bol, toplina i hladnoća – anterolateralni osjetni sustav...

BolBol, , toplinatoplina i i hladnohladnoććaa –– anterolateralnianterolateralniosjetniosjetni sustavsustavDodirDodir, , pritisakpritisak i i kinestezijakinestezija –– sustavsustavdorzalnihdorzalnih kolumnikolumni

Doc. dDoc. dr. sc. Maja r. sc. Maja ValiValiććKatedra za Katedra za neuroznanostneuroznanost

Medicinski fakultet SveuMedicinski fakultet Sveuččiliiliššta u Splituta u Splitu

TermoreceptoriTermoreceptoriPeriferniPeriferni kokožžnini termoreceptoritermoreceptori (ko(kožža i sluznica)a i sluznica)OsjetniOsjetni receptorireceptori kojikoji omoguomoguććujuuju svjesnisvjesni osjetosjettoplinetopline i i hladnohladnoććee (tijelo i usna (tijelo i usna ššupljina)upljina)

SudjelujuSudjeluju uu regulaciji tjelesneregulaciji tjelesne temperature temperature i i nekim funkcijama autonomnog nekim funkcijama autonomnog žživivččanog sustavaanog sustava

TermoreceptoriTermoreceptoriReagirajuReagiraju nana male male promjenepromjene temperature temperature (0,1(0,1°°C)C)KoKožžnini termoreceptoritermoreceptori susu slobodnislobodni žživivččanianizavrzavrššetcietci AAδδ i Ci C--vlaknavlaknaZavrZavrššnono razgranjenjerazgranjenje oblikujeoblikuje malomalo receptivnoreceptivnopoljepolje (1 mm(1 mm22))Na Na podrapodražžajaj odgovarajuodgovaraju statistatiččkiki i i dinamidinamiččkiki

StatiStatiččka i dinamika i dinamiččka komponentaka komponentatermoreceptornetermoreceptorne aktivnostiaktivnosti

StatiStatiččka komponentaka komponenta–– pri konstantnoj pri konstantnoj temperaturi kotemperaturi kožže e termoreceptoritermoreceptori stalno odastalno odaššilju ilju akcijske potencijale akcijske potencijale –– opopćći osjet okolne i osjet okolne temperaturetemperatureDinamiDinamiččka komponenta ka komponenta –– signalizacija opsignalizacija općće ili e ili lokalne lokalne promjene kopromjene kožžne temperaturene temperature

TermoreceptoriTermoreceptori zaza hladnohladno

““hladnahladna”” AAδδ--vlaknavlaknaBrzinaBrzina prov. 5prov. 5--15 m/sec15 m/secMax. Max. aktiviraniaktivirani pripri temp. temp. kokožžee odod 2525--2727°°CCZagrijavanjemZagrijavanjem se se njihovanjihova aktivnostaktivnostsmanjujesmanjujeKod vrlo niskih temperatura aktiviraju se Kod vrlo niskih temperatura aktiviraju se nociceptorinociceptori..

TermoreceptoriTermoreceptori zaza toplotoplo

““toplatopla”” CC--vlaknavlaknaNizakNizak pragprag podrapodražžajaajaBrzinaBrzina vođenjavođenja <2 m/sec<2 m/secNajjaNajjaččee aktiviraniaktivirani pripri temp. temp. kokožžee odod 3939--4040°°CCHlađenjeHlađenje kokožžee inaktivirainaktivira””toplatopla”” vlaknavlaknaAkoAko je temp>45je temp>45°°C C osijeosijeććamoamo bolbol ––aktivirajuaktiviraju se se polimodalnapolimodalna nociceptivnanociceptivna CC--vlaknavlakna

BolBol

najnajččeeššćći razlog dolaska lijei razlog dolaska liječčnikunikukasni znak bolestikasni znak bolestiodgađanje odlaska lijeodgađanje odlaska liječčniku niku –– uzrok: strahuzrok: strahprenesena=odraprenesena=odražžena bolena bolakutna bolakutna bolkronikroniččna bol: maligne bolesti, na bol: maligne bolesti, discusdiscusherniahernia, reumatske boli , reumatske boli

Tri glavne vrste boliTri glavne vrste boli

1.1. PovrPovrššinska oinska ošštra, tra, šštipajutipajuććaa, ubodno, ubodno--sijekusijekućća a bol.bol.

2.2. PovrPovrššinska inska žžarearećća, a, pekupekuććaa bol: bol: sporija, slabije sporija, slabije lokalizirana, dugotrajnija (nekoliko sekundi ili lokalizirana, dugotrajnija (nekoliko sekundi ili minuta), izaziva srminuta), izaziva srččanoano--krvokrvožžilne i ilne i disajnedisajnereflekse (reflekse (tahikardijatahikardija, , tahipneatahipnea, produbljeno , produbljeno disanje) disanje) –– ““drugadruga”” ““sporaspora”” bol, bol, prenose jeprenose je CC--vlaknavlakna

3.3. Duboka probadajuDuboka probadajuććee--žžareareććee--sijevajusijevajućća, tupa i a, tupa i difuzna bol.difuzna bol.

Duboka bolbol iz pulpe zubabol iz pulpe zubaslabo lokaliziranaslabo lokaliziranaprobadajuprobadajuććee--žžareareććee--sijevajusijevajućća, a, tupa i tupa i difuzna boldifuzna bol iz utrobnih organa, iz utrobnih organa, mimiššiićća i zglobova,a i zglobova,ččesto je toesto je toodraodražžena bolena bolPrenose je Prenose je CC--vlakna vlakna

Površinska bol – periradikularna boltočno lokalizirana, brzo prolazi – “prva” , “brza” bol; prenose je Aδ-vlakna;

Širenje upalnog procesa s pulpe na periradikularno tkivoomogućuje lokalizaciju zubobolje!

NociceptoriNociceptori

““nocerenocere”” -- šškoditikoditireagiraju na podrareagiraju na podražžaje koji oaje koji oššteteććuju tkivouju tkivoaktiviraju se tek kad je oaktiviraju se tek kad je oššteteććenje tkiva enje tkiva jasno (visok prag podrajasno (visok prag podražžaja)aja)slaba adaptacija slaba adaptacija –– bol mobol možže trajati satima e trajati satima ili danimaili danima

Dvije vrste Dvije vrste nociceptoranociceptora (mehani(mehaniččki i ki i polimodalnipolimodalni):):mehanimehaniččki ki nociceptorinociceptori (visokog praga) (visokog praga) –– slobodni slobodni žživivččani zavrani završšeci eci AAδδ--vlakana (4vlakana (4--40m/40m/secsec) ) –– osjet oosjet ošštre, tre, šštipajutipajuććee bolibolipolimodalnipolimodalni nociceptorinociceptori –– reagiraju na mehanireagiraju na mehaniččke, ke, kemijske ili termikemijske ili termiččke podrake podražžaje, zavraje, završšeci Ceci C--vlakana vlakana (0,3(0,3--1,0 m/1,0 m/secsec) )

•• HladnoHladnoćća <10a <10°°CC•• Toplina >45 Toplina >45 °°CC•• Kiseline, luKiseline, lužžineine•• UpaleUpale

HyperalgesiaHyperalgesia-- bolna preosjetljivost nakon bolna preosjetljivost nakon ooššteteććenja tkivaenja tkiva

Osjetljivost na toplo, hladno, na Osjetljivost na toplo, hladno, na perkusijuperkusijuzuba. Ne mora biti spontane boli.zuba. Ne mora biti spontane boli.Zbog Zbog senzitizacijesenzitizacije receptorareceptoraprimarna primarna hiperalgezijahiperalgezija -- na mjestu ozljedena mjestu ozljedesekundarna sekundarna hiperalgezijahiperalgezija -- u okolnom u okolnom neoneoššteteććenom tkivu enom tkivu

•Medijatori upale senzitiziraju i/ili aktiviraju nociceptore:•Uslijed ozljede dolazi do otpuštanja bradikinina, prostanglandina i K+ koji senzitiziraju nociceptore. •Iz podraženih nociceptora oslobađa se tvar P. •Iz mastocita oslobađa se histamin koji podražuje nociceptore. •Tvar P dovodi do vazodilatacije. •Nastaje edem koji dovodi do daljnjeg oslobađanja bradikinina.

Bol iz podruBol iz područčja usta i lica ja usta i lica ––orofacijalnaorofacijalna bolbol

NajNajččeeššćći uzrok: upalni proces u pulpi ili i uzrok: upalni proces u pulpi ili potpornim strukturama zubapotpornim strukturama zuba

ZUBNA BOL

Zubna bol je izuzetno neugodno iskustvo i postaje glavni aspekt stomatologije.

O inervaciji zuba i periodonta?

Kako su ta živčana vlakna i živčani završetci povezani s osjećajem zubne boli?

Kako neki podražaji, poput topline, medijatora upale i drugi aktiviraju vlakna za bol?

Koji su putovi, strukture i veze središnjeg živčanog sustava uključene u prijenos osjeta boli?

OSJETLJIVO?ZUBNA OSJETLJIVOST

VRSTA BOLICaklina

Dentinska bolDentin

Pulpna bolPulpa

Cement

Parodontna bolPDL (parodontni ligament)

INERVACIJA PULPE

Živci: senzorni (n. trig, V) za:

PULPU

ODONTOBLASTE

DENTINSKE TUBULE

Krvne žile

Živci: autonomni

12 3

1

2

3

Sub-odontoblastni plexus

NASTAVAK ZUBNE INERVACIJE

Živčana vlakna urastaju za vrijeme razvoja i neka se “prenose”u stalne zube. Stoga su stalni (sekundarna denticija) zubi bolje inervirani od mliječnih (primarna denticija) zubi.

Sub-odontoblastniplexus

Stotine živčanih vlakana po zubu

Većina ogranaka živca

PROMJER I KARAKTERISTIKE


10 % mijelinizirana Aδ vlakna

80 % nemijelinizirana C vlakna

Nema specijaliziranih receptora

< % Aβ vlakana

NOCICEPCIJA - bol - senzacija karakteristična za pulpu & dentin

1/2

ULOGA ŽIVČANIH VLAKANA

Autononma uloga

Prijenos osjeta boli iz pulpe i dentina

< % Aβ vlakna1/2

Što čine ova vlakna?

Neki dodatni vitalni učinak na pulpu od strane osjetnih vlakana?


Periferni živčani sustav: AUTONOMNI

VSup Cervical Ganglion

Ogranak arterije carotis externe

Simpatička vlakna

Krvna žila pulpePostoje li i drugi ciljevi?

Gornji alveolarni živci

Donji alveolarni živciGanglion semilunare

Nucleus spinalis n. Trigemini (V)

CNS

Konvergencija iz nekoliko zubi na jedan neuron u SŽS

Periferni i Središnji živčani sustav- Osjetni sustav

KARAKTERISTIKE BOLI

mijelinizirana Aδ vlaknaAKUTNA, OŠTRA

nemijelinizirana C vlaknaTUPA BOL

SLABA LOKALIZACIJA konvergencija

Donji alveolarni živciGanglion semilunare

Nucleus spinalis n. Trigemini (V)

CNS

Simpatička

INERVACIJA PERIODONTNOG LIGAMENTA

Free ending

“Ruffinijeva” tjelešcaMehanoreceptori za istezanje

Ganglion semilunare Gasseri n. trigemini

Nucleus pontis n. Trigemini (V)

Sup Cervical Ganglion

CNS

PROPRIOCEPCIJA i bol

Retikularna formacija

VPM jezgra talamusa

SŽS: Put za prijenos osjeta zubne boli

Periaqueductal grey (PAG)

SENZORNI KORTEKSParijetalni režanj

TRIGEMINAL NERVE

Mesencephalic N of V

Tractus spinalisn. trigemini

Sensory V Nucleus CNS

Spinal N V

Reticular formation

VPM jezgra talamusa

SŽS: Put za prijenos osjeta zubne boli SENZORNI KORTEKS

TRIGEMINAL NERVE

Mesencephalic N

Tractus spinalisn. trigemini

Sensory V NucleusSpinal N V Periaqueductal grey

(PAG) može inhibiratiuzlazne putove prijenosa boli signals koristeći endorfine ienkefaline

RETIKULARNA FORMACIJA: uloga

Retikularna formacija šalje projekcije “posvuda”

Motorne jezgre - refleksi

Korteks - aktivacija

Hipotalamus -autonomni odgovor

Limbički sustav -emocije

Osjetne veze - Inhibicijauzlaznih osjetnih signala

Put za prijenos osjeta boli iz podruPut za prijenos osjeta boli iz područčja licaja lica

Osjet boli iz lica prenose Osjet boli iz lica prenose pseudounipolarnipseudounipolarni primarni primarni osjetni neuroniosjetni neuroni u u ganglionganglion semilunaresemilunare GasseriGasserinervusnervus trigeminusatrigeminusa..centralni nastavci centralni nastavci ulaze u moulaze u možždano deblo u podrudano deblo u područčju ju ponsaponsasilazna vlakna n. silazna vlakna n. trigeminusatrigeminusa oblikuju oblikuju tractustractus spinalisspinalisn. n. trigeminitrigeminite zavrte završšavaju u avaju u nucleusnucleus spinalisspinalis nervi nervi trigeminitrigemini, , parsparscaudaliscaudalistu zavrtu završšavaju i vlakna koja su komponente avaju i vlakna koja su komponente n. n. facialisfacialis, , n. n. hypoglosushypoglosus i n. i n. vagusvagusu u nucleusnucleus spinalisspinalis nervi nervi trigeminitrigemini, , parspars caudaliscaudalisnalaze se tijela nalaze se tijela sekundarnih osjetnih neuronasekundarnih osjetnih neurona

aksoni sekundarnih neurona oblikuju aksoni sekundarnih neurona oblikuju tractustractustrigeminothalamicustrigeminothalamicus lateralislateralistaj put kritaj put križža stranu, pridrua stranu, pridružži se i se spinotalamispinotalamiččkomkomputu i zavrputu i završšava u ava u VPMVPM jezgri jezgri talamusatalamusa..u VPM jezgri u VPM jezgri talamusatalamusa nalazi se tijelo nalazi se tijelo tretreććeg eg neurona osjetnog putaneurona osjetnog putatalamokortikalnitalamokortikalni aksoni zavraksoni završšavaju u primarnoj avaju u primarnoj somatosenzibilnojsomatosenzibilnoj kori tjemenog rekori tjemenog režžnjanja

ŽIVČANO VLAKNO:PODRAŽAJ I

ODONTOBLASTI

Sub-odontoblastni plexus

2 3

Istrošeni dentin omogućujepribližavanje podražaja pulpi

ToplinaHladnoćaPritisakKemikalije?

Caklina

Axoni u tubulimaAxoni u bliziniodondoblasa

ODONTOBLAST kaoprenositelj osjetnog podražaja ?

Pulpa

Izravan podražaj pulpe

ŽIVČANO VLAKNO:PODRAŽAJ II

ODONTOBLASTI

Vlakna u pulpi senzitizirana medijatorima upale ili prethodnom aktivnošću

2 3

Istrošeni dentin omogućujepribližavanje podražaja pulpi

ToplinaHladnoćaPritisakKemikalije?

Caklina

Axoni u tubulimaAxoni u bliziniodondoblasa

Pulpa

ŽIVČANO VLAKNO:PODRAŽAJ III

HIDRODINAMSKA teorija o osjetljivosti zuba

Axoni u bliziniodondoblasa

ODONTOBLASTI

ToplinaHladnoćaPritisakCaklina

Axoni utubulima

Podražaj dovodi do pomaka tekućine naprijed-nazad unutar tubula i tako podražuje akson u tubulu i/ili odontoblast

Dentin

ŽIVČANO VLAKNO:PODRAŽAJ IVODONTOBLASTI

ToplinaHladnoćaPritisakCaklina

Dentin

HIDRODINAMSKA teorija o osjetljivosti zuba

Axoni u bliziniodondoblasa

Podražaj dovodi do pomaka tekućine naprijed-nazad unutar tubula

s distorzijom odontoblasta uslijed čega dolazi do otpuštanjaATP, što kemijski podražuje akson - Alavi AM et al.Immunohistochemical evidence for ATP receptors in human pulp. J Dent Res2001;80:476-483

ZUBNA BOL: nepoznanice

Stimulacijski mehanizmi u pulpi – kod zdravog i oboljelog zuba

Retikularna formacija - što se događa centralno

Uzorak neuronalne aktivnosti – percepcija boli

BOL: Teška za istraživati

Prvo Anatomy Journal 1860; prvi Pain journal 1973

Dozvoljen je rad na životinjama samo ukoliko je bol potpuno spriječena ili minimalizirana

Životinje ne mogu reći boli li ih; invazivna istraživanja na ljudima nisu dozvoljena, primjerice snimanje žičane aktivnosti

Mnoga mala živčana vlakna imaju drugu zadaću

Nema specijaliziranih receptora za bol? Kako definirati bolni podražaj

Složena kemija uslijed ozljede tkiva

Slabo razumijevanje interakcije između CNS & PNS -Pain is in the mind & usually in the body (CNS-PNS interactions: compare sexual arousal)

Lokalna anestezijaLokalna anestezija

injiciranjeinjiciranje lokalnog anestetika u blizinu lokalnog anestetika u blizinu žživca ivca prekida vođenje akcijskih potencijalaprekida vođenje akcijskih potencijala kroz taj kroz taj žživac ivac (upotreba (upotreba lidokainalidokaina))prvo zamire prvo zamire osjet boli i temperatureosjet boli i temperature ((γγ motoneuronmotoneuron))potom zamirepotom zamire osjet dodira, pritiska i vibracije (osjet dodira, pritiska i vibracije (αα--motoneuronmotoneuron))dobro odabrana doza lokalnog anestetika prekida dobro odabrana doza lokalnog anestetika prekida osjet boli uz oosjet boli uz oččuvan osjet dodira i motoriuvan osjet dodira i motoriččke ke funkcije. funkcije.

LidokainLidokainLidoLidokainkain mijenja mijenja depolarizacijudepolarizaciju neurona tako da neurona tako da blokira brze blokira brze naponom regulirane naponom regulirane NaNa++ kanalekanale u u stanistaniččnoj membrani. noj membrani. U dovoljnoj dozi membrana U dovoljnoj dozi membrana presinaptipresinaptiččkogkogneurona se neurona se nenećće e depolariziratidepolarizirati i tako i tako nenećće doe doćći i do nastanka akcijskog potencijalado nastanka akcijskog potencijala, ne, nećće biti e biti egzocitozeegzocitoze neurotransmitera te neurotransmitera te ćće postie postićći i anestetskianestetski uuččinakinak. . PaPažžljivom ljivom titracijomtitracijom momožže se postie se postićći selektivna i selektivna blokada osjetnih neurona.blokada osjetnih neurona.

Put za prijenos boliPut za prijenos boli

AAδδ--vlakanavlakana i i CC--vlaknavlakna ((primarniprimarni osjetniosjetni neuron neuron –– ganglion ganglion spinalespinale) ) ulaze u medulu ulaze u medulu spinalisspinalis i granaju se na uzlaznu i i granaju se na uzlaznu i silaznu granu te idu kao dio silaznu granu te idu kao dio LissauerovogLissauerovog traktatraktakolaterale kolaterale sinaptisinaptiččkiki zavrzavrššavaju na neuronima avaju na neuronima dorzalnogdorzalnogroga u roga u RexedovomRexedovom sloju Isloju I ((zona zona spongiozaspongioza), ), sloju IIsloju II((substantiasubstantia gelatinosagelatinosa) i ) i sloju Vsloju V..

Primarna Primarna aferentnaaferentna nocicepcijskanocicepcijska vlakna djeluju na tri vlakna djeluju na tri vrste neurona:vrste neurona:

1.1. projekcijske sekundarne osjetne neuroneprojekcijske sekundarne osjetne neurone ((RexedovRexedov sloj 1) sloj 1) ––a) a) specifispecifiččno no nocicepcijskinocicepcijski projekcijski neuroni ili b) neuroni projekcijski neuroni ili b) neuroni šširokog irokog dinamidinamiččkog raspona (WDR neuroni)kog raspona (WDR neuroni)

2.2. ekcitacijskeekcitacijske interneuroneinterneurone (prenose informacije na projekcijske (prenose informacije na projekcijske neurone)neurone)

3.3. inhibicijske inhibicijske interneuroneinterneuroneCC--vlakna zavrvlakna završšavaju u I i II avaju u I i II RexedovomRexedovom slojuslojuAAδδ--vlakna zavrvlakna završšavaju u I i V avaju u I i V RexedovomRexedovom slojuslojuGlavni neurotransmiter CGlavni neurotransmiter C--vlakana i vlakana i AAδδ--vlakana je vlakana je glutamatglutamat (brzi (brzi

EPSP) i EPSP) i neuropeptidneuropeptid –– tvar Ptvar P (spori EPSP)(spori EPSP)

AnterolateralniAnterolateralni sustav za prijenos boli i sustav za prijenos boli i temperature temperature –– 4 uzlazna puta4 uzlazna puta

oblikuju ih aksoni sekundarnih neurona oblikuju ih aksoni sekundarnih neurona 1.1. tractustractus spinothalamicusspinothalamicus lateralislateralis –– polazi iz I, IVpolazi iz I, IV--VIIVIIII

RexedovogRexedovog sloja, krisloja, križža stranu u moa stranu u možždini i ide do VPL jezgre dini i ide do VPL jezgre talamusatalamusa –– 2000 aksona, topografski raspored u 2000 aksona, topografski raspored u talamusutalamusu i i momožždanoj koridanoj kori

2.2. tractustractus spinoreticularisspinoreticularis: : iz VII i VIII iz VII i VIII RexedovogRexedovog sloja do sloja do retikularneretikularne formacije moformacije možždanog debla danog debla –– bilateralan putbilateralan put

3.3. tractustractus spinomesencephalicusspinomesencephalicus: : iz I i V iz I i V RexedovogRexedovog sloja do sloja do sredisrediššnje sive tvari, nje sive tvari, retikularneretikularne formacije formacije mezencefalonamezencefalona i dubokih i dubokih slojeva gornjih slojeva gornjih kolikulakolikula

4.4. tractustractus spinocervicalisspinocervicalis:: iz III i IV iz III i IV RexedovogRexedovog sloja do sloja do nucleusnucleuscervicaliscervicalis lateralislateralis (C1(C1--C4), od ove jezgre aksoni kriC4), od ove jezgre aksoni križžaju stranu i aju stranu i kroz medijalni kroz medijalni lemniskuslemniskus dolaze do dolaze do mezencefalonamezencefalona i i talamusatalamusa. .

U U talamusutalamusu nocicepcijskanocicepcijska vlakna vlakna zavrzavrššavaju u:avaju u:

medijalnoj skupini jezgaramedijalnoj skupini jezgara –– intralaminarneintralaminarnejezgre i jezgre i nucleusnucleus centraliscentralis lateralislateralis; primaju ; primaju informacije iz VI, VII i VIII informacije iz VI, VII i VIII RexRex.sloja.slojalateralnoj skupini jezgaralateralnoj skupini jezgara –– iz I i V iz I i V RexedovogRexedovogsloja u VPL jezgre sloja u VPL jezgre talamusatalamusa..

U korteksu:U korteksu:U primarnu i sekundarnu U primarnu i sekundarnu somatosenzibilnesomatosenzibilnemomožždd. kore tjemenog re. kore tjemenog režžnjanja

Informacija u Informacija u somatosenzibilnomsomatosenzibilnom korteksu korteksu omoguomoguććuje lokaciju boliuje lokaciju boliSignal koji preko Signal koji preko retikularneretikularne formacije i formacije i talamusatalamusa dospijeva do dospijeva do limbilimbiččkogkog sustava sustava odgovoran je za emocionalni, neugodni odgovoran je za emocionalni, neugodni dodožživljaj boli.ivljaj boli.

Teorija Teorija ““nadziranog ulazanadziranog ulaza”” –– razina razina spinalnogspinalnog segmentasegmenta

PrijenosPrijenos osjetaosjeta boliboli momožžee se se moduliratimoduliratiModulacijaModulacija se se odvijaodvija nana razinirazini spinalnogspinalnog segmentasegmenta promjenompromjenomravnoteravnotežžee aktivnostiaktivnosti izmeđuizmeđu aktivnostiaktivnosti nocicepcijskihnocicepcijskih i i ostalihostalihaferentnihaferentnih vlakanavlakana..interakcija 4 skupine neurona:interakcija 4 skupine neurona:

CC--vlaknavlaknaA vlakna koja nisu A vlakna koja nisu nocicepcijskanocicepcijska ((AAαα i Ai Aββ--vlakna)vlakna)sekundarni osjetni neuroni sekundarni osjetni neuroni dorzalnogdorzalnog rogarogainhibicijski inhibicijski interneuroniinterneuroni dorzalnogdorzalnog roga (roga (enkefalinenkefalin –– endogeni endogeni analgetik)analgetik)

Percepcija bolnih podraPercepcija bolnih podražžaja ovisi o razini aktivnosti aja ovisi o razini aktivnosti nocicepcijskihnocicepcijskihvlakana, ali i ostalih kovlakana, ali i ostalih kožžnih nih aferentnihaferentnih vlakana (npr.aktivacijom vlakana (npr.aktivacijom mehanoreceptoramehanoreceptora momožžemo aktivirati inhibicijski emo aktivirati inhibicijski interneuroninterneuron i i tako smanjiti aktivnost projekcijskog neurona)tako smanjiti aktivnost projekcijskog neurona)

Silazni putovi sustava Silazni putovi sustava ““endogene analgezijeendogene analgezije””

silazni putovi mogu modulirati prijenos osjeta bolisilazni putovi mogu modulirati prijenos osjeta bolinpr. elektrinpr. električčno podrano podražživanje srediivanje središšnje sive tvari izaziva nje sive tvari izaziva snasnažžnu analgezijunu analgeziju

Silazni sustav endogene analgezije ima 3 Silazni sustav endogene analgezije ima 3 komponente:komponente:

1. neuroni u SST1. neuroni u SST ekscitirajuekscitiraju neurone neurone retikularneretikularneformacije, posebno rafe jezgaraformacije, posebno rafe jezgara

2. neuroni u 2. neuroni u retikularnojretikularnoj formaciji i rafe jezgramaformaciji i rafe jezgrama ––inhibiraju neurone inhibiraju neurone dorzalnogdorzalnog roga med. roga med. spinalisspinalis•• a) a) rafespinalnerafespinalne projekcije (iz B1projekcije (iz B1--B3)B3)•• b) b) bulbospinalnibulbospinalni put (put (tractustractus reticulospinalisreticulospinalis lateralislateralis, , parspars

dorsalisdorsalis iz skupina B1 i B2 zavriz skupina B1 i B2 završšava bilateralno u ava bilateralno u RexRex. . slojevima VIIslojevima VII--IX, a IX, a ipsilateralnoipsilateralno u u RexRex slojevima IVslojevima IV--VIVI

•• c) c) pontospinalnipontospinalni put iz lateralne put iz lateralne retikularneretikularne formacije i formacije i ceruleospinalniceruleospinalni put iz put iz locuslocus coeruleuscoeruleus

3. neuronski krugovi 3. neuronski krugovi dorzalnogdorzalnog rogaroga

OpijatniOpijatni analgeticianalgeticimorfijmorfijdjeluju na centralne strukture silaznog sustavadjeluju na centralne strukture silaznog sustavaJohnJohn HugesHuges i i HansHans KosterlitzKosterlitz (SAD) : mozak sadr(SAD) : mozak sadržži i endogene endogene opioidneopioidne peptidepeptide

encefaliniencefalini ((metioninmetionin--encefalinencefalin i i leucinleucin--encefalinencefalin), nastaju iz ), nastaju iz proencefalinaproencefalinaendorfiniendorfini ((ββ--endorfiniendorfini), nastaju iz ), nastaju iz proopiomelanokortinaproopiomelanokortinadinorfinidinorfini, nastaju iz , nastaju iz prodinorfinaprodinorfina

lokacija neurona: sredilokacija neurona: središšnja siva tvar, nja siva tvar, dorzalnidorzalni rog rog kraljekralježžniniččnene momožždinedineOpioidniOpioidni receptori: receptori: µµ, , δδ, , κκ

Modulacija Modulacija nocicepcijskihnocicepcijskih impulsaimpulsa

silazni serotoninski i silazni serotoninski i noradrenalinskinoradrenalinski putoviputovilokalni lokalni encefalinskiencefalinski interneuroniinterneuroni i receptori u i receptori u dorzalnomdorzalnomrogurogupresinaptipresinaptiččkaka inhibicija primarnih inhibicija primarnih aferentnihaferentnih vlakanavlakanapostsinaptipostsinaptiččkaka inhibicija sekundarnih inhibicija sekundarnih nocicepcijskihnocicepcijskihprojekcijskih neurona projekcijskih neurona dorzalnogdorzalnog rogarogaekscitacijaekscitacija i inhibicija rai inhibicija razzliliččitihitih vrsta vrsta interneuronainterneuronadorzalnogdorzalnog rogaroga

Prenesena bolPrenesena bol

Iz miIz miššiićća a žžvakanjavakanjaIz uha, nosa ili sinusaIz uha, nosa ili sinusaIz srcaIz srcaIz susjednog, udaljenog zubaIz susjednog, udaljenog zubaBol koja se Bol koja se šširiiriPsihogenaPsihogena bolbol

- bolesni zub

- prenešena bol

Dodir, pritisak i Dodir, pritisak i kinestezijakinestezija –– sustav sustav dorzalnihdorzalnih kolumnikolumni

mehanimehaniččko podrako podražživanje koivanje kožže uzrokuje razlie uzrokuje različčite oblike ite oblike svjesnog osjetasvjesnog osjetaodgovarajuodgovarajućći podrai podražžaj za osjet dodira ili pritiska je aj za osjet dodira ili pritiska je mehanimehaniččka deformacija koka deformacija kožžeevavažžna jena je razlika tlakova u dva susjedna podrurazlika tlakova u dva susjedna područčja koja kožžeeravnomjerno raspoređen tlak nije primjeren podraravnomjerno raspoređen tlak nije primjeren podražžajaj

MehanoreceptoriMehanoreceptori

TONITONIČČKIKIreagiraju na TRAJNO udubljivanje reagiraju na TRAJNO udubljivanje kokožžeeaktivni su dok je koaktivni su dok je kožža u novom a u novom polopoložžajuajureagiraju i na brzinu pomicanja reagiraju i na brzinu pomicanja kokožžeereagiraju na usmjerenost reagiraju na usmjerenost podrapodražžaja aja –– bolje reagiraju na bolje reagiraju na pomake od osnovnog polopomake od osnovnog položžaja aja nego natrag prema osnovnom nego natrag prema osnovnom polopoložžaju

FAZNIFAZNIreagiraju samo na PROMJENU reagiraju samo na PROMJENU POLOPOLOŽŽAJA koAJA kožže ili dlakee ili dlakeaktivni su dok koaktivni su dok kožžu pomiu pomiččemoemokad je kokad je kožža stabilna u novom a stabilna u novom polopoložžaju inaktiviraju seaju inaktiviraju senisu osjetljivi na usmjerenost nisu osjetljivi na usmjerenost podrapodražžajaajaosjetljivi su na visokofrekventne osjetljivi su na visokofrekventne (vibracijske) podra(vibracijske) podražžajeaje

aju

ČČetiri vrste etiri vrste mehanoreceptotamehanoreceptota1.1. slobodni slobodni žživivččani zavrani završšecieci ((AAδδ--vlakna)vlakna)2.2. uuččahureniahureni zavrzavrššecieci ((PaccinijevaPaccinijeva, , MeissnerovaMeissnerova, ,

KrauseovaKrauseova, , RuffijevaRuffijeva tjeletjeleššca)ca)3.3. receptori vezani uz posebne tvorbereceptori vezani uz posebne tvorbe (receptori oko (receptori oko

folikulafolikula dlake)dlake)4.4. MerkeloveMerkelove ploploččiceice (nakupine posebnih (nakupine posebnih epiteloidnihepiteloidnih

MerkelovihMerkelovih stanica)stanica)

PREMA SMJEPREMA SMJEŠŠTAJUTAJUKoKožžni ni mehanoreceptorimehanoreceptori (povr(površšinski)inski)PotkoPotkožžni (dubinski ni (dubinski -- u miu miššiiććima, tetivama, zglobovima)ima, tetivama, zglobovima)

PREMA FIZIOLOPREMA FIZIOLOŠŠKIM OBILJEKIM OBILJEŽŽJIMAJIMAbrzoadaptirajubrzoadaptirajuććii (RA(RA––detektori brzine)detektori brzine)

AktivniAktivni dodirdodir, , opipavanjeopipavanje, , BrailleovoBrailleovo pismopismosporoadaptirajusporoadaptirajuććii (SA(SA--detektori polodetektori položžaja)aja)

KodirajuKodiraju prostornaprostorna obiljeobilježžjaja podrapodražžajaaja, , receptorireceptori zazapritisakpritisak, , statistatiččkaka lokalizacijalokalizacija podrapodražžajaaja, , pasivnipasivni dodirdodir

KoKožžaa jagodicejagodice prstijuprstiju

NajosjetljivijaNajosjetljivija nana mehanimehaniččkeke podrapodražžajeaje4 4 vrstevrste mehanoreceptoramehanoreceptora::

1.1. KoKožžnini RARA--receptor: receptor: MeissnerovoMeissnerovo tjeletjeleššcece2.2. KoKožžnini SASA--receptor: receptor: MerkelovaMerkelova ploploččicaica3.3. PotkoPotkožžnini RARA--receptor: receptor: PacinijevoPacinijevo tjeletjeleššcece4.4. PotkoPotkožžnini SASA--receptor:Ruffinijevoreceptor:Ruffinijevo tjeletjeleššcece1 1 i i 2 2 –– receptivnareceptivna poljapolja 22--4 mm4 mm3 3 ii 4 4 –– velikavelika receptivnareceptivna poljapoljaJagodiceJagodice prstijuprstiju –– 2mm, 2mm, dlandlan –– 10 mm, 10 mm, nadlakticanadlaktica-- 40mm40mm

PropriocepcijaPropriocepcija

svjesni osjet polosvjesni osjet položžaja i kretanja tijelaaja i kretanja tijelastatistatiččka ka propriocepcijapropriocepcija –– svjesni osjet svjesni osjet polopoložžaja udovaaja udovadinamidinamiččka ka propriocepcijapropriocepcija ((kinestezijakinestezija) ) ––svjesni osjet kretanja udovasvjesni osjet kretanja udova

PoloPoložžajaj udovaudova

1.1. InformacijeInformacije iziz mehanoreceptoramehanoreceptora mimiššiiććnihnihvretenavretena ((govoregovore o o zglobnomzglobnom kutukutu))

2.2. IzIz mehanoreceptoramehanoreceptora u u zglobnimzglobnimččahuramaahurama

3.3. IzIz kokožžnihnih mehanoreceptoramehanoreceptora

DodirnaDodirna stereognozijastereognozijaprepoznavanjeprepoznavanje predmetapredmeta opipavanjemopipavanjemPASIVNI DODIR PASIVNI DODIR –– nematenemate utjecajautjecaja nana prijemprijempodrapodražžajaajaAKTIVNI DODIR AKTIVNI DODIR –– imateimate aktivnoaktivno utjecajautjecaja nanaprijemprijem podrapodražžajaaja, , opipavateopipavateTAKTILNA PERCEPCIJA TAKTILNA PERCEPCIJA –– opaopažžanjeanjedodirivanjemdodirivanjem ((podrapodražživanjeivanje kokožžee))HAPTIHAPTIČČKA PERCEPCIJA KA PERCEPCIJA –– opaopažžanjeanjeopipavanjemopipavanjem ((kokožžnene i i kinestetskekinestetske informacijeinformacije))ASTEREOGNOZIJA ASTEREOGNOZIJA –– poremeporemeććajaj dodirnedodirnestereognozijestereognozije –– ozljedeozljede tjemenogtjemenog korteksakorteksa

OsjetniOsjetni put put zaza dodirdodir i i kinestezijukinesteziju

IZ TRUPA I UDOVA: IZ TRUPA I UDOVA: Fasciculus Fasciculus gracilisgracilisFasciculus Fasciculus cuneatuscuneatusLemniscusLemniscus medialismedialis

KRATKE GRANEKRATKE GRANECentralniCentralni nastavcinastavci mehanorecepcijskihmehanorecepcijskih neuronaneurona iziz dubokihdubokih tkivatkivazavrzavrššavajuavaju u u specifispecifiččnimnim RexedovimRexedovim slojevimaslojevima::

IzIz PacinijevihPacinijevih tjeletjeleššacaaca u IIIu III--VI VI slojuslojuIzIz mimiššiiććnihnih vretenavretena u VI, VII i IX u VI, VII i IX slojuslojuIzIz tetivnihtetivnih vretenavretena u Vu V--IX IX slojuslojuVlaknaVlakna kojakoja prenoseprenose kokožžnini osjetosjet zavrzavrššavajuavaju u III. u III. slojuslojuSporoadaptirajuSporoadaptirajuććaa vlaknavlakna u IVu IV--VI VI slojusloju

IstraIstražženaena je je ultrastrukturaultrastruktura i i vrstavrsta sinapsesinapse u u dorzalnomdorzalnom rogu rogu zazamehanorecepcijskemehanorecepcijske nastavkenastavke iziz folikulafolikula dlakedlake, , iziz PacinijevihPacinijevih tjeltjel., ., izizKrausovihKrausovih tjeltjel., ., iziz MerkelovihMerkelovih stanicastanica tete iziz RuffinijevihRuffinijevih tjeltjel. . SveSve susu sinapsesinapseasimetriasimetriččnene i i neurotransmiterneurotransmiter je GLUTAMAT.je GLUTAMAT.

DUGE GRANEDUGE GRANE

UzlazneUzlazne granegrane centralnihcentralnih nastavakanastavakapseudounipolarnihpseudounipolarnih neuronaneurona oblikujuoblikuju dorzalnedorzalnebijelebijele kolumnekolumne::

Fasciculus Fasciculus gracilisgracilis ((medijalnimedijalni))Fasciculus Fasciculus cuneatuscuneatus ((lateralnilateralni, , pojavljujepojavljuje se se nana raziniraziniT6)T6)

U nucleus U nucleus gracilisgracilis i nucleus i nucleus cuneatuscuneatus nalazinalazi se se tijelotijelodrugogdrugog neuronaneurona osjetnogosjetnog putaputa

AksoniAksoni sekundarnihsekundarnih neuronaneurona oblikujuoblikuju lemniscuslemniscusmedialismedialis kojikoji sinaptisinaptiččkiki zavrzavrššavaava u VPL u VPL jezgrijezgritalamusatalamusaTijeloTijelo tretreććegeg neuronaneurona nalazinalazi se u VPL se u VPL jezgrijezgritalamusatalamusaNjihoviNjihovi aksoniaksoni projicirajuprojiciraju se u se u primarnuprimarnusomatosenzibilnusomatosenzibilnu koru koru postcentralnepostcentralne vijugevijuge (S1 (S1 tjtj. . BrodmanovoBrodmanovo poljepolje 1,2,3)1,2,3)Ti se Ti se neuronineuroni daljedalje projicirajuprojiciraju u IV u IV slojsloj korteksakorteksatete u u sekundarnosekundarno somatosenzibilnosomatosenzibilno poljepolje (S2 (S2 ––BrodmanovoBrodmanovo poljepolje 43)43)

OSJETNI PUT ZA DODIR I KINESTEZIJU OSJETNI PUT ZA DODIR I KINESTEZIJU IZ LICAIZ LICA

PRVI NEURON PRVI NEURON –– nalazinalazi se u se u ganglion ganglion semilunaresemilunareDRUGI NEURON DRUGI NEURON –– nalazinalazi se u se u nucleus nucleus pontispontisn.trigeminin.trigemini, , oblikujuoblikuju tractustractus trigeminothalamicustrigeminothalamicusTRETREĆĆI NEURON I NEURON –– nalazinalazi se u VPM se u VPM jezgrijezgritalamusatalamusa, , oblikujuoblikuju talamokortikalnitalamokortikalni put, put, zavrzavrššavajuavaju u u primarnomprimarnom somatosenzibilnomsomatosenzibilnommomožždanomdanom korteksukorteksu

Principles of Neural Science, Kandel, Schwartz, Jessell

Evocirani potencijali – snimljeni u lijevoj postcentralnoj vijuzi kao odgovor na lagane taktilne podražaje desnog dlana. Odgovor je jači na podražaj palca i kažiprsta (14-23)a slabiji na podražaj srednjeg i malog prsta (1-13).

Brodm. polje 2 šalje somatosenzorne informacije u primarni motorički korteks – inhibicija neuralne aktivnosti u polju 2 rezultira gubitkom koordinacije finih pokreta šake.


OZLJEDE DORZALNIH KOLUMNIOZLJEDE DORZALNIH KOLUMNI

GubitakGubitak osjetaosjeta dodiradodira i i kinestezijekinestezijeGubitakGubitak sposobnostisposobnosti procjeneprocjene tetežžineineAstereognozijuAstereognozijuPoremePoremeććajaj osjetaosjeta polopoložžajaaja i i kretanjakretanjaPoremePoremeććajaj voljnihvoljnih pokretapokretaNastajeNastaje ataksijaataksija dorzalnihdorzalnih kolumnikolumni

RAZARENJE S1RAZARENJE S1

UzrokujeUzrokuje poremeporemeććajaj kinestezijekinestezije i i astereognozijuastereognoziju::PoljePolje 1 1 -- zaza teksturuteksturu predmetapredmeta ((hrapavohrapavo, , glatkoglatko))PoljePolje 2 2 -- zaza oblikoblik i i veliveliččinuinu

Put Put zaza prijenosprijenos mehanorecepcijskihmehanorecepcijskih informacijainformacija je je topografskitopografski ustrojenustrojen –– osjetniosjetni homunculus. homunculus. VeVeććii brojbrojreceptorareceptora = = veveććaa povrpovrššinaina primarnogprimarnogsomatosenzibilnogsomatosenzibilnog korteksakorteksa

PonavljanjePonavljanje

ŠŠto su to to su to termoreceptoritermoreceptori, , kakavakakava i je građa i je građa? Koje ? Koje vrste vrste termoreceptoratermoreceptora poznajete?poznajete?Tri glavne vrste boli?Tri glavne vrste boli?ŠŠto su to to su to nociceptorinociceptori??Navedi i opiNavedi i opišši dvije glavne vrste i dvije glavne vrste nociceptoranociceptoraŠŠto je to to je to hyperalgesiahyperalgesia?? Objasni primarnu i Objasni primarnu i sekundarnu sekundarnu hiperalgezijuhiperalgeziju, pojam , pojam aksonskog aksonskog refleksa. refleksa. Tvari koje se oslobađaju za vrijeme Tvari koje se oslobađaju za vrijeme upale, uloga upale, uloga aaspirina.spirina.

PonavljanjePonavljanjeGubitak koGubitak kožžnih osjeta utjecajem lokalnog nih osjeta utjecajem lokalnog anestetika.anestetika.Gdje zavrGdje završšavaju primarna avaju primarna aferentnaaferentnanocicepcijskanocicepcijska vlakna?vlakna?ŠŠto oblikuje i od to oblikuje i od ččega je građen ega je građen anterolateralnianterolateralnisustav za prijenos osjeta boli i temperature? sustav za prijenos osjeta boli i temperature? Gdje zavrGdje završšavaju avaju nocicepcijskanocicepcijska vlakna u vlakna u talamusutalamusu??Kako se prenosi osjet boli i temperature iz Kako se prenosi osjet boli i temperature iz podrupodruččja lica?ja lica?Teorija nadziranog ulaza:Teorija nadziranog ulaza:

Sustav endogene analgezije.Sustav endogene analgezije.

PonavljanjePonavljanjeEndogeni Endogeni opioidiopioidi, , opijatniopijatni analgetici.analgetici.ToniToniččkiki mehanoreceptorimehanoreceptori

Fazni Fazni mehanoreceptorimehanoreceptoriVrste Vrste mehanoreceptoramehanoreceptora –– podjela, najbolji podjela, najbolji podrapodražžaj za pojedinu vrstu ,aj za pojedinu vrstu ,mehanoreceptoramehanoreceptora::StatiStatiččka ka propriocepcijapropriocepcija, dinami, dinamiččka ka propriocepcijapropriocepcija, , astereognozijaastereognozija..Tri glavna snopa osjetnog puta za dodir i Tri glavna snopa osjetnog puta za dodir i kinestezijukinesteziju iz trupa i udova. Primarni neuron, iz trupa i udova. Primarni neuron, sekundarni, tercijarni sekundarni, tercijarni –– smjesmješštaj, projekcije.taj, projekcije.

PonavljanjePonavljanje

Ozljede Ozljede dorzalnihdorzalnih kolumnikolumniTri glavna snopa osjetnog puta za dodir i Tri glavna snopa osjetnog puta za dodir i kinestezijukinesteziju iz podruiz područčja lica. Primarni ja lica. Primarni neuron, sekundarni, tercijarni neuron, sekundarni, tercijarni –– smjesmješštaj, taj, projekcijeprojekcijeSomatotopniSomatotopni ustroj informacija: znaustroj informacija: značčenje, enje, primjeri.primjeri.

bol, toplina i hladnoća – anterolateralni osjetni sustav...

Documents