za Oscara u kategoriji na-jboljeg glumca. Druga zna~ajna uloga bila je ufilmu Sergija Leonea naziva „Bilo jednom uAmerici“, u kome je glumio jevrejskog gangste-ra.

Iz straha da }e ga publika po~eti identificiratis mafija{kim ulogama De Niro je od po~etkaosamdesetih pro{irio svoj repertoar s nekolikokomi~arskih uloga, te postigao uspjeh s filmovi-ma „Brazil“, u kojem je imao manju ulogu; akci-jskim komedijama „Pono}na utrka“,„Showtime“ s Eddijem Murphyem i filmovima

„Analiziraj ovo“, „Analiziraj ono“, „Upoznajmoje roditelje“, „Dozvola za Fokerove“.

Godine 1995. nastupio je u filmu „Vru}ina“,zajedno s Al Pacinom, s kojim je glumio i u fi-lmu „Kum II“, a dvije godine kasnije snima film„Zemlja policajaca“. Sljede}i projekt mu je biovlastiti film „Dobri pastir „ (2006.) s MattomDamonom i Angelinom Jolie.

PPrroobblleemmii ssaa zzddrraavvlljjeemm U februaru 1998., tokom snimanja filma u

Francuskoj, sukobio se s policijom zbog navo-dne prostitucije. De Niro je negirao povezanosts krugom prostitucije, rekav{i da nikad nije pla-tio za seks, a i da jeste, to ne bi bio zlo~in. Sudi-ja za prekr{aje priveo ga je na ispitivanje nakon{to je njegovo ime spomenula jedna od prostitu-tki. U intervjuu za francuski list „Le Monde“ re-kao je da se nikada ne}e vratiti u Francusku, teda }e i prijateljima savjetovati da ne idu tamo.Izvori bliski francuskom pravosu|u rekli su da jeglumac pozvan kao svjedok, a ne kao osu-mnji~enik.

De Niru je 2003. godine dijagnosticiran rakprostate. Bolest je otkrivena tokom rutinskog si-stematskog pregleda. Doktori su, na svu sre}u,bili optimisti, jer je rak otkriven u ranom stadijuzbog redovnih pregleda. Vjerovatno je strahuglumca pridonijela i ~injenica da je njegov otacumro od iste bolesti. Me|utim, zbog odli~nogfizi~kog stanja i velike `elje za oporavkom glu-mac je izlije~en.

Na Venecijanskom filmskom festivalu De Ni-ru je dodijeljeno po~asno talijansko dr`avlja-nstvo. Me|utim, organizacija „Sinovi Italije“ulo`ila je prigovor italijanskom premijeru Silviju

Popularni glumac u Novu godinu ulazi bogatiji za jednog ~lana porodice. Naime, on i njegova supruga Grace Hightower dobili su djevoj~icu

Helen Grace, koju je rodila zamjenska majkaPriredila: Nejra AVDI^EVI]

» Sa sinom Elliotom i

suprugom u Cannesu

» Sa suprugom Grace Hightower »

azra 2011./25

Berlusconiju, tvrde}i da je De Niro naru{io imid`Italijana ulogama kriminalaca. Dr`avljanstvo mu jedodijeljeno na kraju Venecijanskog filmskog festi-vala tek 2006., dvije godine poslije.

Ove godine dvostruki oskarovac nagra|en jeZlatnim globusom za `ivotno djelo, ali je do`ivioneugodnost prilikom preuzimanja statue, jer ju jerazbio.

- Pala mi je i razbio se gornji dio. Organizatorisu me upozoravali da budem pa`ljiv. Sada }e mora-ti uzeti natrag statuu i vratiti mi je kada je zaleme -izjavio je novinarima, pred kojima se pojavio bezstatue Zlatnog globusa.

Ove godine se pojavljuje u filmovima „Savr{enaformula“, „Elitni ubica“, „Sretna Nova godina“.Izvjesno je da }e igrati ulogu u filmu Johna Travo-lte „Sezona ubistava“, ~ije }e se snimanje, najvjero-vatnije, odvijati i u na{em glavnom gradu.

IIssppuunnjjeenn pprriivvaattnnii `̀iivvoott Glumac je poznat kao veliki „`enskaro{„. Na-

ro~it interes pokazuje prema `enama tamne puti. De Niro se zabavljao smnogim poznatim imenima kao {to su Naomy Cambell, Uma Thurman,Dominique Simon, Ashley Judd... Vrhunski glumac dva puta se `enio. Sprvom suprugom, afri~ko-ameri~kom glumicom i pjeva~icom DiahnneAbbott, vjen~ao se 1976. godine. Diahnne je ve} bila udata i imala k}erkuDrenu, koju De Niro usvaja. Drena je, tako|er, glumica i glumila je snjim u filmovima „Showtime“, „ Predsjedni~ke la`i“, „Grad pored mora“.Par dobiva sina Raphaela. Brak je trajao 12 godina.

Nakon razvoda glumac ponovno postaje otac, ovog puta blizanaca, sdjevojkom, glumicom i biv{im modelom Toukie Smith. Dje~aci AaronKendricka i Juliana Henryja za~eti su „in vitro“ oplodnjom i rodila ih jezamjenska majka. Dok su jo{ bili dojen~ad, glumac je napustio Toukie iodlu~io se o`eniti Grace Hightower, biv{om stjuardesom, po~etkom ljeta1997. godine.

Robert je Grace upoznao jo{ 1987. u Londonu, dok je bio o`enjen Dia-hnne, a zaprosio ju je poslije deset godina. Godinu nakon vjen~anja pardobiva sina, Elliota, a ubrzo po njegovom ro|enju najavljuju razvod. Javnosu se eksponirali po sudovima, naga|aju}i se o uvjetima razvoda i starate-ljstvu nad Elliottom. Prije sedam godina par se pomirio i do{ao do spozna-je da su stvoreni jedno za drugo, pa su tu odluku sada i zape~atili obnavlja-njem bra~nih zavjeta.

Na De Nirovom imanju u podno`ju planina Catskills u sjevernom dije-

lu dr`ave New York okupili su se prijatelji para, me|u kojima su bili Mer-yl Streep, Martin Scorsese i Ben Stiller. Bra~ni par je reprizirao vjen~anje usve~ano oki}enom i svije}ama osvijetljenom prostoru oko zatvorenog baze-na u ku}i glumca, gdje su razmijenili zavjete pred ~ak dvojicom mati~ara.Mlado`enja je u {ali objasnio: „Doveli smo ih ~ak dvojicu da budemo sigu-rni da ovog puta mislimo ozbiljno!“

Nakon dugog neurednog privatnog `ivota glumac se, izgleda, kona~nosmirio. Protekle sedmice je {esti put postao otac. On i Helen dobili u dru-

go dijete - djevoj~icu, imena Helen Grace. Bebu je rodila surogat majka, auskoro }e se pridru`iti bratu Elliotu, u vrijeme praznika. Bitno je naglasitida je Robert {esti put postao otac sa 68, dok je njegovoj izabranici 56 go-dina.

Dakle, De Niro je ponosni otac {estero djece. K}erka Drena danas ima40, Raphael 35, blizanci Julian i Aaron 16, a Elliot 13 godina. Robert jeodan i pa`ljiv otac svoj djeci.

- Jedna od najva`nijih lekcija koje sam nau~io tokom godina u ulozi ocajeste da komuniciram s djecom. Izuzetno se brinem o svima njima, uvijekna|em vremena da ih saslu{am i udijelim savjet. Ponekad je te{ko biti rodite-lj, pogotovo kada su djeca tinejd`eri, jer su zarobljeni u svom svijetu. Iako ne-kada izgleda kao da vas ne slu{aju, upravo je to period kada je najva`nije dakomuniciramo. Ne treba im dr`ati lekcije, nego govoriti o stvarima koje suva`ne da znaju, na lijep na~in - kazao je nedavno De Niro.

Nakon dugog neurednog privatnog `ivota

glumac se, izgleda, kona~nosmirio. Protekle sedmice je

{esti put postao otac“

U braku s prvom suprugom Diahnne Abbott bio je 12 godina

» Iz veze s Toukie Smithima blizance, dvadje~aka, Aarona i Juliana

» Prije sedam godina par sepomirio i obnovio bra~ne zavjete

»

Uz ime srbijanske glumice Ka-tarine Radivojevi} uvijek se, srazlogom, ve`u epiteti koji ve-li~aju njenu ljepotu, ali i glu-ma~ki talent i umije}e. Iakoje na po~etku ‘30-ih, Katarinaje dosada{njim ulogama obi-

lje`ila va`an dio srbijanske, ali i regionalne fi-lmske i tv-historije. Ni to joj nije bilo dovoljno,pa je gluma~ku sre}u odlu~ila oku{ati i u Ameri-ci, gdje `ivi ve} du`e od godinu. Osim Amerika-naca, na njen {arm nisu ostali imuni ni ~elni lju-di kozmeti~ke ku}e „Avon“, koji su je anga`iraliza svoje za{titno lice. Katarina za na{ magazingovori o ovoj saradnji, ali i `ivotu u New Yorku,svakodnevnoj borbi za uloge, kao i novim proje-ktima.

Nedavno sste ppostali zza{titno llice „„Solutions“ kko-zmeti~ke llinije - kkako jje ddo{lo ddo ssaradnje ss„Avonom“ ii uu kkakvoj aatmosferi jje pproteklo pprvosnimanje?

- „Avon“ je kompanija s tradicijom dugom

125 godina. Po~astvovana sam i sretna {to mogubiti dio njihove uspje{ne pri~e. Kompanija kojaje toliko dugo posve}ena `enama, bilo da radi nanjihovom ekonomskom osna`ivanju, brine o nji-hovom zdravlju borbom protiv raka dojke i nasi-lja u porodici ili donosi vrhunske proizvode lje-pote u svaki dom, prava je inspiracija. Snimanjeu Var{avi je bilo jako zabavno i proteklo je uodli~noj atmosferi. Sjajno smo se zabavljali ra-de}i, a budu}i da „Avon“ sara|uje s nekim odnajboljih stilista, fotografa i {minkera, sve je biloprofesionalno i prezadovoljna sam fotografijama.

Jeste lli rranije rreklamirali nneke kkozmeti~ke ppre-parate ii kkakav jje oosje}aj bbiti mmodel zza kkozmetiku?

- Ovo je moj prvi anga`man za kozmeti~kukompaniju i posebno je zadovoljstvo {to je toba{ kompanija za `ene. Kvaliteta njihovih proi-zvoda je vrhunska i sretna sam {to sam postalaza{titno lice „Solutions“ linije. Kao i svakoj `eni,stalo mi je da budem njegovana i da koristimkvalitetne kozmeti~ke prozvode, pogotovo kadase radi o proizvodima za njegu ko`e. I privatno

koristim proizvode iz „Solutions“ linije, kojiodli~no odgovaraju mom tipu ko`e, tako da, kaomodel, mogu s ~vrstim uvjerenjem stati iza bre-nda koji promoviram. „Avon“ i ja imamo jo{ne{to zajedni~ko; osim {to njeguje ljepotu, trudise i da doprinese sredini u kojoj posluje, kroz pr-ojekte koji poma`u drugima i koji ~uvaju okoli-nu. A to su ujedno i vrijednosti koje su dio mogvaspitanja - brinuti o sebi, ali i o drugima, kao io okolini u kojoj `ivimo.

[ta tta~no ppodrazumijeva VVa{a ssaradnja ss oovomkozmeti~kom kku}om?

- Saradnja je realizovana na obostrano zado-voljstvo i u predstoje}oj godini }u biti za{titnolice brenda „Solutions“ na ~itavoj teritoriji biv{eJugoslavije. Pojavljivat }u se u „Avon“ bro{ura-ma, te podr`ati promociju cijele linije, novitetekoji dolaze. Svi oni koji `ele svojoj ko`i pru`itiprirodnu njegu proizvodima napravljenim odprirodnih sastojaka uz podr{ku nauke, sigurnasam da mogu prona}i odgovaraju}i „Solutions“proizvod za sebe. To su kvalitetni, pristupa~ni

26/azra 2011.

AZRAS druge strane Atlantika Katarina RADIVOJEVI]

Predodre|ena

Jedna od najkarizmati~nijih glumica na ovim prostorima, s trenutnom adresomu New Yorku, za na{ magazin govori o `ivotu u ovom kosmopolitskom gradu,

novim ulogama, ali i saradnji s kozmeti~kom ku}om „Avon“Razgovarala: Lejla LOJO

kozmeti~ki preparati namijenjeni mladim`enama, koje `ele njegovati i ujedno ista}i svojuprirodnu ljepotu, {to je po meni najva`nije kodsvake `ene - njegovati svoju prirodnu ljepotu,kako spolja{nju tako i unutra{nju. Vidjet }ete dase ne}u nimalo promijeniti dok budem ambasa-dorica ove linije, naprotiv samo }u biti mla|a,vidjet }emo se za godinu.

Publici uu BBiH nnajpoznatiji sste ppo uulozi uu sseriji„Najbolje ggodine“, aa mmnogi VVas ppamte ii kkao SSonjuiz sserije „„Policajac ss PPetlovog bbrda“. SS kkakvimemocijama ddanas ggledate nna ttu sseriju, kkoja jje oobi-lje`ila ppo~etak VVa{e kkarijere?

- Zanimljivo mi je kad posmatram sebe kaodjevoj~icu s druga~ijom bojom glasa, smije{nim{i{kama, prisjetim se svih onih momenata kojisu me mu~ili u to vrijeme kao, naprimjer,mr{ave noge i insistiranje na farmerkama. Sjetimse kako me je Zoran Cvijanovi} jednom raspla-

kao kada sam imala suknju, jer me je zadirkivaokako su mi noge kao kod srne tanke i dlakave.Smije{no mi je kada se prisjetim {ta su tada bilimoji problemi.

Pro{le ggodine sste ddonijeli vveliku `̀ivotnu oodlukui oodlu~ili oodseliti uu AAmeriku - kkakav jje `̀ivot nnaUpper EEast SSideu? [[ta VVas jje uuop}e nnavelo nna ttu

odluku ii ssmatrate lli jje iispravnom?- Vodila me misao da hrabre sre}a prati. Nije

bilo lako, niti je sada ne{to lak{e. Borba je svakidan, rad na sebi u vidu ispravljanja akcenta, jur-njava na castinge, u~estvovanje u projektima kojinisu „A“ produkcija. Ali, moja priroda je datra`im nove izazove u `ivotu kao i {to }e, vjero-vatno, najve}e u`ivanje za mene uvijek biti glu-ma na maternjem jeziku. A to je neuporedivolak{e nego na engleskom ili ruskom, {to sam dosada iskusila. Smatram da je svako novo iskustvobitno za moj gluma~ki rad, tako da su se sve`rtve, koje sam do sada napravila i veliki rad, ko-ji sam ulo`ila u dosada{njoj karijeri, svakakoisplatili. Samo takvim djelovanjem se mo`eo~ekivati velika nagrada i to me ohrabruje.

Je lli bbilo sstraha nnakon oodluke dda oodselite uu dda-leku zzemlju?

za uloge strankinja

azra 2011./27

Volim NY zbog razli~itosti koje su u njemu spojene i zbogtoga {to su ljudi upravo zbog tihrazlika prihva}eni. Ne osje}ate

se strancem, jer su svi uglavnom do{li odnekud

da ostvare snove

“

» Na nedavnom snimanju „Avon“

kataloga u Var{avi

»

28/azra 2011.

- Strah? Mo`da bih to nazvala strepnjom dane}u uspjeti na najbolji na~in da se izrazim i po-ka`em sposobnosti zbog jezi~ke barijere, a jezik igovor su u mom slu~aju sredstvo za rad. Ali samshvatila i da je akcent koji imam dio {arma. Zasada sam predodre|ena za uloge strankinja i tomi ne smeta. Posljednji put u pilotu serije u„NY“ sam igrala Italijanku i uvje`bavala tajakcent.

Kakav jje oosje}aj ppo~injati ssve iispo~etka ii iiznovase ddokazivati?

- Meni je to dodatni izazov i imam velikiadrenalin u venama. Satisfakcija mi je svaka po-hvala, koju dobijem od ljudi koji me ne znajukao javnu li~nost, nego kao glumicu koja se ra-vnopravno bori ovdje s cijelim svijetom.

U pposljednje vvrijeme ssve jje vvi{e gglumaca ss BBa-lkana kkoji ddobijaju {{ansu uu holivudskim oostvarenji-ma - zzna~i lli tto dda ii aameri~ka ffilmska iindustrijadobija gglobalne kkarakteristike iili AAmerikanci ttekpostaju ssvjesni nna{eg ggluma~kog ppotencijala?

- Koliko sam uspjela shvatiti malim isku-stvom ovdje, izuzetno smo cijenjeni kao neka vr-sta egzotike s brdovitog Balkana.

Kako uuop}e iizgleda VVa{ `̀ivot uu AAmerici? SS kkimprovodite vvrijeme?

- Volim NY zbog razli~itosti koje su u njemuspojene i zbog toga {to su ljudi, upravo zbog tihrazlika, prihva}eni. Ne osje}ate se kao stranac,jer su svi uglavnom do{li odnekud da ostvaresvoje snove. Sve je uzbudljivo i zaista je puno

de{avanja, posebno umjetni~kih: izlo`be, pre-dstave, mjuzikli, autorski filmovi. Taj osje}aj dasam na izvjestan na~in u centru svijeta mi je na-jprimamljiviji i te{ko mi je da se, naprimjer, pre-selim u Los Angeles, iako bi to bilo bolje za glu-ma~ku karijeru. [oping je najbolji i najjeftinijina svijetu. Vrijeme provodim s prijateljima kojisu uglavnom s na{ih prostora.

Kakvi ssu NNjujor~ani ii mmogu lli sse uuporediti ssBalkancima?

- Uh, te{ko. Potpuno su to dva razli~ita me-ntaliteta, oni svoje emocije gotovo da ne izra`ava-ju, dok je to kod nas, barem u mom slu~aju, na~infunkcionisanja. Tako da sam i u tom smislu mora-la puno da radim na sebi kako bih funkcionisala ujednom potpuno druga~ijem svijetu.

Ka`u dda uu AAmerici `̀ene uu ‘‘30-iim ttek ppo~inju`ivjeti - ppostoje lli oograni~enja kkada ssu ggodine uu ppi-tanju kkao kkod nnas iili...?

- Jednom sam rekla da bih ‘30-e voljela dapro`ivim u NY upravo iz tih razloga. Lijepo je

da u toj `elji istrajem. Ovdje su svi do{li daostvare snove i nema niko vremena za starenje,ali ni za zabavljanje. Recimo da je ovo grad slo-bodnih boraca.

Na kkojim pprojektima ttrenutno rradite? - Upravo sam zavr{ila dio snimanja serije

„Viktorija“ u Sankt Petersburgu, koje }emo na-staviti na prolje}e, tako|er u Rusiji. Po~ela sam is pripremama za jednu predstavu na „off Bro-dwayju“, a o~ekuju me i snimanja zakazana zajanuar u zanimljivom nezavisnom filmu u NY.Krenula sam i u saradnju s „Avonom“, {to meposebno veseli, jer malo odska~e od gluma~kesvakodnevice, donosi nova iskustva i saradnje.Jer, vjerujem i znam da je ovo snimanje tekpo~etak velikog prijateljstva s kompanijom i lju-dima koji profesionalnost, posao i pomaganjedrugima uvijek stavljaju na prvo mjesto.

Mo`emo lli VVas uu sskorije vvrijeme oo~ekivati uu nne-kom ood ffilmskih iili sserijskih pprojekata nna oovim ppr-ostorima ((mo`da uu nnekom bbh. oostvarenju)?

- Nadam se da }u uskoro imati premijeru fi-lma „@u}ko“, o ko{arka{u Radivoju Kora}u, kojije tragi~no preminuo davne 1969. godine. Igramnjegovu majku, Zagorku, koja je uspjela daizbjegne logor s dva mala dje~aka i izvela ih naput gotovo sasvim sama, jer joj je i mu` dugobio prvo u ratu, a poslije na Golom otoku. Auvijek bih vrlo rado u~estvovala u zanimljivimostvarenjima s na{ih prostora. Ja nisam oti{la,ve} samo poku{avam da budem internacionalnaglumica na nekoliko krajeva svijeta.

Uvijek bih vrlo rado u~estvovala u zanimljivim

ostvarenjima s na{ih prostora.Ja nisam oti{la, ve} samo

poku{avam da budem internacionalna glumica na

nekoliko krajeva svijeta

“»

30/azra 2011.

AZRADive Josipa LISACUmjetnica, ~iji su koncerti danas, kakoka`e, postali luksuz,nedavno je u Sarajevu svojim pjesmama upotpunila atmosferuna prijemu koji je„Diva“ uprili~ila zadive. Za na{e ~itatelje govorila je o tome kako je biti diva, za{to se nesmatra brandom, te kako se nosi s brzinom i tempom,koje nam name}emoderno dru{tvo Pi{e: Lejla LOJO Foto: Samir JORDAMOVI]

Kod mene nema sredineKod mene nema sredine

Josipa Lisac je jedna od rijetkih estradnihumjetnica u Regionu uz ~ije ime tako la-ko pristaje epitet diva. No, iza te titulestoji vi{e od 40 godina muzi~kog rada,snimljenih albuma, odr`anih koncerata inastupa {irom svijeta. Koliko originalnomizvedbom, Josipa je svoj imid` gradila i

jo{ originalnijim odjevnim stilom, a danas je,kako se {ali, postala hrvatski brand. Nedavno jeboravila i u bh. prijestolnici, kao go{}a na prije-mu koji je uprili~ila Fabrika duhana Sarajevo i„Diva“ za bh. dive.

VVeelliikkee ssttvvaarrii- Danas je rije~ „diva“ nekako postao moder-

an izraz i previ{e se koristi. Ja nisam diva, ja samvam Josipa Lisac i to sam oduvijek `eljela biti.Imam publiku, koju sam odgajala i njegovala to-kom svih ovih godina. To je, zapravo, odgovorna pitanje kako se postaje diva, mada je na topitanje te{ko odgovoriti. U svakom slu~aju, tumoraju biti rad, iskrenost, istina. Ja sam to {tojesam, imam svoje ime i prezime, svoja djela iponosna sam na to. I, to je vrlo jednostavno.Velike stvari su, zapravo, jednostavne. Djela na-jja~e govore o jednoj osobi - kazala je napo~etku na{eg razgovora Josipa, koja je tokomcijele godine zauzeta nastupima po ~itavoj biv{ojJugoslaviji.

Na pitanja da li na neka pro{la vremena, kadasmo svi bili jedna dr`ava, gleda s nostalgijom,ka`e:

- Ne bih to nazvala nostalgijom. Ali, mo`da,jeste bio ve}i entuzijazam, bio je ve}i idealizam.Ljudi su s puno manje postizali puno vi{e. Mno-gi me pitaju je li bilo lak{e ili je bilo te`e. Uvijekje te{ko kada `eli{ uspjeti i ne{to napraviti. Ni{tanije lako. Me|utim, moram priznati da sada,stjecajem svega {to se izdoga|alo, narodu nedo-staje malo duha. Kada duh jenjava i po~injeopadati, tada nastaje problem. Kada duhovnastanja po~inju jenjavati, dolazi otu|enje i takavna~in `ivota. Vidite, ja pjesmu pjevam polako,ona traje osam minuta. Neko drugi bi poludioi za to vrijeme otpjevao tri. A ja ne, pjevam je-dnu i meni se nikud ne `uri. Ali, divno je kadaima{ nekoga ko }e to razumjeti. A, mo`e razu-mjeti samo onaj ko je takav kao i vi. Neko koima takva razmi{ljanja i svjetonazore. @elim,zapravo, `ivjeti normalno.

A, dame na sarajevskoj zabavi uistinu suu`ivale uz Josipine svevremenske hitove i svakase pronalazila barem u jednoj Josipinoj pjesmi.Neke se nisu libile ni zapjevati zajedno s njom.Uprkos ~injenici da su do{la neka druga vreme-na, ova hrvatska umjetnica u na{em gradu nemora brinuti za publiku.

- Sad je ovako kako je, ne mo`emo ne pri-mijetiti da je svijet haoti~an, a uvijek sam vjer-ovala da istina najdalje sti`e i da iskrenost otva-

ra sva vrata. Bilo koja euforija, izvitoperenost igluma su prolazni. Pojavili bi se i nestali. Takoje bilo prije, tako je sad. Vjerujem da su vrataza istinu i iskrenost uvijek otvorena i ja idemkroz njih. Nekad bude i inat. Ne `elim se`uriti. Nama se svima ne{to name}e, a mi to ne`elimo. Tako se `ivi, ali kad malo analizira{,opet sve ispadne po tvom. Ne moramo brzo`ivjeti, ne moram se `uriti, brzo voziti auto,sklapati bra~ne veze... Zbog ~ega? @ivot nam jezaista darovan i njega bi trebalo `ivjeti i u`ivati,njegovati to - ka`e Josipa, po~inju}i pri~u o to-me kako je nedavno saznala da je postala hrva-tski brand.

GGoollff ii pprroommoocciijjee - Bila sam na jednom predavanju o brandu. I

rekli su mi da sam hrvatski brand. A, ja sam senasmijala i pitala - za{to? [ta je to brand? Brandje prepoznatljiv, brand je simbol, ne{to {to nago-vje{tava, ne{to {to stimulira ostale koji slijedeput, a ja jadna nemam sponzorstva i niko me ne{ljivi. I {to je vrlo drasti~no, u mom slu~aju po-stoje ljudi koji me s razumijevanjem prihva}aju idive mi se, a postoje osobe kojima sam o~ajna.Kod mene nema sredine: ili sam briljantna ilio~ajna, toliko da me ne mogu vidjeti. Zato samse i pitala kako mogu biti brand? Ali, upravo utome je stvar - onaj ko se svima svi|a, to je pro-sje~nost. Zna~i, ipak budi svoj, imaj svoj put ibudi iskren. Nije dobro kada te svi vole iobo`avaju, jer si onda obuhvatio jedan masovniprosjek. I tako su mi, zapravo, to objasnili. Ali,ja se {alim, to meni ni{ta ne zna~i, niti mi oduzi-ma niti mi poma`e. Ja sam svoja - iskreno }e Jo-sipa.

Kao svaka dama, tako i Josipa, s vremena navrijeme, sebi priu{ti neka mala zadovoljstva i to

je ono {to je, uz muziku, ispunjava i ~ini sre-tnom.

- Nedavno sam bila u „New Yorku“, jer sam`eljela pogledati predstave na „Broadwayu“. Po-gledala sam dvije i bilo je fantasti~no. S prijate-ljicama sam oti{la i na Fashion Week i bilo namje super. Tako|er, golf igram s velikom stra{}u.Taj sport je, nekako, moj izbor i uvijek vi{e vo-lim oti}i na golf, nego na neke promocije, napri-mjer, ~a{e na kojoj }e se pojaviti svi „celebrityji“.I taj izraz mi je grozan, zaboravljamo svoj jezik.Umjesto toga, odem na golf i tamo provodimsvoje vrijeme.

Predstoje}e praznike poznata pjeva~ica prosla-vit }e u dru{tvu s najbli`im i prijateljima. I njenenovogodi{nje `elje su veoma skromne.

- [ta jo{ mogu po`eljeti? Zapravo ni{ta.Imam sve, da mogu lijepo do}i u Sarajevo i svu-gdje u BiH, da mogu i}i vani i da ljudi poznajuono {to radim. Za sljede}u godinu imam zaka-zane koncerte sve do osmog mjeseca. Malo to~udno zvu~i, ali tako se treba raditi. Ve~eras sambila malo prehla|ena, ali uvijek mora{ biti u topformi. [ta briga ljude kako se ti osje}a{. Nijeglazba moj posao, to je moj smisao postojanja i`ivota. To je moj `ivot. Ja ne bih mogla `ivjetibez ovoga. Glazba je moja egzistencija - ka`e nakraju razgovora Josipa.

Ja pjesmu pjevam polako, ona traje osam

minuta. Neko drugi bi poludioi za to vrijeme otpjevao tri. A ja ne, pjevam jednu, jer

meni se nikud ne `uri

“

Budi svoj, imaj svoj put i budi iskren. Nije

dobro kada te svi vole iobo`avaju, jer si onda

obuhvatio jedanmasovni prosjek

“

azra 2011./31

32/azra 2011.

AZRAMuzi~ari Almir AJANOVI]

Tre}i solisti~ki album, koji je u pr-ipremi, u potpunosti }e, kako ka-`e, predstaviti njegovu li~nost injegov muzi~ki ukus. Prva dvaalbuma Almira Ajanovi}a trebaloje da se svide publici, pa su stogakombinacija komercijalne pop

muzike i folka, a naredni radi isklju~ivo za svojudu{u.

AAtteerriirraaoo uu VVooggoo{{}}uu- Ovaj album sam zapravo ja. Muzika koju

volim je u nekom blues i rock fazonu, pa je i

sam album takav. Ovoga puta se ne `elim do-dvoravati publici, ve} ho}u da se prvenstvenosvi|a meni. Vidjet }emo kako }e publika reago-vati - ka`e Ajanovi}.

Kako saznajemo, album treba biti gotov u fe-bruaru. Me|utim, Almir napominje da je te{koodrediti ta~an datum. Sigurno je to da }e se nanjemu na}i pjesme „Lady“, za koju planira ispot, „Volim te do grijeha“, „Javi se“ i„Ateriraj“, koju je premijerno izveo na TV„Bingo showu“. U isto vrijeme, autorski sara|ujes mnogim muzi~arima, kako iz na{e zemlje, takoi iz Regiona, poput Hanke Paldum, Amre Hale-

Odmor na TajlanduNakon napornog radnog ljeta, odlu~io se s porodicom odmoriti naTajlandu. O utiscima, ali i novim muzi~kim ostvarenjima, te `eljama

za Novu godinu, govorio je za na{ magazinRazgovarala: Amra KARDOVI]

Oduvijek sam `elio svirati gitaru. Me|utim, moj djed

je `elio da mu na porodi~nim skupovima izvodim pjesme

Safeta Isovi}a, pa su me tako,protiv moje volje, upisali

u {kolu harmonike

“

azra 2011./33

bi}, Dragane Mirkovi}, Amela ]uri}a, DunjeFazli}.

- Mogu se pohvaliti da u studiju „Tempo“ ra-dim s najboljim muzi~arima u Bosni i Hercego-vini. Svaka saradnja je bila, manje ili vi{e,uspje{na. Me|utim, saradnja koja je najvi{e uro-dila plodom jeste ona s Hankom Paldum. Osim{to za nju radim autorski, uradili smo i duet „Janemam snage“, za koju je snimljen i spot. Pose-bno me raduje {to je na{a saradnja vi{estruko na-gra|ena.

Na po~etku karijere pjevao je obrade/coverepo pubovima, brodovima, festivalima u [ved-skoj, Norve{koj i Danskoj. A sama ljubav premamuzici javila se rano. S ~etiri godine dobio je pr-vu malu gitaru. Zavr{io je i ni`u muzi~ku {koluu Sarajevu.

- Oduvijek sam `elio svirati gitaru. Me|utim,moj djed je `elio da mu na porodi~nim skupovi-ma izvodim pjesme Safeta Isovi}a, pa su me ta-ko, protiv moje volje, upisali u {kolu harmonike.

Ipak je ljubav prema gitari prevagnula.Odlu~io ju je sam nau~iti svirati i uspio je. Da-nas svira gitaru i bas gitaru. Muzika je uvijek bi-la sastavni dio njegovog `ivota.

- Cijela moja `ivotna pri~a zasnovana je namuzici. Oduvijek sam znao {ta `elim postati imislim da }u se muzikom baviti do kraja `ivota.Da li kao vokalni solist, producent ili autor, tonije bitno.

PPoorrooddiiccaa jjee nnaajjbbiittnniijjaaAjanovi} nagovje{tava i mogu}u saradnju s

popularnom {vedskom grupom „Roxette“.- Razmi{ljam o saradnji s pjeva~icom grupe

„Roxette“. Dugo sam `ivio i radio u [vedskoj ivolio sam ih slu{ati. Uvjeren sam u skora{nju sa-radnju.

Proteklo ljeto proveo je rade}i, pa mu jeodmor na Tajlandu dobro do{ao. Bio je s poro-dicom i jo{ je pun utisaka, ali i energije s kojommo`e krenuti u nove pobjede. Za do~ek Novegodine trebalo je da nastupa u Americi, ali se

ipak odlu~io da, prvi put, ovaj praznik slavi ukrugu porodice.

- Kao muzi~ar puno sam posve}en poslu, atrenuci s porodicom su sve rje|i. Stalno sam upokretu, ali onda shvatim da je porodica najbi-tnija i da me najvi{e ispunjava. S druge strane,muzika je moja velika ljubav, moj posao, koji mipru`a veliko zadovoljstvo.

Da bi se u potpunosti predao muzici, potre-bna mu je podr{ka, koju prvenstveno ~ine supr-uga i sin. Ka`e kako je na{ao pravog bra~nog pr-

ijatelja, zbog ~ega je veoma sretan. Ali, najpono-sniji je na sina Sanela.

- Sanel mi je najsvjetlija ta~ka u `ivotu. Do-bio je ime po mom bratu, koji je poginuo u ratu- otkriva Almir.

Na{im ~itateljima po`elio je puno zdravljai sre}e u 2012. godini. Nada se kako }e namdr`ava, ve} jednom, stati na noge, jer smatrada to bosanskohercegova~ki narod zaslu`uje, aon }e svoju publiku obradovati novim albu-mom.

LilolandS poznatim voditeljom dje~ijeg programa,

Elvirom Had`ijamakovi}em, sprema projektnaziva „Liloland“, koji podrazumijeva obradusvih starih dje~ijih pjesma za na{e mali{ane.

» S Dunjom Fazli} u studiju

34/azra 2011.

AZRA^uvarke zakona Zumra BIKANOVI], Ana PAVLOVI] i \ur|ica KOVA^

Pripadnice su Jedinice za podr{kuMUP-a Zeni~ko-dobojskog kanto-na ve} godinama. U jedinici, ka`u,nema „slabijeg spola“, a za ulazaku red najboljih pola`u se samo„mu{ke norme“. Zumra Bikanovi},Ana Pavlovi} i \ur|ica Kova~ sva-

kodnevno to i dokazuju. [ta ih je motiviralo dase bave „mu{kim poslom“, po~esto i veoma opa-snim?

NNaajjttee`̀ee ooppeerraacciijjeeNjih tri u svojim personalnim dosjeima imaju

niz priznanja, pohvala, diploma. Nakon za-vr{enih {kola, kurseva i obuka, imaju presti`nerezultate u sportskim, borila~kim, ali i profesio-nalnim vje{tinama. \ur|ica i Ana su se godina-ma „smjenjivale“ na dr`avnim policijskim ta-kmi~enjima u ga|anju, na kojima u~estvuju svepolicijske jedinice, pa i SIPA, OSA, Grani~napolicija...

Prva `ena na Akademiji

Za vrijeme na{eg boravka u jedinici ZumraBilkanovi} je bila na godi{njem odmoru, vandr`ave. Iz njene biografije isti~emo da je 1993.bila jedina `ena u jedinici, ratnom policijskom„Manevru“. Aktivan je d`udist, vi{estrukidr`avni prvak, punu deceniju reprezentativac,trener. Prije petnaest godina bila je jedina `ename|u 450 mu{karaca u Policijskoj akademiji uBugojnu. I pored toga, uspjela je biti studentgeneracije. Jedno vrijeme bila je jedina `ename|u 150 mu{karaca u jedinici. Uvijek je spo-minjala da su je uporno odgovarali od ovogposla, „jer je `ena“, ali podr{ka dijela kolega juje odr`ala u jedinici. Vi{estruki je {ampion i ustonom tenisu.

[ampionke uspecijalnoj jedinici policije

[ampionke uspecijalnoj jedinici policije

U Jedinici za podr{ku u`ivaju povjerenje kolega i pretpostavljenih, jedini problem je sparingovanje na strunja~ama, kada „nje`niji spol“ nema

milosti. One su obi~ne djevojke, koje su neustra{ive, dobro znaju borila~ke vje{tine i odli~no ga|aju iz vatrenog oru`ja

Pi{e: Adnan D@ONLI]

» Zumra Bikanovi}: Specijalac jo{ od rata

- Otac je bio rezervni oficir i sebe sam cijelodjetinjstvo vidjela u uniformi. Dodu{e, nisamznala kako do policije, vidjela sam se u vojsci.Rat me zatekao u srednjoj {koli. Poslije rata samse prijavila i zavr{ila akademiju. U jedinici sam u„komadu“ jedanaestu godinu - ka`e \ur|ica osvom „policijskom putu“.

Du`e od dvije decnije je profesionalni karate-trener, a s ponosom isti~e da je bila prvi trenersvjetskom juniorskom prvaku Arnelu Kalu{i}u.

Njih tri isti~u da su u~estvovale u nizu akcijakoje su zavr{ile upotrebom oru`ja, te ostalimmjerama za koje su ovla{teni. Isti~u hap{enje Fr-ancuza Lionela Dimona, osiguranje transportanovca, hap{enja osumnji~enih za ubistvo, osigur-anja osoba, objekata. Ka`u i da ih kolege „paze“,ali ne „gotive“, da svako u jedinici ima isti sta-tus, prava, ali i obaveze. Ipak, vrlo te{ko mu{kekolege pristaju da im budu sparing-partneri nastrunja~i u vje`baonici. Ka`u - znaju dobro dasu tri dame koje imaju u jedinici vrhunski spor-tisti i „znaju svoj posao“.

Za najte`i trenutak u karije-

ri isti~e osiguranje navija~a „@eljezni~ara“ u Zeni-ci, za vrijeme pravog malog rata dviju navija~kihgrupa. Neposredno pred provo|enje navija~a, pri-mijetila je brata, tako|er policajca, kako ga kolegenose krvavog prema ambulantnom vozilu....

- Bili smo izme|u dvije vatre, s obje strane suletjele kamenice, predmeti, centar grada je biopolupan, uni{teni semafori... nisam mogla vjero-vati da se sve to doga|a u mom gradu. Ve} nare-dne utakmice bilo je druk~ije i te ru`ne scene sevi{e nikad nisu ponovile - veli \ur|ica.

Me|u te`im terenima Ana i \ur|ica navode i48-satnu potragu za Karaj Kamel bin Alijem(Karay) zvanim Abu Hamza, koji je kroz {ume ibrda oko Zenice bje`ao ispred policajaca. Bezprekida, po ljetnoj augustovskoj ki{i, imali supauze taman toliko da presvuku mokru odje}u iobu}u i nastave potjeru.

MMaammiinn nnaaggoovvoorrAnu je, zamislite, mama prijavila za policiju!

Ve} 1998. godine je po~ela raditi, dvije godinekasnije i{la na policijsku akademiju. Prvih petgodina radila je kao policajka u Policijskoj stani-ci Crkvice-Zenica, a onda, `ele}i ve}i izazov i„ja~e“ zadatke, odlu~ila da se prijavi u specijalce,u Jedinicu za podr{ku.

- Postoje ulazna testiranja na kojima vidi{ jesi

li ili nisi za to. ^ovjek se mora opredijeliti za to,jer u specijalce se ne {alje, ne mo`e{ upastiovdje, mora{ `eljeti i mo}i ispuniti uvjete -obja{njava Ana.

Ana i \ur|ica, ka`u, slobodno vrijeme,ako i kad ga imaju, trude se provesti s pri-jateljima. \ur|ica je porodi~na, ima osmo-godi{nje dijete, pa se svim obavezama doda-ju i {kolske. Vodi i grupu po~etnika u kara-te klubu „Mladost“, te pravi ukrasni nakit,kako ka`e, za sebe, svoje prijatelje, kao daro-ve. To je opu{ta od brojnih obaveza.

- Iako postoje smjene, nekad se samopo`eli do}i ku}i, bez gu`ve, kafi}a. Mada ne-ki pomisle da imamo neke posebne ~ipove uglavi, mi smo obi~ne djevojke, koje eto boljega|aju i bolje se slu`e borila~kim vje{tinama. Inaravno, na pravoj smo strani zakona - uglas }eAna i \ur|ica.

azra 2011./35

» Ga|anje bojevom municijom

» Ovako se to radi

» \ur|ica i Ana ispred pehara osvojenih na takmi~enjima

AZRAIzumitelji

36/azra 2011.

Nacionalno bogatstvo

Ovo, svakako, nisu jedini ovogodi{nji izu-

mi ~lanova Asocijacije inovatora BiH. Na{a

zemlja postala je bogatija za 20 zlatnih, 34 sre-

brene, 22 bronzane medalje i 17 specijalnih

priznanja, koja bi trebalo da puno zna~e i lju-

dima iz nadle`nih institucija. S njihovom po-

dr{kom inovatori ne bi morali sami finansirati

za{titu izuma, s ~ijom bi se realizacijom po-

ve}alo nacionalno bogatstvo.

Muhamed i Senad TAFRO, Sa{enko i Ajla SADIKOVI]

» Ajla Sadikovi}

Barack Obama prepoznao uspjeh na{ih inovatora

Mnogi nau~nici pokazali su zanimanje za njihove inovacije, ali ne i na{a dr`ava,koja iz bud`eta izdvaja za nauku mnogo manje nego druge zemlje u Regiji. Kako

ko~enjem motora proizvoditi elektri~nu energiju, a sladoled u~initi jo{ ukusnijim Pi{e: Senka TRGOV^EVI] Foto: Fuad FO^O i privatni album

Asocijacija inovatora BiH nastalaje u ratu, a danas ima 323 ~lanau 64 grada. Iako su ove godineosvojili „samo“ 117 medalja i pr-iznanja, od dr`ave nisu dobiliapsolutno nikakvu pomo}. Zatosu Muhamed i Senad Tafro, te

Sa{enko i Ajla Sadikovi} svoje medalje, kao ive}inu ostalih priznanja, preuzimali na ku}nojadresi. To ih, svakako, nije sputalo da svojiminovacijama doprinesu na{em dru{tvu, pa stvara-la~ki duh prenose na potomke.

U djetinjstvu iz radoznalosti Muhamed Tafropo~eo se zanimati za inovacije iz elektrotehni~ke

oblasti, pa je, ka`e, i bilo logi~no da postane ma-gistar elektrotehnike.

- Predaju}i u srednjoj {koli, ali i na fakultetu,mnogo sam radio u laboratoriji, ~emu sam,izgleda, sklon. U dijelovima iz otpada pronalaziosam predmete pomo}u kojih sam mogao djeciprakti~no pokazati teoriju.

azra 2011./37

Njegov prvi prijavljeni izum za odle|ivanje da-lekovoda datira iz 1973. godine. Tada su, kakoisti~e, izlo`be odr`avane u Rijeci, pod nazivomRadni~ko stvarala{tvo „RAST YU“, gdje je, ta-ko|er, bio nagra|ivan. Nije trebalo dugo da tuljubav prenese na sina, pa se Senad nakon diplo-miranja na Elektrotehni~kom fakultetu u Sarajevus ocem uputio u svijet inovacija. Ove godine Mu-hamed je shvatio da je idealno vrijeme da mu se isin pridru`i u stvarala~kom radu. Tako su izumilialternativni motor s osciliraju}im cilindrom.

OOttaacc ii ssiinn- Namijenjen je za motore s unutra{njim sa-

gorijevanjem, na kojima takozvana kri`na glavaomogu}ava kru`no kretanje radilice. Zahvalju-ju}i ovoj inovaciji, ne}e vi{e biti potrebna kri`naglava, {to }e zna~ajno skratiti du`inu spoja klip-radilica, time i du`inu ku}i{ta za motor - istakaoje Senad, koji je u~io gledaju}i oca na balkonukako izvodi razne majstorije.

U dana{njem vremenu, s krizom elektri~neenergije, Muhamed smatra da je va`no takozva-no rekoperativno ko~enje.

- Su{tina je da se energija ko~enja pretvara uelektri~nu energiju, koja se mo`e vra}ati umre`u. To je moja jo{ predratna ideja, odnosnopatent koji se zvao istosmjerna ma{ina promje-nljivih karakteristika. Danas ju je malo kompli-ciranije izvesti, jer je elektronika uznapredovala itaj tehnolo{ki na~in ne primjenjuje se kod nas.

Proteklih godina trudio se da realizira taj pa-tent, {to mu ba{ nije polazilo za rukom. Ali, danikad nije kasno, potvr|uje nedavni konkursOp}ine Stari Grad za finasiranje inovacija, nakoji se s velikom rado{}u prijavio.

- Prije mjesec sam konkurirao, pa se nadamda }e mo`da i moj izum neko finansirati, koji biposebno pomogao autobusima i kombijima ubrdskim predjelima, koja su danas itekako nase-ljena. Zato bih `elio da ljudi prepoznaju zna~ajmoj patenta. Ukoliko se to ne desi, zna~i da samizumio ne{to pametno, a znamo da pametnestvari kod nas ne prolaze - na{alio se profesorTafro.

Ljubu{ki inovator Sa{enko Sadikovi} izumioje specijalni stroj za bu{enje na rekordnim, dosada nezamislivim dubinama. Novi ure|aj mo-gao bi doprijeti do energenata poput nafte, plinai tople vode, koji se nalaze na velikim dubinamai dosad su bili nedostupni. Zna~i, dubina podzemljom do koje se dolazi bu{enjem, a koja jedosad bila ne{to vi{e od 12 kilometara, mogla bi

biti udvostru~ena. - Minijaturni prototip ovoga stroja ve} je na-

gra|en zlatnim medaljama na sajmovima inova-cija u Var{avi, Nürnbergu i nedavno u Kuvajtu,gdje su nau~nici pokazali veliko zanimanje -ka`e Sa{enko, koji je pro{le godine, tokom pro-blema s naftom u SAD-u poslao prototip bu{ili-ce, ne tra`e}i nikakvu naknadu ukoliko im nje-gov stroj pomogne.

DDjjeedd ii uunnuukkaaUprkos tome {to stroj nije mogao zaustaviti

curenje nafte, Sa{enkova velikodu{nost nijepro{la nezapa`eno. Tako mu je, ni manje ni vi{e,ameri~ki predsjednik Barack Obama poslao za-hvalnicu, jer je svojim izumom `elio pomo}iAmerikancima.

Tu zahvalnicu, kao i sli~ne tekstove na engle-skom jeziku, prevodi mu unuka Ajla Sadikovi}(17), koja je djedove inovacije svakodnevno gle-dala od {estog razreda osnovne {kole. Tako jeponosni Sa{enko ove godine do~ekao da svojojunuci ~estita na prvom izumu.

- To je „Kornet iz kojeg se ne otapa sladoled“za koji sam dobila srebrene medalje u Sevastopo-lju i Skoplju, dok sam bronzanim nagra|ena uNürnbergu i Zagrebu. Ideju za ovu inovacijudobila sam gledaju}i svoju mla|u bra}u, Anela iTarika, kako li`u sladoled i nerviraju se dok setopi po rukama. Tako sam nacrtala skicu na ko-

joj se vidi nastavak, pomo}u kojeg se sladoledotapa direktno u kornet, te postaje jo{ ukusniji -objasnila je Ajla.

Njen izum nije ostao samo na skici, ve} je re-aliziran do kraja.

- Uz djedovu finansijsku pomo} uspjela samza{titi taj patent, koji }u uskoro ponuditi na re-gionalno tr`i{te.

Sa{enkova zaljubljenost u inovacije po~ela jedavno, jo{ u osnovnoj {koli.

- Moj prvi izum bila je vaser-vaga s lampi-com, koju sam patentirao u onda{njem Savezuza patente u Beogradu - ka`e Sa{enko.

Na VII izlo`bi inovacija i novih tehnologija„Novo vrijeme“ u Sevastopolju, dobio je zlatnumedalju za inovaciju „Brija~i aparat s automa-tskim odstranjivanjem dla~ica“, dok je Ajlinizum „Kornet iz kojeg se ne otapa sladoled“ na-gra|en srebrenom medaljom u kategoriji „Mladiinovatori“. Na ovome, kako je sama istakla, ne}estati, jer ve} imaju skice za sljede}e izume, koje}e predstaviti naredne godine.

Ideju za „Kornet iz kojeg se ne topi sladoled“ dobila sam gledaju}i mla|u bra}u,

Anela i Tarika, kako li`u sladoledi nerviraju se dok im se topi

po rukama. Tako sam nacrtalaskicu na kojoj se vidi nastavak,pomo}u kojeg se sladoled ota-

pa direktno u kornet, te postaje jo{ ukusniji

“» Skica „Korneta iz kojeg se ne otapa sladoled“

» Sa{enko Sadikovi} u Kuvajtu

» Muhamed i Senad Tafro

38/azra 2010.

Ma neka ih, neka imajujedno drugome u staro-sti dodat’ lijek, zovnut’djecu, hitnu, ~aj napra-viti... Ovako nekakogovore oni koji odobra-vaju bra~ne i vanbra~ne

zajednice starijih ljudi. Djeca, obi~no, ni ~utine daju. Kad umru mati ili otac, ili se rastavepo stare dane, {to danas nije tako ni rijedakslu~aj, djeca se uzjogune i ne `ele ni pomislit’da bi se otac opet mog’o o`enit ili mati udat’!Ma ni lijek da im se doda.

Ipak, je li ba{ samo do lijeka, ~aja, lak{eg`ivota s dvije penzije i sl.?

Nedavno sam bila svjedok jedne ljubavnepri~e dvoje starih ljudi, koja me do suza ganu-la. On sahranio `enu, ona mu`a. On ima trojeodrasle djece i petero unu~adi, ona dvoje dje-ce i dvoje unu~adi. Oboje penzioneri. On i{‘ologikom: treba mi `ena, ne}u da me snahe po-prijeko gledaju. Ona opet, da mi je na}i neko-ga s kim }u pri~ati, {etat’ i kome }u uga|at’ko nekad rahmetliji.

Spojili se, zamislite, putem oglasne agenci-je! I upoznali se nedugo nakon toga. @ivjeli sus kraja na kraj Bosne. Male penzije, pa se nijeisplatilo odr`avat’ tu vezu na daljinu.

I nisu dugo ~ekali. Umilili se jedno dru-gom. [to se ono ka`e: poklopile im se energi-je! Uskoro uslijedi romanti~no pro{enje, svepo peesu. On je nekako klekn’o na kleckavokoljeno i punudio joj skroman prsten uz mo-lbu: - Ho}e{ li se po stare dane udati za mene?Ona rekla: - Pa, dobro. Ho}u.

Djeca nadigla hampu, vri{tala, bunila se,durila, nisu htjela pri~at’ s njima. Kao, bruka isramota! Gdje }e se mati pred kraj `ivota uda-vati, gdje }e se otac u tim godinama `eniti.Prve su nekako prevalile njegove snahe. U sve-mu vidjele svoj interes. Jest da im je svekar odpo~etka drag, ali nova `ena rije{ila ih je dosa-dnih obaveza pranja, peglanja, kuhanja, pro-vjeravanja je li dobro, treba li mu {togod...

I malo-pomalo, onako kako to `ene ve}znaju, obradile sinove. Po~ele se dru`it’ s no-vom svekrvom, posje}ivat’ je i kahve ispijat’.Ona onako vitalna i vazda pozitivna, uvijek ih

je do~ekivala sa sjajnim gurmanskim specijali-tetima, ali i specijalnim osmijehom. Ni{ta jojnije bilo te{ko. @ena starog kova - voli drugegotivit’. A i djecu su joj mogli ostaviti kadho}e.

Nije pro{la ni godina i njena k}erka prelo-mila. Po~ela dolazit’ majci i shvatila da je sre-tna. Uvidjela i da joj izabranik nije neka {u{a,ve} fini gospodin. Pa onda obradila brata.Uglavnom, i u njegovom i u njenom slu~aju,prve su novu situaciju nekako prihvatile `ene.Valjda vo|ene srcem. Mu{karcima je to,o~ito, te`e. Njih vode neki drugi parametri.

On se jako vezao za njenu djecu i unu~ad,a i oni za njega. Prepoznali da je dobrota unjegovim plavim o~ima iskrena prema svima.A i imovinsko stanje su rije{ili. Niti se onamije{ala u njegovo, niti on u njeno. Va`no imje bilo da ih puste da `ive.

Jesu oni jedno drugom dodavali lijekove,~ajeve a i slu{ali di{e li ono drugo, je li prebo-rtalo no}. Ali su dali i ljubav. Dakako, nisu seljubakali javno, ali su {etali po prirodi dr`e}ise za ruke, voljeli se pogledima, utrkivali ko }ekome ugoditi. I potrajalo tako {est godina.Uvijek jedno mora prvo oti}i.

Po sistemu `uti `utuju, a crveni putuju,oti{la je ona prva. I to nakon kratke i te{kebolesti, koja ju je prikovala za bolni~ki kre-vet, od kojeg se on nije odvajao. ^ak jeisposlov’o preko {tele da i on s njom budetu, da le`i, da ne ide ku}i nikako. Kad jeumrla, on je bio k’o odsje~eno drvo. Falilamu je. Po~ela mu je falit’ jo{ kad su mu re-kli da je te{ko bolesna, da ne}e jo{ dugo. Iplakao je. Plakao tako iskreno i iz najdubljihsvojih dubina, da je rasplakao i sinove i sna-he i unuke, koji su plakali s njim, s njenomdjecom i unucima.

I nije je dao sahraniti na groblje. Ok, oba-vljeno je vjerski sve {to treba, ali sahranio ju jena svome imanju. I umjesto klasi~nog spome-nika, niklo je tu jedno veliko kameno srce sprigodnim stihovima. Kameno srce kao spo-menik istini da je ljubav za ljude, ma kolikogodina imali.

Ljubav je za nekoga uvijek, a za nekoga ni-je nikad.

I starci imaju srce

Djeca nadigla hampu, vri{tala, bunila se, durila, nisu htjela pri~at’

s njima. Kao, bruka i sramota! Gdje }e se matipred kraj `ivota

udavati, gdje }ese otac u tim

godinama `eniti

Pi{e: Indira KKU^UK-SSORGU^

Ja, mahalu{a

SS TT YY LL I S S I M O

azra 2011./39

Vrijeme zabave,smijeha i radostiVrijeme zabave,smijeha i radosti

Nova godina je vrijeme zabave, smijeha i radosti. @elimo vam sve to,kao i da uvijek budete u ratu sa svojimmanama, a u miru sa svojim susjedima.I svakim danom postanite bolji ~ovjek. Sretna vam Nova godina!

I jjo{: Fashion era: Hiljadu

sjajnih ta~kica Fantasti~an party uz

malo ma{te Naida Srnja:

[minkanje je odraz kulture Sara Romano-Vujinovi}:

[ta je to decoupage Lejla Red`epagi}: Kako

napraviti unikatnu ~estitku Savjeti ginekologa i psihologa

40/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Dolaskom posljednjih danau godini po~inje panika uvezi s dogovorom za novogodi{nju no}. Gdje i}i i{ta obu}i postaju pitanja od `ivotnog zna~aja. Bezobzira na to gdje }ete provesti najlu|u no}, nemarazloga da se ne potruditeoko svog izgleda. Dopustitesebi ne{to novo i druga~ije,barem na jednu no} postanite glamurozna diva,nje`na zavodnica ili diskokraljica. Evo na{ih prijedloga

Sjaj i glamour novogodi{nje no}i

azra 2011./41

Seksi ve{Iako skriveno od pogleda, donje rublje za

najlu|u no} zahtijeva dodatnu pa`nju. Svile-no ili ~ipkasto, crno ili crveno, nema veze,va`no je samo da se u njemu osje}ate pose-bno. Jer nikad se ne zna...

Mala crna haljina

Siguran izbor za svaku posebniju priliku

svakako je mala crna haljina, koja bi trebala

biti obavezan komad odje}e u ormaru svake

`ene. Mala crna haljina dolazi u raznim stilo-

vima i krojevima, a nosi se jednako rado na

gala zabavama, kao i svakodnevnim dnevnim

ili no}nim izlascima. Ona }e vas uvijek

„izvu}i“ kad niste sigurne {ta biste trebale

obu}i. U zavisnosti od prilike, mo`ete je do-

puniti prigodnim nakitom, {alom ili svilenom

maramom, cipelama, torbicama, pa ~ak i za-

nimljivim ~arapama.

[ljokice i ~ipkaGlavni trend novogodi{njih zabava su sjajni materijali i{ljokice. Zato iskoristite priliku i pustite ma{ti na volju.Mogu}nosti su bezbrojne, od haljine, cipela, {ala ili{minke... Ipak, pripazite da va{ {ljoki~asti look ne ispadneki~ast, pa radije, ako niste dovoljno vje{te da sastavite vi{eblje{tavih komada odjednom, stavite barem jedan detaljsa {ljokicama koji }e va{ look u~initi novogodi{njim. Tuje neprevazi|ena ~ipka. Uvijek posebna i vrlo `enstvena,~ipka je dobar izbor.

Ekstravagantni nakitModni detalji uvijek su siguran saveznik za upotpunja-

vanje looka. ^ak i najjednostavnija jednobojna kombina-cija uz lijepi veliki komad nakita izgledat }e posebno.Do~ek Nove godine dopu{ta ekstravagantni nakit, {tove}i i blje{taviji, ali neka to bude ili samo ogrlica ili samomin|u{e. Nemojte pretjerivati.

Make-up Ukoliko nemate ideje kako se na{minkati

za novogodi{nji do~ek, make-up artist SanjinD`emila vam savjetuje sljede}e:

- Glamurozni izgled dose}i }ete bron~animbojama za o~i, a pogled }e vam otvoriti bijelaboja kojom mo`ete ista~i unutra{nji ugao o~iju.Ma~iji pogled ostvarit }ete plavom, sme|om ilizlatnom olovkom, kojom mo`ete napraviti crtuu unutra{njem rubu donjeg kapka. Pri tomeobratite pa`nju na boju haljine i na modne do-datke, jer sve treba biti uskla|eno.

42/azra 2011.

azra 2011./43

Modeli: Maja Kljaji}, Aida Jahi}, D`emila [ehovi}, Amel Tahirovi} i D`an Kapi} Make up: Sanjin D`emila Kozmetika: „Dior“ Frizura: Frizerski salon „CIBUS“Modna ku}a: „Jeordies“ Stilista: Abdullah Yildiz Lokacija: Hotel „Bristol“, Sarajevo Foto: Amer Kadi} i Armin ^olo

„Jeordie’s“Sivi sako - 180 KMDebeli sivi sako - 230 KMHla~e - 96 KMKo{ulja - 35 KM[al - 30 KMKravata - 29,90 KMCipele - 150 KM

44/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Blje{tavo, {lja{te}e, {ljoki~asto, upadljivo - nazovite kakogod ho}ete, ali ovaj trend naprosto se ne mo`e izbje}i, pose-bno u najlu|oj no}i!

Mi{ljenja o {ljokicama u modi oduvijek su podijeljena.Dok sve {to {lja{ti i blje{ti neki smatraju oli~enjem ki~a, dru-gi {ljokice rado uvr{tavaju u svoj outfit. No, stilisti su sagla-sni u jednom - {ljokice se nose samo u posebnim prilikama, anovogodi{nja no} je definitvno posebna prilika.

Dopustite da zlatni i srebreni detalji govore sami za sebe.Dovoljno je obu}i upadljivu zlatnu ko{ulju, te minimalizir-ati ostatak „outfita“. Srebrne i zlatne jakne androgenih kr-ojeva su veoma trendi, a zajedno s odli~nim trapericama -dobitna kombinacija za dnevne {etnje.

No, u najlu|oj no}i pr-avila nema, dozvoljenesu {ljoki~aste haljine,hla~e, jekne, cipele,torbice... Na vamaje da birate.

Hiljadu sjajnihta~kica

» „Miu-Miu“{ljoki~aste cipele

» I „Christian Louboutin“je ponudio svoje

{ljoki~asto izdanje

» [ljokice od srebra i zlata

azra 2011./45

» Anne Hathaway:Zlato u kombinaciji

s be` bojom » Eva Herzigova:[ljokice u crnom

» Yvone Strahovski

» Jennifer Lopez je ludaza {ljokicama

Osim jelke, ukra{enog stana,gostiju i poklona, ono ~emuse svi raduju kada je rije~ odo~eku Nove godine, svaka-ko je i bogata trpeza. Pra-zni~ni dani su onaj periodkada se u svakoj ku}i vi{e je-

de i kada se ne broje kalorije. Obratite pa`nju nadekoraciju i u`ivajte u svakom zalogaju!

DDeekkoorraacciijjaa ssttaannaa Praznici su savr{ena prilika da probudimo

ma{tu i iska`emo kreativnost. Potrudite se da ra-znim dekoracijama i ukrasima do~arate pra-zni~ni duh. Za dekoraciju sa stilom nisu potre-bna velika ulaganja, jedino {to treba da pazimojeste da ne pre|emo granicu i ne pretvorimo cje-lokupni interijer u ki~. Najva`nije je da seodlu~ite za boje. Ne bi smjele biti vi{e od tri.Ukoliko se jelka nalazi u istoj prostoriji, koristiteboje koje su ve} na njoj. Ove godine veoma je46/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Probudite ma{tu!Jeste li ve} isplanirali provod za novogodi{nju no}? Ako ste odlu~ili do~ekati je utoplini doma, s najbli`ima, donosimo vam savjete kako da upotpunite atmosferu

aktuelna zlatna boja. Ona unosi posebnu topli-nu u dom, a prefinjeno djeluje u kombinaciji scrvenom. Ina~e, zlatna, crvena i zelena boja aso-ciraju na novogodi{nje praznike i ~ine nepro-ma{ivu kombinaciju. Ukoliko niste ljubitelj ovihboja, ne}ete pogre{iti ako kombinirate srebrenu.Tradicija dekoriranja je duga i razli~ita u pojedi-nim krajevima, a predmeti koji se naj~e{}e kori-ste kao dekorativni elementi u interijeru i ekster-ijeru jesu vijenci, jelke, kuglice, lampice, svi-je}e...

PPoossttaavvlljjaannjjee ssttoollaa Sve~ano dekorirana prazni~na trpeza dopri-

njet }e posebnoj atmosferi. Odlu~ite da li }e

izgled stola pratiti na~in na koji ste ukrasili jelkuili ostatak stana, izaberite omiljene boje i dekor-ativne elemente i poigrajte se ukra{avanjem, ava{i uku}ani ili gosti }e to svakako primijetiti.Lijepo bi bilo da preko stoljnaka postavite i na-dsoljnak u obliku trake, jer sveukupnom izgledudaje posebnu eleganciju. Postavite servis, escajg,

~a{e te ono najzanimljivije, dekorativne ukrase.Pustite ma{ti na volju i na najbolji na~in iskori-stite ono ~ime raspola`ete.

Ukrasne ikebane, salvete vezane ma{nom, zvje-zdice, kamen~i}i od stakla... Naprimjer, salvete uboji stoljnjaka mo`ete vezati ma{nama u boji na-dstoljnaka. Mo`ete cijelom dekoru dodati romanti-ke tako {to }ete na sto staviti svije}e. Idealan ukrasmogu biti ~ak i bombone, poredane po stolu.

JJeelloovvnniikk Ima li i~ega ljep{eg od okupljanja porodice i

prijatelja na novogodi{njoj ve~eri koju ste pripr-emili specijalno za njih. Iako kuhanje za mnogoljudi mo`e biti zamorno, nemojte pani~iti i ne

zaboravite da kuhanje za drage osobe sobom no-si posebne dra`i. Ipak, nemojte provesti ~itavdan u kuhinji. Neka vam se na jelovniku obave-zno na|u predjelo, salata (ruska ili francuska),glavno jelo, desert i, naravno, pi}e. Donosimovam ideje za koktel i desert, a za pripremu osta-lih jela - pustite ma{ti na volju.

Ferrero kuglice Sastojci: 100 g lje{nik napolitanki; 150 g

lje{nika; 200 g „Nutelle“; 150 g ~okolade za ku-hanje; 4,5 ka{ike ulja.

Priprema: Zagrijati rernu na 180 stepeni.Lje{nike rasporediti u pleh pa staviti u rernu na8-10 minuta, prethodno zagrijanu na 180 stpe-ni. Kada se ohlade, isjeckajte ih. Napolitankegrubo izlomiti, dodati lje{nike i „Nutellu“ pasve izgnje~iti u jednu smjesu. Uzimati poka{i~icu smjese i oblikovati kuglice, kvadrate,polumjesece... Spremiti ih u fri`ider na jedansat, da se dobro stegnu. Istopiti ~okoladu suljem na laganoj vatri pa umakati rashla|eneoblike. Potom ih mo`ete posuti mljevenim ke-ksom, ~okoladnim mrvicama, kokosom, takoda izgledaju razli~ito. U`ivajte!

Pjenu{avivo}ni pun~

Potrebni sastojci: 2 litra naran~inog soka;8,5 dl tonika s okusom naran~e; 25 dkg jago-da; 1 dl malinovca; 30 dkg crvenih jabuka; 35dkg crvenih naran~i; 1 litar tonika s okusomlimuna; 1,5 litar soda-vode; 1 litar pjenu{avogvina.

Priprema: Dobro promije{ajte sve napitkei stavite u fri`ider na nekoliko sati. O~istitenaran~e i nare`ite na kri{kice. Jabuke operi-te, neoguljene nare`ite na kockice. Opranejagode prepolovite ili nare`ite na manje ko-made. Dodajte ih napitku desetak minutaprije poslu`ivanja. Recept je namijenjen za10 osoba.

azra 2011./47

Savjet plus Poklone mo`ete servirati na deser-

tnom tanjiru, kao iznena|enje ve~eri,ukoliko nisu previ{e veliki. Uvijte ih utkaninu ili papir koji je u skladu s de-koracijom stola ili u nekoj kontrastnojboji i ma{nicom ve`ite karton~i} s po-rukom najljep{ih `elja koja }e za sva-kog biti posebna.

S TT YY LL I S S I M ON

aida

SR

NJA

48/azra 2011.

Kojim bbeauty rritualima ppo~injete ddan?- Moji jutarnji rituali sasvim su uobi~ajeni, uvijek je to umivanje i

nano{enje dnevne kreme, osim ako imam vrlo nagla{ane podo~njake.Onda taj ritual podrazumijeva i stavljanje ledenih obloga na po-

dru~ja ispod o~iju!

Koliko vvremena VVam jje ppotrebno zza nnano{enje ddnevnog mmake-upa ii {{ta oon, oobi~no, ppodrazumijeva?

- Potrebo mi je, otprilike, 10-ak minuta za dnevni makeup, koji podrazumijeva malo te~nog pudera, maskaru i

sjajilo za usne!

Je lli VVam bbilo tte{ko pprona}i ssavr{en ppuder?- Ve} nekoliko godina koristim blagi „Yves Rocher“

puder na biljnoj bazi i zaista sam prezadovoljna, jer neo{te}uje toliko moju ko`u i ne mogu se po`aliti na bu-

buljice, niti iritacije na ko`i.

Izlazite lli iikada vvani bbez {{minke?- Najvi{e volim ljeto i more, jer mi se tada lice odmori

od te{ke televizijske sminke. Ina~e, de{ava se da „izletim“ vanibez {minke, ali rijetko, jer je to i odraz op}e kulture jedne `ene.

Koje bboje rru`a nnaj~e{}e kkupujete?- Ru`eve ne volim, isklju~ivo ih koristim u emisijama. Kupujem

sjajila za usne u nekim svjetlijim nijansama.

Kojim kkozmeti~kim ppreparatima sste nnajvjerniji kkada jje rrije~ oo nnjezi ttijela?- Smijat }ete se kad vam ka`em, ali najvi{e volim dje~ije kupke i dje~ije

kreme i naj~e{}e ih koristim, ali kupujem sva{ta. Kad po`elim odrasti,onda koristim i „Vichy“, „Clinque“, „Dove“!

Kako }}e iizgledati VVa{ nnovogodi{nji mmake-uup? AA, ffrizura?- S obzirom na to da }u, najvjerovatnije, birati crvenu boju, odlu~ila

sam se za sjenu boje starog zlata, crni tu{ i crveni ru`. Frizura }e, tako|er,biti jednostavna, vjerovatno skupljena u visoko podignuti rep. Sigurno }ebiti dovoljno jelki u prostoru, ja bih bila vi{ak.

Mislite lli dda ccijena kkozmetike oodre|uje nnjen kkvalitet iili jje mmogu}e kkupitikvalitetne pproizvode ppo nni`im ccijenama?

- Naravno da postoje proizvodi ~ija cijena opravdava kvalitet, me|utim,mislim da je u ve}ini slu~ajeva to suvi{e „napuhano“ i ja se zadovolja-

vam onim jeftinijim i pokazalo se kao ispravno.

Nes

eser

sla

vnih

Voditeljica emisije „Show Time“ na TV PINK BH za na{e ~itatelje otkriva

koji beauty preparati je ~ine ljep{om, kako je prona{la svoj savr{en puder,

te za koji make-up se odlu~ila u najlu|oj no}i

[minkanje je za `enu odraz kulture

Poklon za ~itatelja

Kozmeti~ka ku}a „Estee Lauder“ odlu~ila jenagraditi vjernog ~itatelja na{eg magazina. Sve {totreba da u~inite jeste da odgovorite na pitanje:

Kako se zove „Estee Lauder“ maskara kojaomogu}ava trenutan i ekstreman volumen

bez stvaranja trepavica?

Odgovor {aljite na broj: 091 510 101, tako {to}ete prvo ukucati klju~nu rije~: OK, a zatimodgovor na pitanje. Sretnog ~itatelja o~ekuje po-klon neseser s proizvodima „Estee Lauder“.

86.24 KKM

55.83 KKM

„Estee Lauder Sumptuous Extreme“ maskara

„Estee LLauder SSumptuous EExtreme“ mmaskara oomogu}ava ttrenutan ii eekstre-man vvolumen vva{ih ttrepavica, bbez sstvaranja ggrudvica. UUve}ava ii uumno`ava iizgledtrepavica, aa zzahva}a ~~ak ii nnajtanje ttrepavice. CCrnje ood nnajcrnjeg. Rasko{na bojao~i ~ini blistavijima. Predimenzionirana BrushComber EExtreme(tm) ~etkicazna~ajno je ve}a od originalne Sumptuous maskare. Trepavice potpuno obavijabojom. Ekskluzivna formula jedinstvena je mje{avina triju razli~ito oblikovanihvlakana kombiniranih za trenutno pove}avanje volumena svake pojedine trepa-vice. Ekstremno crni pigmenti daju upe~atljiv izgled trepavicama. Trepavice sunahranjene Lash - AAdvancing VVitamin CComplexom koji sadr`i Pantenol i priro-dne antioksidante, dobivene od ru`marina.

„Estee Lauder Double Wear“ puderi za hidrataciju,potpuno prekrivanje, postojanost do 12 sati i bezpreslikavanja na odje}u

86.24 KKMKompaktnipuder

Te~ni puder

Korektor

„Estee Lauder“ru` za potpunuhidratacijuusana

53.90 KKM

107.00 KKM„Estee Lauder Day

Wear“ krema

azra 2011./49

53.68 KKM„Estee

Lauder“ monosjene za o~i

„Estee Lauder Holiday“ kolekcija 38.81 KKM

68.78 KKM

„Estee Lauder“lak za nokte

„Estee Lauder Advanced Night“

serum

139.92 KKM

193.82 KKM(30 ml)

(50 ml)

„Elizabeth Arden RedDoor“ EDT

( 50 ml)

„Clinique Allabout Eye“ serum

119.10 KKM

S TT YY LL I S S I M O

Zahvaljuju}i ma{ti i vje{tim ruka-ma, Mostarka Sara Romano-Vu-jinovi} svoj dom je pretvorila urajski vrt. Cvije}e, vo}e, ptice,leptiri, an|eli i vile „posmatraju“vas iz svakog }o{ka: sa stoli}a,klupica, {oljica, vazni, svjetiljki,

kutija za nakit... Sara ih je smjestila tamo, uz po-mo} zanimljive tehnike oslikavanja predmeta,zvane decoupage. [ta je to, ustvari?

PPaappiirrnnee ssaallvveettee- Rije~ „decoupage“ (dekupa`) nastala je u

XX vijeku od francuske rije~i „decouper“ koja uprevodu zna~i „isje}i, isjeckati“. Ova tehnika jena prostore Evrope dospjela u XII vijeku iz Ki-ne, gdje su upotrebljavali papire `ivih boja zadekoriranje prozora, lampiona, kutija za poklonei drugih predmeta. Dublje korijene vu~e izisto~nog Sibira. Do dana{njeg vremena origina-lna tehnika se razvijala i evoluirala u mnogo ra-zli~itih stilova. Uglavnom, sastoji se od isijeca-

Novi `ivot

za starepredmete

Imate li u ku}i stare predmete, za koje ste vezani, ali vam ni~emu ne slu`e?Ako je odgovor da, prihvatite se posla. Uzmite papirne salvete, makaze, lak i

ljepilo za decoupage, te im uz malo ma{te udahnite novi `ivotPi{e: Elvedina D@AKMI]

50/azra 2011.

» Motivima iz pro{losti mo`eteukrasiti moderne tanjire

Sara

RO

MAN

O-V

UJI

NO

VI]

nja, aran`iranja i lijepljenja dijelova papira,odnosno papirnih salveta na obojenu ili dru-ga~ije pripremljenu povr{inu, te lakiranju - pri~aSara.

Sa decoupageom se prvi put susrela prije dvi-je i po godine. Bila je to ljubav na prvi pogled.

- Moja prijateljica Dubravka mi je kazalakako radi predmete u ovoj tehnici. Moram pr-iznati da sam tada prvi put ~ula tu rije~. Kadami je pokazala svoje radove, bila sam

odu{evljena njihovom ljepotom. Zamolila samje da i mene nau~i. Odr`ala mi je kratki kurs,preporu~ila forume, videa i tako sam po~elastvarati. Prvo sam tra`ila predmete u ku}i, bo-jila, sjeckala salvete, lijepila, lakirala i takooplemenila svaki predmet koji je ko zna koliko

Iz bakine {krinje

Mnogi od predmeta koje izra|uje izgledajukao da su ispucali. Pitali smo je kako se po-sti`e taj efekt.

- ^esto koristim medijume kako bih dobi-la odre|eni efekt i jo{ puno toga imamnau~iti. Za raspucavanje se koristi medijumKRAKL, s kojim se kad se nanese na predmetdobije taj starinski ispucali izgled, tako daimate osje}aj kao da je izva|en iz stare bakine{krinje.

Ova tehnika je na prostore Evrope dospjela

u XII vijeku iz Kine, gdje su upotrebljavali papire `ivih

boja za dekoriranje prozora, lampiona, kutija za poklone

i drugih predmeta

“

» Romanti~ni motivi nadrvenim klupicama

» Decoupage se mo`e raditina staklu, drvetu, karamici,metalu i plastici

» I futrole za nao~alesu „procvjetale“

azra 2011./51

» Za{to bi cvije}e bilosamo unutar vazni

»

52/azra 2011.

»

godina ~amio negdje u ladici... Joj, kako sambila sretna - odu{evljeno }e Sara.

UUnniikkaattnnii rraaddoovviiRadove je potom po~ela pokazivati na foru-

mima, a svaka pohvala samo ju je vi{e motivira-

la. Njene prijateljice bile su odu{evljene, svaka je`eljela imati bar jedan od tih lijepih predmeta.A, koji se Sari najvi{e dopada?

- Puno sam toga uradila i uvijek mi se ~ini daje zadnji rad najljep{i. Ipak, izdvojila bih velikustaklenu ~a{u za konjak, kupljenu 80-ih godinau Pragu. ^esi je zovu „tlusta Berta“ (debela Ber-ta). Kad sam je „obukla“ u novo ruho bila samprezadovoljna i dr`im je kao ukras u dnevnomboravku.

Osim na staklu, decoupage se mo`e raditina drvetu, karamici, metalu i plastici. Ko-na~ni proizvod, ka`e Sara, izgleda tako damnogi misle kako je rukom oslikan. Kupujuih uglavnom oni koji vole imati unikatne pr-edmete.

- Ponekad radim i po narud`bi, ali to me ne-kako sputava. Vi{e volim uraditi po svom, bezikakvih optere}enja. Pokazuju}i svoje radove naizlo`bama uvjerila sam se da sam na pravom pu-tu. Dobijam puno pohvala, ali kad neko kupimoj rad, onda je to zaista potvrda da sam uspje-la. Za rad u decoupage tehnici nebo je granica.Ima toliko mogu}nosti - ka`e Sara, koja je naposljednjem „Lucky Marketu“ u Sarajevu raspr-odala sve svoje radove.

Na{a sagovornica je ve} 12 godina u pe-nziji. Tvrdi da u`iva u njoj, te uz osmijehdodaje da bi bilo jo{ bolje kada bi primanjabila ve}a.

- Radila sam u Sportskom savezu grada Mo-stara, kao ekonomist. Mnogi ljudi misle dakad si u penziji, ne zna{ {ta }e{ sa slobodnimvremenom. E, meni ga fali. Ne znam {ta bihprije: ku}a, decoupage, putovanja, dru`enja,Facebook...

» ^a{a za konjak, takozvana „debela Berta“, kupljena 80-ihu Pragu, jedan je od Sarinih najdra`ih ukrasnih predmeta

» Obi~na fla{a uSarinim rukama

postaje divan ukras

Puno toga sam uradila i uvijek mi se ~ini da je posljednji rad najljep{i“

54/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Rukotvorine od kojih zastaje dah

Po~ela se baviti aran`iranjem za svoju du{u, ali su njeni radovi za Dan `ena razgrabljeni. Kako je njen suprug, novinar Me{a Pargan, srce ostavio u

Pura~i}u, a za{to Aida najvi{e voli obra|ivati kamen iz njegovog ZvornikaPi{e: D`emka KARA^A

Ve}ina ljudi ostatke pleksiglasa,obi~nog filca, kudelje i {pagesmatra neupotrebljivim, a gr-an~ice i li{}e drve}a, koru odvo}a redovno bacamo u kantuza sme}e. Rijetkima polazi zarukom od ni~ega napraviti

ne{to. I to lijepo i unikatno. Tuzlanka Aida Par-gan sigurno je jedna od njih.

Prije godinu i po, pravila je cvjetne i dekora-tivne aran`mane samo za svoju du{u. Polako,bez buke i u kasne sate. Od osoba koje su vidjelenjene rukotvorine dobila je pozitivne kritike.

- Moj brat Adnan je glavni „krivac“ za sve.Gledao je kako se ljudi odu{evljavaju mojimaran`manima i jednog dana rekao da `eli vidje-ti jo{ najmanje stotinu radova do 8.marta. Pri-stala sam uraditi te aran`mane, koje je on usvojoj knji`ari u Pura~i}u prodao za samo dvadana. Iznenadila sam se kad mi je rekao da ni-je ostao niti jedan - govori Aida, kojoj je ovo-godi{nji Dan `ena zna~io prekretnicu u izradiaran`mana.

BBrraattoovv ssaavvjjeettFotografije nekih od ovih aran`mana postavi-

la je na svoj Facebook profil. Ljudi su slali poru-ke, ~estitali i tra`ili po jedan za sebe i svoje na-jdra`e. Njen rad je prepoznao i hotel „Lukavac“,koji je nakon renoviranja u potpunosti opre-mljen njenim aran`manima. Recepcija, holovi,

Aida

PAR

GAN

Svako mo`e kupiti cvijet u cvje}ari, ali ja u svoje

aran`mane unosim ru~ni rad.Nekad ispletem cvijet, a ~esto

paljenjem filca ili mre`ice zafasadu pravim ru`e.

Ne volim kada sam vremenski limitirana, jer ovo jo{ ne do`ivljavam kao biznis

“

sobe, svadbeni prostor... @eljeli su ne{to lijepo iunikatno, a upravo to su i dobili. Ona je pogle-dala prostorije i „snimila“ ih, a nakon toga pola-ko izra|ivala aran`mane. Svaki koji im je donije-la zadr`ali su za sebe.

- Volim raditi polako, jer ja ovo srcem radim.U svaki aran`man se unesem. Svako mo`e kupiticvijet u cvje}ari, ali ja u svoje aran`mane unosimru~ni rad. Nekad ispletem cvijet, a ~esto palje-njem filca ili mre`ice za fasadu pravim ru`e. Ali,ne volim kad sam vremenski limitirana, jer jaovo jo{ ne do`ivljavam kao biznis. Volim pravitiaran`mane i to me opu{ta. Neko se opu{ta uz te-levizor, knjigu ili kompjuter, a ja uz ovo.

Aida je direktorica tuzlanske firme „Bosanskamedijska grupa“, koju su osnovali njen suprugMehmed i ona. Kada nema obaveza u firmi, nemo`e sjediti besposlena. No}u ili u slobodno vr-ijeme, ukoliko ne pravi aran`mane, pi{e pjesme.I pjesme je skrivala i ~uvala za sebe. A da su i

njene pjesme veoma lijepe, dokazuje i to da suuvr{tene u nekoliko ud`benika. S k}erkom Azr-om se prijavila i na op}insko takmi~enje, na ko-jem su osvojile drugo mjesto. ^etiri boda su ihdijelila od prvog mjesta, a u konkurenciji su,ka`e, bili sve veliki pisci. @elja joj je da ona injen suprug Me{a izdaju zbirku pjesama ili

azra 2011./55

» Vazne mogu iovako izgledati

» Srce za Me{u

»

pri~a, koju }e njihova k}erka Azra, koja veomalijepo crta, opremiti ilustracijama.

KK}}eerrkkiinnaa ppoommoo}}A Aida se igra materijalima za rad. Koristi i

bu{ilicu, odvija~, pur-pjenu, boje, sprejeve, lako-ve za kosu i nokte... Dijelovi stana i ku}e su pra-ve male radionice. Ali, kako se njeni aran`mani

svakog dana sve vi{e tra`e, tako }e unijeti i neke pr-omjene. Uskoro }e njihova firma „BMG“ biti bo-gatija za jo{ jednu djelatnost u okviru koje }e Aidanesmetano mo}i svoje aran`mane ponuditi natr`i{te. Razmi{lja i o tome da svoje radne prostorijeiz privatnog doma premjesti u neki mali prostor, ukojem }e kreirati i izra|ivati aran`mane.

Neki od njih krase i nekoliko tuzlanskih apo-teka. Kada se pravilno osu{i kora od naran~e ilipolovica jabuke, tako|er postane dio aran`mana.Staklene ~a{e ure|ivala je vunicom ili obi~nom{pagom, koju je prethodno bojila. A pravi Aida ilevhe, i to na pleksiglasu. Veoma neobi~ne i lijepe.

I njeni svije}njaci tako|er su specifi~ni. Sta-klena kugla, napunjena obojenom kudeljom, ka-men~i}ima, kuglicama ili suhim gran~icama, sa-vr{eno je mjesto za mirisnu svije}u.

U Me{inom rodnom Zvorniku, Aida nalazikamenje kojim oblijepi obi~nu plasti~nu saksiju.Azra joj pomogne da ga prelakira i eto jo{ jedne

dekoracije. Iako skromna, Aida, ipak, priznajekako je svestrana i kada ne{to zaista jako `eli, toi ostvari. A pravljenje aran`mana joj je, premasvemu sude}i, predodre|eno.

56/azra 2011.

Kada se pravilno osu{i kora od naran~e ili polovica jabuke, tako|er postane dio aran`mana. Staklene ~a{e

ure|ivala je vunicom ili obi~nom{pagom, koju je prethodno bojila. A pravi Aida i levhe i to na pleksiglasu. Veoma

neobi~ne i lijepe

“ » Mehmed, Azra iAida Pargan:

Slo`na porodica

»

S TT YY LL I S S I M O Lejla RED@EPAGI]

Nova godina budi u nama pomije{anaosje}anja-sre}u,radost, ushi}enje isinonim je novogpo~etka. Jedan odna~ina da budetesretni tokom praznika je dausre}ite ljude okosebe. Podsjetitedrage osobe naljubav kojuosje}ate premanjima i iznenaditeih jedinstvenim poklonomPi{e: Nejra AVDI^EVI]

» Diplomska

58/azra 2011.

Praznici su pred nama iostalo je malo vremena dasmislite kako da obraduje-te vama drage ljude. Iakosavremeni na~in `ivljenjanala`e obilje`avanje raznihprigoda SMS porukom,

mnogo je ljep{i osje}aj kada va{i na-jdra`i dobiju ne{to {to }e za uspomenumo}i ~uvati godinama. Izradom unika-tnih, ru~no ra|enih ~estitki ve} sedamgodina bavi se Lejla Red`epagi} (37),diplomirani defektolog-logoped. Trenu-tno je na postdiplomskom studiju iz so-cijalne pedagogije, a zaposlena je kaoedukator u radu s djecom. Izradom~estitki bavi se u slobodno vrijeme.

PPrroocceess iizzrraaddeeNa po~etku je pravila ~estitke za pri-

jatelje i poklanjala im u raznim prilika-ma, za ro|endan, diplomiranje,vjen~anje, ro|enje djeteta, useljenje unovi dom, praznike. Oni su to prepo-znali kao lijep gest i po~eli naru~ivati zavlastite potrebe. U tom periodu za izra-du koristila je razli~ite materijale, krpi-ce, dugmi}e, kartone, sjajeve i tako su

nastajale raznovrsne ~estitke.- Kao djevoj~ica sam izuze-

tno voljela crtati, slikati,izra|ivati kola`e, igra-ti se plastelinom. Za

vrijeme studija u~estvovala sam u projektima izradepredmeta od glinamola, oslikavala svilene marame ibojila staklo. Kasnije, na radnom mjestu, rade}i sdjecom, moja kreativnost je dolazila do izra`aja, pasam je nastojala probuditi i razviti kod djece. Osimizrade ~estitki, hobiji su mi horsko pjevanje i svira-nje gitare - ka`e Red`epagi}

Materijal za izradu ~estitki nije jeftin niti lakodostupan u na{oj zemlji. Lejla je ~lanica loka-lnog `enskog ansambla, pa ima priliku da ~estoputuje izvan zemlje i na taj na~in dolazi do ma-terijala za rad. Rije~ je o ~itavom spektru repro-materijala sa~injenih od papira, kartona, pe~ata,ukrasnih makaza, filca, dugmi}a, trakica, ljepila,`ice, perlica, drvenih ukrasa...

- Za izradu jedne ~estitke potreban je komad ha-

mer papira, bijeli ili u boji, dimenzija 20x15, koji sepresavije napola, tako da se dobije ~estitka kao po-dloga na kojoj radimo. Slijedi lijepljenje vi{e slojevapapira razli~itih debljina, dezena i boja, centralnogdetalja, kao, naprimjer, diploma od prozirnog papi-ra, dje~ija kolica, cvijet, srce... Tome jo{ dodam i ne-ki pe~ati} s natpisom „~estitamo“, „sretan ro|endan“ili „najljep{e `elje“, ukrasnu vrpcu, ili ma{nicu - ka`ena{a sagovornica, obja{njavaju}i proces izrade ~estit-ki. Ka`e da je, s obzirom na cjelokupno stanje udru{tvu, poprili~no zadovoljna prodajom ~estitki.

Na pitanje kako je u stanju stalno i iznova

smi{ljati nove ~estitke, smatra da bi joj bilo te`e na-praviti potpuno istu ~estitku, nego novu i druga~iju.@eli da svaki put ne{to novo isproba, da ubaci nekinovi detalj. Ka`e da su ideje svugdje oko nje - djeca,godi{nja doba, boje, ali i radovi iz ~asopisa za ru~neradove, koji su uvijek inspiracija za ne{to novo.

OOrriiggiinnaallnnii ppookklloonniiRadove je predstavila na 1. i 2. Bazaru ruko-

tvorina u Sarajevu u organizaciji Dar-Fondacije,na „Balkan Bazaru“ u Münchenu, u okviru obi-lje`avanja „Dana Balkana“, a trenutno se spremaza novi Bazar rukotvorina u Sarajevu, koji }e seodr`avati svake nedjelje. S obzirom na listu nar-ud`bi, koju stalno dopunjava, interes za ovakavvid umjetnosti je zaista veliki.

Internet je puno pomogao da se Lejlini rado-vi velikom brzinom reklamiraju {irom Regiona.Svakodnevno je sve ve}i broj onih kojima se do-pada stranica „Ru~no ra|ene ~estitke“. Nar-ud`be vr{i po{tom, ali ve}inom ljudi po{alju ne-koga od rodbine po njih, jer je isplativije.

- Osim ~estitki, u posljednje vrijeme po~ela

sam izra|ivati torte od pelena. To je jedan vrlointeresantan i originalan poklon za ro|enje djeteta,prvi ili drugi ro|endan, dokle god je dijete u pele-nama. Ljudi na na{im prostorima su zainteresiraniza unikatne stvari i sve vi{e je onih koji ne `ele bitiuniformirani u svakom smislu, te nastoje biti ori-ginalni i jedinstveni i u poklanjanju.

^estitke pravi sama, ali budu}i da je majka dvi-ju k}erki, starija pokazuje interes za mamin hobi iuvijek ima sugestije u toku izvedbe. U zavisnostiod zahtjevnosti i tehnike potrebno je od 30 minu-ta do tri sata za izradu, pa uglavnom napravi jednuili dvije ~estitke dnevno. Ru~no radove pravi ku}i,iako je uku}ani kritiziraju da je uzurpirala ve}i dioku}e i pretvorila ih u svoj radni prostor. Nada seda }e u budu}nosti mo}i iznajmiti neki mali pro-stor isklju~ivo za ovu namjenu.

» Za zaljubljene

azra 2011./59

» Novogodi{nje~estitke

Obradujte najmilije ru~no ra|enim ~estitkama

» Povodom ro|enja djeteta

» Useljenje u novi dom

PovodiTokom cijele godine dobija narud`be za

ro|endane, ro|enje djeteta, diplomiranje, use-ljenje u novi dom, vjen~anja, odlazak u penzi-ju, zatim razne godi{njice, praznike, Dan`ena, Dan zaljubljenih, Novu godinu. Najza-nimljivije su ~estitke koje se bez ikakvog po-voda poklanjaju voljenim osobama.

60/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Ovo je moj put, za drugi ne znam

Igor EMKI]

Tre}i put je progla{ennajboljim sportistom

Tuzlanskog kantona, aove godine je bio prvak

Balkana i srebreni naSvjetskom prvenstvu

kickboksera. I na fakultetu je

natprosje~an, a ima vremena i za dru`enje

s prijateljimaPi{e: D`emka KARA^A

Igor Emki}, kickbokser KBV „Flek TomCat“, ve} tri godine zaredom dobija pr-iznanje sportiste godine Tuzlanskog ka-ntona. Prvi je u 18 godina, koliko sedodjeljuje ovo priznanje, kojem je topo{lo za rukom. Ove godine osvojio jeprvenstvo BiH u „low kick“ disciplini,

prvenstvo Balkana i srebrenu medalju na Svje-tskom prvenstvu, sve u polute{koj kategoriji do81 kilogram. Sre}u zbog jo{ jedne potvrde svogarada, podijelio je s nama.

- Osje}am se odli~no. Na`alost, sportisti kaoja, ali i sportisti iz drugih grana sporta dobijajuveoma malo medijske pa`nje tokom godine,pogotovo kada se takmi~e u zemljama {iromEvrope i svijeta. Tek nakon ovog priznanjaimam osje}aj da sam postigao neki sportski re-zultat, a sada to zna i mnogo ve}i broj ljudi ne-go ranije.

Priznaje kako nije jednostavno iz godine ugodinu praviti vrhunske rezultate. Kao vrhunskisportist uvijek, ka`e, o~ekuje i tra`i vi{e od sebe,a svoj performans i rezultate poku{ava podi}i na

jedan vi{i nivo. Za sada mu to itekako uspijeva.- Citirat }u Arisotela: „Mi smo ono {to uza-

stopno radimo. Izvrsnost onda nije ~in, ve} navi-ka“. Prije svega, potrebno je mnogo ljubavi ientuzijazma prema onome {to radite. Ako krene-te od tog stava, svako odricanje i pote{ko}udo~ekat }ete s osmijehom na licu. Svako imasvoj `ivotni put. Ovo je moj put, za drugi neznam - govori kickbokser.

Igor je ~etvrta godina na Fakultetu za tjele-sni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli. I na fa-kultetu je natprosje~an, jer prosjek njegovihocjena je 9.0! Ka`e kako su bitni dobra organi-zacija, volja i disciplina, pa uz fakultet i redo-vne treninge ima vremena i za dru`enje s prija-teljima.

- Najve}a podr{ka u mojoj sportskoj karijeribio mi je otac. Na`alost, preminuo je 14. nove-mbra ove godine nakon kra}e bolesti. Ali, ono{to smo zajedno pro{li napravilo je od mene ko-

mpletniju i zreliju li~nost, kako u ringu, tako ivan njega.

Kada su u pitanju sportski uzori, Igor ih ne-ma, ali prati takmi~are koji su na vi{em nivouod njega. Koristi internet kako bi prou~avao te-hnike tih sportista. Ve} naredne godine ~eka ganastup za Reprezentaciju BiH na Evropskom pr-venstvu. Godine 2008. osvojio je bronzanu me-dalju sa ovog takmi~enja, a nada se da }e 2012.popraviti svoj rezultat i, kako ka`e, poravnati ne-ke nera{~i{}ene ra~une s reprezentativcem Rusi-je.

Nada se i da }e naredne godine diplomirati iupisati master studij. Kao ve}ina mladih ljudi, iIgor ima Facebook profil i ~esto ga otvara, jerima mnogo prijatelja izvan Tuzle i BiH s kojimarazgovara. Internet koristi i kako bi gledao treni-

nge kickboksera sa svih strana svijeta. - Svako ima dovoljno vremena da se bavi

sportom. „Nemam vremena za to“, samo je la`koju ljudi koriste da sakriju prave razloge zbogkojih se ne bave sportom. Tu su jo{ i nedosta-tak volje i `elje. Mladi ljudi koji se ne bave spo-rtom propu{taju dio svoje mladosti. Ovdje negovorim o vrhunskom ili takmi~arskom sportu,ve} o rekreativnom sportu koji bi trebao biti diosvakodnevice jedne mlade li~nosti, a u nama ra-zvija pozitivne osobine. Bavljenjem sportomosloba|amo se stresa, nervoze i svih vi{kovaenergije, {to je mladim osobama itekako potre-bno. A, o zdravstvenim razlozima da i ne govor-im. Ko god ima `elju da se dobro oznoji i dru`isa svojim vr{njacima, dobro je do{ao u na{ klub,poru~uje Igor.

Najve}a podr{ka u sportskoj karijeri bio

mi je otac. Na`alost, preminuoje 14. novembra ove godine nakon kra}e bolesti. Ali, ono

{to smo zajedno pro{li, napravilo je od mene

kompletniju i zreliju li~nost, kako u ringu, tako i van njega

“

Citirat }u Arisotela: „Mi smo ono {to uzastopno radimo. Izvrsnost onda nije

~in, ve} navika“. Prije svega,potrebno je mnogo ljubavi ientuzijazma prema onome {to radite. Ako krenete od tog stava, svako odricanje i

pote{ko}u do~ekat }ete s osmijehom na licu

“

azra 2011./61

» Drugi na svijetu

Jasmina DIZDAREVI],

klini~ki psiholog

SMSKako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.

S TT YY LL I S S I M O

62/azra 2011.

Imam 554 ggodine, ssupruga mme nnapu{tazbog mmoje iimpotencije. OO~ajan ssam. AAtako ssmo llijepo `̀ivjeli, sskupa ss nna{omdjecom. AA.T. SSarajevo

^esto zbog optere}enosti poslom,nemotivacijom u braku, manjim

zdravstvenim problemima, zaboravlja-mo na bra~ne „obaveze“ i zadovoljstvokoje lije~i i ubla`ava sve probleme.Pomo} supruge, psihologa i genekolo-ga, ubla`it }e Va{ problem. ^estomu{karci u vezi s nekom motivira-ju}om `enom potvrde svoju mu{kost ishvate da nije rije~ o bolesti nego opasivnosti, nezainteresiranosti i sli~no.I jo{ ne{to, rijetko koja `ena odlaziisklju~ivo zbog toga, ~esto su neki du-blji razlozi u pitanju.

Nakon ~~etiri ggodine zzabavljanja ppre-dlo`ila jje dda sse vvjen~amo. PPristao ssam,jer jje tto bbilo nnormalno. SSada, nnakonvjen~anja, nne mmogu jje pprepoznati. OOnaupravlja kku}om, nnovcem, mmojim sslobo-dnim vvremenom. ^̂ak mmi jje oograni~ila iisusrete ss rroditeljima, bbra}om ii ssestrama.O.P. JJajce

Ne znam koliko }ete jo{ mo}iizdr`ati takav re`im `ivota i ko je

taj ko ima pravo upravljati Vama iVa{im `ivotom. To {to ste vjen~ani nezna~i da ste predani u smislu da Vasneko dr`i na lancu, pa zate`e i po-pu{ta kako mu je stalo. Razmislite jo{jednom je li ona Va{ do`ivotni izbor.

Moja pprijateljica ii jja ddru`imo sse nnekoli-ko ggodina. IIskrene ssmo jjedna pprema ddr-ugoj, aali sse rrazlikujemo uu ttome {{to oonatokom jjednog ddana ddeset pputa mmijenjastavove. PPrilikom ssvakog ttra`i mmojemi{ljenje, aa oonda uuradi oonako kkao `̀eli,brane}i ssvoj sstav. TTo ddovodi nna{e pprija-teljstvo uu ppitanje. JJ.C. SSarajevo

Morate se nau~iti da ljude pri-hvatate onakve kakvi jesu i da

pratite tok njihovih misli. Nekada jepametno ne konfrontirati se, pogoto-vo kada su u pitanju nestabilne,emotivno nezrele li~nosti, vrlo nesi-gurne u sebe, kakva je Va{a prijate-ljica. Jedino takve osobe ne znaju {ta`ele i stalno su u dilemi. @ivite svoj`ivot, zajedno s njom takvom kakvaje, jer, ~im se dugo dru`ite, zna~i daVam godi.

PsihologSupruga upravlja mojim `ivotom

azra 2011./63

S TT YY LL I S S I M O

SMSNa stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja kojasu na{e ~itateljke uputile dr. Taibu Deli}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvih dilema u vezis ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona 061/142-015. Dovo-ljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno prazno mjesto, a zatim opi{eteproblem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na stranicama posve}enim gine-kolo{kom zdravlju.

PPoo{{ttoovvaannii ddookkttoorree,, iimmaamm 4433 ggooddiinnee ii ppoosslljjeeddnnjjiihhnneekkoolliikkoo ggooddiinnaa nneemmaamm uuoopp}}ee `̀eelljjuu zzaa sseekkssoomm..TTee{{kkoo mmii jjee rraazzggoovvaarraattii ss mmuu`̀eemm oo ttoommee,, mmaaddaa mmii-sslliimm ddaa jjee pprriimmiijjeettiioo,, jjeerr mmii jjee ttookkoomm ooddnnoossaa vvaaggiinnaasskkrroozz ssuuhhaa,, ttaakkoo ddaa ttoo ssaammoo jjoo{{ vvii{{ee oottee`̀aavvaa.. IImmaammuuggrraa||eennuu hhoorrmmoonnsskkuu ssppiirraalluu vvee}} ppeett ggooddiinnaa ii uu jjaa-nnuuaarruu bbii ttrreebbaalloo ddaa jjee iizzvvaaddiimm,, aa ppoossttaavvlljjeennaa mmii jjeezzbboogg oobbiillnnoogg kkrrvvaarreennjjaa ttookkoomm mmeennssttrruuaacciijjee.. MMoo`̀eetteellii mmii rree}}ii kkoojjii jjee rraazzlloogg ii {{ttaa ddaa rraaddiimm?? BBiillaa ssaamm nnaapprreegglleedduu,, kkaa`̀uu ddaa jjee ssvvee nnoorrmmaallnnoo..

Problem koji navodite u medicini je poznatkao `enska seksualna disfunkcija (@SD). U

praksi smo svjedoci da mnoge `ene u nekom tre-nutku `ivota imaju problem sa seksualnom fu-nkcijom. Za ovaj poreme}aj postoji mnogo mo-gu}ih simptoma i uzroka, ali, sre}om, ve}ina njihje prolazna i mo`e se lije~iti. Uzroci se mogu po-dijeliti na fizi~ke: bolesti, umor, upale, neurolo{kiporeme}aji, kori{tenje nekih lijekova, kemotera-pija itd. Drugi faktor mo`emo nazvati hormo-nski, kada se nakon poroda i u periodu dojenjasmanjuje razina estrogena ili u menopauzi. Tre}i inaj~e{}i je takozvani psiholo{ko-socijalni uzrok iobuhvata {irok krug mogu}ih problema(anksioznost, depresija, dugotrajni stres, strah od

trudno}e itd ). Sukob s partnerom, emocionalniproblemi, nedostatak komunikacije tako|er suuzroci @SD. Iako se `ene nerado odlu~uju tra`itisavjet, povjerite svoj problem ljekaru, jer na tajna~in otvarate mogu}nosti pravilnog pristupa iefikasnog lije~enja. Pristup lije~enju je individua-liziran i zavisno od uzroka (fizi~ki ili hormonski)poku{avamo ukloniti problem i prilagoditi terapi-ju pacijentici. Lijekovi koji se koriste u lije~enjuporeme}aja erekcije kod mu{karca kod `ena nisupokazali `eljene rezultate. [to se ti~e „lije~enja“psiholo{kih razloga, najva`niji je razgovor islu{anje. Otvorena i iskrena komunikacija s par-tnerom, te razgovor o seksu mo`e pobolj{ati va{e„seksualno zdravlje“. Kako ste mlada `ena i pre-tpostavljam da nemate neke organske uzroke@SD-a, razgovor i opu{ten odnos sa suprugommogu jednostavno rije{iti va{ problem.

UU bbrraakkuu ssaamm ggooddiinnuu,, aa 11998888.. SSaamm ggooddii{{ttee.. JJoo{{ nnee-mmaammoo ddjjeeccee.. DDookkttoorr kkaa`̀ee ddaa jjee ssvvee uurreedduu,, ddaa pprraa-ttiimm ppllooddnnee ddaannee ii ddaa ssee ooppuussttiimm.. PPoossttoojjii llii jjoo{{ nnee{{ttoo{{ttoo bbiihh mmooggllaa uu~~iinniittii ddaa pprriijjee zzaattrruuddiimm..

Pretpostavljam da Vam je ginekolog nakon pr-egleda s punom odgovorno{}u dao najbolji sa-

vjet i tako se pona{ajte. Jedino {to Vam ja mogu pre-poru~iti jeste da Va{ suprug uradi spermatogram.

IImmaamm 4455 ggooddiinnaa.. PPoottppuunnoo nneeppllaanniirraannoo oossttaallaa ssaammuu ddrruuggoomm ssttaannjjuu.. VVee}} iimmaamm ddvvoojjee ddjjeeccee.. @@eelliimm ddaazzaaddrr`̀iimm bbeebbuu,, ppaa mmee zzaanniimmaa nnaa {{ttaa ppoosseebbnnoo ttrree-bbaamm oobbrraattiittii ppaa`̀nnjjuu.. OOssjjee}}aamm ssee kkaaoo ddaa mmii jjee oovvoopprrvvaa ttrruuddnnoo}}aa,, ppllaa{{iimm ssee ssvveeggaa..

U dana{nje vrijeme sve vi{e `ena ostaje u dru-gom stanju nakon 40. godine i u svjetlu napre-

tka medicine i pobolj{anja zdravstvene za{tite tru-dno}a u toj dobi postaje rutina. Nemate razloga zastrah, ali morate biti svjesni da ta trudno}a mo`enositi vi{e rizika nego va{e ranije trudno}e. Va{ gi-nekolog }e Vam, vjerovatno, preporu~iti amnioce-ntezu i ~e{}e ultrazvu~ne preglede. Redovno kontro-lirajte krvni pritisak, vrijednost {e}era u krvi i bje-lan~evina u urinu. Savjetujte se s nutricionistom ozdravoj ishrani u trudno}i, da prevenirate prekomje-rnu tjelesnu te`inu. Statisti~ki postoji ve}a {ansa zaspontani poba~aj i prijevremeni porod, pa razmisliteo bolovanju i mirovanju u drugoj polovini tru-dno}e. [anse za uspjeh su velike, ali u svakom tre-nutku morate biti svjesni potencijalnih rizika i pri-dr`avajte se savjeta svog ljekara.

GinekologGinekologprim. dr.

Taib DELI]

Kako pobijediti seksualnu disfunkciju

Predstavom „Ja~a“, ra|enom pre-ma Strindbergovom tekstu, Ma-glajka Asja Husi~i} (24) diplo-mirala je na Akademiji dramskihumjetnosti u Tuzli. Asja plijeniizgledom, djetinjom veselo{}u,ali, kada treba, mo`e biti i

„smrtno“ ozbiljna.- Od polo`enog posljednjeg ispita na Akade-

miji, pa do diplomske predstave, pro{le su dvijegodine. Bila sam okupirana i drugim projekti-ma, a trebalo je odabrati tekst za diplomsku pre-dstavu. Drago mi je da je zadovoljan bio i mojmentor Vlado Kero{evi} - pri~a Husi~i} i doda-je: - Ne mogu re}i da se sada osje}am druga~ije,

ali mi ta diploma puno zna~i i s njom sam zao-kru`ila obrazovanje.

PPrrooffeessiioonnaallnnii kklloovvnnAsja i njene kolege iz klase, njih devet, kole-

ktivno su diplomirali. Uslijedilo je tra`enje te-ksta, a ne krije da se prilikom prvog ~itanja za-ljubila u Strindbergov tekst.

- Svidio mi se iz jednostavnog razloga {to sesvaka `ena ili mu{karac mogu prona}i u njemu.Pri~a je slo`ena, ali i realna. A do mene je bilokako }u to postaviti na sceni - ka`e.

Asja je glumila u seriji „Lud, zbunjen, norma-lan“ - Mariofilovu k}erku Mimu, u reklamnojkampanji „BH Telecoma“, kratkometra`nom fi-

64/azra 2011.

AZRAGlumice As

ja H

USI

^I]

Djetinje vesela, razigrana, uvijek tra`i razloge za radost. Nakon diplomiranjaodlu~ila je da pripravni~ki sta` odradi u Br~kom. ^esto je anga`irana u

spotovima i tv-serijama, ali je pozori{te za nju uvijek posebnoPi{e: Nejra BRADARI]

Ispunjena sam jedino na sceni

» Vragolasta djevoj~ica...

lmu ra|enom za BHT - „Grozdanin kikot“, spo-tu za pjesmu „Kaldrma“ Eldina Huseinbegovi}a,a ~eka i premijerno prikazivanje spota beogra-dske grupe „Radijacija“.

Zasigurno je jedini profesionalni klovn u ze-mlji. U okviru MESS-a zavr{ila je radionicu fra-ncuske glumice Lee de Long, a bila joj je i asi-stent na radionici u Mostaru.

- Glumac se jedino osje}a ispunjenim kada jena sceni. Pozori{te i televizija su dvije razli~itestvari. Dobro je za glumca da se sna|e i ispredkamera, ali pozori{te je posebna pri~a. Ispunjenasam jedino kada sam na sceni, kada sam ispredpublike i kada oni mogu da vide sve moje manei vrline - kao lika - iskreno priznaje Asja.

RRaazzlloogg zzaa vveesseelljjeeZa koji dan }e ponovno u svoje rodno Br~ko.

Tamo }e poku{ati odraditi pripravni~ki sta`. - Puno glumaca diplomira i te{ko je na}i mje-

sto gdje „odraditi“ pripravni~ki. Zato sam seopredijelila za Br~ko, iako tamo nemaju pozo-ri{ta, ali vjerujem da }e biti neki konkurs u Do-mu kulture, a najvi{e bih voljela voditi {koluglume za djecu.

Kada pri~a o planovima, vrlo je tajnovita. Re-kla je tek da, ako sve planirano i ostvari, bit }eto veliki napredak u njenoj karijeri.

- U svoj ovoj konfuziji u vezi s diplomskompredstavom, pripravni~kim ispitom, nema ba{puno vremena za razmi{ljanje {ta sutra? Glumacsvakog dana treba na}i sebi razlog za veselje.

Takva je i privatno. U svemu poku{ava dana|e ne{to pozitivno, ne{to {to }e donijeti radosti njoj i ljudima koji je okru`uju.

U svoj ovoj konfuziji u vezi s diplomskom

predstavom, pripravni~kim ispitom, nema ba{ puno

vremena za razmi{ljanje {ta sutra? Glumac svakog dana

treba na}i sebi razlog za veselje

“

azra 2011./65

» ^este uloge u spotovima

» ...ali zna biti i ozbiljna

66/azra 2011.

AZRAHumanisti Hatid`a PE^ENKOVI] \i|a

[iroj bh. javnosti dobro je poznatonjeno ime. Ova Bi{}anka, koja se u„dobrim vremenima“ bavila porodi-com i generacijama u~enika, dola-skom rata uzela je „stvar u svoje ru-ke“. Onda kada su se samo najhra-briji usudili nazvati stvari pravim

imenom, glas Emire Pe~enkovi} \i|e daleko se~uo. Borba za ljudska prava, koja su kr{ena nasve strane, postala je njena `ivotna misija, aNVO „@ene sa Une“, koju je osnovala, ozna~ilaje prekretnicu i istinski korektiv vlasti.

I danas, kad je zbog bolesti prisiljena na mir-ovanje, ne mo`e bez aktivnosti. Bogato iskustvokoriste njene nasljednice, a knjiga koju pi{e bit}e dobar putokaz svima koji misle „svojom gla-vom“. Za na{ magazin `ivotni put ovako opisu-je:

- Ro|ena sam kao sedmo dijete u jednoj bi-ha}koj porodici davne 1948. godine, ali ja samsvoje godine pro{la i bilo mi je divno. Ne mo`e{birati kad }e{ se i gdje roditi. Volim ovako daka`em, mada sam makar 100 puta u ratu i posli-je njega po`eljela da mene sahrane umjesto mla-

Dugogodi{nja u~iteljica jo{ uratu je osnovala Nevladinu

organizaciju „@ene sa Une“,suprotstavljala se politi~arima, a dana{nji „klocevi“ u politici jenerviraju. Proputovala je brojne

zemlje, „poderala“ tri svoja automobila i dobila brojne

nagrade. Danas je bolesna, ali i zadovoljna, jer obilaze

je brojni prijateljiPi{e: Emira GLUMAC Foto: Samir BRKI]

^eli~na lady iz grada na Uni

azra 2011./67

dog bi}a koje ne}e do`ivjeti moje iskustvo. Je-dna~ina `ivota zavisi od trenutka koji treba isko-ristiti, ali ima i ona narodna: ~ovjek + njegovenamjere = slu~aj! Kad do|ete u neke zrele godi-ne, onda vas iskustvo valja k’o zrelu jabuku nastablu, koja svaki ~as mo`e otpasti ili biti ubra-na. Me|utim, tek tada shvatite da va{e iskustvonikome ne treba, bolje ga je zapisati nego izbri-sati. Zavr{ila sam osnovnu i U~iteljsku {kolu uBiha}u, zatim osnovnu muzi~ku {kolu u klasiklavira, te Pedago{ku akademiju u Banjoj Luci.Usput sam se udala i rodila dva sina, a tre}eg„naslijedila“. Svi su moja djeca, bez razlike. Odnjih trojice i tri predivne snahe imam ~etverounu~adi, a bit }e ih jo{, ako Bog da. Do ratasam bila u~iteljica pune 23 godine, u ratu radio-u~iteljica u Radio Biha}u, pa pripadnica 5. kor-pusa i osniva~ica NVO „@ene sa Une“, 1994.godine, gdje sam provela punih 17 godina - pri-sje}a se neumorna aktivistica.

„„SSiigguurrnnaa kkuu}}aa““Dru{tveno korisnim radom po~ela se baviti

jo{ daleke 1977. godine. Tada je stekla prva dra-gocjena iskustva, koja su joj itekako bila od kori-sti.

- Postavljena sam bila za predsjednicu triju prigr-adskih mjesnih zajednica. Iskreno re~eno, bila samzate~ena, s obzirom na to da nisam tada bila ~lanKPJ, ali brzo sam se sna{la. Taj rad sa sugra|animami je mnogo pomogao u osnivanju NVO i uop}e uradu. Gledaju}i i svakodnevno ~itaju}i u {tampi onasilju nad `enama i djecom, opredijelila sam se zaglavnu aktivnost u misiji Udru`enja za borbu protivnasilja u porodici. Me|utim, ako pri toj borbi neznate zakone, ne znate svoja prava, samo zbrinjava-nje `rtava nije ni{ta. Morate poznavati sve, ama ba{sve {to se doti~e va{eg fokusa interesovanja! Od vi{eod stotinu projekata koje su uradile „@ene sa Une“,izdvajam tri, koja }e i za 50 godina biti aktualnakod nas! Savjet za javno mnijenje, Paralelni parla-ment i Nada umire zadnja, odnosno osnivanje„Sigurne ku}e“ za USK.

Prva dva projekta bili su korektiv zakonoda-vne i izvr{ne vlasti, dobrano su uzdrmali ta-da{nje politi~are! Prozivali su ih javno, skidali sfotelja, ali, na`alost, niko ih nije poslije htio fi-nansirati.

- Ti su projekti uzdigli visoko na{e udru`enje,ali i ote`ali `ivot nama koji smo radili na njima.Postali smo jedna od vode}ih NVO u dr`avi. Ime|unarodna zajednica zainteresirala se za nas,

pa smo pozivani u 54 dr`ave u svijetu - od Zagr-eba do Cape Towna, preko Latvije do SAD-a.Duga je to pri~a, koja bez la`ne skromnosti, pu-na je na{ih uspjeha. Moja zadnja me|unarodnadestinacija bila je Haag.

@@uulljjaannjjee ffootteelljjaaOva hrabra `ena, diljem svijeta prepoznata

kao aktivist i humanitarac najvi{eg nivoa, u svo-joj sredini nailazila je na najve}i otpor. Poli-ti~ari, koji su strahovali za svoje fotelje, po-ku{avali su joj, istina „u rukavicama“, osporitikredibilitet, ali su bivali pora`eni.

- Najve}e probleme smo imali s osnivanjem„Sigurne ku}e“. Vlasti nisu imale sluha za njenoosnivanje, a ni zakoni joj nisu bili naklonjeni.Udru`enje je s jo{ nekim NVO u~estvovalo ukreiranju triju klju~nih zakona: Zakona o jedna-kopravnosti spolova, Zakona o spre~avanju por-odi~nog nasilja i nasilja uop}e, te kreiranju Por-odi~nog zakona. Na{ naporni rad u borbi za lju-dska prava, nasre}u, prepoznali su mediji, ~ijanam je potpora bila zlata vrijedna. Dovoljno jere}i da sam, osim javnih nastupa u bh. mediji-ma, ~ak tri puta bila go{}a HRT-a, u kultnojemisiji „Latinica“, ~ijeg autora iznimno cijenim,jer odmah smo osjetili da smo na istom fonu.Izdvojila bih i gostovanja na ZDF-u, TV Latviji,TV Ju`noafri~ke Republike, MTV, TVCG... Pr-oputovala sam na hiljade kilometara i „poderala“

tri vlastita automobila. Nisam imala voza~a, avozim 33 godine, sa samo jednom pla}enom ka-znom za nepropisno parkiranje.

\i|ini napori su se napokon isplatili, kada je,zahvaljuju}i podr{ci Op}ine Biha}, prije {est godinakona~no otvorena „Sigurna ku}a“. Od tada do da-nas kroz nju je pro{lo ukupno 167 `rtava nasilja,`ena i djece. To je, naravno, samo jedan dio pri~e.Drugi se odvija kroz brojne odr`ane edukacijeudru`enja, uvezuju}i tako u sistem sve strukture ko-je se profesionalno u raznim segmentima susre}u sovim problemima. Zahvaljuju}i tome, educirani su:policajci, sudije, socijalni i zdravstveni radnici, tenovinari; umre`eni znatno bolje reagiraju kod ovihslu~ajeva. To je jedan vid prelazne faze dok na{a ze-mlja kona~no ne postane pravna dr`ava. „Sigurnaku}a“ je, saglasni su svi, opravdala svoje postojanje iovih dana proslavila {estu godi{njicu.

- Nisam vi{e aktivna u Udru`enju, osim {tosam predsjedavaju}a Upravnog odbora, ali su semoje nasljednice sjetile da mi za godi{njicuuru~e „Plaketu za `ivotno djelo“. Prvi put od si-lnog uzbu|enja nisam bila u stanju da se zahva-lim. Sada sam uglavnom u ku}i, jer sam 90 po-sto invalidna osoba i trebam tu|u pomo}. Oper-irala sam srce, dobila dijabetes, operirala fraktu-ru lubanje i gledam jo{ samo na jedno oko.Me|utim, mislim da sam najbogatija `ena nasvijetu, jer me nisu zaboravili. Dolaze mi prijate-ljice sa svih strana, pi{u mi mailove, nalaze mena Facebooku... Imam i dvije vjerne prijateljice skojima ~esto igram remi - Nevzu i Edinu.

U `ivotu je ova hrabra i principijelna `enadobila brojna priznanja, a posebno nadahnu}esu joj zna~ila dva „bezvremena“ - priznanje zahumanost u biv{em sistemu 1978. godine i dva-deset godina poslije od Udru`enja novinaraBiH. „O{tricu“ i pored bolesti, nije izgubila.

- Svakodnevna politi~ka situacija me jako razlju-ti i ~ini mi se, da mi je bar jo{ malo zdravlja, diglabih moju BiH na noge! „Klocevi“ koji „biva“ vodeovu zemlju, ne znaju da svojim unucima pi{emdnevnik i ostavljam sliku stanja nesposobnostihoh{taplera, koji misle da }e vje~no `uljati fotelje,koje smo im mi kupili. Sebi sam obe}ala da ne}uumrijeti dok im ne vidim le|a!

Operirala sam srce, dobila dijabetes, operirala

frakturu lubanje i gledam jo{ samo na jedno oko. Me|utim,

ja sam najbogatija `ena na svijetu, jer me nisu zaboravili.Dolaze mi prijateljice sa svih strana, pi{u mailove, nalaze

me na Facebooku... a s Nevzom i Edinom ~esto igram remi

“

» Na jednom od seminara

Dvije poruke - Poru~ila bih prvo mladim djevojkama da

se uklju~e u borbu protiv korupcije i krimina-la, jer se bojim da }e zavr{avati kao „bijelo ro-blje“, a momcima, koji svoj mladi `ivot tro{ena drogu i pi}e, da razmisle ko }e im zaraditipenziju? Mladi se moraju trgnuti i aktivirati.Onu silnu energiju koju tro{e na stadionima,neka potro{e u parlamentima, jer, draga djeco- heroj gine samo jednom, a kukavica svakidan!

^itala~ke navike su temelj eduka-cije, odgoja, ekonomije, zdravesocijalne politike, svijesti o lju-dskom dostojanstvu i svihpo`eljnih pravaca modernogdru{tva. Treba ih razvijati i nje-govati od najranijeg djetinjstva.

„Dje~ija i omladinska {tampa“ na sceni je ve} 59godina i postoji da bi odgajala, educirala i rela-ksirala najmla|e. Osim tri lista - „Male novine“,„Vesela sveska“, „Vesela p~elica“, koji ve} dece-nijama obrazuju djecu u pozitivnom svjetlu, ovaizdava~ka ku}a proteklu godinu i po pripremalaje knjigu „Bosnujmo i Hercegleni{imo“.

TTrraaddiicciioonnaallnnee vvrriijjeeddnnoossttiiNa{ sagovornik Haris Katica, autor projekta,

u razgovoru je nagla{avao zna~aj na{e, bosansketradicije i njenog o~uvanja.

- Mi iz „Dje~ije i omladinske {tampe“ `elimo

podsta}i roditelje i sve odgovorne u ovomdru{tvu da zajedno djecu upoznamo s njihovomkulturom, tradicijom i duhovno{}u. Upoznajmoih s lijepim starim obi~ajima, s narodnim mudr-ostima, na{om pjesmom -sevdalinkom. ^etiriimenice `enskog roda: majka, domovina, sevda-

linka i ljubav, veoma su zna~ajne u `ivotu sva-kog od nas i nepresu{na su inspiracija za nasta-nak mnogih znamenitih umjetni~kih djela. Pazi-mo na rije~i djetinje i vi{e ~uvajmo sve na{e sve-tinje - kazao je Haris Katica.

Omladinska {tampa ima cilj da kreira i pro-movira na{u domovinu. Ve}ina onoga {to se da-nas servira djeci vodi ka stranputici. Ono {to jenekada cijenjeno, {to nas je identificiralo, na{ebosansko, vi{e nije u modi - nije „in“. Djecamnogo vremena provode uz elektronske i novemedije, uz kanale koji nisu na na{em maternjemjeziku, gledaju crtane filmove s nasilnim sa-dr`ajem, ~itaju bajke i basne bez poruke, a rezu-ltat je da }e se pona{ati u skladu s onim {to imje servirano.

- Cilj nam je da kod roditelja probudimo sje-tu, da djeci prenesu ljubav prema sevdalinci, dapove`emo roditelje i djecu. Danas su roditeljiprepu{teni depresiji, nemaju dovoljno vremena

68/azra 2011.

AZRA^uvari tradicije Haris KATICA

Zna~aj zavi~ajaKnjiga nas tekstovima i ilustracijama po-

dsje}a na zna~aj dru`enja i pri~anja(eglenisanja), na sijelo, ljepotu sevdalinke,avlije, sokake, mahale i ~ar{ije, bh. naselja igradove, na bosanska slana i slatka jela, mudr-osti na{ih predaka i svu ljepotu maternjeg -bosanskog jezika. Posve}ena je svim majkamau na{oj domovini, jer je majka i nana i u~ite-ljica, lije~nica, stup porodice.

Navratiteu sokak sevdaha

Navratiteu sokak sevdaha

za djecu, koja gledaju strane kanale, koji pritomnisu prilago|eni njihovom uzrastu - `alosno }ena{ sagovornik.

Zbog ekonomske krize djeca ne putuju, pa neznaju gdje je koji grad, rijeka, planina u na{oj li-jepoj domovini. Zajedno s roditeljima, u~itelji-ma, „Dje~ija i omladinska {tampa“ nastojio`ivjeti duh svih na{ih gradova.

U na{oj zemlji sve je vi{e anomalija koje nisuna{e, pa je ova izdava~ka ku}a napravila vodi~ zau~enike osnovnih i srednjih {kola - „Kako upo-znati i sa~uvati svoje spolno zdravlje“. To je me-dicinski vodi~ za dje~ake i djevoj~ice, s namjer-om da se ostvari bolja komunikacija s porodi-com, da se educiraju i ne idu stranputicom,zbog velikog broja bolesti. Osim toga, objavili sujo{ ~etiri knji`evna izdanja: „Dje~iji bosanski ku-har u stihu“, „Gradovi Bosne i Hercegovine ustihu“, „Vesela dje~ija sveznalica na bosanskom iengleskom jeziku“ i posljednje - „Bosnujmo iHercegleni{imo“.

IIlluussttrriirraannee sseevvddaalliinnkkeeKnjiga je ura|ena iz dijelova, a autor projekta

`elio je podsjetiti na instituciju sijela kroz stiho-ve, potom su ilustrirane na{e poznate sevdalinke(„Bosno moja, divna, mila“, „Tebi, majko, mislilete“, „Mujo kuje konja po mjesecu“, „U |ulba{~i“, „Kad ja po|oh na Bemba{u“...). U dijeluknjige „Iz avlije, sokakom, kroz mahalu do~ar{ije“ predstavljeni su bh. gradovi. Omladinase kroz „Slana i slatka jela s na{ih sijela“ po-dsje}aju na tradicionalna, bosanska jela. Na kra-ju knjige su izreke, kao ukras govora i ilustriranirje~nik manje poznatih rije~i. Izdava~ nije zabor-avio ni poklon - CD s matricama sevdalinki istihovima „Sijelo“.

- U prvom dijelu knjige pa`nja je posve}enasijelu. Ilustrirane sevdalinke posje}aju na zna~ajna{e tradicionalne pjesme i nastoje je pribli`itina{oj omladini kroz ilustracije. Recepti za slana islatka jela s na{ih sijela su uvr{teni u knjigu, jerdanas se djeca zbog tempa `ivota hrane nezdra-vo, pa smo `eljeli da skrenemo pa`nju majkamana bosanska jela. Budu}i da su izreke ukras

na{eg govora, nismo zaboravili da ih uvrstimo uknjigu. Na kraju knjige je ilustrirani rje~nik ma-nje poznatih rije~i, jer su danas omladini pozna-tije rije~i engleskog porijekla, a mi ne `elimo dase na{e rije~i izbace iz upotrebe.

Na projektu su radile mnoge poznate li~nostis na{ih prostora. Rahmetli Ned`ad Ibri{imovi}skrenuo je pa`nju autorima da u knjigu uvrsteinstituciju sijela, jer je primjetno da ostajemobez nje. Stihovi sijela posje}aju na zna~ajdru`enja i pri~anja u sklopu dru{tva i na svu lje-potu na{eg maternjeg jezika. Stihove je napisaoMuharem Vra`alica. Nada \urevska, diva kojazaista umije prenijeti pri~u, na CD-u govori sti-hove „Sijela“. Eldin Huseinbegovi} je prepoznaozna~aj projekta, pa je prikupio i priredio teksto-ve i notne zapise sevdalinki. Ilustracije je radioAmar Ajdinovi}. Poslovice, ilustrirani rje~nik irje~nik manje poznatih rije~i pisala je u~iteljicaAzra Mahmutagi}. Samir Zavlan je sve sevdali-nke i matrice odsvirao, priredio i producirao.

Dje~ija i omladinska {tampa nastoji kreirati iprire|ivati ono {to je lijepo za djecu. Iako suizlo`eni mnogim pote{ko}ama, poku{avaju inte-nzivnim radom osmisliti najbolji sadr`aj zau~enike i boriti se s inozemnim izdava~ima.

- Mnogo putujem i mogu re}i da nije sve ta-ko crno kao {to se prikazuje. U Bosni i Hercego-vini ima puno kreativnih ljudi i djece. Jedinamana nam je {to prihvatamo tu|e, a svoje zabor-avljamo. Omladina ~ita ~asopise, kao {to su„Teen“, „Ok“, „Bravo“, u kojima veliki broj na-slova poziva na razvrat. Moramo voditi ra~una oedukativnim stvarima. Mi se trudimo da kvalite-tom dopremo do na{eg ~itateljstva. Moramo svizajedno raditi za ovu na{u rodnu grudu, koja jeprelijepa. Pozivam sve ljude koji mogu doprini-jeti da radimo na promociji na{e domovine, jerimamo {ta pokazati - za kraj ka`e Katica.

Promocija knjige treba biti odr`ana po~etkommarta naredne godine. I na{em magazinu je sta-lo do jezika ovih prostora, pa pozivamo rodite-lje, pedagoge i nastavnike koji ne `ele da se na{atradicija zaboravi, da omogu}e omladini dapro~ita jednu ovakvu, zaista vrijednu knjigu.

azra 2011./69

Svjedoci smo da ponuda literature zaomladinu naj~e{}e dolazi od inozemnihizdava~a i nije napisanana bosanskom jeziku.Ako ne{to ne uradimou vezi s tim, s vremenom}e se na{a djeca udaljiti od maternjeg jezika, a i od nas samihPi{e: Nejra AVDI^EVI] Foto: Fuad FO^O

70/azra 2011.

AZRAPri~a iz Lukavca Sadeta OSMANOVI]

Kad socijalna radnicakuca u saz

Ni manjeg mjesta, ni vi{e sazli-ja, dobrih izvo|a~a narodnepjesme i organizatora prire-dbi, kao {to je radni~ki Lu-kavac. Ne treba zaboraviti dasu se Lukav~ani drznuli pajo{ 1994. godine, dok je rat

bjesnio po Bosni i Hercegovini svom `estinom,organizirali festival narodne pjesme „Lukavac94“, pa i naredne dvije-tri godine. Vole pjesmu,ali onu pravu, neprolaznu sevdalinku. Zbog ~egaje to tako, niko ne zna, a nije ni va`no. Bitno jeda se pjesma po{tuje i svakom stihu se poklanjadu{a.

Nedavno je u ovom gradu organizirano jo{jedno udru`enje muzi~ara - „Riznica sevdaha“,na ~ijem ~elu je Fikret @igi}, direktor lokalneRTV, a u naju`em rukovodstvu su i svi oni~ijim venama teku note: Mujaga ]osi}, MirsadMusi}, Suad Bekti}, orkestar vodi Abaz Bijedi},~ovjek koji je svojom harmonikom pratio svenajpoznatije pjeva~e na{e zemlje, pa prva i jedina`ena sazlija Sadeta Osmanovi}, s kolegama Sule-jmanom [ari}em, Asimom Muminovi}em,Enverom ^aji}em, Enesom i Esadom Imamo-vi}em. Gdje se ovo dru{tvo na|e, tu je i dobrapjesma.

PPooddrr{{kkaa kkoolleeggaaI tu ni{ta ne bi bilo neobi~nog, da se me|u

provjerenim „vucima“ na sazu nije na{la jednadama - Sadeta Osmanovi}, koja saz ne ispu{ta izruku du`e od trideset godina i kada zasvira i za-pjeva onu meraklijsku „Ah moj Aljo“, publikudi`e na noge.

Po zanimanju je socijalna radnica i zaposlenaje u ovda{njem Centru sa socijalni rad. Zahva-ljuju}i podr{ci kolega i razumijevanju direktora

Kasima Mujki}a, koji joj za nastupe progleda kr-oz prste i opravda odsustvovanje, Sadeta je ve}proputovala mnogo zemalja Evrope, a mo`dauskoro krene i „preko bare“ (ne mislimo na jeze-ro Modrac).

- Ljubav prema muzici, prije svega, prema sa-zu, jako senzibilnom instrumentu, naslijedilasam od djeda Sulje i daid`e Ibrahima, koji susvirali {argije, otac Alija se dru`io s violinom, arahmetli suprug Ismet dobro je svirao gitaru.Uzeh od svakog pomalo i, eto, dogurah do saza,koji je, za razliku od pobrojanih instrumenata,ne{to drugo. U mom muzi~kom doobrazovanjuveliku ulogu je odigrao rahmetli Omer Pobri} u

svom Institutu sevdaha. Slu{ala sam njegove sa-vjete i `ao mi je {to ga nema, da nas i dalje po-dru~ava, da {iri i ~uva sevdalinku kao neprolaznidragulj - ka`e Sadeta.

RRaa~~uunnaarrii ii sseevvddaalliinnkkaaOna se nedavno vratila s jednog gostovanja s

KUD-om „Rudar“ iz Makedonije. Ka`e da Ma-kedonci znaju {ta je saz, pa su je s bine ispratiliaplauzima. Bila je i u [vedskoj, gdje je, tako|er,odli~no primljena. Nije zaboravila ni uspje{nogostovanje u Banjoj Luci, kada je njezine i pje-sme lukava~kih sazlija pomno su{ao visoki pre-dstavnik Valentin Incko.

Stopama svoje majke po{la su i dvojica Sade-tinih sinova. Stariji Fikret je otvorio videoteku„Provizion“ u Lukavcu, a mla|i Nermin, velikije stru~njak u „Microsoftu“ u Americi, gdje je uizdao dva CD-a. Na jednom od njih, uz gitaru(u Miamiju) odsvirao je bosansko kolo.

Sadeta je omiljena osoba kako u muzi~kimkrugovima, tako i u svom kom{iluku. Po~estookupi kom{inice: Besimu, [efiku, Muniru, paim uz saz zasvira, zapjeva i srca im razgali.

azra 2011./71

Pjevanje i sviranje u~ila od djeda, oca, daid`e i supruga. Gostovala u [vedskoj, Makedoniji, Hrvatskoj. Vrijedan ~lan „Riznice sevdaha“ u

Lukavcu, a svirala je i Valentinu Incku u Banjoj LuciTekst i foto: Hasan ^ALI]

Ljubav prema muzici, prije svega, prema sazu,

jako senzibilnom instrumentu,naslijedila sam od djeda Sulje idaid`e Ibrahima, koji su svirali{argije, otac Alija se dru`io s violinom, a rahmetli suprugIsmet dobro je svirao gitaru.

Uzeh od svakog pomalo

“

» S Inckom ilukava~kimsazlijama

» „Microsoftov“ stru~njak:Mla|i sin Nermin nije zaboravio Bosnu i saz

» U Institutu sevdaha s rahmetli Omerom Pobri}em

72/azra 2011.

AZRAVje~nici Vaclav HAVEL

Kada je do{la 1989. idemokratske promjenezahvatile Evropu, Havel

se ponovo uklju~io u revolucionarno djelovanje.

Kao predsjednik organizacije „Civilni forum“, bio je jedan od onih s kojima su

komunisti morali prego-varati. Od 1989. do 1992. bio je

deveti predsjednik^ehoslova~ke,

a od 1993. do 2003. predsjednik ^e{ke

u dva mandataPripremila: Elvedina D@AKMI]

Foto: AFP

Buran

» Bio je simbol borbe za

slobodu i demokraciju

azra 2011./73

Upetak, 22. decembra, u Pra-gu je uz sve dr`avne po~astisahranjen Václav Havel, po-liti~ar i knji`evnik, prvi pre-dsjednik ^e{ke i posljednjipredsjednik ^ehoslova~ke.Umro je u snu, u 76. godini

`ivota, nakon duge i te{ke bolesti. Pored njega,u vikendici u Hráde~ku, u tom trenutku bila jesupruga Dagmar.

Havel je dugo imao problema s disajnim pu-tevima, koje je zadobio ~ame}i u komunisti~kimzatvorima u vrijeme Hladnog rata. Jo{ 1996. go-dine zbog raka plu}a mu je odstranjeno jednoplu}no krilo.

ZZaa{{ttiittnnii zznnaakkKad je u oktobru slavio svoj 75. ro|endan,

bio je vidno iscrpljen, {to je smatrano posljedi-com napornog rada na filmu „Odlazak“, koji jere`irao prema svojoj drami. Stoga je vrijemeuglavnom provodio u svojoj vikendici. Poslje-dnji put Havel je u javnosti vi|en 10. decembra,kad se sastao s dugogodi{njim prijateljem Dalaj-

lamom i primio nagradu slova~ke fondacije JánaLango{a.

Ro|en je u veoma poduzetnoj i intelektualnojporodici. Zbog toga mu je komunisti~ki re`imzabranio da studira. To je razlog za{to je po{aona naukovanje u hemijski labaratorij. Tako|er jedopisno zavr{avao jo{ neke {kole.

Ve} kao tinejd`er objavljivao je drame koje suizvo|ene i donijele mu me|unarodni presti`.Bio je aktivan u~esnik pokreta „Pra{ko prolje}e“1968. godine. Zbog toga je stavljen pod prismo-tru vlasti koje su ga ~esto zlostavljale. Najdu`e jeu zatvoru proveo ~etiri godine.

Kada je do{la 1989. i demokratske promjenezahvatile Evropu, Havel se ponovo uklju~io urevolucionarno djelovanje. Kao predsjednik or-ganizacije „Civilni forum“, bio je jedan od onihs kojima su komunisti morali pregovarati. Od1989. do 1992. bio je deveti predsjednik^ehoslova~ke, a od 1993. do 2003. bio je pre-dsjednik ^e{ke u dva mandata.

Havel je bio jedan od najpoznatijih za{titnih

Iako je Havel uvijek govorio da bi `elio da bude

upam}en kao dramski pisac,svijet ga pamti kao dr`avnika, aprije svega neumornog borca za

ljudska prava i politiku koja moral ne gura na margine

“

`ivot i tihi odlazak

» S Olgom je bio u brakudu`e od 30 godina

» Terijer Gyula dar je od ma|arskog premijera Gyula Horna»

znakova ^e{ke u svijetu, priznat kao simbol bor-be za slobodu i demokraciju i kao borac za poli-tiku utemeljenu na po{tenju i moralu. Zbog svo-jih stavova ~esto je dolazio u sukobe s ~e{kimpoliti~arima, posebno sa sada{njim predsjedni-kom Václavom Klausom. Uprkos visokojdr`avni~koj funkciji, zadr`ao je pristupa~nost ijednostavnost, pa je smatran idealnim {efom je-dne srednjoevropske dr`ave. Havel je bio me|urijetkim ~e{kim politi~arima koji su razumjeli {tase devedesetih godina doga|alo u biv{oj Jugosla-viji. Bio je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine iizuzetno je po{tivao na{eg prvog predsjednika,rahmetli Aliju Izetbegovi}a.

Ostat }e zapam}en po izjavi kojom je na-gla{avao da istina i ljubav moraju prevagnutinad la`ima i mr`njom.

DDvvaa bbrraakkaa@enio se dva puta. Prva supruga Olga nije se

svi|ala njegovoj majci, jer je potjecala iz„obi~ne“, radni~ke porodice. To nije utjecalo nanjegovu ljubav prema Olgi. Vjen~ali su se 1964.godine.

Ona je bila prva osoba koja je mogla pro~itatisve {to je napisao. Pisma koja joj je slao iz zatvo-ra kasnije su objavljena u knjizi „Pisma Olgi“.Kazao je da je ona bila njegov spas u tim te{kim

Kad je u oktobru slavio svoj 75. ro|endan, bio jevidno iscrpljen, {to je smatranoposljedicom napornog rada nafilmu „Odlazak“, koji je re`irao

prema svojoj drami

“

74/azra 2011.

» U ^e{koj je ovih dana zavladala nesta{icasvije}a, jer su svi gra|ani `eljeli zapalitibarem jednu u ~ast prvog predsjednika

» Dagmar je bila njegova druga supruga

» Bio je cijenjensvuda u svijetu

»

azra 2011./75

trenucima. Ova pisma su bila strogo cenzuriranaod zatvorskih vlasti, pa se u njima rijetko moguprona}i oni pravi izljevi nje`nosti. Olga je i uo~ima ~e{kog naroda bila slavljena kao svetica.

Godine 1994. dijagnosticiran joj je karcinom.Pro{la je kemoterapiju i na trenutak se ~inilo da }e

ozdraviti. Me|utim, godinu kasnije njeno stanje sepogor{alo i umrla je u januaru 1996. godine. Va-clav je bio pored nje do posljednjeg trenutka.

Drugi put se o`enio 20 godina mla|om glu-micom, danas poznatom kao Dagmar Havlova.U~inio je to samo godinu nakon Olgine smrti,

{to je u ~e{koj javnosti ocijenjeno kao lo{, preura-njen potez. Ipak, Dagmar je uz njega bila u na-jte`im trenucima. Strastvenom pu{a~u Havelu je,naime, 1996. godine dijagnosticiran karcinomplu}a. Nakon operacije se nakratko osje}ao bolje,da bi se s vremenom njegovo stanje opet po-gor{alo, {to se vidi na posljednjim fotografijama.

Iza sebe nije ostavio potomstvo, ali jeste mno-go istinskih po{tovatelja. Iako je Havel uvijekgovorio da bi `elio da bude upam}en kao dra-mski pisac, svijet ga pamti kao dr`avnika, a prijesvega neumornog borca za ljudska prava i politi-ku koja moral ne gura na margine.

- Pro`ivio sam buran `ivot, interesantno, ava-nturisti~ki, iako sam ja sam ~ovjek koji sukobe iavanture izbjegava - kazao je jednom prilikomHavel.

» Iz porodi~nog albuma: Vaclav smla|im bratomIvanom

» Dalai-lama mu je bio veliki

prijatelj

» Sa suprugom Dagmar i bra~nim parom Clinton u Washingtonu 1997. godine

AZRAMetro

U dru{tvu Paris Hilton je upotpunila prepra-zni~nu atmoseru nezaobilaznom kupovinom, sasestrom Nicky i jo{ dvoje prijatelja. Svi su seizuzetno dobro zabavljali i bili veseli. Hilton niovog puta nije odustala od omiljene, roze boje,koja karakterizira njenu li~nost. Poznata je pomanjku stila, {to je dokazala i ovom prilikom.Sve u svemu, primjetno je da se dobro provela.

76/azra 2011.

» Paris Hilton : U susret sestri Nicky i prijateljima

» Paris se s prijateljimagromoglasno smijala

Pokloni zapraznike Ne-kad najdomi-nantnijiko{arka{ svi-jeta, Shaqui-lle O’Neal, sasvojih {esterodjece iza{aoje u kupovi-nu, gdje jesvako od dje-ce dobilone{to za pra-znike. Centar„Boston Ce-lticsa Shaqui-lle“, O’Neal(39) spremase zaklju~itisvoju velikuko{arka{kukarijeru na-kon sezone ukojoj je imaoveliki brojozljeda. Ko-{arka{ je na-javio da ide upenziju, aNBA ligu }enapustiti kao{esti najboljistrijelac svihvremena.

» O’Neal je iza{ao izku}e s dvoje djece...

» ...a zatim im sepridru`ilo jo{ ~etvero

» Svi su zadovoljni

iza{li iz shopping

centra

Obilazak shopping centara Glumac Sylve-ster Stallone je sa suprugom Jennifer Flavinobi{ao nekoliko shopping centara u Los Angele-su, nakon ~ega je par djelovao poprili~no umor-no. Jennifer je djelovala ljutito, dok je Stallonevi{e puta uputio osmijeh fotografima. Glumacje ovog mjeseca donirao Smithsonianovom na-cionalnom muzeju ameri~ke povijesti rekviziteiz serijala filmova „Rocky“. Me|u zanimljivosti-ma su boksa~ki ogrta~ iz prvog nastavka filma,koji je dobio i „Oscara“, boksa~ke rukavice izdrugog dijela, te kratke hla~ice s uzorkom ame-ri~ke zastave iz tre}eg. Rekviziti }e biti izlo`enina izlo`bi „Blaga ameri~ke povijesti“.

» Sylvester Stalone:

Namrgo|en i ljut...

» ...ili ipak ne...

Nova ljubav? Mlada ameri~ka glumi-ca i pjeva~ica Ashley Tisdale oti{la je naru~ak s prijateljem, u dnevnom, opu{te-nom odjevnom izdanju. Izuzetno dobroraspolo`ena Ashley se nije mogla su-zdr`ati od smijeha, pa je usta prekrilarukavom od majice. Iako je nedavno ra-skinula vezu s dugogodi{njim momkomScottom Speerom, ~ini se da se Tisdaleve} oporavila i da je mo`da ve} na{lanovog partnera.

azra 2011./77

» Vrlo raspolo`enaAshley smijala

se s nepoznatimmu{karcem...

» ...i do{aptavala...

» ...a zatim je samaoti{la u kupovinu...

78/azra 2011.

Dom u New Yorku Muzi~arka Courtney Lovemogla bi ostati bez svog doma u New Yorku.Courtney tamo iznajmljuje luksuznu nekretni-nu, a vlasnica Donna Lyon je optu`uje da jojduguje oko 50.000 dolara stanarine te da jeuni{tila pola ku}e. Izjavila je da je Love uni{tilainterijer svojim posterima poljepljenim po zido-vima, kao i crte`ima. Jedan od uvjeta za uselje-nje bio je da se u stanu ni{ta ne mijenja. Donnaje podigla i tu`bu protiv nje i tra`i da joj nado-knadi svu {tetu kao i iznos stanarine, te da seiseli, iako im ugovor o najmu jo{ nije istekao.Courtney nije prisustvovala sudskom saslu{anju,nego ju je zastupao advokat.

» Problemati~na rokerka » Zgrada u kojoj `ivi Courtney

AZRAMetroLijepa glu-

mica VanesaHudgens ima-la je vrlo na-poran dan uBeverly Hillsu.Ujutru jeoti{la u ko-zmeti~kom ce-ntru, a ostatakdana provela jeu kupovini.Glumica je bi-la zadovoljnanakon izlaskaiz shopping ce-ntra, jer je, vje-rovatno, kupilasve {to je zami-slila. Crnokosaglumica neda-vno je tetovira-la leptiri}a nalijevoj strani vr-ata, {to se odli-~no sla`e s nje-nim novimimid`em.

» Djelovala jeposti|enom nakon izlaskaiz trgova~kog centra

» U torbi prepunoj stvari bilo jete{ko prona}i klju~ od auta

Selidba Chaz Bonoje, nakon {to je preki-nuo zaruke s djevo-jkom Jennifer Eliom, skojom je u vezi bio 12godina, odlu~io napu-stiti ku}u u kojem su`ivjeli. Ina~e, ku}a je uvlasni{tvu Cher, ali bu-du}i da Jenifer nemagdje da ode, on je po-stupio kao pravi d`entl-men i dao joj vremenadok se ne sna|e. Na-kon raskida, objavili suda su ostali u dobrimodnosima, a ovo jenajbolji dokaz.

» Chaz je jedva nosiote{ke kofere

» U selidbi mu

je pomagala,

sada ve} biv{a,

djevojka Jennifer

azra 2011./79

» Prepuni gepek

» Pomno je birala poklone

U prodavnici igra~aka Je-ssica Alba je privodila krajuprazni~nu kupovinu, pa jeoti{la u lokalnu prodavnicuigra~aka s mla|om k}erkicomHeaven. Kao poklon za po-slu{nost u proteklom periodu,odlu~ila je kupiti Honor barbiauti}. Nakon kupovine gepek jebio prepun igra~aka, kojima }ese dvije preslatke djevoj~ice sigu-rno obradovati.

» Radnik tr`nog

centra pomogao

je Jessici

» Courtney Love: bez komentara

MIR

OSLA

V M

ARKO

VINO

VI]

azra 2011./81

RJE[ENJE 1 ANINA, MONIKA BELU^I, AMOK, ERMILUK, TI, IGLU, ZADA,AMARENA, RASKORAK, FUTURIZAM, VELIKO, EB, MIRAZ, LIM,REKAZA, IZOLA, ARA, ATIJA, IL, [ALAMIJA, ISA

RJE[ENJE 2 LASLO, ANTIKOMUNIST, [, ALA, OSORNO, VOK, PO[K, LIR,LINDA HAMILTON, TO, ITEA, ATO, TAKULIN, PIRS BROSNAN, AR,KEA, TARIM, RABAT, JANICA, IZOLATORI, AK

IZAZIVA^VRSTA

TIBETANSKOGMANASTIRA

BESPLATNEKUHINJE UZ

D@AMIJE(TURC.)

MONDAY (SKR.) AUTOOZN.ANKONE

USITNITIDROBLJENJEM

LATINSKO M. IME

LJUBI^AST,TAMNOCRVEN

(TURC.)INAD, INAT

IME VI[E KRALJEVAPERGAMA

PRIRODNOPODIZANJE

NIVOA MORA

BRKLJA,PREGRADA

[PANSKOM. IME

NAREDBA PSUDA DONESE

ULOV

DR@AVA NAJUGU ARABIJE

GLASILO ITALIJAN.

KOMUNISTA

@. IME, ZORA,ZORICA

[AV PRIZAVARIVANJU

SIMBOL URANA

EVROPSKAOTO^NADR@AVA

DECILITAR(SKR.)

OMER LIVNJAK

[PAJZ,SMO^NICA

GLAVNI SASTOJAK

KO[TANE SR@I(GR^.)

JAVNI PISAR,BILJE@NIK IMATI ZNANJE OZNAKA

ENERGIJE

UTVR\ENAPRISTOJBA

TARIFA

ST. GR^KIDIDAKTI^KI

PJESNIK

^ILEANSKITENISER,MARCELO

D@ENIFER ANISTON

PRASTANOVNIKPOTISJA

GLUMICA SASLIKE

AUSTRIJA

ADISIN IMENJAK

VRSTA ST.MUZI^KOG

AUTOMATSKOGINSTRUMENTA

TRO[AN, RU[EVAN (TURC.)

IME ST. MUZI^ARA^ARLSA

LI^NA ZAMJENICA

BRODSKI JARBOL

NENSI SINATRA

SULTANOVANAREDBA(TURC.)

ALEN DELON

POIGRAVANJE,POSKAKIVANJEKONJA U HODU

PISMENAPOTVRDA,

ATEST

AMPER

VODENI VRTLOG

NEPER

ST. BEOGR.GLUMICA, EVA

MUZI^KI NAPJEV

VLADAR(GR^.)

GLUMAC SA SLIKE

DIO OPTI^KOGINSTRUMENTA

BORACKARATEA

EUROPEANBARR

ASSOCIATION(SKR.)

SKRIVEN,TAJANSTVEN

U^INITI [TORASKLIMANIM

NAKAZA,RUGOBA(TURC.)

LI^NA ZAMJENICA

STARIJAHRVATSKA

MISICA

ROMAN EMILAZOLE

VRSTABAR[UNA(FRANC.)

IME ST. GLUMCA O’NILA

GRAD I LUKA UJORDANU

STAROEGI-PATSKI PISAC

OBLIK M.IMENA JURE

SINE ANNO(SKR.)

AUTOOZN.ANKONE

HEBREJSKINAZIV ZA BOGA

KLUBLIJE^ENIH

ALKOHOLI^ARA(SKR.)

ANGSTREM

VRSTA ANTI-LOPE (MN.)

VRSTA,RAZRED

STANOVNIKLACIJA

SUDJELOVATI U BERBI

AUTOOZN.RIJEKE VRSTA PLINA

IME FOLKPJEVA^AMIRI]A

IGLA ZA MIKROBIOLO[KE

UZORKE

KRLE@INADRAMA

@IVOTINJSKIPOROD, OKOT

VELIKI ZANOS,USHI]ENJE

(ENGL.)

RIJEKA UALBANIJI

OSOBINANE^EG [TO JE

BREMENITO

IRAKOV SUSJED

PRVI SAMOGLASNIK

U^ENJE SPIRITISTA

HROMATSKPOVI[EN TON „A“

BUALAST, LUCKAST (NJEM.)

EFEKTNA POBJEDA U [AHU

VRA^ARAPUSTINJA U

^ILEU

IVICA KOSTELI]

AMPER

IME GLUMCAPA]INA

SIMBOL LITIJA

PRVI PRIJEVODBIBLIJE NALAT. JEZIK

TONA

SKRIVEN, PRITAJEN(POKR.)

AUSTRIJA

^OVJEKASTENI^NE

GRA\E

VRSTA MINERALA

LONGUSSINGILI (SKR.)

AZRARazonoda

azra 2011./83

Vrijeme je zaJarce

Priprema: Hedija MEHMEDI]

Ljubav: Mnogo je lak{e ako znate {ta `elite.Pona{ajte se u skladu sa svojim osje}anjima.Postoji naklonost osobe koja vas zanima.Posao: Mogu}e su male te{ko}e. Neke oso-be ne}e vam biti sklone. Poku{at }e vas na-dmudriti ili oduzeti ne{to {to vam pripada.Zdravlje: Opustite se i u`ivajte.

OVAN 21.III - 20.IV

Ljubav: Tokom cijele sedmice u`ivat }eteu provodu. Tra`ite pa`nju, odobravanje ikomplimente, pogotovo od partnera.Posao: Izbjegavate odgovornost, `elitevi{e vremena za hobi. Samo, nemojte za-postaviti ne{to va`no, a posvetiti se nebi-tnim poslovima.Zdravlje: San tjera lo{e raspolo`enje.

BIK 21.IV - 22.V

Ljubav: Nedostaje vam strpljenja u vezi.@elite ciljeve ostvariti odmah i sada.^udno, ali ne mo`ete pobje}i ni od izlje-va ljubomore.Posao: Va{e poslovanje ovisi i o drugimljudima. O~ekujete odgovore na va`napitanja, rje{enje kredita ili nasljedstva.Zdravlje: Brige se vide i na licu.

BLIZANCI 23.V - 22.VI

Ljubav: I nepozvani se petljaju u va{uintimu. Ne tra`ite savjete od pogre{nihosoba. Ote`ana je komunikacija s partne-rom.Posao: Va{i interesi raspr{eni su na vi{estrana. Mo`ete mnogo po~eti, malo za-vr{iti, a u `urbi previdjeti va`ne ~injenice.Zdravlje: Nemirni ste i znati`eljni.

RAK 23.VI - 22.VII

Ljubav: Razum je potisnut, a osje}anja uzbu-rkana. Rado ste vi|eni u svakom dru{tvu.Unosite pozitivne promjene u svoj `ivot.Posao: Va{ najve}i neprijatelj je brzopletost.Ipak, put prema napretku vam je otvoren.Ne budite megaloman, smanjite o~ekivanja.Zdravlje: Oslobodite se nervoze.

LAV 23.VII - 22.VIII

Ljubav: Neobi~no za vas, ali nerazumnoodlu~ujete. Ljuti ste zbog egoizma volje-ne osobe. Ako je veza nestabilna, mogu}aje kriza.Posao: Ne donosite nagle odluke. Previ{ese isti~ete, na ne ba{ simpati~an na~in. Uisto vrijeme, veoma ste efikasni.Zdravlje: Vodite ra~una o energiji.

DJEVICA 23.VIII - 22.IX

Ljubav: @elite ljubav, ali kao niste potpu-no spremni za ne{to ozbiljnije. Naime,bojite se da vas partner mo`e razo~arati.Posao: Najbolje rezultate ostvarujete upartnerstvu ili timskom radu. Realizirat}ete planirano i obavite veoma va`an ra-zgovor.Zdravlje: Pri~ljivi ste, dru`eljubivi, zdravi.

VAGA 23.IX - 22.X

Ljubav: U sve ste boljoj formi. Napokonvam je krenulo. Pripremite se na pove}aninteres vi{e osoba, uzbu|enja i flert.Posao: Iskoristite dobro sedmicu. Istakni-te se znanjem, nametnite se nadre|enimai budite borbeniji. Slijede sjajni rezultati.Zdravlje: Treba vam fizi~ka aktivnost.

[KORPIJA 23.X - 22.XI

Ljubav: Ovo je intenzivna sedmica. Zavodlji-vi ste, voljena osoba te{ko odolijeva va{im~arima. Primit }ete mnogo komplimenata.Posao: Komunikativni ste i racionalni, pose-bno u poslovima koji zahtijevaju koncentra-ciju i spretnost. Uspje{no rje{avate te{ko}e.Zdravlje: Pove}ava se apetit.

STRIJELAC 23.XI - 22.XII

Ljubav: Raspolo`enje je sve vedrije. To }esigurno pobolj{ati va{ odnos s partnerom.Ispravit }ete neke gre{ke iz pro{losti.Posao: Nedostaje vam koncentracije istrpljenja, a posla je i previ{e. Nerviratese zbog lo{e organizacije i nepredvi|enihokolnosti.Zdravlje: Odbacite brige.

JARAC 23.XII - 21.I

VODOLIJA 22.I - 19.II

RIBE 20.II - 20.III

Deniz CAKIR, jedna izplejade mladih,uspje{nih glumicakoja je, zahvaljuju}isapunicama, slavustekla i van svojedomovine Turske, akoja je na{oj publicinajpoznatija po ulozi Ferhu-nde u seriji „Kad li{}e pada“,kao prava pripadnice znaka Ja-rac (31. XII 1982.), ta~na je,oprezna, ali izuzetno korektna.Ova talentirana mlada dama,za koju se pi{e i da je u vezi sastarijom kolegom, ina~e je-dnim od najmo}nijih i najbo-gatijih ljudi u Turskoj Hali-lom Ergunom (Djevica, gluminjenog svekra Ali Riza-beja uistoj seriji) veliki je {armer. Op{irniji hhoroskop oove ii jjo{ nnizvelikih zzvijezda, zzanimljive tte-me tte oovosezonske aastro-pprogno-ze zza ssve zznakove mmo`ete nna}i uuna{em sspecijalnom iizdanju -„Horoskop zzima“!Mel GIBSON, jednood najve}ih glu-ma~kih imenadana{njice, kojipa`nju javnostiskre}e i svojimprivatnim `ivo-tom, zaista je za-ljubljenik svogaposla. Radoholik je, veomaozbiljan u poslu i svojim oba-vezama. Tako|er, voli va`neodluke da donosi potpunosam. Pun je uvijek novih,svje`ih ideja, a njegov Sun~evznak Jarac (3. I 1956.) utje~ena to da su posebno jaki njego-va samodisciplina i prodornost.Istina, poput prave zvijezdesklon je i teatralnosti, stalo muje do dru{tvenog statusa, pre-sti`a. U zrelom stvarala~komdobu, jo{ vi{e je u njemu prora-dio racionalni, „trgova~ki“ Jarac. Kaliopi BUKLE, fa-ntasti~na makedo-nska pjeva~ica, pre-dstavnica svoje ze-mlje na„Eurosongu 2012“u Azerbejd`anu,itekako zna dau`iva u rezultatima koje posti-gne, tako da zadovoljstvo i nekrije, ali kada je apsolutno isama sigurna da je uradila svekako je `eljela i zamislila. Kaokod ve}ine osoba ro|enih uJarcu (28. XII 1966.), njeneambicije imaju pokri}e - uznanju, snala`ljivosti, obrazo-vanju. Op{irniji horoskop ove, i jo{niz velikih zvijezda, zanimljiveteme i godi{nje astro-prognozeza sve znakove mo`ete na}i una{em specijalnom izdanju -„Godi{nji horoskop 2012.“!

Posve}enostkarijeri

Za osobe ro|ene u ovom znaku~esto se ka`e da su pravi „manijaci“kad je rije~ o poslu. Zato, obi~no,imate te{ko}a da, tu i tamo, okrene-te le|a obavezama i opustite se, a tobi svakako trebalo da u~inite. Nesamo da }ete tako dobiti nove ideje,ve} je po`eljno da vi{e vremena pr-ovodite sa svojim bli`njima.

Na|ite vremena za igru. Naime, umla|im danima, toliko ste opsjednutiusponom u karijeri, da zaboravljatena sve drugo. Me|utim, kada za|eteu zrelije doba, postajete mnogodru{tveniji i vi{e se okre}ete ljudima izabavi. Kao da `elite nadoknaditi pro-pu{teno. Za vas je posao ne{to neo-bi~no va`no i zato vas svaka nepravdana poslu duboko povre|uje.

Toliko ste orijentirani na svojcilj da vam je te{ko da se emoti-vno distancirate od posla. Zato semorate potruditi da unesete ve}uravnote`u u `ivot, tako {to }ete sevi{e okrenuti nekim drugim akti-vnostima, kao {to su hobi, sport,porodica, putovanja.

Jo{ ne{to kod vas mo`e izazvatistres - va{a {krtost. Te{ko seodlu~ujete da tro{ite svoju te{koste~enu imovinu. Morali biste seodlu~iti da u`ivate u plodovimasvoga rada i da ih velikodu{no po-dijelite s drugima. Dare`ljivost jeosobina koja se kod Jarca te{konalazi, naro~ito u mladosti.

^injenica da previ{e vremena pro-vodite na poslu, mo`e kod vas izazva-ti melanholi~na i depresivna stanja.Teret odgovornosti koji preuzimatena sebe mo`e vam postati prete`ak.Previ{e nagla{avate autoritet, a nedo-voljno vrijednosti onog humanog.

Ponekad te`ite nadmo}nosti kaone~emu {to je svrha sama po sebi. Izato je tako te{ko objasniti va{emotive drugima, koji usvajaju po-tpuno drugu skalu vrijednosti. Dr-ugima izgledate previ{e rezerviranoi daleko, pa morate na}i malo vre-mena za sebe, za relaksaciju i ra-zmi{ljanje. Potrudite se da saslu{atedruge i njihove probleme.

Ljubav: Ne razmi{ljate o pro{losti, dru-ga~ije pristupate trenutnoj situaciji. Mo-gu}e je da u~vrstite vezu s osobom kojuvolite.Posao: Treba vam predah od obaveza iosoba koje svakodnevno susre}ete. Moguvas zbuniti neke informacije ili brojke. Zdravlje: Osje}ate potrebu za odmorom.

Ljubav: Va{a osje}anja sve su intenzivni-ja. Ne pristajete na polovi~na rje{enja.Nerijetko, balansirate izme|u ljubavi ibijega. Posao: Iskoristite pravu plimu energije.Do{ao je trenutak da prihvatite dodatniposao i tako pove}ate svoje prihode. Zdravlje: Nervoza rezultira glavoboljom.

Poznati suprepoznajte se

AZRAHoroskop

84/azra 2011.

AZRAArte (i) fakti Faruk [EHI]

Protekle sedmice promoviran je ro-man „Knjiga o Uni“ Faruka[ehi}a, peta po redu njegova knji-ga. Ranije su objavljene: „Pjesme unastajanju“, „Hit depo“,„Transsarajevo“ i „Pod pritiskom“,koja je i nagra|ivana. Ro|eni

Bi{}anin koji je odrastao u Bosanskoj Krupi uovom svom prvom romanu vra}a se svojoj rijeciUni. Radi se o ratnom veteranu i, kako za njegaka`u, pjesniku u nastajanju koji }e nekoliko satiprovesti pod hipnozom, a poslije }e sve to {to jerekao hipnotizeru zapisati i od toga napravitiknjigu.

- Ne smijem roman previ{e pribli`iti ~itatelji-ma, jer onda se ne}e ba{ najbolje vidjeti ono {tosam naumio. Te{ko mi je opisati ovu knjigu, jersam je pisao na jedan slo`en na~in, mada njenafabula mo`e stati u dvije-tri re~enice. Njena sa-dr`ina je vi{eslojna. To jeste i knjiga o Uni, ogradu na njoj, Bosanskoj Krupi, mada to mo`ebiti bilo koji drugi grad na rijeci. Bitno je da jerijeka koja prolazi kroz grad bistra i lijepa. To jei hronika grada, koji svakih pedeset godina imatu`nu sudbinu da bude zapaljen, {to je, naravno,metafora sudbine koja se de{ava cijeloj na{oj ze-mlji i {ire. Ima tu jo{ dosta drugih, manjih temai motiva.

Pisali sste ppoeziju ii ppri~e. DDa lli jje oovo VVa{ pprviroman?

- Jeste, ovo je moj prvi roman, mada bih ja iknjigu „Pod pritiskom“ mogao nazvati roma-nom, kao {to su ga neki kriti~ari i ~itaoci i shva-tili. Ovo jeste vi{e roman nego {to je to „Pod pr-itiskom“, jer je ovdje forma - okvir, koji sve dr`ina okupu, puno izra`eniji i ~vr{}i.

Va`no je stare ze~eve nau~iti novim trikovima, kako je rekao jedan kriti~ar, a janastojim nove ze~eve nau~iti novim trikovima. Roman je vi{eslojan, knjiga je oUni, ali i hronika mog grada, koji svakih pedeset godina bude spaljen, {to je

metafora onog {to se de{ava na{oj zemljiPi{e: D`emka KARA^A

Knji`evnost o ratu nije

Ne{to manje od sedam godina sam pisao ovaj roman.Prvih nekoliko godina pisanjasam lutao, knjiga je visila u

zraku, nisam je mogao upravitika nekom jasnom cilju. Htio sam

pobje}i od sebe, od pisanja onezahvalnim i bolnim temama,

sve dok nisam shvatio da ba{ otome trebam pisati

“

azra 2011./85

Koliko ddugo jje nnastajao?- Dosta dugo, ne{to manje od sedam godina.

Prvih nekoliko godina pisanja sam lutao, i knji-ga je visila u zraku, nisam je mogao upraviti kanekom jasnom cilju. Htio sam pobje}i od sebe,od svog pisanja o nezahvalnim i bolnim tema-ma. Dok god je taj moj otpor postojao, ovaknjiga je bila u nekoj vrsti limba. Kada sam ko-na~no shvatio da moram pisati ono {to najvi{eosje}am u sebi, bez obzira na pritiske sredine ko-ja ka`e da je knji`evnost o ratu i njegovim po-sljedicama deplasirana pri~a. Nije i nikad ne}ebiti. Va`no je znati „stare ze~eve“ natjerati daizvode nove trikove, kako je jedan kriti~ar napi-sao za knjigu „Ogor~enost“ Philipa Rotha. Menije bila `elja da nove ze~eve nau~im novim triko-vima. Zato je ova knjiga druk~ija od moje proze.Pisao sam je jer nisam imao drugog izbora, jerne vjerujem u la`nu literaturu. Ako sam „Podpritiskom“ pisao u transu, „Knjigu o Uni“ sampisao sporije i koristio sam druk~ije pristupe sa-mom pisanju. U mnogim njenim dijelovima ovuknjigu sam prvo sanjao, pa onda to pretvarao uliteraturu, jer je svijet kojeg sam htio opisati ne-stao, izgorio, a u memoriji, u snu sam ga mogaoponovo konstruisati, detalj po detalj.

Po nnazivu rromana, mmo`emo zzaklju~iti dda ssevra}ate UUni. KKoliko sse zzapravo ~~esto uu `̀ivotuvra}ate kkraji{koj lljepotici, mmislima, uu ssvojim ddjeli-ma, aali ii ffizi~ki?

- De{ava mi se da potpuno zaboravim naUnu i grad iz kojeg sam. I onda mi se desi dapri ponovnom dolasku na Unu znam samo sta-jati kraj rijeke i gledati njenu boju, snagu, brzi-nu, dubinu. Gledam ribe i patke, vodenu travu,sedru i pijesak na dnu. Una je potpuno provi-dna rijeka i njen svijet je vidljiv kao malo kojidrugi. Volio samo tako stajati kraj rijeke i gleda-ti u vodu. To je kao neka vrsta religije i nju na-jbolje razumiju ljudi odrasli kraj vode, na vodi.

^esto mmo`emo ppro~itati kkako VVas kknji`evni kkri-ti~ari nnazivaju nnajdarovitijim mmla|im ppiscem nnapodru~ju bbiv{e JJugoslavije. IImponuje lli VVam tto?

- Na pohvale navikne{ kao i na sve drugo {tonosi ovaj posao. Pohvale gode, ali najvolim onekoje dobijam od ~italaca. Kriti~ari me manje za-nimaju. Bitno mi je da knjiga ima svoj tajni`ivot, a to se ne mo`e izmjeriti jeftinim kriti~ar-skim frazama. I uvijek mi je nezgodno sjediti navlastitoj promociji i slu{ati kako te neko ukiva uzvijezde. Taj osje}aj je neugodan i neprirodan.

Faruk jje ii ppisac ii nnovinar? KKako sste sspojili ttodvoje?

- Vrlo lako: jedno vu~e drugo. Radi se o pisa-nju na dva razli~ita nivoa. Kad pi{em knjiguimam jednu sklopku na sljepoo~nici i onda jepritisnem. Imam i onu drugu, koju koristim zanovine. To je kao atletika, radi se o tr~anju, alina razli~ite staze i razli~it na~in. Pisanje

knji`evnosti je bli`e maratonu. Dugom, iscrplju-ju}em tr~anju.

Zbog ~~ega sste sse oodlu~ili zza nnovinarstvo? DDa llizbog ttoga {{to kkao ppisac nne zzara|ujete ddovoljno nno-vca?

- Kao pisac niko u BiH ne mo`e pre`ivjeti,barem da plati sve mjese~ne ra~une. Mene sunakon knjige „Hit depo“, a to je bilo u aprilu2003. pozvali da pi{em za novine i tako sampostao kolumnista i reporter. I danas se bavimtime.

Pripadate mmla|oj ggeneraciji ppisaca, kkoji uu nna{ojzemlji nnisu bba{ uu zzavidnoj ppoziciji. JJednii ~~itajuva{e kknjige, aa ddrugi vvas ((mislim oop}enito) iignorira-ju ggovore}i kkako „„ne vvole ~~itati“ ddoma}e ppisce. KKa-ko sse VVi kkao ppisac oosje}ate uu oovoj zzemlji?

- Ne znam kako bih odgovorio na ovo pita-nje, a da ne bude neko kukanje. Najbolje seosje}am kada zaboravim da sam pisac. Kada{eta{ gradom i vidi{ kako te neko pozdravlja mi-mikom lica, a ti se ~udi{ otkud te ta osoba po-znaje. Biti pisac ovdje je bolje nego raditi za ka-som u nekom supermarketu, ali ne puno boljeod tog monetarnog statusa. Imam tu sre}u daljudi tra`e moje tekstove, tako da stalno pi{emza neke publikacije, zbornike, a to se solidnopla}a. Tako|er puno putujem izvan samog Ba-lkana, iaknjige mi se prevode na druge jezike i

tu uvijek zaka~ite neki honorar. O tom ignorisa-nju nemam mi{ljenje. Svako ima svoje problemei poglede na `ivot. „Neko voli crack, a neko bur-ek“.

Bili sste ppripadnik AArmije BBiH ii jjednom sstete{ko rranjeni. DDa lli sste nnakon rrata rrazmi{ljali ooodlasku iiz oove zzemlje?

- Jesam, bezbroj puta, ali me uvijek sprije~i to{to mi se ne da iznova kretati od nule, privikava-ti se na novi grad, ljude, novi jezik. Jo{ uvijeksanjam odlazak, {to me podsje}a na ratna sasta-janja svakog prolje}a u jednom kafi}u pred odla-zak na rati{te. Ma{tali smo o tome kako }emonapraviti grupu probranih ljudi i pje{ke se zapu-titi kroz teritoriju tzv. SAO Krajine prema Kar-lovcu, koji je za nas bio pojam slobodne teritori-je, jer je bio jako blizu ratnog Okruga Biha}. A,opet, to je bilo samo ma{tanje, san koji ti omo-gu}ava da izdr`i{ najgore trenutke. Telegramskire~eno: ranjen jednom, bio pripadnik 5. korpusaArmije BiH.

Koji ssu VVa{i pplanovi kkada jje uu ppitanjuknji`evnost, rrazmi{ljate lli vve} oo nnovom ddjelu?

- Ne razmi{ljam, jer mi je ova knjiga jo{svje`a. Nakon nekog vremena }u vjerovatnopo~eti razmi{ljati. Zapravo, ~ekam da me ne{toiz ove knjige uputi u nekom novom smjeru, kao{to mi se znalo de{avati sa prija{njim knjigama.To mo`e biti jedan nebitan detalj ili sitni puto-kaz, kojeg trenutno ne vidim.

Za kkraj, kkako iizgleda jjedan VVa{ rradni ddan?- Moj spisateljski radni dan izgleda ovako: pi-

sanje od 09-12 sati ujutro. To uklju~uje sjedenjeza laptopom i gledanje u ekran i ukucavanje slo-va, rije~i, re~enica u ekran. Onda izlazak me|uljude na kafu i razgovor. I opet pisanje, dok trajekoncentracija. Nakon toga se mo`e ~itati i ispra-vljati napisano. Sutradan opet ispo~etka. Pisanje,~itanje i ispravljanje napisanog. Izgleda popri-li~no rutinski ovaj proces pisanja. Da bi on biomogu}, tu je `ivot sam. Ne mogu zamisliti svojepisanje bez `ivljenja punom snagom, bez potpu-nog u~e{}a u `ivotu, kakav god on bio.

deplasirana

Biti pisac ovdje je bolje nego raditi za kasom

u nekom supermarketu, ali nepuno bolje od tog monetarnogstatusa. Imam tu sre}u da ljudi

tra`e moje tekstove, tako da stalno pi{em za neke publikacije, zbornike, a to

se solidno pla}a

“

» Jedan od najboljih mladihpisaca potpisuje knjigu

AZRAParty Zone

86/azra 2011.

Bug

ojno

Otvoren „Dijamant club“ Multifunkcionalni ugostiteljski objekt „Dijamantclub“ otvoren je proteklog vikenda u Bugojnu, na mjestu biv{eg hotela„Kalin“. Na otvaranju pred vi{e od tri hiljade posjetilaca nastupili su DonaAres, Mile Kiti}, te DJ-evi iz Regiona. Klub je zvani~no otvorio grado-na~elnik Bugojna Hasan Ajkuni}, koji se tom prilikom zahvalio vlasniku Elvi-ru [ehi}u za veoma hrabar privredni puduhvat.Bugojanac [ehi} ve} rukovodi i„Diamond Club Wienna“ u Be~u.

- Moj partner Emir Gafurovi} i ja odlu~ili smo se na investiciju ve}u od mi-lion maraka u ovaj objekt u nadi da svojim sugra|anima priu{timo mjesto za~itav niz aktivnosti (diskoteka, svadbeni salon, prezentacije, izlo`be, modne re-vije, itd.), a radimo i na osposobljavanju dje~ije igraonice i vrti}a - poru~io je[ehi}, koji je ovaj objekt obnovio za samo 60 dana, a gdje }e za Novu godinunastupati MC Stojan i Goga Sekuli}, a dan kasnije Stoja. J. Had`i}

» Interijer„Dijamant cluba“

» Gradona~elnikBugojna Hasan Ajkuni} i Mirsad Ibri}

» VlasnikElvir [ehi}

na otvaranju

» Donna Ares i Mile Kiti}

» Odli~an nastup u Bugojnu

» Vole gaBugojanci

azra 2011./87

Zdravlje na prvom mjestu U restoranu „Nanina kuhinja“ odr`ana jepromocija spota za duetsku pjesmu „Korak po korak“ Nihada Volode-ra Nodiva i Harija Vare{anovi}a. Autorska kompozicija Nodiva ekrani-zirana je u prostorijama firme „Pretis“ i prelijepom ambijentu hotela„Bristol“. Gitarist grupe „Hari Mata Hari“, koji je nedavno po~eo i so-listi~ku karijeru, pjesmu je napisao u trenutku gubitka ~lana porodice.To ga je upravo navelo da snimi pjesmu koja }e publici skrenutipa`nju na va`nost zdravlja, pa je na kraju i poru~io da svakog dana po-ku{amo odvojiti malo vremena za sebe. Tako|er, istakao je koliko tre-bamo biti odgovorni prema onima koji nas vole. Njegova saradnja sHarijem nije do{la slu~ajno, jer je upravo on bio Nihadova prijateljskapodr{ka u tim tu`nim momentima. Ina~e, zajedno su odr`ali vi{e odtri hiljade nastupa. S.T./S.S.

Miris Dalmacije Stari znanac ovda{nje publike, Neno Belan, uljep{ao jeprazni~nu atmosferu koncertom u „Coloseumu“. Muzi~ar iz Splita zagri-jao je snje`nu no} hitovima. Publika je imala prilike da se podsjeti starihpjesama iz davnih osamdestih, i benda „\avoli“, ali i onih iz perioda solokarijere. Hitovi poput „Pri~aj mi o ljubavi“, „Jagode i ~okolada“, „Dugotoplo ljeto“, „Sada je kraj“ samo su neke od pjesama koje su te no}i bilena repertoaru. U koncertu su u`ivali i Jasna Pirgo i Ajdin Kulenovi}, no-vop~eni ljubavni par, Me{a Vati} i Damir [ehanovi} s prijateljima u do-broj atmsoferi, uz miris Dalmacije koju je donio Belan. Nina Novakovi}

» Osim Harija, podr{ku mu jepru`ila i Hanka Paldum

» Hanka u dru{tvunovinarke Tanje

\urovi} » Mirza Hajri}

» Pjesmu je snimio u

svom studiju

» Tu`na pri~a...

» Uspje{napromocija

spota

» U dobroj svirciu`ivao je i Me{a Vati}

» Manekenka Jasna Pirgo u`ivala je

u dru{tvu momka, Ajdina Kulenovi}a

» Neno Belan

Sarajevo

AZRALuda Planeta

azra 2011./89

U ledenom krevetu Na Festivalu le-denih skulptura u nizozemskom graduZwolle posebnu pa`nju izazvao je ho-tel od leda. Uprkos hladno}i, po-tra`nja za no}enjem u jednoj od tri so-be je velika. Temperatura u njima jeod {est do osam stepeni Celzija, zavi-sno od broja posjetitelja.

» Potra`nja za no}enjem u ovakvoj sobi je velika

Bodypainting s porukom Aktivisti PETA-e ~esto koriste bojenje tijela,kako bi skrenuli pa`nju javnosti na probleme kojima se bave. Tako su sena holivudskim ulicama nedavno pojavile ove ~etiri dame s ciljem da usvijet po{alju poruku: „Umjesto `ivotinjske, koristite vlastitu ko`u“.

(AFP)

Osvojio sedam vrhova Amerikanac Jordan Romero, koji ima 15 godi-

na, najmla|a je osoba u svijetu koja je osvojila vrhove najvi{ih planina

na svih sedam kontinenata. Posljednji je vrh Vinson Massif na Antar-

ktiku. U 10. godini popeo se na Kilimand`aro u Africi, u 13. na Mou-

nt Everest, ruski Elbrus osvojio je u julu 2007. godine, argentinski

Aconcagua u decembru iste godine, McKinley u SAD-u u junu 2008. i

Carstensz Pyramid u Indoneziji u septembru 2009.

» Sa 13. godina popeose na Mount Everest

Pas „usvojio“ majmuna ^esto smo svjedoci neobi~nih prijateljstava i pojavau `ivotinjskom svijetu. Jedno od njih je zabilje`eno u selu Bishwanathpur,300 km sjeverno od Dhake (Banglade{). Pas Mintu je majka sedam ku~i}a,a svojim mlijekom hrani i mladun~e majmuna, prema kojem se pona{abri`no i za{titni~ki kao i prema svojim mladuncima.

» Mintu ima sedampsi}a i majmuna

AZRAPreporu~uje

Novogodi{nja no} na otvorenom s brojnim zvijezdama

Grad Sarajevo je sa svojim partnerima pripremio kvalitetan i vrhunski programdo~eka Nove godine, na platou ispred BBI centra, koji }e biti sigurno jedan

od najboljih i najatraktivnijih u Regionu. Ako, ipak, `elite provesti no} slu{aju}i klasi~nu muziku, obavezno posjetite Narodno pozori{te

Centralni progr-am i ove godine}e biti na platouispred BBI ce-ntra i trajat }e od21.00 do ranihjutarnjih sati.

Po~et }e nastupom mladegrupe „Futavci“, potomnastupaju „Emir&FrozenCamels“, „Letu {tuke“,„Karne“, s osebujnim sce-nskim nastupom, te ma-jstor hitova - Tifa&Band.U 2012. godinu uvest }enas Nina Badri}, a nakonnje sarajevsku publiku }edo ranih jutarnjih sati za-bavljati makedonska zvije-zda Kiril D`ajkovski s be-ndom. Moto ovogo-di{njeg do~eka je „@elimda ti ka`em {ta sanjam“.Ne sumnjamo da }e sesvi prisutni nezaboravnoprovesti.

1

Francuska kozmeti~ka ku}a „L’Occitane“ za svoje kupce priredila je posebnu pra-zni~nu kolekciju, a mi vam predstavljamo onu s mirisom limuna i klementine. Edi-cija sadr`i balzam za usne, gel za tu{iranje, kremu za tijelo, parfimirani sapun, pje-na{avu kuglu za tu{iranje, kremu za ruke i svije}u. Osjetite neodoljivi miris Provanceu svom domu. Sigruni smo da }ete u ovoj ediciji prona}i novogodi{nji poklon zasvoje najbli`e.

Za ljubitelje klasi~ne muzike Sarajevska filharmonija pripre-mila je tradicionalni koncert povodom do~eka 2012. godine.Uz pi}e dobrodo{lice i muziku Kamernog orkestra Sarajevskefilharmonije, posjetioci }e ve} ranih ve~ernjih sati uploviti usvijet muzike popularnih arija, valcera i polki. Na programusu djela slavnih kompozitora Straussa, Donizzetia, Puccinia,Verdia, Mozarta, Delibesa, Khacaturiana, L. Andersona, F.

Cilea... Koncert }e se odr`ati 31. decembra 2011. godine u sve~anoj saliNarodnog pozori{ta Sarajevo s po~etkom u 19:30 sati. Ulaznice }e bitidostupne na blagajni Narodnog pozori{ta Sarajevo.

3

90/azra 2011.

2 List „New York Times“ objavioje listu deset najboljih knjiga ovegodine, a me|u njima se na{la i„Tigrova `ena“, prvi roman TeeObreht. Radnja romana „Tigrova`ena“ se doga|a u nenaoru`anojbalkanskoj zemlji koja se oporavlja

od civilnog rata, a glavni pripovjeda~ je doktoricaNatalia Stefanovic, ~iji je voljeni djed, tako|er li-je~nik, nedavno preminuo. Pri~a govori o napori-ma koje ona ula`e kako bi dostavila vakcine u sir-oti{te, koriste}i razra|enenarodne pripovijetke ko-je joj je pripovijedaonjen djed. Jedna od njihgovori o gluhom mu{ka-rcu i nijemoj `eni kojuzlostavlja njen mu` kojise u {umi sprijateljuje sodbjeglim tigrom, a dru-ga govori o vampiru po-znatom pod imenom„Besmrtni ~ovjek“ kojidonosi smrt drugima, ia-ko je sam besmrtan.

4