1

Dr.med. Helmuth Krieg Dr.med. Roland Keilhauer

Chelat-plus terapija (prijevod)

Srčani infarkt, moždana kap, smetnje s krvotokom, artroza, mogu se

izbjeći. Učinite nešto i to odmah.

Općenito 1.1 Uvod " Tko je bolestan mora imati bolove. Tko nema bolove zdrav je!" To su uvriježena mišljenja, ali je to daleko od istine. Gotovo sve vrste raka ne uzrokuju u početku nikakve bolove. Kada se bolovi pojave, često je već kasno. Kod zakrečenih krvnih žila, previsokog krvnog tlaka, smetnji s krvotokom, kod početaka arterioskleroze, ukratko kod početka bolesti srca i krvnih žila (uzrok smrti broj 1), duže vrijeme ne osjećamo nikakve tegobe, dakle ne znamo da smo već vrlo teško bolesni, a bolest i dalje napreduje. Prve promjene na stijenkama arterija primijećene su već kod neke djece. Arterioskleroza započinje kod muškaraca već od dvadesete godine, a kod žena većinom nakon menopauze, ali ima mnogo iznimaka, pa su to tek prosječni pokazatelji. Meñutim ne treba čekati da se bolest razvije. Zašto ne biste na vrijeme učinili nešto za sebe? Muškarci već u tridesetim, a žene u pedesetim godinama. Ako ste zakasnili ipak možete spriječiti operaciju ako pažljivo pročitate ovaj tekst i poduzmete terapiju koju Vam preporučamo. 1.2 Krvotok Krv u tijelu čovjeka, pet do šest litara kod odraslih, ima višestruku zadaću. Kroz mrežu arterija ona dovodi potreban kisik u sve organe i stanice. Takoñer ona pronosi tijelom hranjive sastojke kao bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vitamine, minerale i hormone. Na povratku kroz vene teče krv opterećena ugljičnom kiselinom i drugim produktima izmjene tvari, u desnu srčanu komoru. Tada stiže u pluća, gdje se obogačuje s kisikom i ulazi u lijevu srčanu komoru. Odatle se tlači u veliki krvotok. Goethe je imao pravo kad je rekao: " Krv je jedan posve poseban sok ". 1.3 Arterioskleroza ili zakrečenje krvnih žila Meñutim, krv može takoñer oboljeti i kada je njezin sastav poremećen, uzrokovati teške bolesti. Naime, doñe li u krvnim žilama do stvaranja ugrušaka (tromboza), nastaju infarkt srca, moždana kap i periferno začepljenje arterija (na primer u nogama), zavisno od toga gdje se stvorio ugrušak i koja je žila time začepljena. Naravno to se ne dogaña odjednom. Arterioskleroza se stvara tijekom dugog niza godina.

2

1.4 Kako nastaje arterioskleroza? U kućanstvu svima nam je poznato zakrečenje dovodnih, posebno odvodnih cijevi, kao posljedica taloženja kalcija. S vremenom biva poprečni presjek cijevi sve uži, a time i protok vode sve manji. Kod arterioskleroze su stvari slične, ali složenije. Ima više teorija kako to nastaje. Znanstvenici nisu u tome potpuno jedinstveni. Vjerojatno ima svaki pomalo pravo. Ukupna količina krvi proñe u jednoj minuti kroz cijelo tijelo, što znači 1440 puta u 24 sata. Ili izraženo u litrama: 7200 I u 24 sata. Koji ogroman učinak! Crvena krvna zrnca i mnogi drugi čvrsti sastavni dijelovi krvi taru se pri tom o nutarnje stijenke žila. Srećom su ove stijenke obično čvrste i elastične, tako da trenje ne može uzrokovati veće štete. Meñutim, uz pomoć tzv faktora rizika, kao pušenje, visoka koncentracija masti, visok krvni tlak i nasljedne sklonosti, mogu se stijenke arterija oštetiti. Meñu ostalim dolazi do veće ljepljivosti i povećane propusnosti stijenki žila. Ljudi nažalost osjete simptome bolesti prekasno, tada kada su žile već 30 do 70% sužene. Tek tada se osjete posljedice nedovoljne opskrbljenosti krvlju i kisikom, te pacijent osjeća bolove u prsima ili nogama, te omaglice ili vrtoglavicu. Danas se točno ne zna koji su uzroci prvim oštećenjima nutarnje stijenke žila. Zasigurno važnu ulogu imaju, inaće vrlo korisne imunstanice i makrofagi. One su zapravo zadužene za obranu od nametnika i stranih tvari. 1.4.1 Bakterije, faktor rizika Ne tako davno, u Njemačkoj je otkriveno da talog na žilama sadrži bakterije, koje s godinama mogu ubrzati proces ovapnjenja. Tako postoji nada da se pravovremenim liječenjem antibioticima može bakterije uništiti, prije nego one završe svoj destruktivan posao na arterijama. Najnovija istraživanja pokazala su takoñer da i virusi mogu, kod nekih ljudi, pripomoći nastajanju arterioskleroze. Naš savjet: dajte si napraviti krvne testove koji će pokazati da li kod Vas postoje ove bakterije. 1.4.2 Nikotin, faktor rizika Arterije se mogu skupiti ili raširiti. To je važno, jer se tako može regulirati krvni tlak. Kad naše žile ne bi imale to svojstvo, tada bi prilikom ustajanja krv ostala zarobljena u našim nogama i ne bi se mogla više natrag crpsti do srca. Ova regulacija je moguća samo zato jer su unutarnje stijenke arterija opremljene prstenastim mišićjem, koje ih, prema potrebi, skuplja i širi. Nikotin je jedan od glavnih sastojaka dima cigarete. Nikotin na svom putu podražuje ovo prstenasto mišićje, te dolazi do skupljanja arterija. Posljedice su fatalne: Unutarnji presjek arterija se smanjuje, a krvni tlak raste, nastaje oštećenje unutarnje stijenke žila, odlaganje masti i drugih tvari, te formiranje ugrušaka. Većina pušaća ne shvaća zašto bi bilo dobro prestati s pušenje. To se čak može razumjeti kad se sjetimo da proces razaranja u žilama u početku ne boli, a njegovo djelovanje se očituje tek nakon mnogo godina.

3

Povrh svega, pušenjem se uštedi velik novac mirovinskom osiguranju. Evo čiste računice: pušenje skračuje život u prosjeku za 8 godina. Kako troškovi Iñečenja rastu sa starenjem, troškovi bivaju sve veći što čovjek duže živi. Cisto konkretno: jedna populacija nepušaća povećala bi troškove mirovinskog osiguranja za oko 7%. Evo jednog savjeta: ako niste u stanju vlastitim zalaganjem odvići se pušenja iskoristite prednosti akupunkture. Jedan tretman odvikavanja od pušenja traje točno 30 minuta s oko 80 postotnim uspjehom. 1.4.3 Kada se krvne pločice zgrušavaju Pet do šest litara krvi odraslog čovjeka sastoji se od oko 55% krvne plazme i 45% čvrste tvari. To su crvena i bijela krvna zrnca i krvne pločice, takoñer nazvane trombociti. Crvena krvna zrnca nošena strujanjem krvi donose kisik u tkivo. Kod bijelih krvnih zrnaca je drugačije. Ona imaju vlastitu pokretljivost i mogu se kretati i protiv smjera strujanja krvi. Samo tako ona mogu ispuniti svoju važnu zadaću čuvara imuniteta. Krvna zrnca stupaju u akciju kada naprimjer porežete prst i treba pospješiti zgrušavanje krvi. Zgrušavanje krvi je vrlo kompliciran proces koji se sastoji iz više koraka. Cim trombociti doñu u dodir s ranom, oni postaju ljepljivi i više se ne kreću s krvi, nego ostaju na mjestu rane i nastoje ju zatvoriti. Nadalje, na mjestu rane nastaje jedna fina mrežasta struktura, koja konačno ranu zatvori. Ono što se kod porezanog prsta pokazalo vrlo korisnim, može na drugom mjestu biti fatalno. Naime, ako se zgrušavanjem nastale aterosklerotične naslage na krvnim žilama oslobode, može doći do stvaranja ugruška. Kao što smo prije vidjeli mogu naslage krenuti i, kao kod porezanog prsta, privući trombocite, učiniti ih Ijepljivima i zajedno slijepiti. Neki od ovih ugrušaka (tromba) stvaraju se izravno na naslagama, a drugi nastaju negdje drugdje u tijelu, te nošeni krvlju stižu do nekog suženja, gdje potpuno začepe krvnu žilu. 1.4.4 Šećerna bolest, faktor rizika Pacijenti čije vrijednosti šećera u krvi prelaze 128 mg% su dijabetičari, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije. Kod dijabetesa, šećerne bolesti, žlijezda s unutarnjim lučenjem gušterača ne proizvodi dovoljno hormona inzulina, pa opada koncentracija šećera u krvi. Ako bolest nastupi već u mlañoj dobi tada govorimo o dijabetesu s manjkom inzulina ili dijabetesu tipa I. Kod dijabetesa u odraslih ili tipa II, gdje je gušteraća još puna inzulina, toga nema. Svejedno, da li tip I ili Tip II, dijabetičari imaju visok stupanj rizika prema oboljenjima od smetnji s cirkulacijom. Posebno je strašna gangrena, koja nerijetko dovodi do amputacije noge. Povišen šećer, kroz dulje vrijeme, razara ili sužava uglavnom sasvim tanke žile. To je posebno neugodno kod mrežnice oka ili srca. Meñutim mogu i šire žile biti pogoñene, te biti izložene arteriosklerozi. Dijabetes je jedan od glavnih faktora rizika za nastajanje arterioskleroze. Pažljivo podešena koncentracija šećera u krvi, putem kontrole težine, kretanja, prilagoñene prehrane ili uz pomoć tableta ili injekcija inzulina, važna je za sprečavanje daljnje štete u organizmu.

4

Naš savjet: kontrolirajte jednom godišnje vrijednost šećera u krvi, kako bi se na vrijeme otkrio početak eventualne šećerne bolesti 1.4.5 Povišene masti u krvi, faktor rizika Kod povišenog kolesterina kroz duže vrijeme, raste rizik od ovapnjenja arterija. Kako smo prije vidjeli, na stijenkama arterija dolazi do stvaranja naslaga kolesterina. To uvijek dovodi do suženja krvnih žila, a s time do znatno smanjenog protoka krvi. Posebno često nastaju ove naslage na žilama koje opskrbljuju s krvi srce, na vjenačnim (koronarnim) arterijama. Kako dolazi do povišenog kolesterina? Uzroci su razni. Cesto je to pogrešna prehrana. Previše masti i kolesterin u hrani dovode do povišenog kol esterina u krvi. Cesto je povišeni kolesterin nasijedan, a rjeñe posljedica bolesti štitne žlijezde, bubrega ili jetre. Kolesterin je prisutan u hrani životinjskog podrijetla. On nema samo štetno djelovanje: kolesterin je važan sastojak za izgradnju hormona. Takoñer zapunjava oštećenja na žilama. Ljudski organizam može i sam proizvesti kolesterin. Dakle ne mora biti isključivo unesen putem hrane. Pretežno nastaje u jetri. Postoje dvije vrste kolesterina: Kada se govori o "previše" kolesterina riječ je o suvišku "lošeg" LDL - kolesterina (Low Density Lipoprotein). Ako ga je previše u krvi, mogu se lako na stijenkama žila stvoriti naslage. Stoga vrijedi: što manje LDL, to bolje. Dugo vremena su znanstvenici razbijali glavu oko toga zašto kod Eskima nema srčanih bolesti. Rješenje je bilo u otkriću "dobrog" HDL - kolesterina. On može, na stijenki nataloženi LDL - kolesterin preuzeti i otpremiti natrag u jetru. Tamo se razgrañuje i izlučuje kroz crijeva. Dakle HDL štiti od naslaga, pa vrijedi: što više HDL to bolje. Masno tkivo našeg tijela sastoji se uglavnom od triglicerida. Oni su najvažnija rezerva energije čovjeka. Kod masne prehrane, konzumiranja alkohola, prekomjerne težine, dijabetesa ili nasljedne sklonosti, raste koncentracija triglicerida u krvi. Naš savjet: Nastojte da su Vam trigliceridi unutar normalnih vrijednosti tako da izbjegavate veće količine alkohola. Redovno kontrolirajte vrijednosti kol esterina. Hranite se balastnim tvarima, kao povrće, krumpir, žitarice i koštunjavo voće, uz redovito kretanje. Vjerojatno ćete se zapitati: kakva korist od svega toga? Velike studije su pokazale da čovjek u prosjeku s normalnim vrijednostima masti u krvi duže i kvalitetnije živi. 1.4.6 Visoki krvni tlak, faktor rizika 140 sa 80 kaže vam liječnik nakon što vam je izmjerio krvni tlak. Šta zapravo predstavljaju ove brojke? U svim, velikim i malim žilama, krv je pod odreñenim pritiskom, kako bi mogla stalno i ravnomjerno teći. Ovaj tlak postiže se stalnim radom srca. Pri tome mora srce savladavati otpor u žilama. Gornja vrijednost krvnog tlaka (u

5

primjeru 140) odgovara radu srca, a donja vrijednost (u primjeru 80) nastaje od elastičnosti velikih arterija. Krvni tlak se tijekom dana mijenja u skladu s aktivnostima i opet normalizira. Najniže vrijednosti su za vrijeme spavanja i u jutarnjim satima. Kod tjelesnih napora ili uzbuñenja krvni tlak raste. Kada stalno i neovisno od tjelesnih ili duševnih opterećenja dolazi do prekoračenja gornje vrijednosti od 140 govorimo o hipertoniji ili visokom krvnom tlaku. Svjetska zdravstvena organizacija označila je vrijednost krvnog tlaka 120 sa 80 kao idealnu. Kod većine ljudi je uzrok visokom krvnom tlaku nepoznat. Često iza toga stoji hereditarno opterećenje. Nasljedna sklonost ne mora neminovno voditi u bolest. Sklonost može u čovjeku biti pritajena, da bi izbila kao posljedica pogrešne prehrane, prekomjerne težine, nedovoljnog kretanja, previše soli i čestog stresa. Visoki krvni tlak može u pojedinim slučajevima biti i posljedica oboljenja bubrega ili hormonainih smetnji. Što je krvni tlak viši, to srce mora više raditi. S time tijekom godina može doći do srčane iscrpljenosti što dovodi do oslabljenja srca. Povišeni pritisak uzrokuje brže otvrdnjenje i suženje svih arterija, te može doći do oštećenja žila u mozgu, srcu, bubrezima i očima. Posljedica je slaba prokrvljenost svih organa. Kako bi se ipak prokrvljenost osigurala krvni tlak još više raste i tako se nañosmo u pravom vražjem krugu. Naš savjet: kontrolirajte redovito vaš krvni tlak, kod normalnih vrijednosti dvaput godišnje. Pomoću jednog 24-satnog mjerenja krvnog tlaka može liječnik donijeti važne zaključke o stanju vašeg krvotoka. Ograničite unos kuhinjske soli u tijelo. Mirodije su dobar nadomjestak. Uz redovito kretanje provodite vježbe opuštanja. Ako vam je vaš liječnik propisao tablete za sniženje tlaka uzimajte ih točno po receptu. Visoki krvni tlak ne pričinja bol, ali nemojte podcijeniti opasnost, to je bolest koju treba ozbiljno shvatiti. 1.4.7 Prekomjerna težina, faktor rizika Tko ne bi želio riješiti se prekomjernih kilograma, radi boljeg izgleda i kako bi se bolje osjećao? Tko nije upoznao uobičajene probleme: tek je skinuo kile, a one su opet tu. Razumna normalna težina je svakako važan preduvjet za vaše zdravlje. Cesto se previsoki krvni tlak sam povlaći nakon smanjenja tjelesne težine. Takoñer i faktori rizika, kao kolesterin, masti, šećer u krvi i mokraćne kiseline, dijelom zavisni od načina prehrane, mogu se, reguliranjem tjelesne težine znatno smanjiti. A kako je s općom tjelesnom kondicijom? Tjelesna kondicija ne može se uspostaviti promjenom tjelesne težine, nego odnosom mišićne mase i masti u tijelu. To se ne može postići samo normalnom težinom. Moderni elektronski mjerači omogučuju nam točno odreñivanje potrebnog sadržaja masti u tijelu Koji su uzroci nezdravim mastima u tijelu? Glavni razlog je, prema znanstvenim saznanjima, u prehrani siromašnoj balastnim tvarima. U zapadnim industrijskim zemljama je već oko 80 godina

6

masna hrana u porastu na račun balastnih ugljikohidrata. Ovakva prehrana bogata mastima i šećerom podstiće pojačano stvaranje masnog tkiva. Kada bi ljudi danas s hranom uzimali istu količinu balastnih tvari kao prije 80 godina, kod iste kalorične vrijednosti izgubili bi oko 3 kg masti godišnje. Dugoročno to znači povećanu tjelesnu kondiciju, te zdravije i bolje oblikovano tijelo. Najnovija istraživanja pokazuju nedvojbeni utjecaj balastnih tvari na mnoge bolesti naše civilizacije. II Posebne bolesti I I.1 Angina pectoris U prethodnim poglavljima ove knjige saznali ste nešto o nastajanju arteriosklerotičnih naslaga. Ako su time izazvane smetnje u srčanom krvotol<u nastaje srčana koronarna bolest (srčane vjenačne žile u medicinskom rječniku zovu se koronarke). Posljedica je manjak kisika u srcu, što zna biti jako bolno. Tada se govori o napadaju angine pectoris (stezanju u prsima). Napadaj angine pectoris nastupa najčešće za vrijeme tjelesnih ili duševnih opterećenja, jer tada srce treba više kisika. Ako sužene vjenačne (koronarne) žile to ne mogu osigurati, nastaje bolni napadaj. Manjak opskrbe srca kisikom može nastati i bez bolova, što nije rijedak slučaj. To može biti još opasnije, jer nema upozorenja i obićno se ne shvaća dovoljno ozbiljnim. Upamtite: napadaj angine pectoris nije srčani infarkt. To je prolazna smetnja u srčanom krvotoku. O infarktu govorimo tada ako je krvotok u dijelu srca trajno blokiran potpunim začepljenjem. Napadaj angine pectoris nasuprot srčanom infarktu ne uzrokuje oštećenja srćanog mišića, ali rizik za nastajanje infarkta je znatno povišen. Napadaji angine pectoris nastaju najčešće u ranim jutarnjim satima vjerojatno zato što je u to vrijeme krvni tlak najniži. Svaki pacijent doživljava napadaj na drugi način. Tegobe traju često samo nekoliko minuta. Najčešće je to osječaj težine, stiskanja, pečenja, pritiska u prsnom košu. Može doći do osjećaja mučnine, teškog disanja ili gušenja. Katkad se bol širi u ramena, ruke, čeljust, vrat ili zube. Kod istog pacijenta simptomi su uvijek isti. II 2 Srčani infarkt Kad doñe do znatnog suženja srčane arterije, može se dogoditi da uslijed grčenja krvne žile doñe do naglog odvajanja naslage i ugrušak na ovom mjestu potpuno zatvori srčanu žilu. Srčani mišić kojeg je ova žila hranila ostaje bez krvi i propadne. To zovemo infarkt srca. Infarkt može zavisno od veličine i mjesta pogoñene arterije biti veći ili manji. Kod većeg infarkta može srce i potpuno zakazati. Svaki treći pacijent umire od infarkta srca. Oštećeno područje srca je mrtvo i ne može se više obnoviti. Zato zdravi dio srca mora više raditi, ali šteta je već učinjena. Stoga je važno na vrijeme se pobrinuti da do toga ne doñe.

7

II.3 Moždana kap Pretpostavimo da pacijent ima zakrečenje arterija koje vode u mozak. Tada se može tamo jedan veći komad naslage odvojiti, doći do mozga i tamo zatvoriti krvnu žilu, što dovodi do nedovoljne opskrbljenosti krvlju tog dijela mozga. Na taj način je moždana kap, kao srčani infarkt, često posljedica arterioskleroze. U Njemačkoj se dogodi godišnje oko 250 000 moždanih udara. Petina ovih pacijenata umire, a trečina ostaje uzeta. Nakon težeg udara je obično oduzeta polovica tijela pacijenta, koji ne može više govoriti. Rehabilitacija je dugo-trajna. Pazite, stoga, na simptome koji upozoravaju, kao kratkotrajne smetnje s vidom, vrtoglavice, glavobolje, slabost jednog dijela tijela, smetnje s opipom i prolazna klonulost ruku ili nogu. Ovi simptomi mogu biti nagovještaj moždanog udara. Moždani udar najčešće se dogaña na mjestima gdje se arterije granaju. Jedno takvo mjesto nalazi se u vratu u visini donje čeljusti. Ovdje se vratna žila dijeli u jedan ogranak koji opskrbljuje krvlju lice i drugi koji dovodi krv u mozak. Takoñer i u mozgu ima jedno takvo opasno mjesto i to tamo gdje se žile dijele u dva ogranka za obje polovice mozga. Moždana kap nastaje češće kod starijih ljudi. Meñutim, u zadnje vrijeme sIJe je češća i kod mladih ljudi koji puše, te uzimaju alkohol ili droge. Najvažniji faktor rizika je povišeni krvni tlak. On opterećuje stijenke krvnih žila, na kojima nastaju oštećenja gdje se talože ovapnjenja. S napredovanjem arterioskleroze stijenke žila bivaju sve kruće. Na najviše suženim mjestima ugrušak može potpuno začepiti krvnu žilu. Uslijed visokog tlaka može i u mozgu doći do oštećenja krvne žile, što uzrokuje izljev krvi u mozak. U oba slučaja posljedice su iste. Tko je doživio moždani udar taj ima najčešće suženja i na koronarnim žilama u srcu i arterijama u nogama. To znači da je trečina pacijenata s moždanim udarom dodatno doživjela i srčani infarkt i obratno. II.4 Smetnje s cirkulacijom Godišnje se u Njemačkoj dogodi 35 000 amputacija noge radi smetnji s cirkulacijom. Od ovog zastašujuće visokog broja 25 000 se moglo spriječiti, da su se pacijenti pravodobno za to pobrinuli. Ovdje je riječ o bolesti začepljenja perifernih arterija najčešće kod pušača ili dijabetičara. Koji god uzrok odabrali, radi se o smetnjama u cirkulaciji u nogama. Pušenje je jedan od glavnih faktora rizika. Takoñer povišene masnoće i šećer u krvi, te visoki krvni tlak pospješuju periferno začepljenje arterija. Medicina poznaje četiri stupnja ove bolesti. U prvom stadiju pacijent još ništa ne osjeća, no mjerenja ipak pokazuju smetnje u cirkulaciji. Tu se već radi o teškom oboljenju. Drugi stadij je već povremeno hramanje, pri čemu se bolovi kod kretanja pojavljuju u potkoljenici ili na ristu noge (gornjem dijelu stopala). U trećem stadiju pacijent ima bolove u stanju mirovanja, posebno noću. Kako se bolovi kod sjedenja smanjuju, to pacijent često noću ustaje i sjedi u stolici. U četvrtom stadiju dolazi do otvaranje rane na nozi. Kao i kod bolesti srčanih koronarnih arterija smetnje s cirkulacijom se takoñer češće pojavljuju kod starijih osoba.

8

Znakovi upozorenja su u mlañoj dobi pored opisanih bolova takoñer i smetnje s potencijom (problemi s erekcijom). Često se primječuje da nokti na prstima nogu ne rastu više pravilno, što se takoñer pripisuje lošoj cirkulaciji u prstima, koji ne dobivaju dovoljno hrane. Tjelovježba je za pacijente od životne važnosti. No ako je bolest već u 2 ili 3 stadiju kretanje je pračeno bolovima, pa je ova terapija često ograničena. Najvažnija preventiva, koju pacijent može sam poduzeti, je prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine i što više kretanja. Smetnje s cirkulacijom u mozgu očituju se najčešće kao smanjenje koncen-tracije i zaboravnost. Takoñer vas upozoravamo na probleme s cirkulacijom u očima. Ako je došlo do oštećenja krvnih žila u mrežnici oka govorimo o macula-degeneraciji. Tu se misli na povećano razaranje dijela oka koje je zaduženo za oštrinu vida, kao posljedica loše cirkulacije i nakupljenih štetih naslaga u žilama. Naravno da ovdje naočale ne pomažu. Jedna tipična bolest naše civilizacije te tinitus. Ovde se radi o šumu u ušima što zna biti vrlo neugodno. Takoñer i ovdje se radi o lošoj cirkulaciji, premda nastajanje bolesti nije do kraja objašnjeno. Naš savjet: konzultirajte liječnika, koji će utvrditi je li kod vas prokrvljenost mozga u redu. II.5 Oštećenje zglobova Naši su zglobovi svakodnevno izloženi vrlo velikim opterećenjima. Naročito kukovi i koljena moraju nositi veći dio tijela. Kako bi se kretanje što bolje odvijalo završeci kostiju, zglobovi, presvučeni su hrskavicom, koja ima ulogu podrnazivanja. Novija istraživanja su pokazala da s početkom oštećenja ove hrskavice trpi krvotok. Male i najmanje krvne žile u blizini hrskavice se sužuju i s time propuštaju manje krvi. Posljedica je sve lošije prihranjivanje hrskavice, koja gubi na čvrstoći i puca. To su počeci oštećenja zglobova, artroze. Artroza može u principu nastati na svim zglobovima. Pored na kukovi ma i koljenima artroza može biti posebno neugodna na zglobovima prstiju ruke. Želite li spriječiti artrozu, treba svakako obratiti pozornost na dobru cikulaciju. Ubrzo ćete uvidjeti kako to može biti djelotvorno. II.6 Prerano starenje Moramo biti svjesni prolaznosti našeg života. Ali sigurno su vam poznati primjeri ljudi koji se do duboke starosti dobro drže i izgledaju mlañe od vas. Naravno ovdje značajnu ulogu ima i genetski faktor. Starenjem popušta vitalnost pojedinih organa. Nastupa manjak pojedinih hormona, a s time popušta i izmjena tvari. Istraživanja su pokazala da to ne mora biti tako. Ako smo dosljedni u brizi za dobru cirkulaciju svih organa, oni dobro funkcioniraju i čovjek može, kako pokazuju statistike, živjeti gotovo dvostruko duže od onoga koji o tome ne

9

vodi računa. Kroz dobro prokrvljene i čiste žile mnogo se lakše prenose kisik i hranjive tvari do stanica, koje tako mogu obavljati svoju zadaću bez greške. Onaj tko se brine o stanju svojih žila, taj će spriječiti prerano starenje. Jer: čovjek je star onoliko koliko su mu stare žile. III Dijagnostika smetnji u cirkulaciji Ultrazvuk pruža mogućnosti za brzu, bezopasnu i bezbolnu dijagnostiku smetnji u cirkulaciji. Pomoću doplera u boji liječnik može, na primjer, vrlo lijepo pregledati žile u vratu i izmjeriti krvotok. Vrlo lako se mogu na taj način utvrditi eventualne nataložene naslage. Takoñer se i velike žile na nogama mogu uspješno pregledati. Nedostatak ovoga postupka jest da se unutarnje arterije, na primjer u srcu, u bubrezima ili u mozgu ne mogu pregledati. No za to postoje pouzdana roentgenska snimanja. Kod ovih angiografija (pre-gledavanje krvnih žila) ubrizgava se u krvotok pogoñenog organa kon-trastna tekućina koja omogučuje rontgensko snimanje. Na srcu je to kate-terizacija srca, koja pokazuje stanje srčanih konarnih arterija. Pomoću radioaktivne tekućine koja se ubrizgava u vene, može liječnik otkriti kolika je prokrvljenost srćanog mišića. Ova pretraga se zove sintigrafija miokarda. IV Chelat-plus terapija IV.1 Šta je i kako djeluje Sada ste mnogo naučili o uzrocima, djelovanju i liječenju arterioskleroze, pa je normalno da se pitate: " Šta mogu još učiniti u sprečavanju ili liječenju? " u ovoj knjizi ne će biti riječi o liječenju metodama službene medicine, operacija i ugradnja premosnica (bypass-a), uzimanje sintetičkih lijekova i slično. Riječ je o jednom postupku koji je došao iz SAD-a, a u Njemačkoj je dodatno razvijen i individualiziran: chelat-plus terapija. Ime daje s jedne strane nagovijestiti pozitivno djelovanje chelat terapije, a s druge strane da je ovdje nešto pridodano i znatno poboljšano. U stvari radi se o jednom vrlo uspješnom načinu lijećenja, ili bolje reći o čitavoj koncepcoji lijećenja. Bitan sastojak je jedna tvar nazvana chelat. Chelati su molekule koje na sebe mogu vezati metale. Kod chelat terapije pacijent prima infuzije aminokiseline ethylen-diamin-tetraacetata (EDTA). Pripravak EDTA veže na sebe ione metala, koji se zatim izlučuju putem urina. Takoñer suvišne nataložene naslage metala i otrovnih teških metala kao olovo, živa, bakar, arsen i aluminium lako se izlučuju iz tijela uz pomoć EDTA. Dugo se vjerovalo da se ljekoviti učinak EDT A sastoji samo u reguliranju količine kalcija u organizmu pri čemu se kalcij iz arteriosklerotičnih naslaga uklanja i tako čiste žile. Puno je važnije da EDTA veže otrovne i agresivne teške metale i tako ih čini neškodljivima.

10

Po našem mišljenju chelat-terapija, kakva se danas primjenjuje ima jedan odlučujući nedostatak. Ne uzima u obzir individualne karakteristike čovjeka i njegov profil rizika. Što više, sastav infuzija je za svakog pacijenta isti. U stvarnosti je tako da pacijenti, koji boluju od istih bolesti imaju često potpuno različite nalaze, te s time svaki pacijent "piše" svoju vlastitu povijest bolesti. Stoga naš zaključak glasi: ima smisla samo ona terapija, koja je prilagoñena karakteristikama bolesnika. Tako smo razvili najprije jedan sustav dijagnosticiranja, koji nam omogučuje izmjeriti aktualno zdravstveno stanje pacijenta i točno kontrolirati promjene za vrijeme liječenja. U drugom koraku odredimo parametre za liječenje arterioskleroze sprečavanje njezinih posljedica kao infarkt srca, moždana kap, smetnje s sirkulacijom i artroza. Stoga smo razvili chelat-plus terapiju. U jednom od ranijih poglavlja ove knjige doznali ste da se proces ovapnjenja stijenki arterija zbiva uz pomoć visoko agresivnih tvari, slobodnih radikala. I upravo ove podivljale škodljive molekule čini chelat-plus terapija neškod-ljivima. Chelat-plus terapija je jedna od najdjelotvornijih mogućnosti razgradnje slobodnih radikala. Slobodni radikali, koje upijamo iz zagañenog okoliša, dima cigarete, raznih štetnih zračenja, UV-zračenja, pogrešno zagrijanih namirnica (napr. u mikrovainoj pećnici), od stresa i alkohola ili oni koji nastaju izmjenom tvari, konačno su uzrok našem starenju. Sa chelat-plus može tijelo opet uspostaviti ravnotežu i usporiti biološko starenje. Rezultat je veća vitalnost. Simptomi kao depresije, umor, malaksalost, smetnje s potencijom, tinitus (šum u ušima), smetnje s vidom, posljedice moždanog udara, smetnje s cirkulacijom u svim organima, na primjer u očima (macula degeneracija), mogu nestati već nakon nekoliko infuzija ili se barem znatno ublažiti. Takoñer i istrošenost zglobova (artroza) je posljedica loše cirkulacije. Chelat-plus se i ovdje pokazala kao vrlo djelotvorna. Kod dijabetičara se često nakon ove terapije propisane doze injekcija inzulina ili tableta mogu reducirati ili potpuno ukinuti. Takoñer i masnoće u krvi se znatno smanjuju. Napadaji angine pectoris se smanjuju, bolovi u prsima nestaju. Pacijenti sa smetnjama u cirkulaciji kod nogu, mogu se opet bezbolno kretati. Chelat-plus čisti sve krvne žile, kako one najdeblje, tako i najtanje. Upravo ove zadnje su često najviše oštećene, na primjer kod dijabetičara. Ovdje ne pomaže nikakva kirurgija. Pozitivni učinci postižu se u svim dijelovima tijela i organima, od tjemena, do tabana. Možda se pitate zašto niste već ranije ništa čuli o ovom načinu liječenja. Vjerojatno se radi o nezainteresiranosti vrlo utjecajnih krugova kojima nije u

11

interesu širenje saznanja o ovoj novoj metodi, njezinim uspjesima, bezopasnosti i djelotvornosti, te njezinoj relativno niskoj cijeni. Očito se radi o interesima kojima je profit na prvom mjestu. Uspješnost chelat-plus terapije čini skupe lijekove i operativne zahvate nepotrebnima. Stoga takoñer i u stručnim krugovima postoji o tomu prilična neobaviještenost. Službena medicina i biološki prilagoñena medicina još uvijek su na odvojenim kolosjecima. Većina liječnika klasične medicine gledaju s omalovažavanjem na liječenje biološkim i prirodnim metodama i pripravcima IV.2 Postupak liječenja Prije početka chelat-plus terapije pažljivo se prouči povijest bolesti i provedu detaljne pretrage. Pri tome trebate donijeti sve svoje nalaze, roentgenske slike, elektrokardiograme itd. Ne zaboravite takoñer navesti lijekove koji su vam propisani i koje svakodnevno uzimate. Takoñer trebate učiniti pretrage krvi i urina po uputama chelat-plus liječnika. EKG je važan za utvrñivanje rada srca. Ultrazvuk-dopler vratnih karotida daje dodatne informacije o stanju krvotoka. Takoñer je zanimljiv i sadržaj kisika u krvi. Nakon što je liječnik sve ove parametre proanalizirao, moći će vam reći hoće li vam chelat-plus terapija pomoći, koliko infuzija će trebati, te će takoñer odrediti točan sastav otopine za vas. Chelat-plus status takoñer će se provesti u sredini i na kraju terapije. Tako se može precizno utvrditi što se postiglo. Sada ćemo vas informirati o mogućim popratnim pojavama: Sastav otopine za chelat-plus infuzije je praktično bez rizika i popratne pojave dogode se jedanput na 100 000 pacijenata. U pojedinim slučajevima može se dogoditi lagano peckanje na mjestu uboda iglom. Koji put može doći do prolazne lagane mučnine, vrtoglavice ili glavobolje neposredno nakon jednog tretmana. U većini slučajeva ovi simptomi brzo prolaze. Kod stručne provedbe chelat-plus terapija je sigurnija od jedne tablete aspirina. Takoñer ne utjeće ni na sposobnost za vožnju. Dosad opisane popratne pojave bile su isključivo posljedica neprimjerenog postupka (prebrza infuzija, predoziranje, pogrešan izbor pacijenta). Izlučivanje vezanih štetnih tvari ide uglavnom kroz bubrege. Stoga je potrebno besprijekorno funkcioniranje bubrega, kad se započinje s terapijom. Njemačko društvo za chelat terapiju razradilo je protokol za provedbu chelat terapije. Svi liječnici se moraju strogo pridržavati ovih pravila. Time je osigurana dobra obaviještenost i sigurnost pacijenata. Chelat-plus terapija provodi se u liječničkoj ambulanti putem infuzije. Boca sadrži 500 ml tekućine. Pacijent sjedi ugodno u ležaljci i može za vrijeme infuzije čitati, gledati TV, telefonirati ili jednostavno razgovarati s drugim pacijentima. Odlazak na WC ne pretstavlja problem. Trajanje infuzije ne bi trebalo biti manje od četiri sata, a tri sata je minimum. Treba dakle osigurati dovoljno vremena. Zavisno od težine oboljenja potrebno je 10 do 50 infuzija.

12

U početku se infuzije rade 1 do 2 puta tjedno, a kasnije može i 2 do 3 puta, ako

to dozvoljava opći status bolesti pacijenta. Obično su infuzije podijeljene u serije od 10 tretmana. To znači da nakon 10 infuzija pacijent može učiniti jednu stanku. Točan plan dogovorite sa svojim liječnikom. Kako bi se vezanje slobodnih radikala nastavilo i u dane bez tretmana trebate u te dane uzimati preparat koji vam liječnik propiše. IV.3 Što smijemo jesti i piti za vrijeme chelat terapije Ne samo za vrijeme chelat terapije nego i općenito uobičajena mediteranska kuhinja se pokazala primjerenom za obranu od smetnji s cirkulacijom, infarkta srca i moždanog udara. Jela su ukusna i zdrava, a smanjuju rizik od suženja koronarnih arterija, dijabetesa i povišenog krvnog tlaka, a nerijetko i od kancerogenih oboljenja. Tradicionalna prehrana mediteranskih naroda se sastoji od namirnica biljnog podrijetla, kao kruh, tijesto, variva, salate, mahunarke, voće i orašasti plodovi. Kuha se pretežito na maslinovom ulju, umjereno se jede riba, perad, mliječni proizvodi i jaja, samo malo meso, te umjereno uživa u vinu najčešće za vrijeme obroka. Ova prehrana sadrži malo zasićenih masnih kiselina, mnogo ugljikohidrata i balastnih tvari, te ima visok sadržaj jednostruko nezasićenih masnih kiselina, koje su sadržane uglavnom u maslinovom ulju. Opsežna američka istraživanja dokazuju, da prehrana s visokim sadržajem jednostruko nezasićenih masnih kiselina (maslinovo ulje) smanjuje rizik od arterioskleroze jer snižava koncentraciju opasnog LDL-kolesterina. Izbor namirnica koje će očuvati vaše žile je jednostavan: Treba se hraniti samo onim namirnicama kod kojih već prostim okom možemo zamijetiti njihovo prirodno podrijetlo s drveta, grma, livade, polja ili oranice. Tu spadaju svakako: dnevno 5 porcija voća, 1 do 2 porcije salate i 1 porcija povrća. Za razgradnju masti nudimo vam slijedeću formulu: 1/3 zasićen ih masnih kiselina, 1/3 jednostruko- do višestruko - nezasićenih masnih kiselina i 1/3 visoko nezasićenih masnih kiselina. Prirodno uskladišteni i ne industrijski tretirani proizvodi imaju slijedeće prednosti: - visoki postotak hranjivosti - visoku biološku vrijednost - optimalnu opskrbljenost vitaminom 86, 812 i folnom kiselinom - visok sadržaj vlakana - bogatstvo sekundarnim biljnim tvarima, antioksidantima kao karotinoidi i flavonoidi, koji imaju jako antioksidacijsko djelo- vanje. Umjereno uživanje alkohola smanjuje opasnost od moždanog udara i infarkta srca! Sigurno su mnogi od vas sa zadovoljstvom pročitali ove retke, dok se neki odnose s podozrivošću. U prilog djelotvornosti jedne dobre kapljice stoje čvrste činjenice: U jednoj studiji provedenoj na 50 000 muškaraca opada rizik od koronarnih oboljenja s porastom količine potrošnje alkohola. Većina

13

istraživanja meñutim nedvojbeno je pokazala, da samo umjereno uživanje alkohola (oko dvije do tri čaše vina na dan) ima pozitivan utjecaj na zdravlje. Kod uzimanja većih količina rizik raste, posebno u pogledu poremećaja srčanog ritma, ciroze jetre, raka jednjaka i usta te raka dojke kod žena. Još nije potpuno razjašnjeno da li sve vrste alkoholnih pića jednako koriste ili je to samo vino. Prema novim saznanjima umjereno uživanje alkohola smanjuje takoñer opasnost od moždanog udara. Što se krije iza toga? Alkohol omogućuje porast dobrog HDL-kolesterina, dok istovremeno koncentracija štetnog LDL-kolesterina opada. Nadalje alkohol sprećava sljepljivanje krvnih pločica, te čuva od zgrušavanja krvi, pri čemu se poboljšava protok krvi. Ovi se učinci naročito očituju kod crnih vina iz hrastovih bačava. Čini se vjerojatnim da je zato Francuska na samom dnu ljestvice po srčanim oboljenjima (u vrhu po potrošnji vina). Ukupni dotok krvi ne bi smio biti ispod 2,5 I na dan, kako bi bubrezi za vrijeme chelat terapije dobro obavljali svoju zadaću Naš savjet: Ne mučite se više s kojekakvim dijetama, koje često imaju ozloglašeni jo-jo efekt. Ugledajte se radije na Talijane, Španjolce, Grke, Portugalce i hranite se na zdrav mediteranski način. Dnevno jedna čaša crnog vina je za tijelo, dušu i krvne žile dobra. Zdravo se hraniti ne znači ostaviti dobro, nego ga zamijeniti boljim. IV.4 Tjelesna aktivnost za vrijeme i nakon chelat terapije Sjetite se samo poznate latinske poslovice: mens sana in corpore sano, zdrav duh u zdravom tijelu. Ali pitati ćete kako da zadržim svoje tijelo u dobrom stanju? Naravno da potreban stupanj vaše redovne tjelesne aktivnosti zavisi od vaše opće kondicije. Ako se niste do sada bavili nikakvim športom za vas će biti dovoljno tri brze šetnje tjedno svaka po 45 minuta. Športska medicina je ustanovila da je to dovoljno za netrenirano tijelo. Redovito kretanje povisuje kolesterin koji čuva naše žile i snizuje koncentraciju LDL-kolesterina. Srce i krvotok na taj način bolje rade, a koncentracija kisika u krvi se smanjuje. Ljudi s dobrom kondicijom ne bi smjeli na duže vrijeme prekoračiti vrijednost pulsa (broj otkucaja srca u minuti) koja se dobije ako od 200 oduzmemo godine starosti. Ali dobro je dostići tu vrijednost i zadržati je 5 do 15 minuta. Od sportskih aktivnosti dobro je voziti bicikl, plivati, planinariti, trčati, igrati golf. Sve u svemu ravnomjerno kretanje bez ekstremnih opterećenja. Naravno da smijete i trebate se za vrijeme chelat terapije baviti svojim omiljenim sportom. Naš savjet: zamolite svog liječnika da vam izmjeri vaše optimalno opterećenje. Pridržavajte se ovih uputa i uživajte u svakodnevnom kretanju k zdravlju. IV.5 Sprečavanje kancerogenih bolesti pomoću chelat terapije Do gotovo nevjerojatnog zaključka o djelotvornosti chelat otopine, EDTA, došli su liječnici dr. Walter Blumer, Netstal/Švicarska i dr. Elmer Cranton,

14

Mount Rogers klinika, Trout Dale, Virginia, SAD: Nakon završene jedne terapije rizik od kancerogenog oboljenja smanjio se za 90% u odnosu na ostale osobe koje nisu primile ove infuzije. Jedno istraživanje obuhvatilo je 59 pacijenata koji su primili infuzije EDTA. Ovi pacijenti promatrani su 18 godina. U ovoj grupi došlo je do samo nekoliko oboljenja od raka, dok je u grupi koja nije primila infuzije 18% pacijenata oboljelo od raka. Liječnici koji su provodili istraživanja pazili su na to da obje grupe budu usklañene u pogledu svih ostalih faktora. Tako su na primjer bili izloženi podjednakom utjecaju zagañenja iz okoline i prehrane. Rezultati očito govore u prilog činjenici da EDTA infuzije mogu čak spriječiti pojavu kancerogenih bolesti. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u stručnom glasilu "Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Nr. 1 - 2, 1989", te kontolirani i potvrñeni od strane Medicinskog fakulteta u Zurichu, Švicarska. IV.6 Chelat i prirodne metode liječenja Mnoštvo prirodnih metoda liječenja može se kombinirati sa chelat terapijom. U principu se mogu koristiti sve vrste tretmana jer chelat terapija kod stručne primjene ne sadrži u sebi nikakav rizik. Posebno dobri rezultati postignuti su sa chelat terapijom i ozonom kod smetnji s cirkulacijom i artroze. Kod očnih bolesti dobro se pokazala kombinacija akupunkture i chelata. Kod manjka vitalnosti i smetnji s potencijom dobro se slažu chelat i timuskoktel. Takoñer i terapija kisikom prema prof. Manfredu von Ardennu dobro se nadopunjuje sa chelatom. Za vrijeme i nakon liječenja raka chelat terapija se pokazala vrlo učinkovitom uklanjanjem viška slobodnih radikala i otrova iz tijela dodatkom soka od imele. Pacijentima koji imaju visoke koncentracije žive, kao posljedica amalgamskih plombi na zubima, dodaje se selen u infuzije chelata. Naš savjet: Vaš liječnik će na bazi podataka iz vaše povijesti bolesti posebno za vas prilagoditi sastav infuzije. Stoga iskoristite prednosti koje vam pružaju prirodni lijekovi. U nastavku vam prilažemo sažetke nekih znanstvenih istraživanja provedenih u svijetu s intravenoznom chelat terapijom.

Studija 1 Devedeset - postotno smanjenje smrtnosti od raka

nakon Chelat terapije

Dr. Walter Blumer prakticira opću medicinu i chelat terapiju u Netstal-u, Švicarska. SAŽETAK: Smrtnost od raka smanjena je za 90% tijekom 18-godišnjeg praćenja 59 pacijenata tretiranih sa chelat terapijom. Samo jedan od 59 tretiranih pacijenata (1,7%) umro je od raka, dok je u kontroinoj netretiranoj skupini od 172 pacijenta 30 pacijenata umrlo od raka (P = 0,002). Smrtnost od ateroskleroze bila je takoñer smanjena. Na tretiranim pacijentima nije dijagnosticiran rak u vrijeme kada su obuhvaćeni studijom. Promatranja su se odnosila samo na prevenciju na dugi rok od smrti uzrokovanih malignim bolestima, ako je chelat terapija započela prije nego što je rak dijagnosticiran.

15

Kontrolni i tretirani pacijenti živjeli su u istom području, tik uz vrlo prometnu autocestu, u jednom malom švicarskom gradu. Obje skupine bile su izložene istoj količini olova od ispušnih plinova automobila, industrijskog zagañenja i ostalih kancerogenih utjecaja. Izloženost kancerogenim utjecajima nije bila nimalo veća, kod studirane populacije, nego što je to u većini ostalih metropola širom svijeta. Statističke raščlambe su pokazale da je chelat terapija jedina značajna razlika izmeñu kontrolnih i tretiranih pacijenata bitna za ocjenu smanjenja smrtnosti od raka. Ovi podaci su podvrgnuti reviziji od strane Medicinske škole Fakulteta pri Univerzitetu u Zuerichu. Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989.

Studija 2 Chelat terapija:

Retrospektivna studija nad 2 870 pacijenata Dr. Olszewer je kardiolog u Sao Paolu, Brazil, gdje je ova studija provedena. Dr. Carter je profesor i voditelj Nutricionističke sekcije u Tulane univerzitetskoj školi narodnog zdravlja i tropske medicine, New Orleans, Luisiana. SAŽETAK: Prezentirani su rezultati 28-mjesečne retrospektivne analize nad 2870 pacijenata s dijagnosticiranom aterosklerozom i ostalim degenerativnim bolestima vezanim uz starenje, koji su podvrgnuti terapiji sa chelat otopinom. Registrirana poboljšanja snažno podupiru uporabu chelat terapije za ova stanja. Značajno poboljšanje pokazalo se u 76,9% slučajeva, a dobro poboljšanje u 17% slučajeva tretiranih pacijenata sa ishemijom srca. Kod pacijenata koji su bolovali od perifernih vaskularnih bolesti i intermittent claudicatio, značajno poboljšanje se pokazalo u 91 % slučajeva a dobro u 8% slučajeva. Pacijenti s cerebrovaskularnim i ostalim degenerativnim cerebralnim bolestima, su u 24% slučajeva imali značajno poboljšanje, a u 30% slučajeva dobro. Od četiri pacijenta sa sklerodermijom tri su imala značajno poboljšanje, a jedan dobro. Sedamdesetpet posto svih pacijenata imalo je značajno poboljšanje u simptomima vaskularnog podrijetla. Neovisno o vrsti bolesti 89% svih tretiranih pacijenata je imalo značajno ili dobro poboljšanje. Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989

Studija 3 Okulocerebrovaskulometrična analiza poboljšanja

arterijske stenoze nakon chelat terapije Dr. E.W. McDonagh, član vijeća direktora Američke akademije za medicinsku prevenciju, osnovao je McDonagh Medicinski centar u Gladston-u, Mussouri, gdje je provodio praksu s Dr. C.J. Rudolph-om. Dr. E. Cheraskin je umi-rovljeni profesor i bivši predsjedavatelj odjela za orainu medicinu univerzi-teta Alabama.

16

SAŽETAK: Kod pedesetsedam pacijenata je objektivno procijenjena cerebralno vaskularna arterijska okluzija (začepljenje) prije i nakon 28 intravenoznih chelat terapija. Mjerenja arterijske okluzije provedena su uz pomoć relativno jednostavne, neinvazivne okulocerebrovaskulometrične analize. Cerebrovaskularna arterijska okluzija smanjila se u prosjeku nakon terapije za 18% ( u rasponu od 28 do 10%). Osamdesetosam posto pacijenata tretiranih sa chelat terapijom pokazalo je objektivno poboljšanje u izmjerenoj cerebrovaskularnoj cirkulaciji krvi. Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989.

Studija 4 Chelat terapija:

Učinkovitost kod liječenja bolesti mozga Dr. H. Richard Casdorph, M.D., Ph.D., je asistent profesora medicine na medicinskoj školi kalifornijskog univerziteta, Irvine, Kalifornija. On provodi praksu interne medicine i kardiovaskularnih bolesti u Long Beach-u, Kalifornija. Specijalizirao je kardiovaskularne bolesti na klinici Mayo i magistrirao iz medicinskih znanosti na univerzitetu u Minnesot-i. On je takoñer podučavao i na UCLA medicinskoj školi i bio šef medicine u državnoj bolnici u Long Beach-u. SAŽETAK: Petnaest pacijenata s utvrñenim poremećajem cerebralne cirkulacije krvi studirano je korištenjem izotopa technetium 99m. Vrlo značajno poboljšanje (P=.0005) u cerebralnom krvotoku nastalo je nakon oko 20 intravenoznih chelat infuzija. Stanje svih 15 pacijenata klinički se popravilo, osim jednog s malo ili ništa poboljšanja u cerebralnoj cirkulaciji. Chelat terapija odstranjuje aluminijum i kalcij. Aluminij je okrivljen za senilnu i pred senilnu psihičku poremećenost (gerijatrija prim.prev.). Ova studija je posebno značajna s gledišta činjenice da suvremena znanost nema drugog djelotvornog načina liječenja za mnoga od ovih stanja. Studije radioaktivnih nuklida provedene su na odjelu za nuklearnu medicinu u bolnici na Long Beachu, Kalifornija. Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989

17

Studija 5 Chelat terapija:

Tretman perifernih arterijskih okluzija, alternativa amputaciji

Dr. H. Richard Casdorph, M.D., Ph.D., je profesor medicine na medicinskoj školi kalifornijskog univerziteta, Irvine, Kalifornija. On provodi praksu interne medicine i kardiovaskularnih bolesti u Long Beach-u, Kalifornija. Specija-lizirao je kardiovaskularne bolesti na klinici Mayo i magistrirao iz medicin-skih znanosti na univerzitetu u Minnesot-i. On je takoñer podučavao i na UCLA medicinskoj školi i bio šef medicine u državnoj bolnici u Long Beach.-u. Dr. Charles H. Farr je predsjedavajući američkog vijeća za chelat terapiju i nositelj povelje za chelat terapiju, američke akademije medicinske prevencije. Danas provodi privatnu praksu u Oklahoma City-u, Oklahoma. SAŽETAK: Prikazana su četiri pacijenta, od kojih svaki predstavlja posljednji stadij periferne arterijske okluzije s gangrenom zahvaćenog ekstremiteta. Ovi pacijenti su iscrpli sve tradicionalne oblike terapije i bili su predviñeni za amputaciju. Umjesto kirurškog zahvata uvedena je chelat terapija s potpunim uspjehom u svakom od ova četiri slučaja. Ovi gangrenom zahvaćeni ekstremiteti su svi izliječeni i spašeni od amputacije. Praćenje ovih pacijenata kroz vrijeme duže od godine dana pokazalo je da su se napadnuti ekstremiteti kod sva četiri pacijenta dobro oporavili i da nema više niti bolova. Journal of Advancement in Medicine, Volume 2, Numbers 1/2, Spring/Summer 1989

Studija 6

Koristi od chelat terapije kod arterioskleroze: retrospektivna studija nad 470 pacijenata

Claus Hancke M.D. dobio je svoje medicinsko obrazovanje na Univerzitetu u Kopenhagenu. On je liječnik opće prakse i predsjednik danskog Udruženja za chelat terapiju. Nositelj je ABCT povelje. Knut Flytlie M.D. dobio je svoje medicinsko obrazovanje na Univerzitetu Gutenberg u Njemačkoj. On je takoñer liječnik opće prakse i nositelj ABCT povelje, a radi na klinici za preventivnu medicinu i chelat terapiju. SAŽETAK: U retrospektivnoj studiji iznose se rezultati chelat terapije nad 470 pacijenata uz korištenje brojnih pretežito objektivnih parametara. Zavisno od mjerenja koja su korištena poboljšanja su se pokazala u 80 do 90% slučajeva. Od 92 pacijenata predviñena za kiruršku intervenciju samo 10 njih je bilo potrebno operirati nakon ili za vrijeme chelat terapije. Na taj način se osiguranju uštedjelo oko 3 milijuna dolara. Pacijente se pratilo tijekom 6 godina i nisu primiječene nikakve nuspojave ili posljedice terapije. Zaključak jest da je chelat terapija sigurna, učinkovita i racionalna. Journal of Advancement in Medicine Volume 6, Number 3, Fall1993

18

Studija 7 Korelacija izmeñu chelat terapije i

poboljšanja kardiovaskularnih funkcija: meta-analiza

SAŽETAK: Meta-analiza, temeljena na suvremenoj raspoloživoj znanstvenoj literaturi, provedena je sa svrhom da se utvrdi vrijednost tretiranja kardiovaskularnih bolesti pomoću intravenozne chelat terapije. Pretraživanjem literature identificirano je 40 članaka s ovom problematikom. Devetnaest studija koje su zadovoljavale kriterije za uključenje u analizu obuhvatilo je 22.765 pacijenata. Meta analiza je pokazala statistički koeficijent korelacije od 0,88, što ukazuje na visok pozitivan odnos izmeñu chelat terapije i poboljšanja kardiovaskularnih funkcija. Osamdesetsedam posto pacijenata uključenih u meta-analize pokazalo je kliničko poboljšanje kod testiranja prije i nakon terapije. Journal of Advancement in Medicine Volume 6, Number 3, FaU 1993

Studija 8 Chelat terapija za vaskularne bolesti:

meta -analiza korištenje neobjavljenih podataka

Dr. Chappell ima privatnu praksu u Bluffton-u, Ohio. On je predsjednik American College fo Advancement of Medicine i Assistant Professor of Family Practice na Wright State School of Medicine. Dr. Stahl je profesor elektrotehnike, te bivši predsjednik odjela za elektrotehniku i direktor područnog školovanja na Ohio Univerzitetu za inženjerstvo. Professor Evans je profesor matematike na Univerzitetu Ohio. SAŽETAK: Autori su prethodno izvjestili o rezultatima meta-analize korelacije izmeñu chelat terapije i poboljšanja kardiovaskularnih funkcija, pri čemu su za analize korišteni samo objavljeni podaci. Meñutim, mnogi analitičari su smatrali da korištenje isključivo objavljenih podataka u meta-analizama može dovesti do sniženja razine povjerenja u rezultate zbog moguće pristranosti publicista. Sa željom da, koliko je moguće, povećaju razinu povjerenja u rezultate svojih originalnih radova autori su ponovili studiju koristeći neobjavljene podatke. Neobjavljeni podaci su prikupljeni od 32 klinička terapeuta koji provode intravenozne chelat terapije prema propisanom pravilniku, koji je korišten i kod originalne studije. Razna objektivna mjerenja pokazala su poboljšanje kod 1086 ili 88% od 1241 pacijenta, što predstavlja jedan opći statistički koeficijent korelacije od 0,88. Usporedba studija koje koriste neobjavljene podatke s onima koje koriste objavljene podatke pokazuje da su rezultati potpuno isti. Ovi podaci osiguravaju dodatno povjerenje u djelotvornost chelat terapije. V. Zaklju čak Infarkt srca, smetnje s cirkulacijom, moždani udar i artritis u zglobovima ne moraju nastati. Učinite nešto protiv toga i to odmah! Spriječiti i na vrijeme savladati bolest je bolje od operacije i potrebe za njegom.

19

Temelj chelat terapije je vezivanje na sebe slobodnih radikala uz pomoć vrlo djelotvornih antioksidanata, čije se karakteristike posebno odreñuju za po-jedinog pacijenta. Dakle tu su bitne prethodne dobre laboratorijske pretrage. Chelat terapija je vjerojatno najdjelotvornija metoda produženja kvalitete života. Sasvim je sigurno to jedna mogućnost doživjeti starost uz održanje zdravlja i kvalitetan život. Pronašao: Petrinja, 27.07. 2007.