danijela hunjak, josip taradi istraŽivanje percepcije ... · je djelovanje usmjereno na suzbijanje...

UDK/UDC 331.45:328.185:001.814(497.5) Izvorni znanstveni članak/Original scientific paper

Danijela Hunjak, Josip Taradi

ISTRAŽIVANJE PERCEPCIJE KORUPCIJE U ZAŠTITI NA RADU U POSLOVNIM ORGANIZACIJAMA

Sažetak Na identificiranom problemu nedostatka aktualnih spoznaja o problematici i percepciji korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj utvrñena je potreba za istraživanjem, te postavljen cilj i hipoteze istraživanja. Metodom pismene ankete istraživanje je provedeno na uzorku od 110 ispitanika, studenata Visoke škole za sigurnost s pravom javnosti, u Zagrebu i Splitu, tijekom mjeseca siječnja i ožujka 2010. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da stručnjaci sigurnosti imaju relativnu nepovoljnu percepciju korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama koja je na razini nepovoljnog općeg stanja problematike korupcije u Hrvatskoj, mjereno indeksom percepcije korupcije. Stručnjaci sigurnosti, uz statistički značajne razlike frekvencije rezultata, percipiraju korupciju u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama sa svih potencijalnih aspekata. Prijedlozi za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu, po svim aspektima, ocjenjuju se najmanje vrlo dobrom ocjenom. Klju čne riječi korupcija, menadžment, percepcija, poslovna organizacija, zaštita na radu

RESEARCHING THE PERCEPTION OF CORRUPTION OF SAFETY AT WORK IN BUSINESS ORGANIZATIONS

Abstract On identified problem of a lack of current cognitions about the issue and the perception of corruption of safety at work in business organizations in Croatia, the need for research has been identified and goals and hypotheses of research have been set. Method of written survey research was conducted on a sample of 110 examinees, all students on College of safety, accredited, in Zagreb and Split, during first and third month of year 2010. The research results show that safety experts have a relatively negative perception of corruption of safety at work in business organizations and equality to an adverse general condition of the corruption issue in Croatia, measured by corruption perceptions index. Safety experts perceive corruption of safety at work in business organizations from all potential aspects, according to statistically significant differences between frequencies of research results. Suggestions for combat corruption of safety at work are evaluated at least a very good grade, through all aspects. Key words corruption, management, perception, business organization, safety at work

UVOD Predmet istraživanja Korupcija je višeslojan fenomen utemeljen na različitim povijesnim i društveno-ekonomskim uvjetima u svakoj zemlji. Posljedice korupcije su nepredvidljive i danas nadilaze nacionalne granice, a potkopavaju sve što ljudsko društvo razvija u skladu sa zakonskim normama, uzrokuju netransparentnost u radu javnih službi, upitna je etička i moralna podloga u političkom odlučivanju, uzrokuju pad cijene državnog vlasništva u procesu privatizacije, nagrizaju temeljne vrijednosti demokratskog poretka. Prema Derenčinoviću [4] "korupcija je proces u kojem najmanje dvije osobe nedopuštenom razmjenom u cilju ostvarivanja vlastitih probitaka postupaju na štetu javnog interesa i kršeći moralnu i pravnu normu povrjeñuju temelje demokratskoga razvoja, pravnu državu i vladavinu prava". U kontekstu politike, "korupcija je zlouporaba javne moći radi postizanja privatne koristi". [8] U Hrvatskoj ne postoji zakonsko odreñenje korupcije, ali se konvencionalno pod tim pojmom smatraju, sukladno Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (N. N., br. 88/01., 12/02., 33/05., 48/05.), zlouporaba u postupku stečaja, nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju, zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonito posredovanje, primanje mita, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba položaja i ovlasti, prikrivanje protuzakonito dobivenog novca, itd. (članak 21.) Prema rezultatima istraživanja Transparency International-a nevladine organizacije čije je djelovanje usmjereno na suzbijanje korupcije i njenih posljedica na globalnoj razini, Hrvatska u 2009. godini zauzima 66. mjesto u odnosu na ostalih 180 zemalja svijeta uključenih u istraživanje, jer rezultat IPK (Indeks Percepcije Korupcije) iznosi 4,1 (na ljestvici ocjena od 0/potpuna korupcija-10/nema korupcije) kao i 2007. godine. (http://www.transparency.hr). Rezultati istraživanja o integritetu grañana Hrvatske (Gallup Croatia), objavljenom na internet stranicama Ministarstva pravosuña RH, pokazuju da 97% ispitanika korupcijom smatra toleriranje organiziranog kriminala u zamjenu za adekvatne subvencije od strane dužnosnika i političara te dodjelu pozicija onima koji su podmićivali pojedince koji su odlučivali o potpisivanju ugovora i namještanju natječaja (97 % ispitanika). (http://www.antikorupcija.hr). Strategija suzbijanja korupcije (N. N., br. 75/08.) temeljni je propis sukladno kojem "sprječavanje korupcije na svim razinama ključ je uspješne antikorupcijske politike, ali i obveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije te relevantnih dokumenata Vijeća Europe i Europske unije. Prioritetna područja u borbi protiv korupcije su sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, provedba propisa o financiranju političkih stranaka, ostvarivanje prava na pristup informacijama, jačanje integriteta javne uprave, reguliranje javnih nabava, te zaštita oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju". (poglavlje 5.)

Prema Kacianu [6] "sigurnosti na radu je stanje koje omogućuje normalni tijek poslovnih procesa i funkcioniranje poslovnih sustava, a time i boljih gospodarskih rezultata". Time je jasno odreñen ekonomski i menadžerski aspekt zaštite i sigurnosti na radu. Po istom načelu Javorović [5] utvrñuje "defendološke osnove sigurnosti na radu", s ciljem zaštite osnovnih vrijednosti: čovjeka (radnika), materijalnih dobara, poduzeća, a šire i društva te radne okoline odnosno cijelog ekosustava. Menadžment sigurnosti na radu postaje i neizostavna sastavnica suvremenih koncepata društveno odgovornog poslovanja i socijalnog poduzetništva. [2] Zakon o zaštiti na radu (N. N., br. 59/96., 84/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.) temeljni je propis čija je "svrha uvoñenje mjera za poticanje unapreñivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša" (članak 1), a "utvrñuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu, kao i sustav pravila zaštite na radu čijom se primjenom postiže u najvećoj mogućoj mjeri svrha" (članak 2.) ovog zakona i zaštite na radu. Pravilnikom o uvjetima pod kojima pravne osobe mogu obavljati poslove zaštite na radu (N. N. br. 114/02., 126/03.) "utvrñuju se kadrovski i tehnički uvjeti pod kojima se ustanovama odnosno trgovačkim društvima registriranim za obavljanje poslova zaštite na radu može izdati ovlaštenje za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu". (članak 1.) Istraživanje problematike organizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj [3] meñu dodatnim prijedlozima voditelja službi zaštite na radu za unapreñenje službe zaštite na radu ističe i "borbu protiv korupcije u sigurnosti na radu na svim razinama". Takoñer, aktualno istraživanje problematike rada samostalnog stručnjaka za zaštitu na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama u Hrvatskoj [1] meñu dodatnim prijedlozima za unapreñenje rada stručnjaka za zaštitu na radu, vezanih uz vanjski sustav zaštite na radu, posebno ističe potrebu "jače kontrole ovlaštenih tvrtki i ustanova za ovlaštene poslove za zaštitu na radu radi sprječavanja formalizma, zloupotreba i korupcije". Time problematika korupcije u zaštiti na radu postaje interesantnim i društveno opravdanim predmetom istraživanja. Problem Nedostatak aktualnih spoznaja o problematici i percepciji korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Cilj Cilj istraživanja je utvrñivanje aktualnih spoznaja o problematici korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Hipoteze H1: Stručnjaci sigurnosti daju ocjenu percepcije korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama koja je po vrijednosti indeksa percepcije korupcije (0-10) povoljnija od vrijednosti indeksa percepcije korupcije u Hrvatskoj za 2009. godinu koji iznosi 4,1. H2: Stručnjaci sigurnosti, uz statistički značajne razlike frekvencije rezultata, percipiraju korupciju u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama sa svih potencijalnih aspekata.

H3: Stručnjaci sigurnosti ocjenjuju prijedloge za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu, po svim aspektima, najmanje vrlo dobrom ocjenom (najmanje 3,5, na skali ocjena od 1 kao ocjena negativan do 5 kao ocjena izvrstan). H4: Stručnjaci sigurnosti, uz statistički značajne razlike frekvencije rezultata, smatraju da bi stručnjak za zaštitu na radu trebao imati glavnu ulogu u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji. METODE S obzirom na postavljeni cilj i hipoteze istraživanja, kao prikladne, izabiru se sljedeće znanstvene istraživačke metode: 1) Anketa Za istraživane percepcije korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama korištena je metoda grupne i neposredno voñene pismene ankete meñu ispitanicima. Kao instrument ankete dizajniran je pismeni "Anketni upitnik: Istraživanje percepcije korupcije u zaštiti na radu" koji sadrži ukupno 30 pitanja/tvrdnji razvrstanih u sljedeće grupe: I. Osobni podaci ispitanika: 7 pitanja II. Percepcija korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama: 5 pitanja III. Prijedlozi za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu: 18 pitanja Pitanja su u većini zatvorenog tipa tako da ispitanici biraju jedan ili više od ponuñenih odgovora ili ocjenu, uz pojedine mogućnosti dopisivanja ostalog ili dodatnih prijedloga. Provedba anketnog istraživanja Anketno istraživanje percepcije o korupciji u zaštiti na radu, po utvrñenom planu istraživanja, provedeno je tijekom mjeseca siječnja (I.) i ožujka (III.) 2010. godine na Visokoj školi za sigurnost, s pravom javnosti u Zagrebu i Splitu. Uzorak Istraživanjem su obuhvaćeni svi studenti treće godine stručnog studija sigurnosti na Visokoj školi za sigurnost, s pravom javnosti, u Zagrebu i Splitu, čime osnovni skup ispitanika iznosi 316. Istraživanju je pristupilo 110 ispitanika, što čini 34,81 % od osnovnog skupa. Pri unosu podataka u računalnu bazu pregledani su svi vraćeni ispunjeni pismeni anketni upitnici (110) i nevažečim nije proglašen niti jedan. Uzorak se smatra reprezentativnim s obzirom na svoje karakteristike i predmet istraživanja. 2) Statističke metode Statističke metode koristit će se za statističku obradu podataka koji će se prikupiti metodom ankete pomoću anketnog upitnika. Primjenjivat će se metode deskriptivne (opisne) statistike, kao i metode inferencijalne (analitičke) statistike. Podaci i rezultati statističke obrade podataka prikazat će se tablično i grafički. Za obradu i prikaz rezultata istraživanja po pojedinačnim pitanjima iz ankete koristit će se: • Frekvencija (f) • Postotak (%) • Suma (Σ) • Aritmetička sredina - prosječna vrijednost (M) • Standardna devijacija (s) • Koeficijent varijabilnosti (V), izražen u postocima (%).

Za kvantitativnu analizu i prikaz odreñenih podataka (ocjene prijedloga za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu) koristit će usporedni prikazi aritmetičke sredine pojedinačnih ocjena (prosječne ocjene) sa prosječnom ocjenom područja, uz podatke o vrijednostima standardne devijacije i koeficijenta varijabilnosti. Statistički značajne razlike meñu frekvencijama odreñenih rezultata istraživanja testirat će se hi-kvadrat testom (χ2). Korelacije izmeñu odreñenih rezultata istraživanja testirat će se Pearsonovim koeficijentom korelacije (r). REZULTATI I. Osobni podaci ispitanika 1. Spol Muškarci čine veliku većinu ispitanika (82,73 %), dok su žene u velikoj manjini sa 17,27 %. 2. Dobna skupina Većina ispitanika (63,64 %) spada u najmlañu dobnu skupinu (do 30 godina), potom u sljedeću dobnu skupina od 31 do 40 godina (25,45 %). U dobnoj skupini od 41 do 50 godina je 10,91 % ispitanika. U starijoj dobnoj skupini (51 do 60 godina) kao i onoj najstarijoj (preko 60 godina) nema zastupljenih ispitanika. 3. Školska/stručna sprema Kako je riječ o ispitanicima koji su polaznici stručnog studija sigurnosti očekivana je činjenica da ih najviše (60,91 %) ima srednju školsku/stručnu spremu, a pri tome je značajno da ih još čak više od ukupne trećine (34,55 %) uz srednju školsku/stručnu spremu ima i završeno neko od usavršavanja u području sigurnosti i zaštite. Višu/visoku stručnu spremu ima ukupno 4,55 % ispitanika. 4. Mjesto prebivališta u županiji Od 20 županija i Grada Zagreba meñu ispitanicima po mjestu prebivališta zastupljeno je njih 13, što je više od polovice. Pojedinačno, najviše ispitanika (31,82 %) ima mjesto prebivališta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, čemu svakako doprinosi izdvojeni stručni studij sigurnosti u Splitu. Potom slijedi Grad Zagreb (29,09 %) i Zagrebačka županije (13,64 %). Preostale županije zastupljene su pojedinačno s manje od 5 %. 5. Zaposlenje Budući da se radi o studentima sigurnosti koji studiraju uz rad, velika većina ispitanika (73,64 %) je i zaposlena, od čega je ukupno njih 13,64 % zaposleno na poslovima zaštite. Nezaposleno je 26,36 % ispitanika. Od ukupnog broja ispitanika, nezaposlenih koji do sada uopće nisu bili zaposleni je svega 12,73 %, dok je trenutno nezaposlenih, ali koji su već bili zaposlenih, 13,64 % ispitanika.

6. Zaposlenje na poslovima Od zaposlenih, i to na poslovima zaštite, najviše je ispitanika (18,18 %) zaposleno na poslovima zaštite od požara i vatrogastva, potom značajno (10,91 %) slijedi zaposlenje na poslovima zaštite na radu, a zastupljena su i zaposlenja u drugim područjima zaštite, i to zaštite okoliša, privatne tjelesne i tehničke zaštite, te obrane, ali pojedinačno manje od 5 %. Na drugim poslovima (izvan područja poslova zaštite i sigurnosti) zaposleno je ukupno 40, 91 % ispitanika. 7. Ukupni radni staž Po ukupnom radnom stažu ispitanika koji su aktualno zaposleni ili su bili zaposleni prevladava skupina od 3 do 5 godina sa 22,73 % ispitanika. Potom su, u istom odnosu (18,18 %), skupine od 6 do 10 godina te od 11 do 20 godina ukupnog radnog staža. Do 2 godine ukupnog radnog staža ima 10,91 % ispitanika. U skupinu od 21 do 30 godina ukupnog radnog staža spada 9,09 ispitanika, dok ih je u najvišoj skupini, onoj sa više od 30 godina ukupnog radnog staža njih 0,91 %. II. Percepcija korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama 8. Percepcija korupcije u zaštiti na radu Tablica 1. Percepcija korupcije u zaštiti na radu

8. Percepcija korupcije u zaštiti na radu f %

0. Indeks percepcije korupcije (IPK) = 0 (potpuna korupcija) 7 6,36

1. Indeks percepcije korupcije (IPK) = 1 5 4,55









10. Indeks percepcije korupcije (IPK) = 10 (bez korupcije) 2 1,82

- bez odgovora 3 2,73 aritmetička sredina (M) 4,52 Σ 110 100,00 standardna devijacija (s) 2,33 koeficijent varijabilnosti (V) % 51,41

Ispitanici su mogli izabrati samo jedan od ponuñenih odgovora, uz mogućnost bez odgovora (što je slučaj za 2,73 % ispitanika). Razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuje vrijednost hi-kvadrat testa (67,11) koja je veća od granične vrijednost (24,7 za 11 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01). Prosječna vrijednost (aritmetička sredina) ocjene percepcije korupcije u zaštiti na radu iznosi 4,52 po mjerilu indeksa percepcije korupcije (0-10), uz vrijednost standardne devijacije 2,33 i koeficijent varijabilnosti 51,41 %. Najviše ispitanika (24,55 %) daje ocjenu 5 po IPK, što je srednja vrijednost. Najniže vrijednosti indeksa percepcije korupcije, koje uključuju vrijednosti 0-4 čine ukupno 43,64 %, što je manje od polovice ispitanika.

9. Sudionici i odnosi u korupciji u zaštiti na radu Tablica 2. Sudionici i odnosi u korupciji u zaštiti na radu

9. Sudionici i odnosi u korupciji u zaštiti na radu f %

1. poslodavac → inspekcija za zaštitu na radu Državnog inspektorata

77 70,00

2. poslodavac → pravosuñe 41 37,27

3. poslodavac → radnik 31 28,18

4. poslodavac → stručnjak za zaštitu na radu 32 29,09

5. poslodavac → povjerenik radnika za zaštitu na radu 23 20,91

6. poslodavac → sindikat 37 33,64

7. poslodavac → Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

24 21,82

8. poslodavac → Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

19 17,27

9. poslodavac → Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

28 25,45

10. poslodavac → medicina rada 30 27,27

11. tvrtka ili ustanova sa ovlastima za odreñene poslove za zaštitu na radu → poslodavac, javna nabava

52 47,27

12. dobavljač osobnih zaštitnih sredstava i opreme → poslodavac, javna nabava

48 43,64

13. konzultant za implementaciju OHSAS 18001 → poslodavac 11 10,00

14. osiguravajuće društvo → poslodavac 33 30,00

15. ostalo (upisati) 3 2,73

- bez odgovora 10 9,09

Σ 110 -

Uz mogućnost višestrukih odgovora razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuje vrijednost hi-kvadrat testa (947,83) koja je veća od granične vrijednost (30,6 za 15 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01). Sa 9,09 % bez ijednog odgovora, najviše ispitanika (70,00 %) smatra odnos: "poslodavac → inspekcija za zaštitu na radu Državnog inspektorata" najznačajnijim potencijalnim sudionicima korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama. Slijedi odnos: "tvrtka ili ustanova sa ovlastima za odreñene poslove za zaštitu na radu → poslodavac, javna nabava" (47,27 %) te odnos: "dobavljač osobnih zaštitnih sredstava i opreme → poslodavac, javna nabava" sa 43,64 %. Najmanje istaknuti potencijalni sudionici i odnosi u korupciji u zaštiti na radu su: "poslodavac → Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu" (17,27 %) te odnos: "konzultant za implementaciju OHSAS 18001 → poslodavac" sa 10,00 %.

10. Poslovi zaštite na radu u poslovnoj organizaciji u kojima je prisutna korupcija Tablica 3. Poslovi zaštite na radu u poslovnoj organizaciji u kojima je prisutna korupcija

10. Poslovi zaštite na radu u poslovnoj organizaciji u kojima je prisutna korupcija

f %

1. izrada procjene opasnosti, od strane ovlaštene tvrtke ili ustanove za potrebe poslodavca kao naručitelja

58 52,73

2. osposobljavanje za rad na siguran način, od strane ovlaštene tvrtke ili ustanove za potrebe poslodavca kao naručitelja

47 42,73

3. ispitivanje strojeva i ureñaja s povećanim opasnostima, od strane ovlaštene tvrtke ili ustanove za potrebe poslodavca kao naručitelja

52 47,27

4. ispitivanja fizikalnih i kemijskih čimbenika u radnom okolišu, od strane ovlaštene tvrtke ili ustanove za potrebe poslodavca kao naručitelja

40 36,36

5. prodaja osobnih zaštitnih sredstava i opreme, od strane tvrtke za potrebe poslodavca kao naručitelja

59 53,64



Σ 110 -

Uz mogućnost višestrukih odgovora i bez odgovora 2,73 % ispitanika razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuje vrijednost hi-kvadrat testa (373,52) koja je veća od granične vrijednost (15,1 za 6 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01). Poslovi zaštite na radu u poslovnoj organizaciji u kojima je potencijalno najviše prisutna korupcija su prodaja osobnih zaštitnih sredstava i opreme, od strane tvrtke za potrebe poslodavca kao naručitelja (53,64 %) i izrada procjene opasnosti, od strane ovlaštene tvrtke ili ustanove za potrebe poslodavca kao naručitelja (52,73 %). Najmanju percepciju potencijalne korupcije u poslovima zaštite na radu imaju ispitivanja fizikalnih i kemijskih čimbenika u radnom okolišu, od strane ovlaštene tvrtke ili ustanove za potrebe poslodavca kao naručitelja (36,36 %). 11. Glavni uzrok korupcije u zaštiti na radu Tablica 4. Glavni uzrok korupcije u zaštiti na radu

11. Glavni uzrok korupcije u zaštiti na radu f %

1. zapošljavanje radnika bez ugovora o radu ("na crno“) 33 30,00

2. nedosljednost u provedbi propisa zaštite na radu 16 14,55

3. neučinkoviti unutarnji i vanjski nadzor nad primjenom obveza zaštite na radu 24 21,82

4. netransparentni kriteriji tržišnog natjecanja u ovlaštenim poslovima zaštite na radu

15 13,64

5. nedovoljna kultura sigurnosti na radu 8 7,27

6. nedostatak financijskog planiranja ulaganja u zaštitu na radu 12 10,91



Σ 110 100,00

Sa mogućnošću izbora samo jednog od ponuñenih odgovora, te bez odgovora kod 1,82 % ispitanika, razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuje vrijednost hi-kvadrat testa (55,00) koja je veća od granične vrijednosti (18,50 za 7 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01). Najviše ispitanika (30,00 %) smatra da je glavni uzrok korupcije u zaštiti na radu zapošljavanje radnika bez ugovora o radu, a potom slijedi (21,82 %) neučinkoviti unutarnji i vanjski nadzor nad primjenom obveza zaštite na radu. Bez ijednog ostalog dopisanog glavnog uzroka korupcije u zaštiti na radu, najslabije (7,27 %) je zastupljena nedovoljna kultura sigurnosti na radu. 12. Najteža posljedica korupcije u zaštiti na radu Tablica 5. Najteža posljedica korupcije u zaštiti na radu

12. Najteža posljedica korupcije u zaštiti na radu f %

1. smanjenje kvalitete i učinkovitosti preventivnih mjera zaštite na radu

21 19,09

2. smanjenje kvalitete i učinkovitosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, te ostale tehničke zaštite

15 13,64

3. povećanje troškova zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom (bolovanja, prijevremene i invalidske mirovine)

35 31,82

4. širenje sive ekonomije na tržištu rada i zaštite na radu odstupanjem od načela partnerstva i tržišne konkurencije

14 12,73

5. nepovjerenje u sustav zaštite na radu 25 22,73



Σ 110 100,00

Uz mogućnost izbora samo jednog od ponuñenih odgovora, sa odgovorima svih ispitanika (100 %), razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuje vrijednost hi-kvadrat testa (61,50) koja je veća od granične vrijednost (16,8 za 6 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01). Mogućim najtežim posljedicama korupcije u zaštiti na radu ispitanici su istaknuli povećanje troškova zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom (31,82 %) te nepovjerenje u sustav zaštite na radu (22,73 %). Bez dodatnih odgovora, širenje sive ekonomije na tržištu rada i zaštite na radu odstupanjem od načela partnerstva i tržišne konkurencije ispitanici (12,73 %) smatraju manjim posljedicama korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama. III. Prijedlozi za suzbijanje korupcije u zaštiti n a radu Za sve ocjene prijedloga (14 prijedloga) za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuju sve vrijednosti hi-kvadrat testa pojedinačnih ocjena, koje je veće od granične vrijednost (15,1 za 5 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01).

Tablica 6. Jačanje neovisnosti stručnjaka za zaštitu na radu kod poslodavca

13. Jačanje neovisnosti stručnjaka za zaštitu na radu kod poslodavca.

f %

1. negativan 3 2,73 2. dovoljan 2 1,82 3. dobar 29 26,36 4. vrlo dobar 25 22,73 5. izvrstan 49 44,55 - bez odgovora 2 1,82

aritmetička sredina (M) 4,06 Σ 110 100,00 standardna devijacija (s) 1,02 koeficijent varijabilnosti (V) % 25,11

Najviše ispitanika (44,55 %) izvrsnim ocjenjuje prijedlog jačanja neovisnosti stručnjaka za zaštitu na radu kod poslodavca za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu. Uz to, 26,36 % ispitanika prijedlog ocjenjuje dobrim, a još 22,73 % vrlo dobrim. Negativnu ocjenu prijedloga daje 2,73 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga je u području vrlo dobre ocjene i iznosi 4,06. Tablica 7. Edukacija svih sudionika u sustavu zaštite na radu o problematici korupcije

14. Edukacija svih sudionika u sustavu zaštite na radu o problematici korupcije.

f %



Prijedlog edukacije svih sudionika u sustavu zaštite na radu o problematici korupcije najviše ispitanika (31,82 %) ocjenjuje izvrsnim, potom slijedi ocjena vrlo dobar (29,09 %) i ocjena dobar (24,55 %). Negativna ocjena zastupljena je kod 2,73 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga je 3,84 (područje vrlo dobre ocjene). Tablica 8. Unapreñenje propisa iz područja zaštite na radu

15. Unapreñenje propisa iz područja zaštite na radu. f % 1. negativan 4 3,64 2. dovoljan 7 6,36 3. dobar 27 24,55 4. vrlo dobar 34 30,91 5. izvrstan 30 27,27 - bez odgovora 8 7,27


Najviše ispitanika (30,91 %) vrlo dobrim ocjenjuje prijedlog unapreñenja propisa iz područja zaštite na radu u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu. Uz to, 27,27 % ispitanika prijedlog ocjenjuje izvrsnim, a još 24,55 % dobrim. Negativnu ocjenu

prijedloga daje 3,64 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga je u podrućju vrlo dobre ocjene i iznosi 3,77. Tablica 9. Porezne i druge olakšice za poslodavce koji ulažu u zaštitu na radu

16. Porezne i druge olakšice za poslodavce koji ulažu u zaštitu na radu.

f %



Prijedlog davanja poreznih i drugih olakšica za poslodavce koji ulažu u zaštitu na radu od strane države, najviše ispitanika (40,00 %) ocjenjuje izvrsnim, potom slijedi ocjena vrlo dobar (25,45 %) i ocjena dobar (15,45 %). Negativna ocjena zastupljena je kod 4,55 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga je 3,94 (područje vrlo dobre ocjene). Tablica 10. Jačanje administrativne i stručne podrške Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu.

17. Jačanje administrativne i stručne podrške Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu.

f %



Najviše ispitanika (32,73 %) vrlo dobrim ocjenjuje prijedlog jačanja administrativne i stručne podrške Nacionalnom vijeću za zaštitu nan radu, potom slijedi ocjena dobar (28,18 %) i ocjena izvrstan (15,45 %). Negativnu ocjenu prijedloga daje 3,64 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga je u podrućju vrlo dobre ocjene i iznosi 3,50.

Tablica 11. Transparentnost rada inspekcije zaštite na radu

18. Transparentnost rada inspekcije zaštite na radu. f % 1. negativan 4 3,64 2. dovoljan 5 4,55 3. dobar 26 23,64 4. vrlo dobar 34 30,91 5. izvrstan 34 30,91 - bez odgovora 7 6,36


Prijedlog za transparentniji rad inspekcije zaštite na radu, ispitanici podjednako ocjenjuju izvrsnim (30,91 %) i vrlo dobrim (30,91 %). Potom slijedi ocjena dobar (23,64 %). Negativna ocjena zastupljena je kod 3,64 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga iznosi 3,86 što je u području vrlo dobre ocjene. Tablica 12. Transparentnost javne nabave u području zaštite na radu.

19. Transparentnost javne nabave u području zaštite na radu. f % 1. negativan 3 2,73 2. dovoljan 7 6,36 3. dobar 21 19,09 4. vrlo dobar 28 25,45 5. izvrstan 43 39,09 - bez odgovora 8 7,27


Najviše ispitanika (39,09 %) prijedlog za transparentniju javnu nabavu u području zaštite na radu ocjenjuje izvrsnim, potom slijedi ocjena vrlo dobar (25,45 %) i ocjena dobar (19,09 %). Negativnu ocjenu prijedloga daje 2,73 % ispitanika. Prosječna ocjena prjedloga je u području vrlo dobre ocjene i iznosi 3,99. Tablica 13. Transparentnost rada pravosuña u prekršajnim i kaznenim postupcima vezanim uz problematiku zaštite na radu

20. Transparentnost rada pravosuña u prekršajnim i kaznenim postupcima vezanim uz problematiku zaštite na radu.

f %



Prijedlog za transparentnijim radom pravosuña u prekršajnim i kaznenim postupcima vezanim uz problematiku zaštite na radu najviše ispitanika (37,27 %) ocjenjuje izvrsnim. Slijede ocjena vrlo dobar (23,64 %) i dobar (20,00 %). Negativnu ocjenu

prijedloga dalo je 2,73 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga je u području vrlo dobre ocjene i iznosi 3,92. Tablica 14. Transparentnost i javna objava skupnog registra ovlaštenih tvrtki i ustanova za poslove zaštite na radu.

21. Transparentnost i javna objava skupnog registra ovlaštenih tvrtki i ustanova za poslove zaštite na radu.

f %



Najviše ispitanika (29,09 %) vrlo dobrim ocjenjuje prijedlog za transparentnost i javnu objavu skupnog registra ovlaštenih tvrtki i ustanova za poslove zaštite na radu. Uz to, 26,36 % ispitanika prijedlog ocjenjuje izvrsnim, a još 23,64 % dobrim. Negativnu ocjenu prijedloga dalo je 3,64 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga iznosi 3,75 (područje vrlo dobre ocjene). Tablica 15. Transparentnost i javna objava svih odluka Ministra nadležnog za rad vezanih uz oslobañanje odreñenih obveza poslodavca u svezi zaštite na radu

22. Transparentnost i javna objava svih odluka Ministra nadležnog za rad vezanih uz oslobañanje odreñenih obveza poslodavca u svezi zaštite na radu.

f %



Prijedlog za transparentnost i javnu objavu svih odluka Ministra nadležnog za rad vezanih uz oslobañanje odreñenih obveza poslodavca u svezi zaštite na radu najviše ispitanika ocjenjuje vrlo dobrim (26,36 %), potom slijede ocjena izvrstan (25,45 %) i ocjena dobar (25,45 %). Negativnu ocjenu prijedloga dalo je 2,73 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga iznosi 3, 67 (područje vrlo dobre ocjene). Tablica 16. Poboljšanje uvjeta rada i plaća inspektorima zaštite na radu i drugim državnim službenicima u sustavu zaštite na radu

23. Poboljšanje uvjeta rada i plaća inspektorima zaštite na radu i drugim državnim službenicima u sustavu zaštite na radu.

f %

1. negativan 3 2,73 2. dovoljan 9 8,18 3. dobar 20 18,18 4. vrlo dobar 28 25,45

5. izvrstan 40 36,36 - bez odgovora 10 9,09


Najviše ispitanika (36,36 %) izvrsnim ocjenjuje prijedlog poboljšanja uvjeta rada i plaća inspektorima zaštite na radu i drugim državnim službenicima u sustavu zaštite na radu. Potom slijede ocjena vrlo dobar (25,45 %) i ocjena dobar (18,18 %). Negativnu ocjenu prijedloga dalo je 2,73 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga iznosi 3,93 (područje vrlo dobre ocjene). Tablica 17. Povećanje kazni za neprovedbu propisa zaštite na radu

24. Povećanje kazni za neprovedbu propisa zaštite na radu. f % 1. negativan 4 3,64 2. dovoljan 6 5,45 3. dobar 13 11,82 4. vrlo dobar 24 21,82 5. izvrstan 56 50,91 - bez odgovora 7 6,36


Prijedlog povećanja kazni za neprovedbu propisa zaštite na radu najviše ispitanika (50,91 %) ocjenjuje izvrsnim. Potom slijede ocjena vrlo dobar (21,82 %) i ocjena dobar (11,82 %). Negativnu ocjenu prijedloga dalo je 3,64 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga iznosi 4,18 što je u području vrlo dobre ocjene. Tablica 18. Kontrola USKOK-a državnih institucija u sustavu zaštite na radu

25. Kontrola USKOK-a državnih institucija u sustavu zaštite na radu f % 1. negativan 6 5,45 2. dovoljan 9 8,18 3. dobar 17 15,45 4. vrlo dobar 17 15,45 5. izvrstan 50 45,45 - bez odgovora 11 10,00


Najviše ispitanika (45,45 %) izvrsnim ocjenjuje prijedlog kontrole USKOK-a državnih institucija u sustavu zaštite na radu u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama. Slijede ocjena vrlo dobar (15,45 %) i ocjena dobar (15,45 %). Negativnu ocjenu prijedloga dalo je 5,45 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga iznosi 3,97 (područje vrlo dobre ocjene). Tablica 19. Kontrola USKOK-a tvrtki i ustanova ovlaštenih za poslove zaštite na radu, te medicine rada

26. Kontrola USKOK-a tvrtki i ustanova ovlaštenih za poslove zaštite na radu, te medicine rada.

f %

1. negativan 6 5,45

2. dovoljan 10 9,09 3. dobar 15 13,64 4. vrlo dobar 19 17,27 5. izvrstan 51 46,36 - bez odgovora 9 8,18


Prijedlog kontrole USKOK-a tvrtki i ustanova ovlaštenih za poslove zaštite na radu, te medicine rada najviše ispitanika (46,36 %) ocjenjuje izvrsnim. Potom slijede ocjena vrlo dobar (17,27 %) i ocjena dobar (13,64 %). Negativnu ocjenu orijedloga dalo je 5,45 % ispitanika. Prosječna ocjena prijedloga je u području vrlo dobre ocjene i iznosi 3,98. 27. Posebni prijedlozi za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu Posebne prijedloge za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu istaknulo je 73,64 % ispitanika, a meñu njima se svojom učestalošću ističu slijedeći: • Transparentnost u donošenju odluka, u nabavi i provedbi propisa ZNR. • Oduzimanje protupravno stečene imovine. • Brže rješavanje problema nastalih od strane inspekcije i veća kontrola nad njima. • Zabrana rada na poslovima zaštite na radu. • Veće novčane kazne i kazneni progon. • Brže i efikasnije rješavanje sudskih postupaka. 28. Glavna uloga u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji Tablica 20. Tko treba imati glavnu ulogu u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji?

28. Tko treba imati glavnu ulogu u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji?

f %

1. poslodavac 19 17,27

2. stručnjak za zaštitu na radu 21 19,09

3. radnik 0 0,00

4. radnički predstavnici i organizacije 4 3,64

5. Inspekcija za zaštitu na radu 31 28,18

6. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK)

32 29,09



Σ 110 100,00

Sa mogućnošću izbora samo jednog od ponuñenih odgovora, uz odgovore svih ispitanika (100 %), razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuje vrijednost hi-kvadrat testa (92,86) koja je veća od granične vrijednost (18,5 za 7 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01). Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (29,09 %) te Inspekciju za zaštitu na radu (28,18 %) ispitanici smatraju da bi trebali imati glavnu ulogu u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama. Podjednaku ulogu dijele stručnjak za zaštitu na radu

(19,09 %) te poslodavac (17,27 %). Radnik, prema ispitanicima (0,00 %), ne bi trebao uopće imati u tome glavnu ulogu. 29. Osobni postupak u slučaju uočavanja korupcije u zaštiti na radu Tablica 21.

29. Što biste Vi osobno poduzeli da ste jasno uo čili neku koruptivnu radnju u podru čju zaštite na radu? f %

1. prijavio/la USKOK-u 38 34,55

2. upozorio/la sudionike u koruptivnoj radnji na štetnost njihovih radnji

48 43,64

3. pravio/la se da nisam ništa uočio/la 14 12,73

4. nastojao/la da budem dio tog lanca korupcije 2 1,82



Σ 110 100,00

Uz mogućnost izbora samo jednog od ponuñenih odgovora, uz 2,73 % ispitanika bez odgovora, razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuje vrijednost hi-kvadrat testa (109,2) koja je veća od granične vrijednost (15,1 za 5 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01). Kada bi jasno uočili koruptivnu radnju u području zaštite na radu, najviše ispitanika (43,64 %) upozorio/la bi sudionike u koruptivnoj radnji na štetnost njihovih radnji, a najmanje ispitanika (1,82 %) bi nastojali biti dijelom takvog lanca korupcije. Čak 12,73 % ispitanika pravilo bi se da ništa nisu uočili. Prijavu USKOK-u podnijela bi oko trećina ispitanika (34,55 %).

30. Ključna odlika stručnjaka zaštite na radu za njegov učinkovit doprinos suzbijanju korupcije u zaštiti na radu Tablica 22. Ključna odlika stručnjaka zaštite na radu za njegov učinkovit doprinos suzbijanju korupcije u zaštiti na radu

30. Koje je po Vama ključna odlika stručnjaka zaštite na radu za njegov učinkovit doprinos suzbijanju korupcije u zaštiti na radu?

f %

1. stručnost 55 50,00

2. poštenje 40 36,36

3. hrabrost 15 13,64



Σ 110 100,00

Sa mogućnošću izbora samo jednog od ponuñenih odgovora, uz odgovore svih ispitanika (100 %), razlike meñu frekvencijama rezultata su statistički značajne što dokazuje vrijednost hi-kvadrat testa (110,45) koja je veća od granične vrijednost (13,3 za 4 stupnjeva slobode uz vjerojatnost P 0,01). Stručnost je ključna odlika stručnjaka zaštite na radu za njegov učinkovit doprinos suzbijanju korupcije u zaštiti na radu, smatra polovica ispitanika (50,00 %), dok je odlika poštenja zastupljena kod 36,36 %, a hrabrosti tek kod 13,64 % ispitanika. Kvantitativna komparativna analiza rezultata Tablica 23. Prijedlozi za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu

Prijedlozi za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu M

(1-5) s V

(%)

13. Jačanje neovisnosti stručnjaka za zaštitu na radu kod poslodavca. 4,00 1,02 25,11

14. Edukacija svih sudionika u sustavu zaštite na radu o problematici korupcije.

3,84 1,06 27,65

15. Unapreñenje propisa iz područja zaštite na radu. 3,77 1,07 28,23

16. Porezne i druge olakšice za poslodavce koji ulažu u zaštitu na radu. 3,94 1,17 29,75

17. Jačanje administrativne i stručne podrške Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu.

3,50 1,03 29,55

18. Transparentnost rada inspekcije zaštite na radu. 3,86 1,05 27,25 19. Transparentnost javne nabave u području zaštite na radu. 3,99 1,08 27,07

20. Transparentnost rada pravosuña u prekršajnim i kaznenim postupcima vezanim uz problematiku zaštite na radu.

3,92 1,11 28,42

21. Transparentnost i javna objava skupnog registra ovlaštenih tvrtki i ustanova za poslove zaštite na radu.

3,75 1,09 28,97

22. Transparentnost i javna objava svih odluka Ministra nadležnog za rad vezanih uz oslobañanje odreñenih obveza poslodavca u svezi zaštite na radu.

3,67 1,10 29,86

23. Poboljšanje uvjeta rada i plaća inspektorima zaštite na radu i drugim državnim službenicima u sustavu zaštite na radu.

3,93 1,11 28,16

24. Povećanje kazni za neprovedbu propisa zaštite na radu 4,18 1,10 26,38

25. Kontrola USKOK-a državnih institucija u sustavu zaštite na radu

3,97 1,26 31,71

26. Kontrola USKOK-a tvrtki i ustanova ovlaštenih za poslove zaštite na radu, te medicine rada.

3,98 1,26 31,62

aritmetička sredina, M (Σ) 3,88 1,11 28,55

Kvantitativnom komparativnom analizom rezultata ocjena prijedloga za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu mogu se istaknuti sljedeće spoznaje: • Prosječna ocjena svih prijedloga iznosi 3,88, što je u području vrlo dobre ocjene (uz

vrijednost standardne devijacije 1,11 i koeficijent varijabilnosti 28,55 %). • Sve su prosječne ocjene prijedloga u području vrlo dobre ocjene (3,50 i više). • Najvišu prosječnu ocjenu (4,18) ima prijedlog za povećanje kazni za neprovedbu

propisa zaštite na radu (broj 24.). • Najnižu prosječnu ocjenu (3,50) ima prijedlog za jačanje administrativne i stručne

podrške Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu (broj 17.). Testiranje korelacija Statistička povezanost (korelacija) izmeñu odreñenih rezultata istraživanja testirana je Pearsonovim koeficijentom korelacije (r). Pearsonov koeficijent korelacije (r), Razine značajnosti korelacije r (N – 2 = 110 - 2 = 118) [7]:

P 0,01 rizik prihvaćanja postojanja korelacije izmeñu dva pokazatelja je manji od 1 %

r ≥ 0,254 ** izrazito značajna korelacija

P 0,05 rizik prihvaćanja postojanja korelacije izmeñu dva pokazatelja je manji od 5 %

r ≥ 0,195 * značajna korelacija

Testiranjem korelacija rezultata istraživanja utvrñuju se sljedeće povezanosti: • Postoji izrazito značajna pozitivna korelacija (r = 0,412**) izmeñu povećanja

vrijednosti dobne skupine ispitanika (kao nezavisne varijable) i njihovog statusa zaposlenosti (kao zavisne varijable). Što su ispitanici stariji, u većem su broju zaposleni, uključujući i poslove zaštite.

• Značajna je pozitivna korelacija (r = 0,241*) izmeñu povećanja vrijednosti dobne skupine ispitanika (kao nezavisne varijable) i povećanja ocjene prijedloga za jačanje neovisnosti stručnjaka za zaštitu na radu kod poslodavca (kao zavisne varijable).

• Postoji izrazito značajna pozitivna korelacija (r > 0,254**) izmeñu svih pojedinačnih prijedloga za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu. Viša vrijednost ocjene jednog prijedloga (kao nezavisne varijable) u pravilu korelira s višom vrijednosti drugog prijedloga (kao zavisne varijable).

Time se može odbaciti statistička "nulta" hipoteza H0: "Nema statistički značajne korelacije meñu uzorcima".

Testiranje veličine uzorka Veličina uzorka testirana je izračunom veličine jednostavnog slučajnog uzorka. Koeficijent povjerenja ili pouzdanosti (vjerojatnosti) od 2,58 zadan je odabranom vjerojatnosti procjene od 99 %. Koeficijent variabilnosti populacije, koji je izračunat kao prosječna vrijednost svih zavisnih varijabli, iznosi 29 %. Pogreška procjene izražena je relativno i iznosi 10 %. Po tome veličina uzorka iznosi n0 = 54. Budući da je frakcija (n0/osnovni skup) koja iznosi f = 0,17 > 0,05 tada se veličina uzorka može nešto smanjiti (n0/1+f) pa veličina jednostavnog slučajnog uzorka iznosi n = 46. Kako je uzorak korišten u istraživanju N = 110 > n = 46 zadovoljen je uvjet minimalne veličine uzorka po kojem su rezultati uzorka statistički valjani i za cijeli osnovni skup istraživanja (populaciju). RASPRAVA Korišteni uzorak za anketno istraživanje percepcije korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama, a to su studenti završne (treće) godine stručnog studija sigurnosti na Visokoj školi za sigurnost, s pravom javnosti, u Zagrebu i Splitu, po svojoj dostupnosti može se smatrati prigodnim uzorkom pogodnim za ovakvo prvo preliminarno istraživanje, ali s druge strane po nekim značajkama ispitanika, meñu kojima je svakako najznačajnije to da je velika većina ispitanika (73,64 %) i zaposlena, uzorak se može smatrati posve reprezentativnim za kvalitetno empirijsko istraživanje. Sama rasprava počinje već od izbora predmeta istraživanja. Problematika korupcije, koja jeste ključni problem hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini, posebno kada je područje zaštite na radu u pitanju, nije baš "uobičajena" tema, a možda i ne baš previše pogodna za javnu i stručnu raspravu, pa time i za istraživanja prakse. Ali, korupcija se uvukla u sve pore društva, dokazuje to i percepcija stručnjaka sigurnosti o korupciji u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama, gdje je stanje, po rezultatima ovog istraživanja, jedva nešto povoljnije nego percepcija općeg stanja korupcije u državi, mjereno ustaljenim indeksom percepcije korupcije. S tim u svezi, javna objava rezultata ovog istraživanja ima za cilj pokrenuti i stručnu raspravu temeljenu na činjenicama, a ne na nagañanjima, i o ovoj važnoj društvenoj temi. Činjenica je i da nedostatak pravomoćnih sudskih presuda za dokazane krivnje za korupciju u zaštiti na radu ne umanjuje relativnu nepovoljnu percepciju o potencijalnoj problematici korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj praksi. To potvrñuju i jasne spoznaje o potencijalnim mogućim sudionicima u korupciji u zaštiti na radu, kao i odreñenim poslovima iz područja zaštite na radu gdje se percipira potencijalna mogućnost korupcije. Svjesnost stručnjaka sigurnosti da korupcija može imati negativne posljedice na stanje sigurnosti na radu u poslovnoj praksi, posebno s ekonomskog aspekta, najbolje potvrñuje potrebu stalne i uspješne borbe protiv korupcije na svim razinama. Tome u prilog idu i vrlo dobre ocjene ponuñenih konkretnih prijedloga. Budući da stručnjaci sigurnosti još uvijek ne vide sebe osobno u glavnoj ulozi za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji, već se to očekuje od vanjskih represivnih državnih službi, opravdana je potreba za sustavnom edukacijom stručnjaka za zaštitu na radu o problematici korupcije.

ZAKLJU ČAK Istraživanjem percepcije korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama, na osnovi identificiranog istraživačkog problema, ostvaren je postavljeni cilj istraživanja utvrñivanjem aktualnih spoznaja o problematici korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj, koja se temeljem analize rezultata provedenog empirijskog istraživanja očituju u prihvaćanju ili odbacivanju postavljenih hipoteza istraživanja. H1: Stručnjaci sigurnosti daju ocjenu percepcije korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama koja je po vrijednosti indeksa percepcije korupcije (0-10) povoljnija od vrijednosti indeksa percepcije korupcije u Hrvatskoj za 2009. godinu koji iznosi 4,1. Hipoteza se prihvaća. Prosječna ocjena percepcije korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama koju daju stručnjaci sigurnosti iznosi 4,52 po vrijednosti indeksa percepcije korupcije (0-10) što je nešto povoljnije stanje od vrijednosti indeksa percepcije korupcije u Hrvatskoj za 2009. godinu koja iznosi 4,1. Ipak, treba istaknuti da takva percepcija stanja korupcije u zaštitu na radu spada u donju polovicu skale i predstavlja nepovoljno stanje. H2: Stručnjaci sigurnosti, uz statistički značajne razlike frekvencije rezultata, percipiraju korupciju u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama sa svih potencijalnih aspekata. Hipoteza se prihvaća. Uz statistički značajne razlike frekvencije rezultata stručnjaci sigurnosti percipiraju korupciju u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama sa svih potencijalnih aspekata. Pri tome, relativno najviše ispitanika smatra odnos poslodavca prema inspekciji za zaštitu na radu najznačajnijim potencijalnim sudionicima korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama. Poslovi zaštite na radu u poslovnoj organizaciji u kojima je potencijalno najviše prisutna korupcija su prodaja osobnih zaštitnih sredstava i opreme, od strane tvrtke za potrebe poslodavca kao naručitelja, te izrada procjene opasnosti, od strane ovlaštene tvrtke ili ustanove za potrebe poslodavca kao naručitelja. Kao glavni uzrok korupcije u zaštiti na radu percipira se zapošljavanje radnika bez ugovora o radu. Kao moguća najteža negativna posljedica korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji ističe se povećanje troškova zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom. H3: Stručnjaci sigurnosti ocjenjuju prijedloge za suzbijanje korupcije u zaštiti na radu, po svim aspektima, najmanje vrlo dobrom ocjenom (najmanje 3,5, na skali ocjena od 1 kao ocjena negativan do 5 kao ocjena izvrstan). Hipoteza se prihvaća. Sve su prosječne ocjene prijedloga u području vrlo dobre ocjene (3,50 i više), uz prosječnu ocjenu svih ocjena od 3,88. Najvišu prosječnu ocjenu (4,18) ima prijedlog za povećanje kazni za neprovedbu propisa zaštite na radu, a najmanju (3,50) prijedlog za jačanje administrativne i stručne podrške Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu. H4: Stručnjaci sigurnosti, uz statistički značajne razlike frekvencije rezultata, smatraju da bi stručnjak za zaštitu na radu trebao imati glavnu ulogu u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji. Hipoteza se odbacuje. Uz statistički značajne razlike frekvencije rezultata, stručnjak za zaštitu na radu tek je na trećem mjestu po važnosti svoje uloge u suzbijanju korupcije u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji, iza Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK-a), koji bi po mišljenju stručnjaka sigurnosti

trebao imati u tome glavnu ulogu, te Inspekcije za zaštitu na radu koja je u tome na drugom mjestu po važnosti. Metoda pismene ankete pokazala se prikladnom za istraživanje percepcije korupcije u zaštiti na radu u poslovnim organizacijama na utvrñenom prikladnom uzorku. Za nastavak istraživanja predlaže se veliko empirijsko istraživanje, na znanstvenom reprezentativnom uzorku poslovnih organizacija u Hrvatskoj, uz stratifikaciju uzorka po županijama i vrstama poduzeća po veličini s obzirom na broj zaposlenih te drugim bitnim značajkama. LITERATURA [1] Božajić, I., Cmrečnjak, D., Drozdek, A., Filipović, A. M., Hunjak, D., Koren, T., Minga, I., Palačić, D., Petričević, N., Taradi, J., red., Žarak, M.: Stručnjak za zaštitu na radu, istraživanje problematike rada samostalnog stručnjaka za zaštitu na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama u Hrvatskoj . – Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2010. [2] Cingula, M., Taradi, J.: Entrepreneurial Social Responsibility and Business System Security. - U: International Conference: "Entrepreneurship in United Europe – Challenges and Opportunities". - Sunny Beach: Bulgarian Association for Management Development and Entrepreneurship, Institute for Entrepreneurship Development, University of National and World Economy , 2006, 274-287. [3] Cmrečnjak, D., Filipović, A. M., Gorički, Z., Hrstić, G., Hunjak, D., Magud, M., Minga, I., Petričević, N., Taradi, J., red., Žarak, M.: Služba zaštite na radu, istraživanje problematike organizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. – Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2009. [4] Derenčinović, D.: Mit(o) korupciji . – Zagreb: NOCCI, 2001. [5] Javorović, B.: Defendološke osnove sigurnosti na radu. - Rad i sigurnost, 4, 2000, 3 [6] Kacian, N: Osnove sigurnosti. - Zagreb: IPROZ, 2000. [7] Petz, B.: Osnovne statističke metode za nematematičare. - Zagreb: Naklada Slap, 2004. [8] Rose-Ackerman, S.: Korupcija i vlada, uzroci, posljedice i reforma. – Zagreb: Progres, 2002. Ostali materijali Propisi • Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, N. N., br.

88/01., 12/02., 33/05., 48/05. • Zakon o zaštiti na radu, N. N., br. 59/96., 84/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08.,

75/09. • Strategija suzbijanja korupcije, N. N., br. 75/08. • Pravilnik o uvjetima pod kojima pravne osobe mogu obavljati poslove zaštite na

radu, N. N. br. 114/02., 126/03.

Internet • Antikorupcijska kampanja, http://www.antikorupcija.hr (21.4.2010.) • Transparency International Hrvatska, http://www.transparency.hr/ (21.4.2010.) Podaci o autorima 1. 2. Danijela Hunjak Josip Taradi, mr. sig. Ministarstvo pravosuña Republike Hrvatske Meñimurske vode d.o.o. Zagreb Čakovec Hrvatska Hrvatska [email protected] [email protected]

danijela hunjak, josip taradi istraŽivanje percepcije ... · je djelovanje usmjereno na suzbijanje...

Documents