SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DIJANA ANDROČECŽELJKA GUMBAS

NAUTIKA U TURIZMU- CHARTER PLOVILA

SEMINARSKI RAD

Zabok, 2012.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

NAUTIKA U TURIZMU- CHARTER PLOVILA

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Nautički turizam Student: Dijana Andročec 18630/06-Z Željka Gumbas 20033/08-ZMentor: Doc. dr. sc. Daniela Gračan Smjer: Turistički menadžment

Zabok, siječanj,2012.godina

2

SADRŽAJ

UVOD

1.NAUTIKA U TURIZMU ………………………………………………………….…….5

2.ČARTER …………………………………………………………………………..……..7

2.1. Pojam čarter djelatnosti ………………………………………………………..……...9

2.2. Čarter djelatnosti u Hrvatskoj ………………………………………………….……..10

2.3. Temeljne vrste čartera u Hrvatskoj ……………………………………………….…..12

2.4. Osobitosti čarter nautičkog turizma ……………………………………………….…13

ZAKLJUČAK

LITERATURA

3

UVOD

Predmet rada ovog djela jest, kao što i sam naziv govori – čarter plovila. Djelatnost čarter plovila je novijeg datuma i u ovom radu se želi bitno prikazati važnog novog oblika turizma.

Rad je podijeljene na dva djela. U prvom dijelu, opisani su preduvjeti razvoja nautičkog turizma. U drugom dijelu dotiče se sama srž ovog rada, a to je sam pojam čartera, čime se bavi čarter , koje su vrste čartera te važne osobitosti čarter djelatnosti.

Prilikom izrade ovog djela korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize, metoda dokazivanja te metoda deskripcije.

Svrha ovog djela jest ukazati na trenutačno stanje razvijenosti nautičkog turizma u Hrvatskoj te samu važnost nautičkog turizma za gospodarstvo Hrvatske.

4

1. NAUTIKA U TURIZMU

Nautički turizam fenomen je koji je protekla tri desetljeća zabilježio jednu od

najviših razvojnih stopa poznatih u europskom i hrvatskom gospodarstvu. Ekonomski

prognostičari razvoja turizma slažu se da se nautički turizam nalazi u početnom razvojnom

razdoblju i da se visoki rezultati tek očekuju. Razvoj nautičkog turizma sa znanstvenog

aspekta nedostatno je zastupljen u turističkoj znanosti. Za Hrvatsku to je nova gospodarska

razvojna šansa, što je potaknulo sve življu znanstvenu i istraživačku aktivnost u nas i općenito

na Mediteranu. Nautički turizam, kao jedan od novijih pojmova, profilirao se kao pojam koji

se, vrlo često, sreće u poslovnim krugovima kao djelatnost novijega datuma. Njime se bave

pomorski i turistički orijentirani studiji. S obzirom na to da su poslovni i financijski rezultati

nautičkog turizma sve zapaženiji, i od iznimnoga su interesa za nacionalno gospodarstvo, tim

se pojmom bavi i službena legislativa i politika, te se on posebno evidentira u službenoj

statistici. Da bi se bolje razumjelo što se može očekivati od nautičkog turizma, potrebno ga je

prije svega definirati, i to kao multifunkcionalnu djelatnost. Nautički turizam definira se s

nekoliko praktičnih i znanstvenih aspekata, ali najjednostavnije bi bilo „Nautički je turizam

multifunkcionalna turistička djelatnost s veoma izraženom pomorskom komponentom“.1

Razvoj nautičkog turizma i njegovi dobri poslovni rezultati nisu donedavno praćeni

adekvatnim istraživanjem, a što je inače osnovni zadatak znanosti. Ako znamo da su osnovna

načela definiranja nekoga pojma sveobuhvatnost, konciznost, sadržajnost i jasnost- onda

možemo zaključiti da ovaj pojam tako treba definirati.

Nedugo zatim pojavio se studij „ Upravljanje lučicama i marinama“ na pomorskim

fakultetima, i na nekim ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj, posebno u priobalnim

sveučilištima, formirane su i katedre nautičkog turizma, pa se ta djelatnost počela vrlo

uspješno proučavati s više znanstvenih aspekata, što je potvrda njegove multidiscipliniranosti.

Sve je to proizvelo kaos u njegovu shvaćanju jer se izučavanje nautičkog turizma proširilo i

na neke druge studije, kao na studij geografije. To je pridonijelo, na prvi pogled, nejasnom

definiranju njegova pojma, pa nedvojbeno potvrđuje potrebu multidiscipliranog pristupa, radi

čega se još više ističe složenost njegova definiranja. Shvativši da je nautički turizam sve

zanimljiviji za nacionalno gospodarstvo, državna administracija preuzela je aktivnu ulogu u

njegovu razvoju, što se prvenstveno odnosi na donošenje adekvatne legislative. Tijekom tog

postupka pokazalo se da je nautički turizam, zbog tematskih područja svoje djelatnosti,

1 T. Luković.: „ Nautički turizam“, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Dubrovnik 2006., str. 12.

5

povezan s nekoliko ministarstava, i to s: Ministarstvom turizma, Ministarstvom pomorstva

prometa i veza, Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

ministarstvom razvitka, a povremeno i s drugim ministarstvima. Ipak, u tome se posebno

ističu svojim djelovanjem Ministarstvo turizma i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, što

se posebno intenziviralo zadnjih 5- 6 godina, kad je državna administracija donijela više

podzakonskih akata koji reguliraju problematiku nautičkog turizma. Usto je i taj problem

izrazite dvojne kompetencije riješen osnivanjem zajedničkog Ministarstva mora, turizma,

prometa i razvitka. Novi ustroj ministarstva pridonio je uskladbi na administrativnoj razini, ali

nije riješio naš problem definiranja tog pojma, posebno kad je riječ o definiranju nautičkog

turizma kao gospodarske djelatnosti. Ipak, bez obzira na taj nedostatak nautički se turizam

ubrzano razvijao profilirajući nove subdjelatnosti i nove kadrovske profile, kao njegove

aktivne subjekte. Klasične luke počele su mijenjati svoj profil i namjenu, industrija plovila

dijelom se usmjerila i specijalizirala za plovila namijenjena rekreaciji, razonodi, krstarenju,

transoceanskim regatama i slično, a pojavile su se i nove djelatnosti. Živimo u uvjetima

dinamičnih promjena koje upućuju na relevantnost svih tvrdih i konačnih stavova, pa tako i

definicija. Definirati pojam možemo s mnogo aspekata, ovisno o tome što je svrha definiranja,

a to je u našem nastojanju jasna praktična gospodarska i istraživačka funkcija. Iz te praktične

gospodarske funkcije dolazimo do znanstvene potrebe definiranja, koja je s gospodarstvom

uvijek u mrtvoj utrci jer jedna drugu potiču i uvjetuju, a u ovom je slučaju znanost očito

zaostala. Ako se zna da se uređeno društvo i uređeno gospodarstvo temelje na nacionalnoj

legislativi, onda tu čvrstu točku treba potražiti upravo u njoj. Legislativa je dobar izvor jer,

ako se ispravno shvati, vidi se da ona nije sama, već je dio makrosustava kojim se žele postići

zacrtani gospodarski i razvojni ciljevi uređenoga društva. Legislativa u funkciji definiranja

nautičkog turizma dio je složenoga sustava koji se sastoji od tri subizvora, činitelja, što je

grafički i prikazano.

6

Nacionalna legislativa

NAUTIČKI TURIZAM pojam

JKD- NKD statistika

Slika 1. Globalni makrosustav činitelja definiranja nautičkog turizma

Izvor: T. Luković, Nautički turizam- definicije i dileme, Sveučilište u Dubrovniku, 2006.

Sustav definiranja pojma čine relevantna nacionalna legislativa lex specialis zakona i

podzakonskih akata, Jedinstvena klasifikacija djelatnosti ( JKD), to jest Nacionalna

klasifikacija djelatnosti (NKD)1, koja je usklađena s europskom klasifikacijom, te statistika.

Nautički turizam u Hrvatskoj i dalje ostvaruje rast. Tako je u prošloj godini prijavljeno

58.394 dolazaka stranih jahti i brodica, što je rast od oko dva posto, dok je broj gostiju na

plovilima za iznajmljivanje porastao za 3.2 posto.2

2 Internet- http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id

7

2. ČARTER

Brojnost i obilježja jadranskih otoka, njihov međusobni položaj, mala udaljenost od kopna,

razvedenost obale, te ukupnost eko-sustava čine to područje doista jedinstvenim i pogodnim

za nautički turizam te čarter, kao njegov sastavni dio. Tome se mogu pridodati izuzetno

povoljne klimatološke, oceanografske, civilizacijske, povijesne, ekološke te brojne druge

relevantne značajke, uključujući i kopneni dio. Svi ti čimbenici bili su temelj za razvoj

nautičkog turizma te otvaranja prostora čarter djelatnosti kao jednoj profitabilnoj djelatnosti,

čiji precizniji potencijal na ovim prostorima još i danas nije u potpunosti poznat.

2.1. Pojam čarter djelatnosti

Plovila namijenjena nautičkom turizmu nalaze komercijalnu namjenu iznajmljivanjem

nautičkim turistima u različitim aranžmanima. Za ovu djelatnost uobičajen je naziv nautički

čarter ili plovila koja se koriste za čarter.3

Čarter nautička djelatnost je najmlađa grupa čimbenika ponude nautičkog turizma, koja je

definirana kao usluga u nautičkom turizmu a obuhvaća sljedeće: iznajmljivanje veza u lukama

nautičkog turizma za smještaj plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pružanjem ili bez

pružanja usluga smještaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautičara (čarter,

kruzing i sl.), usluge upravljanja plovnim objektom turista nautičara, prihvat, čuvanje i

održavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu, usluge opskrbe turista nautičara

(vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim djelovima, opremom), uređenje i pripremanje

plovnih objekata, davanje različitih informacija turistima nautičarima (vremenska prognoza,

nautički vodiči), druge usluge za potrebe nautičkog turizma.4 Čarter ili čartering je poslovanje

s plovilima, odnosno brodovima, u smislu njihovog iznajmljivanja nautičarima.5

Čarter ponuda se sastoji od iznajmljivanja različitih vrsta i dimenzija plovila te vršenja

dodatnih usluga koje se mogu podijeliti na one koje se nude širokoj potrošnji tj. lokalnom

stanovništvu, te tuzemnim i inozemnim turistima (pravnim ili fizičkim osobama), a

obuhvaćaju: usluge skippera, škole jedrenja, prodaju plovila, opreme, stručno školovanje

voditelja brodice i zapovijednika jahte te ostale usluge koje se nude u svrhu obavljanja čarter

3 Dulčić,A. : op.cit. str.77

4 Zakon o pružanju usluga u turizmu, NN 68/07, čl.45, st.1.

5 Luković, T. I Gržetič, Z. : Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, str. 121.

8

djelatnosti pod nazivom čarter menadžment, a usmjerene su prema vlasnicima plovila koji

svoje plovilo ustupaju subjektu-čarter firmi koja ga u svoje ime, a za račun vlasnika

iznajmljuje zajedno s plovilima u vlasništvu.

Čarter tvrtka je fizička ili pravna osoba koja je registrirana u Republici Hrvatskoj za

obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila.6 Tvrtka može iznajmljivati vlastita plovila ili

plovila u vlasništvu druge domaće fizičke ili pravne osobe, a tada je riječ o čarter

menadžmentu.

2.2. Čarter djelatnosti u Hrvatskoj

Pojam charter spominje se još 30-tih godina dvadesetog stoljeća i to u Nizozemskoj, potom

se kasnije širio Europom, a kasnije Amerikom. Čarter kao privredna djelatnost a naročito kao

segment nautičkog turizma relativno je novijeg datuma,a prvi puta se pojavila na Azurnoj

obali 1955.g. Začetnici čarter plovila u Hrvatskoj su sljedeće tvrtke: ACI, SAS, Coning, AYC,

Moorings, Ecker Yacht i Hetzel yachting. Čarter plovila u 99% slučajeva su bila pod stranom

zastavom, a za vrijeme komercijalnog iskorištavanja bila su pod režimom privremenog uvoza.

.

Slika 2. Prikaz iznajmljene čarter jahte

Izvor : Internet - http://www.cbc-charter.com/index.php?sealine-sc29-mala-hrvatska-najam-jahte-motorni-brodovi-charter

6 Ibidem

9

NAUTIČKI TURIZAM ( DJELATNOSTI)

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

CHARTER CRUISING

LUKE ZA PRIHVAT CRUISERA

CRUISERI( PLOVILA ZA KRSTARENJE)

DOMAĆA FLOTA OLD TIMERA- jednodnevna krstarenja- višednevna krstarenja

VELIKI SVJETSKI CRUISERI

- SIDRIŠTA- PRIVEZIŠTA- SUHE MARINE- MARINE

U početku su se iznajmljivali motorni brodovi, no danas u čarter ulaze sve vrste plovila od

jedrilice za krstarenje ili regatu, preko katamarana do motornih brodova, jahti i megajahti koje

su naročito zadnjih godina zastupljene u manjem obimu.

U Hrvatskoj posluje oko tisuću tvrtki koje se bave čarter iznajmljivanjem plovila i

pružanjem smještaja na plovilima. One variraju u velikom rasponu raspoloživih plovila, od

tvrtki koje posjeduju ili upravljaju jednim plovilom, do onih koje posjeduju ili upravljaju sa

nekoliko desetaka plovila. Velika većina tih plovila u ponudi Hrvatskih čarter tvrtki pripadaju

u klasu manjih brodova i jedinica do cca 12 metara dužine. U 2008.g. registrirano je ukupno

3800 plovila, za iznajmljivanje, čime se njihov broj od 2006.g. povećao za 900 plovila.

Slika 3. Model razvrstavanja osnovnih vrsta djelatnosti nautičkog turizma u Hrvatskoj

Izvor: Internet, www. hhi. hr

U posljednjih dvadesetak godina, iznajmljivanje je postalo značajan segment nautičke

turističke potražnje, i predstavlja nautički proizvod, koji nije usmjeren samo prema

10

nautičarima s iskustvom, već i prema „klasičnim“ turistima, bez plovidbenih iskustava, koji su

privučeni „odmorom iz snova“. Ponuda plovila se odnosi na:

- Iinajmljivanje plovila za nautički turizam sa ili bez skipera, ili

- Iznajmljivanje grupe plovila, flotile, koja krstari (kruži) od luke do luke pod

zapovijedništvom profesionalnog kapetana.

U Sredozemlju su najbrojnija plovila za iznajmljivanje u Grčkoj nautičkoj ponudi. U

Hrvatskoj je već nekoliko desetljeća zastupljena ponuda čarter usluga. U novije vrijeme i

Turska, koja također ima povoljne prirodne uvijete i lokaciju, razvija nautički turistički čarter.

U Francuskoj se iznajmljivanjem plovila bave relativno male kompanije. Procjenjuje se da se

flota za iznajmljivanje na francuskom djelu Mediterana broji cca. 4700 plovnih jedinica. U

Italiji broj plovila je 3700 plovnih jedinica, dok u Grčkoj iznajmljivanje plovila ima oko 2500

plovila, od čega se 1500 daje za iznajmljivanje kao „Bare boat“.(plovilo bez posade).

Kao i u ostalim segmentima prometnog sustava u kojima je prisutan „ charter“ kao način

korištenja prometnih sredstava, u nautičkom turizmu mogući su ovi oblici ugovora:7

- dnevni „ charter“( day charter) - na nekoliko sati, dio dana ili čitav dan; u

pomorskoj destinaciji predstavlja značajnu dopunu turističke ponude; prevladavaju

manja i jeftinija plovila

- lokalni „ charter“- višednevno trajanje s mogućnošću plovidbe na širem području

domicilne marine; prevladavaju motorne jahte ili brodovi

- tjedni „ charter“- prevladavaju jedrilice i motorne jahte duljine 7- 15 m, koji je i

najzastupljeniji

- međunarodni „ charter“- predmet najma jesu veća luksuzna plovila, koja plove u

međunarodnim vodama os jednog do drugog mondenog središta. Plovila su

opremljena kao luksuzni hoteli, a minimalne cijene za sedmicu su od 1 do 20 tisuća

eura. Na Mediteranu funkcionira između 550 i 600 velikih čarter brodova od kojih je

250 međunarodne kategorije (175 motornih jahti i 75 jedrenjaka).

2.3. Temeljne vrste čartera u Hrvatskoj7 E. Mrnjavac: „ Promet u turizmu“, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija 2006., str. 25.

11

Slika 4. Temeljne vrste čartera u Hrvatskoj

Izvor: Dr.sc.Danijela Gračan, Nautički turizam (3.dio knjige), 221.str., FTHM,Opatija

Luksuzni čarter podrazumijeva iznajmljivanje velike i/ili luksuzne jahte od cca. 30 m

zajedno s posadom. Predstavlja posebnu kategoriju nautičkog turizma u kojoj leži mnogo

neiskorištenog potencijala. Za Hrvatsku je stanje luksuznog čartera nezadovoljavajuće.

Najveći nedostaci čartera u Hrvatskoj su neadekvatno osposobljeno osoblje, slaba ponuda

luksuznih usluga i proizvoda, kao što su dostupnost najma privatnih aviona, helikoptera,

luksuznih automobila. Iako su povratne informacije korisnika ovog vrsta čartera o ljepotama

jadranskog mora i obale vrlo pozitivne, nedostatak vrhunskih servisa i usluga je evidentan, a

takva se saznanja brzo šire među sudionicima ovog tržišnog segmenta.

Dnevni i višednevni čarter je danas sve češći, kao i vikend čarteri te lokalni čarter čiji

radijus nije veći od stotinjak milja.

Najprisutnija vrsta čartera na hrvatskom obalnom području je „Bare boat“ čarter kod kojeg

iznajmitelj jahte ili jedrilice sam upravlja plovilom kao voditelj brodice, tj. zapovijednik jahte

pripadajuće kategorije.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske izradio je i poseban online

program „e-Crew“, koji omogućava pravnim i fizičkim osobama, koje se bave

iznajmljivanjem jahti i brodica da obvezno prijave popis posade i putnika samostalno putem

interneta. Osim ovih kratkih uputa postoji još i velik broj pravilnika i regulacija kojih se

pružitelji usluga moraju pridržavati.

12

TEMELJNE VRSTE ČARTERA

Luksuzni Dnevni,Višednevni,Vikend

Lokalni

2.4. Osobitosti čarter nautičkog turizma

Osim najma plovila sa skiperom ili bez, čarter tvrtke nude i sljedeće usluge:

- -škola jedrenja

- -škola skipera ( jedrenje i motorni brodovi ) tijekom cijele godine sa vrhunskim

instruktorima i predavačima

- -cjelogodišnje čuvanje i brigu o brodu te servis i konzervaciju motora, potpunu uslugu

za gosta ( smještaj, transfer, catering, ribolov, ronjenje, najam dodatne opreme...)

- -mogućnost dnevnog, vikend najma ili „one-way“ čartera

- -niže cijene u podsezoni i postsezoni, kao idealno vrijeme za rekreativno jedrenje, uz

ostale pogodnosti – manja gužva, ugodne temperature, povoljni vjetrovi i puno

zadovoljstva

- -popuste za višetjedni najam ili rani booking te sajamski popust

- -organizaciju jedriličarskih regata i flotila

- -tradicionalnu gostoljubivost i profesionalnost djelatnika koji se služe sa nekoliko

stranih jezika te u svako doba dana savjetom i djelom stoje na raspolaganju gostima.8

Čarter flota je skup plovila čarter tvrtke, u vlasništvu ili u korištenju po ugovoru o najmu, tj.

o ugovoru o tehničko-poslovnoj suradnji. To znači da se flota formira kupnjom plovila ili

podnajmom privatnih plovila te u suradnji s drugim čarter tvrtkama. Vrlo je rijetko da se

plovila kupuju sredstvima tvrtke, već se najčešće koristi leasing. Kod podnajma koji je

uglavnom sezonskog tipa, između vlasnika plovila i čarter tvrtke sklapa se ugovor o ustupanju

plovila u svrhu iznajmljivanja. Prema usporedbi rezultata u 2007.g. broj nautičara po jednom

brodu u službi čartera iznosio je 90 osoba dok u 2008.g. taj broj iznosi tek 83 osobe. Također

bitno za napomenuti je da u proteklih par godina je povećana potražnja za većim plovilima jer

je veličina posade u stalnom porastu. Isplativost čarter djelatnosti u 2008.g. još je više upitna

ako se promatra kretanje broja čarter tvrtki, koji je od 2007. do 2008.g. porastao za 20%.

8 HGK Sektor za turizam, Udruženje pružitelja usluga smještaja na plovilama, www.hgk.hr(04.lipnja.2010.)

13

• First minute ponude – IZUZETNO povoljne ponude najma ako se dovoljno rano

rezervira plovilo

• Last minute ponude – objavljene u zadnji trenutak – polazak u zadnji čas i velika

ušteda

• Charter svih plovila na Jadranu ili kako ga neki nazivaju Yacht charter Hrvatska je

česti naziv za najam jedrilica, rentanje motornih plovila, najam luksuznih jahti i

katamarana.

Raspodjela prihoda između vlasnika plovila i čarter tvrtke:

- Kada vlasnik plovila i čarter tvrtke snose jednak rizik popunjavanja plovila, tj. vlasnik

i dalje sam može iznajmljivati plovilo iz svojih izvora, tada se raspodjela neto prihoda

vrši na način da 25% odlazi vlasniku, a 75% čarter tvrtci.

- Kada vlasnik plovila čarter tvrtki ustupa plovilo po sistemu „puno za prazno“ tada

raspodjela neto prihoda iznosi ne više od 17:83.

- Treći izvor formiranja flote je suradnja s drugim čarter tvrtkama na način da jedna od

druge na temelju ugovora preuzimaju plovila na određeno vrijeme ili sezonu.

Tako je 2001.g. gotovo 90% čarter flote bilo u vlasništvu inozemnih poduzeća i pod

režimom privremenog uvoza. Taj omjer se u međuvremenu promjenio, no upravo su strana

poduzeća do nedavno svoje račune izdavala u svojoj zemlji pa je izostajalo PDV-a čime je

postojala veća konkurentska prednost u usporedbi s domaćim tvrtkama.

Danas čarter predstavlja vrlo unosnu djelatnost pri čemu se predpostavlja da povrat

uloženog kapitala iznosi 3-5 godina. Prednost za profitabilnost ove djelatnosti je između

ostalog prosječna popunjenost od 15-20 tjedana po plovilu što je u slučaju Hrvatske s vrlo

velikom konkurencijom ne samo na svijetskom tržištu već i zbog velike ponude unutar zemlje

vrlo teško izvedivo.Svakih 5 godina se mijenja struktura potražnje i to u smislu vrste plovila,

njegove veličine i opremljenosti.

Čarter tvrtke u svojoj ponudi imaju jedrilice, motorne brodove, katamarane te manje brodice

i glisere. U hrvatskom čarteru oko 75% su jedrilice, a ostalo motorne jahte i druge brodice.

Čarter tvrtka može imati jedino plovila pod hrvatskom zastavom.

14

Ministarstvo prometa, pomorstva i veza procjenjivalo je kako je prije uvođenja novih

zakonskih mjera u crnom čarteru godišnje bilo u opticaju 150 milijuna eura neevidentirane

zarade zbog koje je država godišnje gubila 30 milijuna eura samo na ime neplaćenog PDV-a.

Crni je čarter najvećim dijelom zaustavljen, međutim tržište je u znaku dampimga

iznajmljivača. Porast broja čarter tvrtki donjela je vrlo snažnu konkurenciju zbog koje su neke

došle na rub rentabilnosti i pod prijetnjom da im banke postanu vlasnici brodova, a neke su

bile prisiljene napustiti djelatnost.

Kako je ponuda veća od potražnje, cijene čartera se u Hrvatskoj nisu mjenjale punih 10

godina. U tom razdoblju cijene usluga u marinama porasle su 150%. Poskupjele su i

osiguranje, gorivo, održavanje, a i svi ostali troškovi. Koliko je ponuda veća od potražnje

najbolje ilustrira podatak da je u 2008.g. broj tjedana najma plovila s 24 do 27 tjedana

pao na samo 16 do 20 tjedana.

Primjer jedne organizacije za iznajmljivanje plovila preko Interneta - Flota Kaiser

Yachting-a : 9

• Flota Kaiser Yachting-a sadrži preko 150 modela brodova, a u našoj ponudi nalazi se

više od 3000 brodova iz Hrvatske i oko 10000 plovila iz cijeloga svijeta.

• Usluge Kaiser Yachting-a uključuju smještaj na plovilu, višednevni najam plovila,

jednodnevne izlete, last minute jedrenja, first minute ponude, veliki izbor skipera,

hostesa, i kompletne posade za jahtu, brod ili plovilo.

• U sklopu naših usluga može naći mnogo knjiga o nautičkom turizmu, kao i nautičke

karte, informacije o jedrenju u Dalmaciji i Hrvatskoj kulturi.

• Kaiser Yachting organizira timska jedrenja, škole jedrenja, škole ronjenja, te regate,

tečajeve za skipere

ZAKLJUČAK

9 Internet- http://www.najamplovila.hr/?gclid=CJL2-Zztw60CFUG_zAod2lutRg

15

Plovila namijenjena nautičkom turizmu nalaze komercijalnu namjenu iznajmljivanjem

nautičkim turistima u različitim aranžmanima. Za ovu djelatnost uobičajen je naziv nautički

čarter ili plovila koja se koriste za čarter. Uz postojeće prirodne ljepote, vrlo razvedenu obalu

i mnogobrojne otoke, blagu i ugodnu klimu te uglavnom mirno more bez opasnosti od

ekstremnih prirodnih pojava, hrvatska se nautička ponuda može upotpuniti kao destinacija

luksuznog čartera, ali uz kvalitetnu implementaciju planiranih i ciljanih investicija te uz

obavezno obrazovanje osoblja koje će raditi na svim servisima u ovome osjetljivom i

potencijalno profitabilnom segmentu nautičkog turizma. U početku su se iznajmljivali

motorni brodovi, no danas u čarter ulaze sve vrste plovila od jedrilice za krstarenje ili regatu,

preko katamarana do motornih brodova, jahti i megajahti koje su naročito zadnjih godina

zastupljene u manjem obimu.

U Hrvatskoj posluje oko tisuću tvrtki koje se bave čarter iznajmljivanjem plovila i

pružanjem smještaja na plovilima. One variraju u velikom rasponu raspoloživih plovila, od

tvrtki koje posjeduju ili upravljaju jednim plovilom, do onih koje posjeduju ili upravljaju sa

nekoliko desetaka plovila. Velika većina tih plovila u ponudi Hrvatskih čarter tvrtki pripadaju

u klasu manjih brodova i jedinica do cca 12 metara dužine. U 2008.g. registrirano je ukupno

3800 plovila, za iznajmljivanje, čime se njihov broj od 2006.g. povećao za 900 plovila.

Čarter djelatnost u Hrvatskoj je relativno novijeg datuma , ali je uvelike u ovih zadnjih

godina pridonijela boljoj profitabilnosti turizma sa svojim važnim karakteristikama koje su

dovele i u Hrvatsku pružanje „modernog turizma“ našim, a tako i inozemnim turistima.

LITERATURA

Ante Dulčić, Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, EKOKON Split, 2002.g.Danijela Gračan, Nautički turizam (3.dio knjige), FTHM,Opatija, 2010.g.

16

E. Mrnjavac: „ Promet u turizmu“, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija 2006., str. 25.

T. Luković.: „ Nautički turizam“, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Dubrovnik 2006., str. 12.

Luković, T. I Gržetič, Z. : Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, str. 121.

Internet :

HGK Sektor za turizam, Udruženje pružitelja usluga smještaja na plovilama, www.hgk.hr(04.lipnja.2010.)

Internet- http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&idZakon o pružanju usluga u turizmu, NN 68/07, čl.45, st.1.

17