mJ. v­lio 1.

ke ~la· j D 7 u~nke·

da

ID 1931.

-­.xo6)toJ ditVI l !ata61i

God. u. ~IBENII(, 20. rujna 1931 .

Da li nas vjera rascjepi juje? Dana ćemo e o vrn uti na prigo·

-vor : " Kako nagl a·avati i provadati u

javni živo t ka t o lička načela , kad ima

·u narodu ra z l i č it ih vjeroi povije ti, a u inteli crenci ti arnoj tol iko opr ečnih

nazora? Iznosim o Li svuda i vagdje

vjer ki momena t, mi ćemo se • ve v1'e

cije p2 !i, a kamo l i vi"e ujedinjivat i.

Raz b r1to rad i amo onaj, kl ji ne

dira ni na desn o ni na l ije o, već

vjer ko pitanje u polit ici, te uopće u

j a nom životu i radu a im metne

-s dnevnoga reda. u

T o ne toji. Mi zai la ne razumi·

j erno, za to bi mo se rr orali jo vi e ra .

cjepka ti, unesemo li u j avn i ži\·ot izrazi to

katoltč ka n a čel a . Da l i e tim, lo se

katol ic i kupe u ime vjer ke mi li le

prema tome Lde e svoj ja vni rad, za­

ista prekidaju • ve veze s ostalim u­

oarodnjacima-nekatolicima? Da li e

tim a vim onemogućuje vaki zajed­

nički rad? Nipo ' to l Ta ma kako je katoličko stanovi' te

razl i čito od pravo Javnoga, protestant­

skoga i mu liman ko~a, ima ipak me­

đu njima dodirnih tačaka, koje omo­

gućuju medu obno približenje i zajed­

ničk i rad, i ako ne u cij el om op egu.

U prvom redu valja da i taknemo

pitan j a, to se odnose na narodno t,

narodno gospodarstvo i na ve , što se

dotiče vremen itih koristi. Zašto u o­

brani i promicanju ovih kori ti ne bi­

smo mogli postupati po z ajedničkom

programu? No u ovaj program bi mo mogli

prihvat iti takođ e r mnogo tačaka vjer­

skoga značaja. Ta pravoslavn ima i

prolestantill)a zajedničko je nama

pozitivno kršća n ko stan ov ište. Pravo­

slavni u dapače - izuzevši dvij e ili

tri stavke - s nama jedini i u vj eri.

Dakle pravoslavnima i protestan tima

sveta je, kao i nama, kršća nska vjera

i ćudoređe. Mi se i oni slažemo u zahtjevu, da se uzgoju i nastavi očuva vjerski značaj te da se i u javnom ži­votu uvažavaju kršćanska načela . Mu­

ilimanska vjera, i ako njezino slano-

višle nije kr'':':ansko, izuzmemo li neke

zablud, ip<k e u ·vcjoJ bili o ni\a

na načel11111 naravnoga bogosl '!ja i

ću do r etla. Ta načela aču javaJu toliko

dod irnih točaka medu i.lamom i kr-

ćan-;IH n . Kr .'ća n tv o naime, kao nad­

nar:n na 'jera, ob t hvaća s >te ono, 'to

spada na naravni poredak. Ta l t krst

nije došao, da dok1ne naravni zakon,

već d:1 ga ispuni i u avrš1 (Ml. 5, 17).

vakako medu k .. lol•c1ma i !T'uslimani­

ma kod na po loJi 'i'e zajtd lički'1

tačaka l u.;;lova za jt.di J'lvo i logu

neg li medu l<atollctma 1 liberalcima

onih bezvjt r•kih pravac?, koji 11bij~ju

iz neldh naš h lt lo a i nekih Hl 'ih

pro::.vjel to· odgoj1dh dru_ tave... Tt evo­

lucionizam darwinizan, maltr1Jalizam,

monizam, ' Pirili7am i kak god e O\ 1

bez jer ki pravci zovu, obarapt ne sa­mo OS!Wl'e pozitivnoga kršćanstva, već i narapne spoznaje i wdoređa.

Ako je u tvari ovako, zašto bi mo

morali - i povijedajući na'a katolička

n a č la - dokidati n katoli~kom bra­

ćom ve veze te ni Ll čemu nJima lož­

no ne na toja!I o o !va ren ju narojnih

ideala? Za to ne bi mo mogli mi

njima i oni nama prijatelj ki pružali

ruku , kad e radi o zaj dničkim ko ri-

l ima? Ta loboda savjesti, vjere, vjer­

ki uzgoj, j avna ćud ored nost, reko mo,

da ' U dobra, što ih vi oko ci j enimo i

mi i on i. Kad pravoslavn i i li mu l i­

ma ni na loje, da za e izvoj te ova

dobra, zašto ih onda r.e bismo mi ka­

tolici podupi rali? l obratno: Za to i

naši nekatolici ne bi i to lako katolike

pomagal i, eda ih e i on i domoanu ?

Tim bi mo e načinom jedan drugome

zadu žil i, poče li bi ·mo e med usobn o

poštiva ti le bi e sve vi ~e medu nama

učvrs t i o vez brat t a i pr ijatel j lva . Pa

i ako lo ne bi bilo jedin lvo u ideji

vjerskoj , to bi ipak bilo jedinstvo u težnji za obranom r promicanj em na­idealnij i Iz dobara naravnoga pol etka.

Sakrivamo li naprotiv svoje vj ersko

osvjedočenj e pred svijetlom javn osti,

naše općenje s inovjercima ne će bit i

Broj 38.

nikada iskreno, pa ćemo metlu obom

biti to otudeniji, što m1 ~111110, da smo

blili. Neke svagdanJe fraze, kojima e

e zazirući od "jer. ko načelnih pi-

tanja nastoji akr li vjer-,ku razliku

te s ratiti pomnju <'d onih pitanja,

koja dubC'k zasjecaju .do ra ·tavljanja

du"e i duha, mi -Ji i pomi li rdačnih",

ne moau ostvarili trajnoga jed1n. tva.

One samo varaju i op jenJUJU, dok

nikoga nt uvjeravaju. f'ako drugdje,

lako i u ovom pogledu vrij t-di ona:

.Či ti računi, duga fjubav". Ja ću i kreniJim _ aveznikom biti mu ' lima­

nom, ko j i očt!o izno 1 vjeru u svoga

Boga-Allaha, negoli .katolikom", koji

voj bezvjerski materijalistički nazor o

::.vijelu za tire koprenom najizabranij ih

fraza o nacionaiJzmJ, rodoljublju 1 t. d.

I to zato, jer ·e prvim lalemo u

onome, ' lo je najvi·e, 'to je i osnov

kr'ćan Iva, tlok potonji svojim ateiz­mom, bezvjerst1•om, obara osn n• ne samo svakoj vjeri i ćudoređu, već i narodnosti, jer narod bfZ Boga je ne­Sili isa o.

Napokon valja da i laknemo jo~

jednu, i to naJuža niju, po ljed1cu vjer-koga n~h a ja u javnom živ Jiu, nastupu

i radu. Zacamo li e u javno·ti očito i povijedali katoličko vjerovanje -prema onomu: "V tera je privatna tvar" - mi dopu tamo, da povod1lja

modernoga bezvjec:,lva i liber:Jiizma ve vi e poplavljuje javn i život: poli­

liku, vkolu, književno t, novinar tvo, umJetno t, na rodno go podar tvo, za­konodav lvo, razna naša dru 'lva i t. d., odakle e valovi bezvjedva oduda­raju u zasebnom životu trujući na·e obitel ji , našu djecu, IH a rca . U bez­vjer koj kol i i bezvjer k im pro vjetno­odgoj nim dru·tvima ba traha Bož­jega uzgojen a djeca ne će ni kod kuće u za ebnom životu vršiti one dužno li prema Bogu i roditeljima, što ih nalaže vjera. l tako se dru ·tvcJ, lako e javne i za ebne prilike ve više

ocjepl juj u od kr ćan Iva i r azvraća j u,

dok e narod tjera na kraj propa ti. To hoćemo, l o moramo po lo poto priječili! U tome nada ve rodolju b­

nom i državotvornom ra du ne pozna­mo nikakvih poteškoća ni zapreka!

pred kim ne uzmičemol

Vjera na dakle ne rascjepljuje, već najljepve ujedin juje!

n

n

__ s_u __ an_a __ 2-------------------------------------~--~ __ o_L_DK _____________________________________ B~J ss.

Jupo~lavenski slobodni zldiul u sJrtžbi fa~izma *)

STAV JUGOSLAVENSKIH MASONA

PREMA F ASIZMU

Fašizam, koji je zapravo stavila

na noge talijanska frama ~wnerija . od­

metnuo se kasnije protiv nje, pa je

Mussolini prisilio fašiste da biraju iz­

među fašizma i masonerije. To kaže

sam Neimar (god. Xl. 1926. br. 47 .

str. 23. i br. 48. str. 53.), koji je pre­

nio članak iz najuglednijega njemačkog

mason kog službenog organa ,. Die

Bauhiltte" i konstantira, do je među

fašistima od osnutka stranke bilo vrlo

mnogo masona i da je bilo ,.najprije

prijateljstvo, zatim otuđenje, a na koncu

smrtno neprijateljstvo među fašismom

i masonerijom". Jugoslavenski su slobodni zidari

pokazali šta više i u svojim IZJavama

i predavanjima pred širom masonskom

javnošću očigledne simpatije za faši­

zam, a naročito za njegove nasilne

metode. Upravo prije otvorenoga prelo­

ma između talijanske masonerije i faši­

zma prenesen je u ,. Neimaru" (g. 1923.,

str. 482. do 483.) iz tal. lista .Corriere

dena Sera " članak pod naslovom

.,.Mussolini i žensko pravo glasa", u

kojem hvali Mussolinija, jer se u stvari

*) Prenosimo ovaj čl anak iz đakovačke

,.Narodne Obrane" br. 29. od 18. VII. t. g.

radi njegove aktuelnosti i važnosti , kao i veli ­

kog Interesa, ~to ga je pobudio u našoj ja v­

nosti.

SliJVil ~ibPnskP ktttedrale*) Prene jmo se danc:~ s mišlju u da­

leku prošlosti Zađimo pet stoljeća

natrag i zaustavimo' se · na dan 9. a­

prila 14311

Na trgu pred ovom crkvom oku­

pljen je cijeli grad Sibenik, plemstvo,

dostojanstvenici, kler, građani i puk.

Svi su neobično radosni , ponosni ,

svečano ra~polož eni. Shvatljivo je

njihovo uzbuđenje i zan os. Posta­

vljaju temelje velikom djelu, poduzi­

miju ogromni posao , započin ju zgradu,

koja će vijekovima raznositi njihovu

slavu i potomcima pripovij edati kroz

sva vremena nji hovu živu vjersku svi­

jest, visoki stepen kršćan ske kulture,

patriotizam i građansku ljubavi D1žu

Ho nil ija preu zv. b1skupa dra Jerol ima M i·

l e t e, održana u šibenskoj ka ted rali 25. VII.

1931, prilikom njezinoga 500.godi' njega ju­

~ leja.

izrazio· protiv žensk@ga pr.ava glasa za- •

političke izbore, koje su žestoko po·

bi jali mason i. Iste te godilll e ~oznati zagrebački ·,

mason J. D. u svom predavanju ,..Ma­

sonstvo prema pojeaiincu, naciji i čo­

vječanstvu " otvoreno opravdava di Jo,

fašistički sta..-· talijanske masonerije

riječima : ,.Comprelldre, e' est pardon-­

ner". Ako specijalno uvažimo dezo­

latne prilike u Jtalvji i živu želju tali

jan skih patriota (t. j. masona 1), da ma­

kar i s fašizmom izvrše renesansu ta­

lijanskoga naroda, onda se da objasniti

postupak talijan:>ke masonerije, koja

je smatrala za svoju dužnost, da naj­

aktivnije (l) zahvati u rješavanje svoga

nacionalnog problema". (Neimar!' god ..

1923. broj 20. str. 543.)

Poznati pak slobodno zidarski prvak

pk. Sreta J. Stojković u svom članku

.~crba mraka protiv svetlosti" ;, u kojem.

je žestoko napao Mussolinija ir fašizam

radi progona masoneri je, ipak je saJ

nostalgijom spomenuo ono lijepo doba"

kad je Mussolini slušao naloge masg­

nerije, pa kaže: ,.G . Mussolifli, koji je

u početku svoje političke ka1ijere (t.. j.

u doba borbenoga fašizma " kad su Ea­

šisti najvive klali i ubijali, , ali još uvi­

jek slušali masoneriju) kaQJ čovjek od

rase i energije mogao imati (l) i mož­

da imao (!) simpatije u svim ze ·nlja-

Gospodu sveti dom, poet čijim te se

svodovima uvijek razlijegati pjesma slave

i molitve! Promatrajući u duhu ganutljivi pri­

ZN, koji se odigrao ovdje na ovom

prostoru , natrag pet stoljeća, a gleda­

jući sada ovo remek-djelo, dostojno

udivljenja , nadahnuto genijalnošću nje ­

govih tvoritelja , dolazi napamet tupo­

redba razvitka Kristove Crkve-, o kojoj

slikovito govori eva n đelska parabola.

Ne podsjeća li početak katedrale Si­

benika na zrno gorušice, koje je naj­

manje od svih sjemena, a kad naraste,

postaje stablo, nad čijim granama ptice

počivaju?

Pet nas vijekova dijeli od ovoga

događaja. Ge eracije nadođoše, ge­

neracije minuše . Sibenik je vidio i slave

i poniženja , i sreće i boli, i napretka

i zastoja. Nad njegovim se nebom

prolomilo toliko hi torijskih događaja,

od kojih o tade samu uspomena , a

negdje ni ona . Samo jedna divna

ma' i slojevima drcštv.enim, ovakvim1

smjim držanjem (L i- progonom ma•

sona} gubi te simpatije". To znači, da•

je borbeni fašizam u svojoj teroristič­

koj: fazi mogao užiwati simpatije ma­

seoerije, ali ih je naravno odmah iz ..

gubio. kad se protiv nje same taj terore

o!Erenuo!

SADANJE DRŽANJE SLOBODNI.M

ZIQARA

Iz ovih konstatac:ja posve se razll­

m~je zašto je naša framasunska štam­

pa zajedno s talijanskom zauzela stav­

protiv Crkve, a za:Mussolinija. No zadnja

nota fašisičkoga direktorija oštro je ot­

klonila službu L usluge talijanske ma­

sonerije i dala pedlogu za pomirenje

s Crkvom. Nasuprot impatičnoga ili

barem neutralnoga držanja cjelokupne

svjetske štampe prema Crkvi naša je

masonska štampa činila usluge Mus­

soliniju , a on je eto odbacuje i nastoji

sav odij ovoga spora da baci opet na

naš narod. Framasun 3koj bi se štampi

moglo dakle i ovaj puta čestitati na

novoj blamaži, kad stvar ne bi bila i

odviše žalosn~~. No ad će i ona mo­

rati promijeniti svoje držanje, jer fa­

šistička štampa počinje pomalo da

popušta.

ZAKLJUČAK

Slijepa mržnja na Crkvu vodi slo­

bodno zidat:Stvo do toga, da vodi po­

litiku, kojB!- je ne samo tetna,u nutar-

slava, neugasiva, nepomućena , ne­

sporna, ostaje, koju ne može nitko da

otme, a to je ovaj velebni firam. Ova

naša dr-aga katedrala gordo se diže. S

njom su živjele prošle generacije, s

njom mi živimo, a živjeće s njom i

naši potomci. Dok danas slavimo jubilej naše ka­

tedrale, spomenimo harnošću i udi­

vljenjem sve ono1 ~to je- nju pod iglo.

a nadabnimo se i oduševimo svetom

kršćanskom idejom, koju ona prikazuje,

eda budućnost naša bude sretna)

Za Sibeuik je događaj od prvotne

historijske važnosti , . kad je bulom

od J. maja 1298. Pape Bonifacija VIIl.

dobio biskupsku stolicu. Ovim papin­

skim činom drevna tvrđava u hrvat­

skom kraljevstvu Sibenik (castrum si­

benicense) postaje gradom Sibenik

(civitas Sibenicum) te tim biva pribro­

jen gradovima u Dalmaciji. Od ove

dobe naš grad počinje da igra vidnu

ulogu medu dalmatin kim gradovima.

si·

~ibenik

1 pribrO' Od ove

,3 vidoU adovima,

Broj ~8

nje· pclitičkom pogledu, jer je orn glavna zapreka konsolidaciji i smirenju -drlave, ~ego i politiku, koja je štetna .za naš narod, napose za Hrvate i Slo­:ence, a i za Srbe, i u odnosu prema <lrugim narodima. Stoga e opet po­kazuje, kako je i tinila ona r ečenica,

koju smo već više puta napi ali: Slo­bodni zidari su stvarno najvei nepri­jatelji naroda Srba, Hrvata i Slovena­ca, najveći neprijatelji Jugoslavije.

Poraz framasuna u NizO?emskoj Već m;esecima najavljivalo j~ gla ilo

Iramasuna u Amsterdamu voj propa­gandistički izlet u južnu Nizozemsku, u industrijska mjesta kato! čkoga Limbur­ga, gdje će propoviJedati svoja slobo­:doumna nJ-~čela. Sav katolički Limburg 11stao je, da ih dostojno dočeka. Kako su ti junaci tame drža!i tajnim dan odla ka, morali su katolici budno pa­.ziti na pripreme i kretanje njihovo­pak su to odmah dojavili svim mje ti, ma katoličkoga Limburga, gdje ih je d čekalo mnoštvo n:-troda pozdrav Ja­jući ih pje:.mama u čast Kristu Kralju, .uništavajući njihove propagandisti ·ke letake i tjerajući ih iz mjesta. Svagdje :Su, i ako pod zaštitom policije, ovi pr ijatelji sovjeta morali da ramotno uz Jaknu i · pred narodil, koji je odu­ševljeno klicao Kristu Kralju, Papi, katoličkoj Crkvi i svećenstvu.

Shvatljivo je, da su tadavnji stano­vnici ovoga grada neopi ivim ve eljem pro la ili dan 29. juna 1298. Dva pa· pinska izaslanika do31a su u ibe 1ik, oda pri u tvuju izboru i po većenju prvoga šibenskog bi. kupa. Na trgu pred ovom katedralom, jer ondašnja crkva sv. Jakova bijaše premalena, da primi cijelo mnoštvo, zadarski nadbiskup Henrik, uz sudjelovanje nin koga bi­skupa Marl<a i skradinskoga Nikole, posveti franjevca iz mjesnog samostana sv. Frane fr. Marti na iz Raba za šibenskoga bi~kupa .

Kru;Jna je ovo data u historiji našega grada! Dugo je vod1o borbu pod vladjlima bribirskim knezovima hrabrim Šubićima, da dođe do svoje biskupije, da postane neovisnim, da se podigne njegovo ime, a čuje njegov glas među gradovima na ovom na­šem moru i tako postavi jačih uslova svojoj kulturi.

Od ovoga dana morao je proteći

KATOLIK.

Novo ukazanje Majke BnžJe Iz ba kijskih pokrajir:a javljaju no­

vine lijed će:

.30. lipnja t. g. vraćalo se dvoje seljačke djece m::tlo iza pozdravlj nja kući u Anduagu, noseć i naizmjence prazan sud za mlijeko .

Djevojčica Antonija Bereciartua, je­danae t godina tara, postavi najed­nom ud na zem lju i jedne na nj, dok se njezin sedmogodišnji brat An­drija u tavio pokraj nje. Najednom poviče djevojčica gledajući prema brdu: .Blažena Djevica, gledaj Andri­ja l" Djeca padoše na koljena moleći

Zdravo Mariju. Kad su svrvila molitvu, prikaze nestade .

Na pitanje, kako u znali, da je to Blažena Bjevica, reče djevojčica "Tko bi to drugi bio? Imala je crni plašt, bijeli rubac i krunu, a oko nje bija e veliko svjetlo. U lijevoj ruci nosila je Isusa, obučena u bijelu haljinicu, a u desnoj držaše bijeli rubac." Dječak je vidio isto, samo je još dodao, da je Blažena Djevica ispod plašta imala bi jelu haljinu. Pričanju djece nitko nije poklanjao pažnje.

Slijedećega dana pošla su djeca u isto vrijeme na to mje to i kao pri jašnji dan ugledaše Bl. Djevicu, ovoga puta bez Djeteta I ~ u a. Djeca se po­čese uspiujati na brdo, da se primak­nu Bl. D je\ ici, ali, dok se primakoše k mje tu, vizije nesta. Tek ostade sjaj.

još jedan cijeli vij t k i više, da mlada šiben ka bi kupija dobije svoju katedralu , i ako su razne neprilike, nepodob ,JO t, tj esn oća tare crkve sv. Jakova poticale građane, da se odluče na gradnju nove. Pa ni pož .. r u noći od 29. Vl. 1380., koji je oštetio taru katedralu , n1je mogao da pospješi o­stvarenje želja i potreb ovoga grada. Istina ratna obrana Šibenika priječila je, da se započne gra tlnjon, ali najviše nesloga i podvojenost gradana, neri­jetk~ ma na ovoga grada, koja je č to kočila napredak i ' val<i r~d.

Gradnja naše katedrale za i ta jeri­jetki, ako ne jedinstveni dogadajl Pro­rnislite, jedan grad živi cijeli vijek i više (od 9. IV. 1431. do 28. IV. 1555.) jednom dominantnom idejom, koja prožimlje vu njeg vu bit. Koliko je generacija prošlo, koje su sprovele dane života u jednoj zajedničkoj ple­menitoj težnji, da na lave i dovrše Bogu do tajan hram. Jedni su umirali,

Str&na a.

Pripovijedanje djece rlopre i do župnika mje fa Zumarra ga , CJn Anto­nija Amundaraina , te vik .. ,a Jon Sin· farosa Ibargurena. Obojica otprate djecu 2. rpnja na mje to ukazanja. 3. rpnja raši ri e vije ·t o ukazanju i toga dana prati djecu na mjesto uka­zanj a pet toti 11a ljudi Kapelan iz Zumarrage predmoli krun icu. Medu ljudima nalazi e 1 jedan radnik, koji je s nekoliko vojih prijatelja došao iz puke znatiželj e. Oni ne mole i o­stJju pokrivene glave. Najednom za­vapi radnik pokrivši rukama lice: .O moj Bože!" i onesvije ti se. jegovi prijatelji priskoče i odnesu ga u kuću dječji h roditelJa. Osvijestivši se izjavi, da je i on vidio žalosnu Majku Božju, te ju opiše isto onako kao i djeca.

Slijedećih dana ukazanje se pono­vilo. Dodoše i liječn ici iz San Seba­stiana, da djecu pregledaju. Vizije se ponavljaju i broj onih, koji v1de BL Djevicu, biva sve većt. Sve se točno bi lježi za pretstojeću crkvenu i tragu.

Zasluge k atol čkih redo~a na poliu uz goia

Društvo prijatelja nauke u Špa-njolskoj predalo je mini trima pro­svjete r pravde, kao i pred ·jedni u parlamenta pred5ta ku, u kojoj i tiče velike zasluge raznih redova na po­lju uzgoja i poučavanja. U po ljednjih

a drugi e rađali i mi lili o katedrali i za nju radili!

Gradnja je nadilazila novčanu na­gu grada. No u trajno -t i požrtvovno t svih građana svakoga staleža nisu znale za poteškoće. Šibentani u no ili rado te ~ke godi nje namete te su sve vladali. Ponos tarih Šibenčana i nji­

hovo medu obna, rekao bih, svelo tak­menje u tako plemenitoj akciji po­bijedi lo je i privela kraju taku ogro­mno djelo!

Ova j grad dižući voju kated ral u htio je, da ona bude pravo umjettličko djelo, remek·djelo umjetno ti. ' toga on poziv lje u ovu \'rhu prave umjet­nike u graditelj Ivu one dobe. Šibe­nik dolaze umjetnici svjet koga glasa, vr ni kipari . vje ' ti Ide ari tako, da je gradnja na ' e crkve stvorila od ovoga grada, kroz zlatno doba XV. vijeka dalmatin ke umjetno ti, neko kulturno sjedi "te umjetno ti na ovim našim jadranskim obalama.

n n

(

&trana 4

50 godina razni crl<veni redovi i kon­gregacije poučavali u preko 5 mili­ju na djece, što znači za državu uš t e d­n j u od 2 mil i jarde pe'eta. U po ljedn je vrijeme redovnic i i redov­nice po učavali u jo do 25 hiljada sredn joškol ke mladeži, na čemu je država opet godišnje ušted j ela 10 m i l i juna pe ela.

A ipak se tim privatnim školama č i ne tolike pote "koće i iz nače l a im se ne daje pravo javno ti. Pojedine države proživlju j u te k u fi na n cijsku

krizu . ~ted nja se vr i na voj liniji. No kad e radi o dozvoli koje nove vrl o potrebi te i korisne pr ivatne ka­toličke "kol e il i pr iznanju njene jav­no ti, za koju država ne bi trošila ni pare, to se odbi ja te · se rad ije for­sira ju i otvara ju takve državne i po· ludržavne škole, za koj e država, u doba vel ike financij ke kr ize, ide u­susret nov im troškovima! Kakvi su štediše bezvjerc i! Jao l<alJličkim na· rodima po njima!

... Iz ~atoličKoga 5ibenika

USTOLIČENJE NOVOGA PREP0Zl1'A l

DEKANA STOLNOGA KAPTOLA, U nedjelju

13. t. mj . prije večane Mi e u katedrali preuzv .

biskup u !oličio je prce. kauonil<a dekana don I vana I v a n o v ić a za prepozi!a , a 'Msgra l<a­

nonika don Grgu T a m b a č a za dekana Stol­

nog kaptola v. Jalwva u Sibeniku. Nakon to

j e preč. Pi1n pročitao papin ke bule imenova­

nja u latinskom i hrvat kom jeziku, prcč. gg. Ivanović i ·'am baća položili su obećanje u ruke

prcuzv. bislmpa, koji im je dao kanon ičke zna­

kove i uveo u realni po jed kanoni koga do­

sto jan Iva. Kanomk-scnior M:>gr Bj až ić označio

im je mjesto u koru i n lwp!olskoj zbornici.

Zatim je !ijed ila p je ma zahvalnica sa dotičnim

molitvama i onom sv. Jakovu, !ilularu kate­drale. Ustoličenju u pli u Ivova li prce. kaptol,

svećenstvo i svi pitomci sjcrncni'!a. aša po­

novna čestitanja ovim našim crkvenim dosto­

j anstvenicima!

SEDAMNAESTA NEDJELJA PO DUriO­VIMA. U nedjelju 20. t. mj. j e XVII . nedjelja

po Duhovima. 1ašc je doba zato tai<O rascjep­

kano i razd v ojcno, tako puno svade, n ciT' i ra

i uzbune, jer današnji namštaj ne poznaje više

poniznosti ni krotko ti ni strpljivoga snošcnja

ni lj~bavi. O oajmo barem mi, koji sc pono­simo, da smo učenici l ukr tovi , brižno čuvajmo

duhovnu \e zu ljubavi i mira! Ljuba\ Boga i

b ližnjega jedina rr ože da stavi granice neza­

sitnoj sebičnosti ljud koj. To je nauk dan:~šnje

poslanice i v. evanđelj a. - Danas sc po na­

šim crkvama kupi milostinja za jemcniš!c i

m oli 5 Očenaša, Zdravih Mari j a i Slava Ocu.

POČETAK NOVE SKOLSKE GODINE U SJEME ISTU. U subotu 12 t. mj. započela je nova školsha godina kod realne gimnazije u

Šibeniku. 'ašl jemcniš!arci, kao daci gimnazije, p risustvovali u u stolnoj bazilici svečanoj tuž­

bi Božjoj sa znzivom Duha Svetoga i prigo­

dnim govorom katehete prcč. Pian·a. U nedje­lju 13. !. mj . slijedio je otvor no e školske

godine sa vcčanom službom Božjom u cri<VI sjemeništa. Preuzv. bislmp održao je pilomci­

ma prigodni otvorni govor. !'\~]prije je izrazio svoju očin lm radost, što ima reću, da vidi

svoje drage sjemeništarce, za koje je za vri -

je mc pmznika toliko !rahovao i u\ ije k ill pre­

p oručivao Svc1•išnjemu, da bdije nnd njima.

O vrćući sc na riječi prcč. katehete, koje im

je upravio kao gimnazijalcima, preporutio im je

on jo ono, što se od njih traži kao od sjcme­

niS!araca. Kao gimnazijalci imaju dužno t, da

rade, jer im tu dužnost nam eće zakon Božji,

zakon praved no ti prema dru !lu, zakon za­h va lnosti prema roditeljima i o!adžbil .l, a kao

sjemeni 1arci moraju se u svcll'!u Go podnjem,

u sj emerrišlu, pob žno pripravlja i, da postanu

dobri i vrijedni svećen i ci. To Crkva od njih

željno i puna nade očekuje i traži. Ri 1 cč i

prcnzv . bl kupa bile u zadahnute očirr kom ljubavlju i toplinom. 'ato su pi!omci pred

izloženim s, cto!aj s!vom i pjevali .Dodi· Du~c

Stvoritelju · , pak .Svelotaj Ivu·. Prcuz\'. biskup

je tada podi j elio blago lov sa Pre \Ciim. Pjes·

mom Pre v. Srcu završcr1:1 je ova lijepa sve­

čanost. - Ove godine ima u sjemcni ' tu l OO pitomaca , a na bogoslovnim naucima će ih

bili 29. Dao Bog, da s i u traju i izađu što

bolji i što revniji svećenici! Dužnost je svih nas,

da za to dnevno molimo!

SV. fl lATEJ, apostol i cvan dcli ta, svetkuje

se u po n ed j el jak 21. !. n j. Ma ej (Le\ i) pro­

povijedao je r ij eč Božju u Arap~koj, Etiopiji i Indiji, gdje je umro mučeničkom mrćn. Prvi

od svih aposrcta opi ao je n vom evanđelju

život i nauk l u ov . Sv. vandcljc po Mateju

počinje ljudskim rodo !ovijem Isusovim, pa je

zato čovj e!< (d ijete) inbo l cvand lja Matejeva.

GOSPA OD MILOSTI. U crkvi sv. Lovre

na osobiti način pro Iavlj erw je ove godine

svctkovinn G os p e od fil itosti. Za ovaj ve­

liki blagdan pobožni sc puk pripravljao devet­

nicom, n da priprava bude što bolja i da ova

mila pobožno t n ~ije što ljep e, posij dn ja tri dana dcvctnl!=C i nn .amn svctkc\·inu držao je

propovijedi poznati crkveni govornik o. Stjepan Rad e. Ljepotom i dubinom misli t svojom go­

vorničkom vješt inom narod je upmvoentuziazirao.

To e najbolje vidjelo zadnjega dana, kada e

čulo jecanje po svoj crkvi i nepre tano bri anje

suza n lica. Radi toga sc vidjelo mnogo naroda, koji je pristupao k lspovijcdnonicamn,

a nn svetu pr i čest ill je pri · tupilo preko

'tl:I'Oj 38

600. Preko svečane sv. Mi e veoma je lijepo

ispjevao dvoglasnu Mi u od 1-'aolctti-a ženski

pjevačld z ~o r crkve sv. Lovre pod dirigiranjem

o. B. Buljcvića. Osobitu pažnju i poticaj na

pobožnost potakli su gdica Vilma i Duško Bla­

žević sa izvedbom raznih kon•ada na novom

harmonijumu i violini. eka Majka od Milosti

naplati vrijednom propovjcdniku l svima osta­

lima, k JI su pripomogli, da ova večano t što

bo lje u pije, a naš grad neka i unaprijed vj er­

no čuva, kao to ga je i dosad čuvala!

DEVETNICA SV. TEREZIJE M. l. U CR­

KVI SV. FRA 'E počinje u četvrtak 24. rujna.

Svakoga jutra u 6 sali biće v. fllisa, razmatra­

nje o životu Svcli~c i blago lov a Pre velim .

Preporuča e Ol'a pobožnost svima onima, koji

žele pomoć i zaštitu OI'C moguće SYcticc.

SAT KLA JA .JA. U četvrtak 2-1. !. mj. O·

bičajni tjedni at klanjanja u . stolnoj bazilici

v. Jakova počcćc u 6 ali llVČčer.

Iz naših krajeva t O. ILIJA GA RIĆ, l uSO\ ac poznati pučki

misionnr, umro je u Zagrebu 28. VIII. t. g.

Sredinom rpnja vršio je zadnje sv . mi ije.

Zatim je otišao na odmor u arajcvo. 'o teške

upale i prchlade hrvašc mu jak organizam, a

slabo t srca i tro ' i mu zadnje sile. Pokojnik se

rodio u Pećinama kraj Travnika 28. XI I. l 76.,

a roden je god. l 99. God . 1901. započeo je

• 'oje blago tovljeno djelovanje l\ a o misionar i voda duhovnih 1 jcžbi tc je u tom svom a p «j> !ol­

.l\0111 radu ustrajno za punih 3 godina. Koncem god. 192 . držao je duhovne vježbe i pitomci­

ma bi kupskoga daćkoga jemeništa ll Sibeniku,

koji ga sc još i ć ana veoma rado jcćaju.

Duša mu sc raja nauživala!

Dobre knjige ZABAVNI KALENDAR .RAZGOVOR U­

GODNI" ZA O. 1932. izašao je pun najzani­

mivijega ~tiva . ada vc se taj kalendar ističe

tim, što u njemu nalazimo 23 pripovi j esti od

pifaca iz 22 evropska naroda, i to hrvatskoga,

lovcnskoga, če koga, ru lwga, l užičko· rp koga, ·

poljskoga, ukrajinskoga, ruskoga, esion koga,

tctonskoga, fin koga, švedskoga, norvc: koga,

danskoga, njcmatkoga, francll'koga, 'panjol­

skoga, ta lijan koga, grčkoga, rumunj koga, al­

banslwga i madžar koga. Dakle neka evropska

unija u pripovijestima. A svaka je li j epo iza­

brana i zan imlj iva, tc će ovaj ka lendar za tal no

biti j edan od n ajči tanij ih kalendara uopće. U­

rešen je slikama od comaćih i stranih !ikara. Kalendar ki je dio urešen izvornim slikama

svetaca za vaki kalendarski dan, tc već te sli­

čice - njih 363 na broju - č i ne ovaj kalen­

dar najljcp'im i najncdnijim od ostalih običn ih

kalendara. U kalendaru j e posvećena pažnja i

p ra ldičn i m uputama i sitnoj zabavi. Tko hoće

da ima rado čitanu knj igu u obliku kalendara,

neka nabavi .Razgovor Ugodni" za 10 Din. Dobiva sc ll svim kn j ižarama i kod flr l'als~·o­

ga Kniižeunoya DruU11a w. Jeron im a, Za­greb, Trq krali a Tom ;s/a ua '21

. KATOLIK" lzlallll svakog tJedna. - Godlinja pretplata din SO. - - Za inozemstvo dvostruko - Oglasi po naro6lt• J &&rifi. - Vlasntk l !odgo vornl urednik: sve6. JOSO FELICil'fOVlć, Sibenik, ultoa sv. Martina. - Adresa uredništva t -..rave : Sibenik, poit. pre ttnao 17. - Stampa: Pu6ka Tlska.ra, braca Mata61o pk. Pet~a, predstavnik VJek. Mab6l