bolest - epilepsija
DESCRIPTION
bolest - epilepsijaTRANSCRIPT
EPILEPSIJE
FASPER šk. god. 2010-11
Neurologija Prof. Dr. Veronika Išpanović
Radojković
EPILEPSIJA
Naglo nastali i prolazni poremećaj funkcije mozga (paroksizmalno pražnjenje neurona) koji prestaje naglo i ima tendenciju ka ponavljanju
Klinički se ispoljava kao epileptički napad sa motornim, senzitivnim, autonomnim ili psihičkim simptomima, a često je praćen i poremećajima svesti
Anatomsko-fiziološke osnove epilepsije
Retikularna supstanca – masivno pražnjenje=generalizovani napad
Cerebralni kortekst – žarišno pražnjenje=žarišni (fokalni napad)
Sekundarno generalizovani napad
Etiologija epilepsije
Idiopatska epilepsija (esencijalna, kriptogena, genuina) – nepoznata etiologija
Simptomatska epilepsija – posledica poznatog cerebralnog ili opšteg oboljenja
Etiološki činioci epilepsije
Predispozicija za napade – konstitucionalna ili nasledna
Epileptogena lezija u mozgu
Biohemijske ili električne promene, lokalne ili generalizovane, koje deluju na epileptogenu leziju
Genetika epilepsija
Rizik pojave epilepsije: U opštoj populaciji 0.03 % U porodicama bolesnika od
simptomatske epilepsije 1% U porodicama obolelih od idiopatske
epilepsije 5% (veći rizik ako su oba roditelja obolela)
Epileptogene lezije
Prenatalna (intrauterina) oštećenja Perinatalne povrede Oštećenja mozga usled febrilnih
konvulzija Posledica zapaljenja mozga i
moždanica Povrede glave Infarkt mozga Tumori mozga Oštećenja mozga (atrofije) zbog
ponavljanih epileptičkih napada
Klinički oblici epileptičkih napada
Generalizovani napadi: Grand mal (tonično-klonični) Apsansi (Petit mal) Mioklonični napadi
Parcijalni (žarišni, fokalni) napadi: Prosti (bez poremećaja svesti) Složeni (sa poremećajem svesti) Sa sekundarnom generalizacijom
Generalizovani napadi -1.
Tonično-klonični (Grand mal) napadi Primarno ili sekundarno
generalizovani Aura Tonična faza (oko 30 sek.) Klonična faza (40-50 sek.) Postiktalna faza Vegetativne promene
Generalizovani napadi -2.
Apsans (Absence, Petit mal): Početak u detinjstvu (2 god. do
adolescencije) Nagli, potpuni prekid kontinuiteta svesti Trajanje od nekoliko sek. do pola minute Složeni apsans ( tonična ili klonična
aktivnost, automatizmi) EEE: generalizovano simetrično pražnjenje
šiljak-talas kompleksa 3c/sec. Ishod dobar
Generalizovani napadi -3.
Mioklonični napadi Nagle, brze kontrakcije, ograničene
na pojedine delove tela ( lice, ekstremiteti) ili generalizovane
EEG: multipli šiljak-talas kompleksi Javlaju se izolovano ili udruženo sa
drugim vrstama epilepsije
Parcijalni (žarišni) napadi -1.
Prosti parcijalni napadi Motorni parcijalni napadi (Jackson-ova
motorna epilepsija) Senzitivni parcijalni napadi (Jackson-ova
senzitivna epilepsija) Parcijalni napadi sa psihičkim
simptomima (disfazije, dismnezije, kognitivni poremećaji)
Prosti napadi mogu da se generalizuju u GM
Parcijalni (žarišni) napadi -2.
Složeni parcijalni napadi(stari naziv: psihomotorna epilepsija) Poremećaj svesti Automatizmi Vegetativni simptomi EEG: žarišni šiljci oštri talasi i
usporena aktivnost (temporalno, frontalno)
Epileptički sindromi u detinjstvu
Epilepsija novorođenčadi Epilepsija odojčeta – Infantilni spazmi
(West-ov sindrom) Mioklonična epilepsija ranog
detinjstva Benigna Rolandička epilepsija Atipični apsansi ( Lennox-Gastaut) Progresivna mioklonična epilepsija Landau-Kleffner-ov sindrom
Status epilepticus
Napad traje 30 ili više minuta ili se učestalo ponavlja
Grand mal status epilepticus (ugrožava život, smrtnost 2,5-38%)
Petit mal status epilepticus Status epilepticus prostih ili
složenih parcijalnih napada
Posebni oblici konvulzija
Febrilne konvulzije Konvulzije usled metaboličkih
poremećaja (hipoglikemija i hipokalcemija novorođenčadi
Epilepsije alkoholičara Napadi izazvani drogama
(amfetamin, kokain, fenciklidin)
Psihičke promene u bolesnika sa epilepsijom
Prolazne psihičke promene: Iktusne (u toku napada) Postiktusna sumračna stanja (konfuzna
stanja, ređe nasilnost, fuge)
Trajne psihičke promene: Demencija (posledica čestih, nelečenih
napada, ali i aziliranja bolesnika) Promene ličnosti (tzv. epileptični
karakter?)
Kognitivno funkcionisanje
Već postojeći kognitivni deficiti
Lateralizacija moždane funkcije
Neželjena centralna dejstva AEL terapije
Uticaj okoline i roditeljski stavovi
Emocionalni faktori i razvoj ličnosti
Epileptički napadi Uzrast u kome su počeli Učestalost
Trajanje bolesti Tip napada EEG promene
Etiološki činioci
Činioci koji mogu uticati na kognitivno funkcionisanje osoba sa epilepsijom
Inteligencija i kognitivno funkcionisanje dece sa epilepsijom
Većina studija nije pokazala postojanje uticaja epilepsije na intelektualno funkcionisanje dece
Mala grupa dece sa epilepsijom ima intelektualno narušenje
U delu te podgrupe postoje prethodna moždana oštećenja
Inteligencija i kognitivno funkcionisanje dece sa epilepsijom nastavak
Apsansi, nekomplikovani drugim tipovima napada imaju povoljnu prognozu za kognitivno funkcionisanje
Infantilni spazmi (West-ov sindrom) i Atipični apsansi (Lennox-Gastaut-ov sindrom) imaju lošiju prognozu za kognitivno funkcionisanje
Epileptični status može ozbiljno narušiti kognitivne funkcije ali i život deteta
Inteligencija i kognitivno funkcionisanje dece sa epilepsijom nastavak
Većina istraživanja se slaže da sledeći činioci imaju nepovoljan uticaj: Rani početak napada Učestali i produženi napadi Vrsta napada Postojanje više tipova napada Udruženost sa moždanim oštećenjem Antiepileptična politerapija Subklinička generalizovana pražnjenja
šiljak-talasa (EEG)