Jelena Sekuliindex br. 07/2006

Propaganda je svuda, na TV-u, plakatima, bilbordima, asopisima, filmovima, in-ternetu... Igra se ljudskim skrivenim strahovima i eljama. Ponavlja nam poruke izno-va i iznova, dok se ne predamo i ponemo da vjerujemo u njih.Nema potrebe da je definiem, jer svi je lako prepoznaju kad se sretnu s njom. Za-nimljivo je da je rije propaganda potekla iz katolike crkve, a znai edukacija po katolikom vjerovanju.

Da li je umjetnost osloboena propagande? Umjetnost zamiljamo kao individualistiku, samostalnu, bez interesa, buntovnu i prije svega iskrenu. Meutim, nije uvijek tako.

uveni George Orwell tvrdi da je sva umjetnost propaganda, jer ima za cilj da prenese poruku. Jedna takva umjetnost je spasila katolianstvo.

Tokom kasnog petnaestog vijeka u Evropi je vladalo apokaliptino raspoloenje. Snage renesansnog poleta su bile istroene i novi vijek se doekivao u strahu od propasti svijeta. Zaokupljenost materijalnim, grijeh, neumjerenost i moralni pad su se kosili sa hrianskim vrijednostima. Evropa vie nije centar svijeta, jer je pronaena Amerika, a Kopernikova istraivanja su pomjerila Zemlju s njenog bogom danog mjes-ta - centra univerzuma.

Pojavljuje se nezadovoljstvo i otpor crkvenom ustrojstvu. Reformatorsku misao nose Luter, Cvingli i Kalvin. Oni odbacuju papsku supremaciju i reformiu vjeru. Ova reforma se odraava i na politiku. Svi ti dogaaji dovode crkvu u nezavidan poloaj i itavo katolianstvo biva dovedeno u pitanje.

Protestantska reformacija i katolika Kontrareformacija duboko se odraavaju na umjetnost.

U protestantskim zemljama, iz crkava se umjetniki predmeti iznose i sistematski unitavaju. Srednjevjekovna dekorativna plastika se skida sa zidova, skulpture lome i knjige spaljuju.

U to vrijeme u Italiji cvjetao je intelektualni, sofisticirani stil manirizam. Mladi um-jetnici su teili da mijenjaju naela renesanse. U poetku su bili podravani od strane crkve. Meutim, crkva reaguje, suprostavlja se reformaciji i organizuje Kontrarefor-maciju. Kontrareformacija je boanska kampanja vraanja izgubljenih dua pod okrilje crkve. Prelomni dogaaj, koji je odredio sudbinu evropske umjetnosti je Tridentski sabor (1545-1563). U toku njega se odluuje da crkva mora da radi na propagandi vjere. Jedini medij kojim ona raspolae su umjetnika djela. Stoga se pokree mas-ovni projekat izgradnje i obnavljanja crkava i angauju se umjetnici da stvaraju novu umjetnost - barok.

Barok ima za cilj da privue vjernike sjajem, dinamikom i luksuzom, probudi u njima bogobojaljivost i pokori ih katolikoj crkvi. Na Tridentskom saboru su doneene precizne smjernice za sadraj religiozne umjetnosti. Papa Pavle III je postavio smokvin list na statue iz vatikanske kolekcije antike skulpture. Danijele de Voltera je bio angaovan da doslika draperije na figure iz Mikelanelovog Stranog suda.

Za umjetnost je bio zaduen Jezuitski red. Mnogo kasnije istoriari umjetnosti kri-

tikuju ovaj red i smatraju ga odgovornim za unitenje renesansnog humanizma.

Ve 1613 godine izlazi anti jezuitski traktat Monita secreta, u kome su Jezuiti opisani kao avoli, hipokriti i moi gladni propagandisti.

U 20-om vijeku mnogi kritiari smatra-ju da je jezuitski stil imao za cilj kontrolu mase, pozivajui njene najnie instikte. Um-jetnost u njihovim rukama postaje instru-ment katolike dogme sve do dan danas.

Freedberg smatra da su Jezuiti pok-varili renesansni duh, ukus i genijalnost. Slike Scipione Pulzone-a i Giuseppe Valeri-ana on smatra anti-umjetnou koja slui pobonosti i demonstraciji tehnike. On pie: Ove dotjerane, namjerno budalaste forme

ilustruju sadraj koji je promiljeno izveden iz banalnosti i sentimentalnosti.Jezuitski red je imao ogromnu mo i uticaj, ne samo na umjetnost, nego i na

tadanju politiku i to irom svijeta. Osnovan je od strane Ignatiusa Loyole, panskog vojnika koji se preobratio poto je preivio ranjavanje. kasnije je proglaen za sveca. Posveena mu je crkva St. Ignatius u Rimu, a za njenu dekoraciju bio je zaduen Andrea Pozzo, takoe Jezuit. Za svetog Ignatiusa se vjerovalo da zrai boanskom svjetlou. Da bi u to ubijedio posmatraa Pozzo je ugradio mali prozor iza glave statue svetog Ignatiusa, tako da je dobio efekat realistine svjetlosti.

Po rijeima Ivon Levi, ovi propagandni trikovi su vie bili znaci nesigurnosti, nego dominacije. Jezuiti su bili pod ogromnim pritiskom i konkurencijom od strane protesta-nata. Vodili su bitku preko cijelog hrianskog svijeta. Ono ega su se najvie bojali je poraz.

Sve ovo podsjea na dananje politike partije koje su stalno prisutne u medijima, servirajui nam svoje poruke, a sve u cilju prevlasti.

Advertajzing pionir i propagandist Edward Bernays kaze da je propaganda dobra ili loa u zavisnosti od razloga zbog kojeg se ona sprovodi i korektnosti informacija koje nam prua. Demonizovanjem propagande poriemo moderno drutvo, jer je u njemu ona nezaobilazna.

Propaganda moe da plamti kao svastika, ili da bude duhovita kao ala, rekao je Aaron Delwiche.

Pitanje je kakva bi bila sudbina umjetnosti, da nije bilo Jezuitskog reda...Da li bi renesansa prerasla u neto mnogo slobodnije i ire?Danas, u vremenu visoke tehniko-tehnoloke razvijenosti religijske institucije im-

aju i koriste nebrojene mogunosti propagande. Marketing u kombinaciji sa religijom nam djeluje strano, ali je upravo ova kombinacija izraena pojava. Ova vrsta market-inga spada u neprofitni, jer se religijske organizacije zovu neprofitnim, to im ne smeta da dopunjuju svoje fondove.

Sama po sebi religija je uspjean marketing. Ona opstaje i pored najjaih priti-

saka. Konflikti izmeu hrianskih religija postoje stotinama godina, dok veina njih opstaje, ak i pod komunistikim reimom.

Usvoju promociju crkve ulau velika sredstva.1979. godine katolika crkva u Delaware River Valey troi 70 000$ na dvanae-

stonedjeljnu kampanju u cilju poboljanja imida. Osamdesetih godina crkva se irom Amerike se reklamira i ulae obimna sredstva.

Danas kole i fakulteti po Americi imaju rekordni broj studentskih religijskih or-ganizacija, gotovo svih religija.Na Univerzitetu Kalifornije Berkeley-u iam 50 takvih klubova.

A evo i primjera kako prodati pastu za zube...Ne mijenjajte kanal!

Transformacija amerike vojske

u hriansku vojsku