dend_lipovac

skripta za pismeni OSNOVE PROSTORNOG PLANIRANJA I ZAKONODAVSTVA

1

ZAKON O PODRUČJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA U REPUBLICI HRVATSKOJ METODOLOGIJA ZA UVOĐENJE I VOĐENJE JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA

1. Koja je osnovna podjela prostora RH i na kojim načelima? - prostor RH podijeljen je na slijedeće prostorne jedinice nastale na

zemljopisnim,

povijesnim,

gospodarskim,

administrativnim,

tehničkim i drugim načelima:

NORMATIVNE PROSTORNE JEDINICE koje su izraz političke volje, ali i prema povijesnim, kulturnim i drugim čimbenicima

I. UPRAVNE PROSTORNE JEDINICE ‐ Država ‐ Županija i Grad Zagreb II. PROSTORNE JEDINICE LOKALNESAMOUPRAVE ‐ Županija i Grad Zagreb ‐ Grad ‐ Općina III. PROSTORNE JEDINICE MJESNE SAMOUPRAVE ‐ gradski kotar ‐ gradska četvrt ‐ mjesni odbor IV. SUDSKE PROSTORNE JEDINICE ‐ područje nadležnosti općinskog suda

STRUČNE (FUNKCIONALNE) PROSTORNE JEDINICE nastale primjenom statističkih, geodetsko-katastarskih i drugih stručnih kriterija

V. KATASTARSKE PROSTORNE JEDINICE ‐ područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda ‐ katastarski kotar ‐ katastarska općina VI. STATISTIČKE PROSTORNE JEDINICE ‐ statistički krug ‐ popisni krug VII. ADRESNE PROSTORNE JEDINICE ‐ dostavno područje poštanskog ureda ‐ naselje ‐ ulica ‐ zgrada (s kućnim brojevima).

Jedinstveni registar prostornih jedinica (RPJ) je evidencija prostornih jedinica koju kao vremensku bazu podataka o prostornim jedinicama vodi Državni zavod za statistiku.

2. Kako se utvrđuju granice između pojedinih prostornih jedinica?

Granice područja prostornih jedinica u pravilu idu granicama katastarskih čestica, a samo iznimno granice mogu dijeliti katastarske čestice cesta, rijeka, potoka i sl. Podaci o granicama prostornih jedinica unose se u SEPJ-a temeljem zakona [ ZAKON O PODRUČJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA U REPUBLICI HRVATSKOJ ] i ucrtane su na topografskim kartama u mjerilu 1:5000. Jedinstvena evidencija prostornih jedinica službena je evidencija prostornih jedinica (SEPJ) u kojoj Državna geodetska uprava, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i županijski uredi za katastarsko geodetske poslove vode podatke o prostornim jedinicama.

3. Što je OPĆINA, a što NASELJE? Grad (Veliki grad) je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište tijela županije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Grad je i svako mjesto koje ima više od 10000 st.

Općina je jedinica lokalne samouprave za područje više naselja koje predstavlja prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu povezanu zajedničkim interesima stanovništva. Grad i općina su prostorne jedinice iste razine.

Naselje je prostorna antropo-geografska jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja druge namjene. Može pripadati samo jednoj općini ili gradu i imati samo jedno ime.


2

4. Koja je osnovna podjela kartografskih prikaza i na temelju čega je izvedena? Kartografski prikazi prikazuju grafičke i druge podatke o prostoru. Izrađuju se na klasičan način i pomoću računala. Dijele se na:

OSNOVNE

PREGLEDNE

SKUPNE

na temelju mjerila a samim time i detaljnosti prikaza

Osnovni kartografski prikazi sastoje se od lista hrvatske osnovne karte mjerila 1 : 5 000 (HOK) i lista prikaza SEPJ. Osnovni kartografski prikazi mogu se voditi i na listovima preglednih katastarskih karata (PKK).

Pregledne katastarske karte pokrivaju isto područje kao i osnovne državne karte time da sadrže prikaz katastarskih čestica i zgrada.

Pregledni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilu 1:25000 s istim sadržajem kao i osnovni - ali bez popisnih krugova, imena ulica i trgova i kućnih brojeva. Pregledni kartografski prikazi sastoje se od lista topografske karte mjerila 1: 25 000 i lista prikaza SEPJ.

Skupni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilima 1:100 000 (sto) i 1 : 300 000 (tristo) s prikazima kao i na preglednim prikazima time da se ne prikazuju podaci o statističkim krugovima.

5. Što je ARONDACIJA, a što KOMASACIJA? Arondacija - pripajanje ili promjena čestica radi prostornog zaokruživanja ili kompletiranja određenog zemljišta, a obuhvat postupka jest kao i kod parcelacije.

Komasacija ‐ stvaranje većih, prikladnijih ili pravilnijih zemljišnih čestica radi njihovog boljeg korištenja i stvaranja povoljnijih uvjeta za razvitak naselja ili poljoprivrede.


3

ZAKON O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

6. Što je to NEKRETNINA, a što POKRETNINA? Predmet vlasništva može biti svaka pokretna i nepokretna stvar – tjelesni dijelovi prirode, a nisu ljudi i služe ljudima za uporabu.

NEKRETNINE - čestice zemljine površine zajedno sa svime što je spojeno sa zemljištem (ispod i na površini) POKRETNINE - stvari koje se mogu premjestiti, a da im se NE promijeni bit Stvari mogu biti SPOSOBNE i NE BITI SPOSOBNE objektom prava vlasništva (dijelovi prirode) STVARI OD INTERESA ZA RH NE MOGU BITI VLASNIŠTVO druge pravne ili fizičke osobe. posjednik – osoba koja ima stvarnu vlast nad nekom stvari

7. Kada prestaje PRAVO VLASNIŠTVA nad nekom nekretninom ili pokretninom?

Pravo vlasništva na nekretninu stječe se upisom u javnu knjigu [gruntovnicu]. Pravo vlasništva prestaje kad : 1. druga osoba stekne to pravo, 2. vlasnik napusti tu stvar što vlasnik izražava na nedvojben način 3. stvar propadne pri čemu vlasnik zadržava pravo na ostatke propale stvari.

Vlasnik nekretnine je dužan pri korištenju nekretnine suzdržavati se od radnji i otklanjati uzroke što potiču od njegove nekretnine i kojim se otežava korištenje drugih nekretnina (dim, toplina, čađa, buka, otpadne vode i sl.).

8. Kada nastaje SUVLASNIŠTVO te navedite kada se način korištenja i/ili upravljanje nekom nekretninom provodi u IDEALNIM DIJELOVIMA?

Više osoba ima pravo vlasništva na nepodijeljenoj stvari u idealnom (razmjernom) i/ili jednakom dijelu. Kad se vlasništvo ne može razdvojiti nastaje SUVLASNIŠTVO. Suvlasnik ima pravo raspolagati sa svojim djelom bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ali da pri tom ne povrijedi njihova prava. Suvlasnik koristi stvari zajedno s ostalima. Troškove korištenja i održavanje stvari snose suvlasnici razmjerno veličini svojih dijelova. Stranim fizičkim osobama mogu se u skladu s urbanističkim planovima davati u dugoročni zakup nekretnine na teritoriju RH na rok od najmanje 5 a najviše 30 godina. Ugovor o zakupu se može produljiti.

Ako se nekretnina sastoji od zemljišta i zgrade na njemu sa više korisnika, tada je i jedno i drugo u vlasništvu pojedinih osoba u određenom odnosu. Neki dijelovi nužno ostaju i dalje zajednički na korištenju i upravljanju u idealnim dijelovima. Posebni dijelovi zgrade mogu biti u građanskom vlasništvu (etažno vlasništvo) odnosno na posebnom dijelu zgrade može postojati i vlasništvo nad idealnim dijelovima.

.9. Što sadrži KATASTAR ZEMLJIŠTA te što se događa kod POTPUNOG IZVLAŠTENJA? Katastar zemljišta [katastarski operat] sadrži podatke o zemljištu:

položaju,

obliku,

površini,

načinu iskorištavanja,

proizvodnim sposobnostima,

katastarskom prihodu

korisniku

Zemljište je u katastru zemljišta označeno posebnim brojem (k.č.br.). i nazivom katastarske općine (k.o.). Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima – osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).

Za svaku glavnu (zemljišnu) knjigu postoji zbirka katastarskih planova koje je izradilo nadležno tijelo za katastar zemljišta. Tu je prikazan položaj i oblik svih katastarskih čestica i zgrada, odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine. Katastarski planovi služe korisnicima zemljišnih knjiga za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta. Zbirka katastarskih planova sastoji se od pojedinih katastarskih planova (listova), koji su u svakoj katastarskoj općini označeni brojevima. Na svakom katastarskom listu označeni su: naziv katastarske općine, broj lista, razmjer plana i brojevi zemljišta. Katastar zemljišta dostavlja zemljišnoknjižnom sudu katastarske planove i njihove izmjene.

Potpunim izvlaštenjem prestaju sva prava prethodnog vlasnika na toj nekretnini uključujući zgrade i druge građevine na izvlaštenom zemljištu.

*Nepotpunim izvlaštenjem ograničava se pravo vlasništva na nekretnini (služnost i zakup)


4

10. Gdje se vodi EVIDENCIJA VLASNIŠTVA nad određenom nekretninom i od čega se sastoji? O pravnom stanju nekretnine na području RH vode se zemljišne knjige [gruntovnice]. Zemljišne knjige vodi posebna ustrojstvena jedinica općinskog suda - zemljišnoknjižni odjel. Zemljišna knjiga je javna i svatko ima pravo na uvida i iz nje moze dobiti prijepise. ZA sva zemljišta jedne katastarske općine vodi se jedna glavna knjiga koja se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka u koje se upisuju podaci o zemljišnoknjižnom tijelu i promjenama na njemu.

Evidencija se vodi u zemljišnim knjigama. zemljišno knjižni uložak sadrži:

posjedovnicu (popisni list, list A) - kompletno opisano sta se nalazi na čestici u koju se upisuju "...podaci o svim sastavnim dijelovima zemljišno knjižnog tijela kao i ona stvarna prava koja postoje u korist kao i sve katastarske promjene,

vlastovnicu (vlasnički list, list B) - govori o vlasnicima u koju se upisuje pravo vlasništva cijelog zemljišno knjižnog tijela, ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut glede upravljanja i raspolaganja zemljišno knjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom,

teretovnicu (teretni list, list C) - hipoteke u koju se upisuju stvarna prava kojim je opterećeno zemljišno knjižno tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika. U teretovnicu se upisuju zabrane opterećenja ili otuđenja zemljišno knjižnog tijela kao i koncesija na javno dobro Republike Hrvatske, jedinice lokalne uprave ili samouprave.

11. Što se postiže KONCESIJOM?

Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja prirodnih bogatstava i drugih dobara od interesa za RH. Koncesija se može dati i na šumska dobra, ceste, telekomunikacije i drugo. Koncesije se mogu dodijeliti domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama na vrijeme do 99 godina.

12. Kad se može provesti IZVLAŠTENJE te navedite bar dva slučaja kada ga je moguće provesti.

Izvlaštenje se može provesti samo ako su izgradnja građevine ili planirani radovi u skladu s prostornim planom

Izvlaštenje se može provesti u korist pravne ili fizičke osobe radi: • gradnje infrastrukture - prometne, telekomunikacijske, energetske, vodoprivrede i dr.; • zgrada za zdravstvo, kulturu prosvjetu; • industrijskih, energetskih i prometnih građevina; • zgrada i građevina za vojsku, policiju i pravosuđe; • građevina i radova za eksploataciju rudnog blaga i mineralnih sirovina

Za izvlaštenu nekretninu vlasniku će se sporazumno odrediti naknada koja je u pravilu nekretnina odgovarajuće tržišne vrijednosti, koja omogućuje iste uvjete korištenja te koja se nalazi na području istog grada ili općine.

13. Kada prestaje HIPOTEKA? Hipoteka (pravo zaloga na nepokretnim stvarima)utvrđuje se radi osiguranja određenog potraživanja. Vjerovnik ima pravo namirenja svojeg potraživanja iz vrijednosti te nekretnine. Stječe se upisom u javnu knjigu. Hipoteka (založno pravo) se može upisati kao teret cijeloga zemljišno knjižnog tijela ili kao teret idealnog dijela nekog suvlasnika, a ne može se upisati kao teret pojedinih sastavnih dijelova zemljišno knjižnog tijela. Hipoteka se može upisati samo glede točno određene svote u novcu. Hipoteka prestaje kada:

dužnik plati potraživanje

kada se vjerovnik pismeno (kod nadležnog organa) odrekne hipoteke

kada ista osoba postane vlasnik nekretnine i hipoteke

kada nekretnina propadne

14. Što je POSLUŽNA, a što POVLASNA nekretnina? Stvarna služnost je pravo vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine. [pravo služnosti - npr. koristiti vežu prednje zgrade bloka kako bi se došlo do dvorišne zgrade]

Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom. Pravo prozora u zidu poslužne nekretnine daje vlasniku povlasne nekretnine samo pravo na svjetlo i zrak; a na vidik samo ako mu je ta ovlast posebno dana. Tko nema pravo na vidik dužan je na zahtjev vlasnika zida staviti rešetku na prozor.


5

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

15. Tko mora izraditi IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU i što ono sadrži?

Hrvatski sabor, Županijske skupštine, Gradovi i Općine moraju raditi IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU. IZVJEŠĆE sadrži:

analizu stanja i trendova prostornog razvoja,

analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te

ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje

Izvješće se objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su Ministarstvu i Zavodu dostaviti izvješće u roku od petnaest dana od dana objave u službenom glasniku.

16. Što znači ZOP, kako je opisano i gdje se označava?

ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA ZOP U svrhu zaštite svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja prostora uz more utvrđen je ZOP: otoci, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) + DOF. Unutar ZOP-a prostornim planovima mora se obavezno:

očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturno povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i vegetacije,

odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te zaštititi izvore pitke vode,

osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra,

očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja,

uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

ograničiti međusobno povezivanje i duž obalno proširenje postojećih građevinskih područja, odnosno planirati nova građevinska područja izvan površina koje su u naravi šume,

sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom

U ZOP-u se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lokacijska dozvola samo ako je donesen UPU usklađen s Zakonom [ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI] .

17. Navedite tri (3) osnovne podjele DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA (sa odgovarajućim podpodjelama i kraticama). I. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVNE RAZINE:

STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA I PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA RH (SPZ, PPU RH)

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (PPPPO)

II. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA REGIONALNE RAZINE:

PROSTORNI PLANOVI ŽUPANIJA I GRADA ZAGREBA (PPŽ, PPGZ)

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (PPPPO)

III. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA LOKALNE RAZINE:

PROSTORNI PLAN VELIKOG GRADA,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA (PPUG)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE (PPUO)

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA (UPU)

DETALJNI PLAN UREĐENJA (DPU)

DOKUMENTI RAZLIČITE RAZINE MOGU SE IZRAĐIVATI ISTODOBNO

DODATNA PODJELA: 1. STRATEŠKI Strategija prostornog razvoja, SPZ Program prostornog uređenja RH, PPU RH Prostorni plan područja posebnih obilježja, PPPPO Prostorni plan županija, PPŽ Prostorni plan Grada Zagreba, PPGZ Prostorni plan uređenja Grada, PPUG Prostorni plan uređenja Općine, PPUO

2. PROVEDBENI Urbanistički plan uređenja, UPU Detaljni plan uređenja, DPU


6

18. Koje su osnovne razlike između UPU-a i DPU-a i kada se oni izrađuju? URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA sadrži:

podjelu područja na posebne prostorne cjeline po namjenama. Ovim planom prvenstveno se rješavaju pojasevi prometne i komunalne infrastrukture

razmještaj djelatnosti u prostoru,

mjere i zahvate za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,

uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina,

zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenja,

uvjete uređenja i korištenja površina i građevina.

Izrađuje se na topografskim kartama u mjerilu 1:5 000 ili katastarskim kartama u mjerilu 1:2 000 ili 1:1 000. Radi se za neizgrađene dijelove građevnog područja površine veće od 5 000 m

2.

DETALJNI PLAN UREĐENJA izrađuje se za područja na kojima je potrebno izvršiti URBANU KOMASACIJU. Sadržaj je vrlo sličan UPU s time da je prikaz parcelacije ovdje vrlo detaljan. Detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti. Izrađuje se na KATASTARSKIM KARTAMA U MJERILU 1 : 1 000.

UPU - za neizgrađene dijelove građevinskog područja površine veće od od 5 000 m2.

DPU - za područja na kojima je potrebno izvršiti URBANU KOMASACIJU, isključivo za plan proširenja GROBLJA

19. Što je to IZDVOJENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA, a što UREĐENO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE?

IZDVOJENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA je odvojeni dio postojećeg građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja (spada u naselje ali udaljen od istog)

UREĐENO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s prostornim planom


7

20. Što je URBANA KOMASACIJA, a što sve mora ispuniti UREĐENA GRAĐEVINSKA ČESTICA? URBANA KOMASACIJA je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene.

UREĐENA GRAĐEVINSKA ČESTICA je ona čestica koja može ispuniti slijedeća tri uvjeta:

pristup sa uređene javne prometne površine s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti

zgrade na toj čestici moći će se priključiti na sustav odvodnje u skladu sa odredbama Plana (javna odvodnja ili nepropusna septička jama)

na samoj građevinskoj čestici moguće je urediti sve parkirališne potrebe za planirane sadržaje u planiranoj zgradi (zgradama)

21. Navedite SUDIONIKE U GRADNJI i ukratko ih opišite.

INVESTITOR - pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.

PROJEKTANT - je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini

REVIDENT - je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata, ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili je isti nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen

IZVOĐAČ - je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini; imenuje inženjera gradilišta tj. voditelja radova

NADZORNI INŽENJER - je fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini

22. Što je to GRAĐENJE?

GRAĐENJE je izvedba građevinskih i svih drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina. *drugi radovi: • pripremni, • zemljani, • konstrukterski, • instalaterski • završni, • te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme


8

23. Koja je osnovna podjela PROJEKATA, i što sadrži projekt za ishođenje građevinske dozvole?

PROJEKTI se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na:

idejni projekt u mjerilu 1: 200,

glavni projekt u mjerilu 1: 100

izvedbeni projekt u mjerilu 1:50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu

U POSTUPKU IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE UTVRĐUJE SE: • da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom, • da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa, • da je građevna čestica ili područje obuhvata uređeno, • da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, • da su zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloženi SVI PROPISANI dokumenti

GLAVNI PROJEKT je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. Rješenje o uvjetima građenja i lokacijska dozvola također su dio glavnog projekta (uvezuju se u službene primjerke).

GLAVNI PROJEKT ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:

arhitektonski projekt,

građevinski projekt,

elektrotehnički projekt (instalacije)

strojarski projekt (instalacije)

troškovnik projektiranih radova

druge potrebne vrste projekata (geodetski projekt, tehnološki projekt…)

* Projekt instalacija: I. Hidrotehničke instalacije - vodovod (sanitarni, tehnološki, hidrantska mreža)

- kanalizacija (fekalna, oborinska, tehnološka) II. Elektroinstalacije − jaka struja − slaba struja (zvono, interfon, portafon, telefon, kompjuterska instalacija), antenski sustavi (zemaljski, satelitski, kabelski) i tehnička zaštita − gromobran III. Termotehničke instalacije: − grijanje i priprema tople vode − ventilacija − klimatizacija IV. Plin V. Dizala (osobna, teretna i maloteretna) VI. Ostali instalacijski radovi

24. KONTROLA PROJEKTA se vrši za pojedine građevine i to s obzirom na što?

KONTROLA glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom na:

mehaničku otpornost i stabilnost,

zaštitu od buke,

uštedu energije i toplinsku zaštitu,

higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša prema posebnom zakonu

25. Što je NOSTRIFIKACIJA, te kada nije potrebno zatražiti UPORABNU DOZVOLU?

NOSTRIFIKACIJA - utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta izvedbenog projekta (koji je izrađen prema stranim propisima) s hrvatskim propisima i pravilima struke i mora se provesti neovisno o obilježjima građevine NOSTRIFIKACIJU projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.

Izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih

djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 MOŽE SE POČETI ODMAH KORISTITI.

Za ostale građevine treba zatražiti UPORABNU DOZVOLU.


9

26. Što je potrebno priložiti zahtjevu za izdavanje RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA?

Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže:

tri primjerka idejnog projekta sa situacijom na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je sama građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,

pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima

dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini.

27. Što mora imati IZVOĐAČ na GRADILIŠTU? Izvođač na gradilištu mora imati:

rješenje o upisu u sudski registar, obrtnicu ugovor o udruživanju izvođača prema posebnom zakonu,

akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta,

akt o imenovanju nadzornog inženjera,

rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom,

izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta,

izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,

građevinski dnevnik,

dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode

elaborat iskolčenja građevine

28. Što investitor treba priložiti kod podnošenja zahtjeva za izdavanje POTVRDE GLAVNOG PROJEKTA? Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta (ili građevinske dozvole) investitor prilaže:

tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom konačne lokacijske dozvole

da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom,

pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,

pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen prema stranim propisima,

elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,

parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice

dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi, odnosno na postojećoj građevini

U POSTUPKU IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE UTVRĐUJE SE:

da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona [ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI], propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa,

da je građevna čestica ili područje obuhvata uređeno,

da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima

da su zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloženi SVI PROPISANI dokumenti

29. Što se mora priložiti uz zahtjev za izdavanje UPORABNE DOZVOLE? Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor ILI vlasnik građevine prilaže:

presliku konačne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,

podatke o sudionicima u gradnji,

pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,

završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.


10

30. Što je GRAĐEVINA, a što ZGRADA?

GRAĐEVINA je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

ZGRADA je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine)

31. Što je GRADILIŠTE, a što se podrazumijeva u PRIPREMNIM RADOVIMA?

Gradilište je zemljište ili građevina, uključivo i privremeno zauzete druge površine, potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi održavanja građevine.

PRIPREMNI RADOVI su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja.

32. Navedite u kratko koji su to BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU? BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU KOJI SE OSIGURAVAJU U PROJEKTIRANJU I GRAĐENJU SU:

- mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne prouzroče:

rušenje građevine ili njezina dijela,

deformacije nedopuštena stupnja,

oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. - zaštita od požara tako da se u slučaju požara:

očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,

spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,

spriječi širenje vatre na susjedne građevine,

omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,

omogući zaštita spašavatelja. - higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava:

oslobađanje opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),

zračenje,

onečišćenje voda i tla,

neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,

nepropisno postupanje s krutim otpadom,

sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine. - sigurnost u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine, - zaštita od buke tako da zvuk u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava

noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad korisnika i susjeda, - ušteda energije i toplinska zaštita


11

ZAKON O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

33. Što se smatra pod pojmom PROJEKTIRANJE?

podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi:

idejnog,

glavnog,

izvedbenog projekta,

projekta izvedenog stanja, arhitektonskog snimka izvedenog stanja,

utvrđivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, prostornog uređenja,

projekta uklanjanja građevine i snimka postojećeg stanja građevine

34. Koja je razlika između OVLAŠTENOG ARHITEKTA, i OVLAŠTENOG INŽENJERA?

Stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu ODGOVORNOG VODITELJA može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt. Stručne poslove u svojstvu SURADNIKA može obavljati fizička osoba tehničke (arhitektura, promet, građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, geodezija ), biotehničke (krajobrazni arhitekt), prirodoslovne (geografija, biologija, ekologija, šumarstvo, agronomija ) i društvene (pravo, ekonomija, sociologija, demografija) struke koja ima:

akademski naziv magistar,

stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručni specijalist inženjer,

akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus),

stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus)

fizička osoba navedene struke koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja

Zadaća arhitektonske struke u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja je obavljanje tih poslova u svojstvu odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja te u svojstvu suradnika obavljanja tih poslova u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom.

Zadaća građevinske, elektrotehničke i strojarske struke u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja je obavljanje tih poslova u svojstvu suradnika za prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom. Zadaća drugih tehničkih, prirodnih i društvenih struka u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja je obavljanje tih poslova u svojstvu suradnika obavljanja tih poslova u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom

35. Koji su uvjeti da OVLAŠTENI ARHITEKT ili PRAVNA OSOBA može obavljati stručne poslove iz prostornog uređenja?

Ovlašteni arhitekt i pravna osoba može započeti obavljati stručne poslove prostornog uređenja samo ako ima suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prostornog uređenja. Mora imati zaposlenog:

magistra inženjera prometa, odnosno magistra inženjera građevinarstva prometnog usmjerenja,

magistra prava koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima izrade normativnih akata,

magistra geografije, odnosno magistra inženjera biologije, ekologije, biotehnike, šumarstva, agronomije ili slične struke

magistra ekonomije, sociologije, demografije ili slične struke

SVI SA NAJMANJE dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja

36. Navedite bar 5 (pet) zadataka ARHITEKTONSKE STRUKE U POSLOVIMA PROJEKTIRANJA.

osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama,

izrada troškovnika projektiranih radova u okviru ovlaštenja arhitektonske struke,

izrada projekata KRAJOBRAZNOG UREĐENJA ZA SVE GRAĐEVINE,

izrada arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva u okviru ovlaštenja arhitektonske struke,

izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru ovlaštenja arhitektonske struke

izrada ARHITEKTONSKOG SNIMKA postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

kontrola glavnog projekta svih građevina s obzirom na zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu i

nostrifikacija arhitektonskih projekata


12

37. Navedite sve IMENIKE i UPISNIKE koji se vode pri Komori.

uspostavlja i vodi imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera,

uspostavlja i vodi imenik stranih ovlaštenih osoba koji su njezini članovi,,

uspostavlja i vodi imenik vježbenika kandidata za upis u komoru,

uspostavlja i vodi upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora gradnje,

uspostavlja i vodi upisnik zajedničkih ureda,

uspostavlja i vodi upisnik projektantskih društava,

uspostavlja i vodi evidenciju odobrenja za rad izdanih stranim arhitektima, odnosno inženjerima,

uspostavlja i vodi evidenciju stranih ovlaštenih osoba kojima je izdala rješenje za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe,

uspostavlja i vodi evidenciju osoba kojima je priznala inozemne stručne kvalifikacije,

izdaje i oduzima ovlaštenom arhitektu i ovlaštenom inženjeru pečat i iskaznicu ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera

obavlja nadzor nad radom svojih članova.

uspostavlja i vodi upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja,

uspostavlja i vodi upisnik zajedničkih ureda za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

uspostavlja i vodi evidenciju stranih ovlaštenih osoba kojima je izdala rješenje za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja

38. Navedite UVJETE za upis u KOMORU ARHITEKATA I INŽENJERA.

da je potpuno poslovno sposobna

da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske,

da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova,

da je uspješno završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij I STEKLA akademski naziv magistar inženjer ili odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer te ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,,

da je po završetku odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija uspješno provela propisani komorski postupak za vježbenike buduće kandidate za upis u komoru u trajanju od najmanje DVIJE GODINE ili da je po završetku odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija uspješno provela propisani komorski postupak za vježbenike buduće kandidate za upis u komoru u trajanju od najmanje ČETIRI GODINE,

da je položila stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja, odnosno graditeljstva,

da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog istraga, kaznenog djela koji se vodi po službenoj dužnosti,

da je dostojna za obavljanje arhitektonskih i inženjerskih poslova

da ne obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću.

ZA UPIS U IMENIK KOMORE OSOBA JE DUŽNA PLATITI UPISNINU


13

ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA 39. Što obvezno mora sadržavati GRAFIČKI DIO PLANA ZAŠTITE OD POŽARA za pravnu osobu?

1. Nacrt građevine, 2. Oznake građevina, broja katova, prolaza, 3. Površine koje nisu uporabljive za vatrogasna vozila, 4. Površine vatrogasnih prilaza vozila, 5. Popis rubnih i susjednih ulica, 6. Popis rubnih i susjednih građevina i njihove manjene, 7. Raspored vanjskih i uličnih hidranata 8. Mjesta za uzimanje vode za gašenje 9. Mjesta za prekid dovoda energenata u građevinu.

40. Navedite osnovne uvjete za razmak građevina prema Zakonu o zaštiti od požara.

RAZMAK IZMEĐU ZGRADA mora biti najmanje H1/2 + H2/2 + 5,00 m (visine su mjerene do vijenca zgrade). Ovaj razmak propisan je na dva mjesta za zgrade u bloku.

NISKE STAMBENE ZGRADE (visine do P+1) ne smiju biti građeni na udaljenosti manjoj od 3m od susjedne parcele ako na tom pročelju imaju otvore.

DVOJNE ZGRADE, ZGRADE U NIZU I U BLOKU moraju biti odvojene protupožarnim zidom vatrootpornosti 2 h.

KOD REKONSTRUKCIJE se umjesto drugog razmaka može planirati prolaz širine 3,00 m i visine 4,00 m.

41. Navedite nekoliko osnovnih uvjeta za uređenje VATROGASNOG PRILAZA. Vatrogasni PRILAZI moraju biti tako planirani da omogućuju kretanje vozila vožnjom naprijed-nazad, a kod visokih građevina isključivo vožnjom naprijed. Slijepi vatrogasni PRILAZI duži od 100 m moraju imati odgovarajuće sigurno okretište. Vatrogasni pristupi moraju biti vidljivo označeni i stalno prohodni te uređeni na način da ne priječe slobodan manevar vatrogasne tehnike. Ravan vatrogasni prilaz za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila mora biti širine najmanje 3,00 m. Vanjski i unutarnji radijusi zaokretanja ovise o širini vatrogasnog prilaza i visini izgradnje. Propisan unutarnji radijus je 37,00 m ( vanjski 40,00 m) za širinu prilaza od 3,00 m, a za širinu prilaza 6,00 m unutarnji radijus je 5,00 m, a vanjski 11,00 m). Kod visokih objekata - za širinu prilaza od 3,00 m unutarnji radijus je 45,00 m, a za širinu prilaza od 6,00 m unutarnji radijus je 8,50 m a vanjski 14,50 m. VATROGASNI PRILAZ - uvjeti 1. čvrsta površina koja omogućava da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema mogu pristupiti do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu 2. mora se neposredno nastavljati na javne prometne površine, 3. omogućava kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina predviđenih za operativni rad vatrogasnih vozila Vatrogasni prilazi moraju se planirati najmanje s jedne duže strane: - prizemnih i jednokatnih višestambenih zgrada, - višestambenih zgrada s obostrano orijentiranim stambenim jedinicama visine do četiri kata Vatrogasni prilazi moraju biti s dvije duže strane građevina:

1. Građevine i prostori za javne skupove, 2. Građevine namijenjene odgoju i obrazovanju 3. Bolnice, hoteli, 4. Trgovačke i industrijske građevine, 5. Višestambene zgrade s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, 6. Višestambene zgrade više od četiri kata te 7. Sve druge građevine u kojima se okuplja, radi ili boravi više od 100 osoba


14

42. Navedite osnovne uvjete za uređenje POVRŠINE ZA OPERATIVAN RAD VATROGASNIH VOZILA.

POVRŠINE ZA OPERATIVAN RAD VATROGASNIH VOZILA

planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine, na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba kroz otvore na građevini.

širina ove površine je: najmanje 5,50 m za građevine visine do 40,00 m, odnosno 7,00 m za građevine više od 40,00 m.

nagib ove površine može biti najviše 10%.

kod okomite postave u odnosu na pročelje zgrade ova je površina udaljena od zida najviše 1,00 m i veličine najmanje 5,50 x 11,00 m.

udaljenost površine za operativni rad vatrogasnih vozila od podnožja građevine, tj. od vanjskih zidova građevine može iznositi najviše: 12,00 m za građevine visine do 16,00 m, odnosno 6,00 m za građevine visine veće od 16,00 m.

43. Navedite osnovne bar 3 (tri) osnovna uvjeta koja morta ispunjavati SIGURNOSNO STUBIŠTE.

stubišta u koje NE mogu prodrijeti VATRA i DIM te moraju biti pristupačna iz svih prostorija požarnog sektora putovima koji nisu ugroženi požarom

STUBIŠNI PROSTOR MORA IMATI OTVORE ZA PRIRODNO PROVJETRAVANJE koji se otvaraju iz prizemlja ili s odmorišta na stubama, a ukupna površina otvora mora biti veća od 5% površine tlocrta stubišta (> 0,50 m2).

NAJDULJI PUT IZ NEKE PROSTORIJE U JEDNOM POŽARNOM ODSJEKU DO STUBIŠTA MOŽE BITI 30,00 m, ODNOSNO ZA ZGRADE VIŠE OD 75,00 m DULJINA MOŽE BITI DO 20,00 m. (AKO ZGRADA NEMA UGRAĐEN UREĐAJ ZA AUTOMATSKO SAMOGAŠENJE)

Vrata u glavnim hodnicima moraju biti visine najmanje 210 cm i ne smiju sužavati širinu hodnika. Otvaraju se u smjeru izlaza a pragovi su zabranjeni. Ostakljuju se sigurnosnim staklom. Vrata u protupožarnom zidu moraju biti vatrootpornosti kao i zid.

UNUTARNJA SIGURNOSNA STUBIŠTA za objekte visine od 22,00 m do 40,00 m moraju se od ostalih prostorija i komunikacija odvojiti vratima koja ne propuštaju dim i koja su opremljena s mehanizmom za samozatvaranje.

Za zgrade više od 40,00 m sigurnosno stubište mora biti odvojeno od ostalih komunikacija prostorom koji se prirodno provjetrava (iznimno se taj prostor može i umjetno provjetravati s 20 izmjena/sat i to samo za jedan požarni sektor od 4 kata).

STUBIŠNO OKNO mora biti odvojeno od unutarnjih prostora zgrade zidovima otpornim prema požaru u trajanju od 1,5 sat.

NAJMANJA ŠIRINA STUBIŠNOG KRAKA je 1,25 m, odnosno za svakih 100 korisnika po dodatnih 60 cm. Sigurnosna stubišta mogu biti široka najviše 2,20 m.

STUBIŠNI KRACI I GAZIŠTA moraju biti otporna na požar i visoku temperaturu najmanje 1,5 sat, a zabranjena su konzolna i spiralna stubišta.

POŽARNO STUBIŠTE JE PROSTOR KOJI MORA BITI ZAŠTIĆEN OD ULAZA DIMA . Postiže se neprekinutim ograđivanjem stubišta konstrukcijama vatro‐otpornosti od najmanje 2 sata.

VENTILACIJA STUBIŠTA može biti: prirodna umjetna ili prirodna, stvaranjem podtlaka. Kod umjetne ventilacije, njeno aktiviranje uključuje sustav za dojavu dima.

OTVORI NA STUBIŠTU MORAJU BITI IZVEDENI KAO SAMOZATVARAJUĆI i otporni prema širenju požara (najmanje 45 min).

OGRAĐIVANJE I ZAŠTITA STUBIŠTA Sva unutarnja požarna stubišta moraju niti ograđena konstrukcijama vatrootpornosti:

• 1 sat zgrade visine do 3 kata • 2 sata zgrade više od 3 kata


15

POMORSKI ZAKONIK PRAVILNIK O VRSTAMA MORSKIH PLAŽA ZAKON O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA UREDBA O UVJETIMA KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI LUKE PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU I KATEGORIZACIJI LUKA NAUTIČKOG TURIZMA

44. Što je to POMORSKO DOBRO, a što SIDRIŠTE?

Pomorskim dobrom smatraju se: | morska obala | lukobrani | brodogradilišni navozi | nasipi | sprudovi | hridi | grebeni |

| ušća rijeka koje se izlijevaju u more | kanali spojeni s morem | živa i neživa prirodna bogatstva u moru | Sidrište je dio vodenog prostora opremljen za privez plovnih objekata u uvali zaštićenoj od nevremena (minimalni uvjeti su oprema za privez i jedan interventni vez).

45. Što je to TERITORIJALNO MORE, a što UREĐENA PLAŽA?

Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širine 12 morskih milja, računajući od polazne crte (polaznu crtu čine crte srednje niske vode uzduž obala kopna i otoka, ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve i ravne crte koje spajaju ove točke na obali kopna i na obali otoka u smjeru gospodarskog pojasa).

Uređena plaža je s morem neposredno povezan uređen kopneni prostor sa sanitarnim uređajima, tuševima i kabinama, ograđen s morske strane i pristupačan svima pod jednakim uvjetima. Korisnik uređene ili prirodne plaže je dužan zatražiti koncesiju ako obavlja gospodarsko korištenje i/ili posebnu uporabu plaže. Obavljanje gospodarskog korištenja i/ili posebne upotrebe plaže ne smije se obavljati na mjestu koje bi zbog svog položaja u odnosu na plovni put mogao dovesti u opasnost ljudske živote ili sigurnost plovidbe.

Crta srednje niske vode jest aritmetička sredina svih niskih voda tijekom mjeseca ili godine, Crta srednje visoke vode jest aritmetička sredina svih visokih voda tijekom mjeseca ili godine. Unutrašnje morske vode obuhvaćaju: luke i zaljeve na obali kopna i otoka te dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora.

46. Što je moguće obavljati unutar EPIKONTINENTALNOG POJASA?

Epikontinentalni pojas obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan granice teritorijalnog mora RH u smjeru pučine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim državama.

U ovom pojasu RH ostvaruje suverena prava radi njegova istraživanja i radi iskorištavanja prirodnih bogatstava tog pojasa (rudno i drugo neživo bogatstvo morskog dna i njegova podzemlja, živa bića koja žive u dnu ili se mogu kretati samo u fizičkom kontaktu s njim ili u njegovom podzemlju).

47. Što je to MORSKA OBALA, a što MORSKA LUKA?

Morska obala se proteže od crte srednjih niskih voda i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora. Morska obala uključuje i dio kopna nastao (legalnim) nasipavanjem.

Morska luka je vodeni i s vodom neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje sidrenje i zaštitu brodova i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti.

Lučko područje jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više vodenih i kopnenih prostora (lučki bazen), koji služi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava ili drugo tijelo određeno Zakonom o morskim lukama. Lučko područje u lukama od osobitog gospodarskog interesa za RH utvrđuje vlada RH u skladu s prostornim planom, a za luke županijskog i lokalnog značaja lučko područje utvrđuje u skladu s prostornim planom županijsko poglavarstvo te uz prethodnu suglasnost Vlade RH i mišljenje gradskog poglavarstva.

48. Nabrojite vrste LUKA POSEBNE NAMJENE.

Luka posebne namjene jest morska luka koja služi potrebama trgovačkog društva, druge pravne ili fizičke osobe te prema djelatnostima mogu biti :

luke nautičkog turizma [SUĆURJE]

industrijske luke,

ribarske luke,

športske luke i dr. [regate jedrilica]

vojne luke [BRAČ]

luka tijela unutrašnjih poslova i dr.


16

49. Nabrojite LUKE NAUTIČKOG TURIZMA.

Luke nautičkog turizma razvrstavaju se na

sidrišta

privezišta

turističke luke

suhe marine

marine

Luke nautičkog turizma moraju zadovoljavati propisane opće minimalne uvjete, a koji se odnose na: uvjete poslovanja, vezove i opremu za privez brodova, sanitarne prostorije, odlaganje otpada, protupožarnu opremu, rasvjetu, oznake i dr.

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE 50. Navedite bar 4 OSNOVNA CILJA I ZADAĆE ZAŠTITE PRIRODE.

ciljevi i zadaće zaštite prirode su:

očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,

utvrditi stanje prirode i osigurati praćenje stanja,

osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnoga očuvanja njihovih svojstava na temelju kojih se proglašavaju zaštićenima,

osigurati održivo korištenje prirodnih dobara na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastavnica,

pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, održavanju atmosfere i proizvodnji kisika, te održavanju klime,

spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti,

osigurati pravo građana na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi

51. Što je to EKOLOŠKI SUSTAV, a što ENDEM i KRAJOBRAZ?

• ekološki sustav je dinamičan kompleks zajednica biljaka, gljiva, životinja i mikroorganizama i njihovoga neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica

• endem je vrsta ili podvrsta čije rasprostranjenje je ograničeno na određeno područje ili lokalitet • krajobraz je određeni prostor, viđen ljudskim okom, čije su osobitosti rezultat djelovanja i međudjelovanja prirodnih

i/ili ljudskih čimbenika

• ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje biološkim svojtama od jednog lokaliteta do drugog i čini dio ekološke mreže [gorski kotar - autocesta]

• biološka raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te raznolikost između ekoloških sustava,

• crveni popis ugroženih svojti je popis divljih svojti raspoređenih po kategorijama ugroženosti • prirodnina je svaka izvorna sastavnica prirode (npr. biljka, životinja, mineral, fosil, voda, tlo i drugo),

52. Nabrojite vrste zaštićenih prirodnih vrijednosti temeljem zakona.

ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI su prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima, upisane u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zaštićena područja:

1. strogi rezervati, 2. nacionalni parkovi, 3. posebni rezervati, 4. parkovi prirode, 5. regionalni parkovi, 6. spomenici prirode, 7. značajni krajobrazi, 8. park-šume 9. spomenici parkovne arhitekture, 10. zaštićene biljne, gljivlje i životinjske svojte, te zaštićene minerale i fosile


17

53. Navedite MJERE ZAŠTITE PRIRODE U PROSTORNOM UREĐENJU.

1. pregled zaštićenih i evidentiranih prirodnih vrijednosti, ekološki značajnih područja i osobito vrijednih krajobraza s njihovim značajkama i ocjenom stanja,

2. pregled područja na kojima se očekuje postojanje prirodnih vrijednosti, te preporuke za ponašanje prilikom otkrivanja tih vrijednosti ili proglašavanja njihove zaštite,

3. zaštitne mjere i razvojna usmjerenja za zaštićene prirodne vrijednosti, ekološki značajna područja i osobito vrijedne krajobraze,

4. mjere za očuvanje biološke raznolikosti, osobito mjere za očuvanje stanišnih tipova, 5. kartografski prikaz, uključujući kartu stanišnih tipova propisanu ovim Zakonom

U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja, osim za one koje donosi Hrvatski sabor, Ministarstvo izdaje uvjete zaštite prirode ovisno o vrsti dokumenta prostornog uređenja. Uvjeti zaštite prirode izdaju se nositelju izrade i izrađivaču dokumenata prostornog uređenja.

54. U kojem slučaju Ministarstvo izdaje uvjete zaštite prirode? Ministarstvo izdaje uvjete zaštite prirode ako mjere zaštite prirode nisu sadržane u dokumentima prostornog uređenja za gradnju građevina i izvođenje drugih radova i zahvata na području nacionalnog parka, strogog rezervata, posebnog rezervata, spomenika prirode, za građevine od važnosti za RH utvrđene posebnim propisom, kao i za zahvate za koje je propisana procjena utjecaja na okoliš, te za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju područja dviju ili više županija i Grada Zagreba.

55. Navedite osnovne grupe elemenata identiteta prostora iz prirodnog okoliša. 1 GEOLOGIJA I ZEMLJINA AKTIVNOST

hidrotermalne aktivnosti

geomehanička obilježja 2 PEDOLOGIJA 3 KLIMA 4 RELJEF I OSTALI OBLICI TERENA

doline - potočne i riječne doline - naplavne doline - močvare - pustopoljine i plodne doline

brda i planine

voda - izvori, potoci i rijeke sa pripadajućim obalama - jezera sa pripadajućim obalama - mora i oceani sa obalama 5 BIOSFERA 6 KRAJOLIK 7 VIZURNE TOČKE I POGLEDI NA I SA

teksture

raznolikost

mjerilo

jedinstvenost

kontrast boje i oblika


18

ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

56. Što su to KULTURNA DOBRA?

pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,

arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,

nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština

zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija njima

57. Što je to OČUVANJE KULTURNOG DOBRA i nabrojite bar 5 vrsta POKRETNIH KULTURNIH DOBARA.

očuvanje kulturnoga dobra jest provedba mjera zaštite očuvanja radi produženja trajanja spomeničkih svojstava kulturnoga dobra

*čuvanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog ugrožavanja toga dobra ili njegovih spomeničkih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovlaštene uporabe,

POKRETNA KULTURNA DOBRA zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama,

crkveni inventar i predmeti,

arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi

filmovi,

arheološki nalazi,

antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,

etnografski predmeti,

stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine,

dokumentacija o kulturnim dobrima,

kazališni rekviziti, skice kostimi i sl.

uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije

58. Što je REGISTAR KULTURNIH DOBARA i od čega se sastoji?

Kulturna dobra upisuju se u REGISTAR KULTURNIH DOBARA. Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture. Registar se sastoji od tri liste i to:

liste zaštićenih kulturnih dobara,

liste kulturnih dobara nacionalnog značenja

liste preventivno zaštićenih dobara Ministar kulture propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra.

59. Koja je osnovna razlika između KULTURNOG i KULTIVIRANOG OKOLIŠA?

u prostornom i urbanističkom planiranju važno je biti u stanju razlikovati kulturni okoliš od kultiviranog okoliša • KULTIVIRANI OKOLIŠ se smatra dijelom priodnog okoliša koji je doživio određene promjene uslijed djelovanja

čovjeka u prirodi • KULTURNI OKOLIŠ objedinjuje cjelokupnu prisutnost čovjeka na nekom PROSTORU - MJESTU i u sebi sadrži

čovjekovu djelatnost i doseg na kulturnom, filozofskom, umjetničkom i ostalom NE-materijalnom dostignuću

60. Koja je osnovna podjela KULTURNIH DOBARA unutar procesa PROSTORNOG UREĐENJA?

povijesna naselja i dijelovi naselja;

povijesne građevine i sklopovi;

elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima;

područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe;

arheološka nalazišta i lokaliteti;

krajolik ili njegov dio, što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru

Pravno stanje zaštite obuhvaćeno je sljedećim kategorijama: R Kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara P Kulturno dobro zaštićeno rješenjem o preventivnoj zaštiti,

PR Prijedlog za upis u Registar, ZPP Zaštita prostornim planom


19

61. Nabrojite vrste NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA.

grad, selo, naselje ili njegov dio,

građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem,

elementi povijesne opreme naselja,

područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama,

arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone,

područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,

krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, rukopisi,

vrtovi, perivoji i parkovi,

tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti

ZAKON O GROBLJIMA PRAVILNIK O GROBLJIMA

62. Koja je osnovna podjela groblja u odnosu na veličinu te tko upravlja grobljem?

Groblja su komunalni objekti kojima upravlja jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. Grobljem upravlja pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom - UPRAVA GROBLJA.

U odnosu na površinu koje zauzima razlikujemo slijedeće vrste groblja:

mala groblja (do 5 ha),

srednja groblja (od 5–20 ha)

velika groblja (iznad 20 ha)

63. Što sadrži GROBNI OČEVIDNIK i koji su osnovni elementi grobne površine?

Uprava groblja dužna je voditi grobni očevidnik o ukopu svih umrlih osoba na području jedinice lokalne samouprave koji sadrži podatke o:

broju i razmještaju zemljanih grobova,

broju i razmještaju grobnica,

broju i razmještaju kaseta za urne,

korisnicima zemljanih grobova, grobnica te kaseta za urne,

osobama koje imaju pravo ukopa u određenom grobnom mjestu,

svim promjenama,

uzroku smrt preminulih osoba sahranjenih u određenom grobnom mjestu

Sastavni dio grobnog očevidnika je položajni plan grobnih mjesta i grobnica. Uprava groblja dužna je voditi i registar umrlih osoba po prezimenu, imenu i imenu oca te jedinstvenom matičnom broju građana umrle osobe s naznakom gdje je ukopana.

ELEMENTI GROBNE POVRŠINE

grobnog mjesta (zemljani grob, grobnica, kaseta za urne, mauzolej, kolumbarij, …) sa jednim ili više ukopnih mjesta,

grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova) ali ne dužih od 80,00 metara

grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama),

grobnih staza različitih širina koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova,

glavnih grobnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima,

vanjskih i unutrašnjih prometnih površina za kretanje komunalnih vozila. Parkirališta moraju biti raspoređena izvan unutrašnje grobne površine, uz ulaze u groblje

glavnog i pomoćnih ulaza u groblje sa ogradom duž cijelog groblja

zelenila (grupirano i prateće)

Neto površina groba je parcela grobnog mjesta (groba). Bruto površina groba je neto površina grobnog mjesta uvećana za razmak između grobnih mjesta. Bruto površina groblja predstavlja sve površine unutarnjeg i vanjskog sadržaja a koja po pojedinom grobnom mjestu iznosi od 6–14 m2. Neto dimenzija grobnog mjesta predstavlja veličinu same ukopne jame koja iznosi 80x200 cm, a dno groba mora biti najmanje 50 cm iznad najviše točke podzemne vode. Bruto dimenzija grobnog mjesta iznosi najmanje 120–150 x 250–300 cm. Dubina ukopnog mjesta je u zemljanim grobovima najmanje 180 cm. Kod zemljanih grobova treba osigurati najmanje 0,80 metara zemlje iznad lijesa

Grobna oprema ili uređaj sastoji se od okomite i vodoravno položene kamene ploče koja sadrži podatke o umrlima osobama koje su sahranjene u tom grobnom mjestu. Oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom pa se kod ustupanja ili prodaje grobnog mjesta prenosi vlasništvo opreme, odnosno grobnog uređaja groba, novi korisnik mora platiti porez na promet te nekretnine.


20

64. Koja je razlika između GROBNOG i UKOPNOG MJESTA, što se mora planirati unutar svakog grob. polja?

grobno mjesto - zemljani grob, grobnica, kaseta za urne, mauzolej, kolumbarij - može sadržavati jedno ili više ukopnih mjesta

ukopno mjesto - mjesto ukopa za samo jednu osobu

Grobna polja čini više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama. Svako groblje mora imati zelene odnosno parkovne površine koje iznose bar 10%površine groblja. Odmorišta sa klupama za sjedenje treba postaviti unutar grobnog polja tako da pojedinačni grob ne bude udaljen više od 100m. Unutar grobnog polja treba postaviti košaru za otpad, tako da pokrivaju grobna mjesta u radijusu do 50 m, zatim kontejner u radijusu 100 m, koji mora biti ograđen i skriven od ostalih površina i lako dostupan, kao i voda-česma, koja pokriva radijus od najviše 100 m. Na ulazu u groblje mora biti tabla s planom groblja. Parkiralište za potrebe groblja dimenzionirano u skladu s posebnim propisima treba biti izvan za prostor za svećenika, za spremanje vijenaca i cvijeća, te sanitarije za posjetitelje groblja i odvojeno od javne ceste. Prilaz posjetitelja i poslovni ulaz (kolni) moraju biti odvojeni. Ulaz u groblje, službeni i oproštajne površine moraju imati javnu rasvjetu.

ZAKON O CESTAMA

65. Što je to KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA, a kako razvrstavamo javne ceste?

Koeficijent iskorištenosti (kis) = odnos ukupne (bruto) izgrađene površine i površine građevne čestice Koeficijent iskorištenosti (Kis) = odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica Javne ceste u smislu ovoga Zakona jesu ceste koje se ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine:

1) autoceste, 2) državne ceste, 3) županijske ceste, 4) lokalne ceste

66. Što se može naći unutar ZEMLJIŠNOG POJASA JAVNE PROMETNICE?

Unutar zemljišnog pojasa javne prometnice nalazi se kolnik, pojas za kretanje šinskog vozila, zaštitno zelenilo, biciklistička staza, pješak.

Mogući dijelovi javne prometnice su slijedeći:

najmanje po jedna kolna traka za svaki smjer širine 2,5 metara (širina kolnih traka se povećava do 3,75 m po 25 cm);

središnji zeleni pojas (1,00 do 4,00 m);

središnji pojas za šinsko vozilo (do 7,50 m);

rubni zeleni pojas uz kolnik (od 0,50 do 5,00 m);

biciklistička staza (jednosmjerna) do 1,25 m;

pješački kolnik (od 1,50 m do 3,75 m);

vanjski zeleni (zaštitni) pojas do 5,00 metara

67. Navedite vrste parkirališta kao i širine zaštitnog pojasa kod javnih cesta. Parkirališta za motorna vozila mogu biti ZAGLAVNA ili PROLAZNA (za teretna vozila i autobuse); Parkirališta za osobna vozila mogu biti:

OKOMITA

POD KUTOM (45 o

i 60o)

UZDUŽNA (paralelna sa rubom kolnika) Neto površina parkirališta iznosi 2,50 x 5,00 m. Bruto površina parkirališta uključuje po pola širine pristupnog kolnika te pola širine zaštitnog (među) zelenila . Zaštitni pojas javne ceste mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake strane:

autoceste 40 m,

ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila ili brze ceste 35 m,

državne ceste 25 m,

županijske 15 m,

lokalne ceste 10 m


21

PRAVILNIK O IZRADI STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ

68. Navedite bar 5 (pet) vrsta građevina za koje se mora izraditi STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ. Procjena o utjecaju na OKOLIŠ obvezno se izrađuje za:

• prometne građevine - autoceste i magistralne ceste, željezničke pruge, tramvaje, gradske željeznice, žičare i dr., zrakoplovne

građevine, pomorske građevine, riječne građevine;

•energetske građevine - elektroenergetske građevine, građevine za skladištenje i transport nafte i plina; •vodne građevine - zaštitne građevine, regulacijske građevine, građevine za melioracijsku odvodnju, građevine za korištenje voda,

građevine za zaštitu kakvoće voda;

•proizvodne građevine –za industriju-kemijska industrija, koksare, rafinerije, željezare, cementare, prehrambenu industriju itd.

[brodogradilišta i remontna postrojenja, farme, klaonice i kafilerije i dr.; područja eksploatacije mineralnih sirovina te tvornice otrova, ribnjake i mrjestilišta (površine veće od 400 ha) i dr.

•zahvate eksploatacije mineralnih sirovina - površinska eksploatacija i jamska eksploatacija; •građevine za postupanje s otpadom; •turističke i ugostiteljske građevine - nautičko turističke centre i marine s više od 500 vezova; turističke, ugostiteljske i

trgovačke cjeline za više od 1000 gostiju i zahvate veće od 5ha;

• športske građevine - športske i rekreacijske centre s više građevina i površine veće od 5 ha, igrališta za golf, skijališta sa žičarom;

•ostale građevine i zahvate - groblja i krematorije; promjene namjene nepoljoprivrednog zemljišta u intenzivno poljoprivredno

zemljište; krčenje šuma i pošumljivanje; trkače staze za automobile, sva postrojenja s emisijom većom od propisane.

• objekte za deponiranje i preradu otpadnih tvari; • rekonstrukciju zahvata i građevina - za koje studija prije nije provedena - ako se rekonstrukcijom poveća: njihova površina ili veličina

za više od 30%, proizvodnja ili snaga, mijenja tehnološki postupak, mijenja proizvodni program ili pogonski element, zbroj svih rekonstrukcija u posljednjih 5 godina isti ili veći od zakonom određenog;

• za prestanak rada ili uklanjanje svih zahvata za koje se studija izrađuje

69. Od čega se sastoji STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ?

Studija utjecaja na OKOLIŠ sadrži: A opis zahvata i lokacije - svrha poduzimanja ili građenja zahvata, podaci iz dokumenata prostornog uređenja, opisa OKOLIŠ

(NN 34/07) lokacije i područja utjecaja zahvata opis zahvata;

B vrednovanje prihvatljivosti zahvata - pregled mogućih utjecaja zahvata i njegovih varijantnih rješenja na OKOLIŠ

(NN 34/07), prijedlog najprikladnije varijante, prijedlog mjera zaštite OKOLIŠ (NN 34/07)a - u tijeku građenja i korištenja;

C zaključak studije ( u sažetom obliku) - obrazloženje odabrane varijante, prikaz utjecaja na OKOLIŠ (NN 34/07) odabrane

varijante, mjere zaštite, program praćenja (po potrebi);

D sažetak studije za javni uvid; E izvore podataka

Studija se sastoji od dva dijela: PRETHODNE i KONAČNE STUDIJE.

ZAŠTITA NASELJA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

70. Koje vrste skloništa treba planirati i na koji način? Zaštita od ratnih opasnosti obuhvaća sklanjanje ljudi i dobara u skloništa i druge zaštitne građevine, zbrinjavanje ugroženih i nastradalih, medicinsku pomoć, zaštitu od rušenja i požara i drugih opasnosti. Radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko- tehnoloških, ekoloških nesreća i ratnih razaranja planiraju se i grade skloništa.To su sve zatvorene prostorije koje osiguravaju propisanu zaštitu od ratnih opasnosti.

Prostornim planovima i planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave se određuju uvjeti gradnje novih skloništa i prilagodbe postojećih građevina za potrebne sklanjanja. Skloništa moraju biti ravnomjerno rasprostranjena u prostoru. Skloništa treba planirati izvan zone povećane poplave, opasnosti (eksplozija požara eksplozija, požara, mostova i sl.). U cilju racionalnog korištenja prostora skloništa treba planirati kao dvonamjenske građevine koje imaju odgovarajuću funkciju u mirnodopskim uvjetima.

[ u mirnodopsko vrijeme npr. skladišta s mogućnošću pražnjenja u roku od max 12h; 2 ulaza i 3 izlaza ako u podrumu zgrade - ulazak_vrata se otvaraju prema van (zbog zračnog udara); izlaz van izvan zone urušavanja, min 2 puta lomljen - horizontalno i vertikalno _da se što više smanji zračni udar]

Preporučena veličina skloništa je za 100 do 300 osoba. Najveća dozvoljena udaljenost do skloništa je 250m, - vertikalne udaljenosti računaju se trostruko. Pristup skloništima treba biti moguć i kada je zgrada srušena, tj. rezervni izlaz mora biti smješten izvan zone rušenja zgrada. Sklonište se dimenzionira 1 mjesto/50m2 izgrađene površine, odnosno za 2/3 zaposlenih u najbrojnijoj smjeni. Površina za sklanjanje stanovništva izvan područja neposredne opasnosti (otvorene javne površine) mora biti izvan zone rušenja građevina (H/2) – 4m2/st. Lokacija: dobra prometna povezanost, jednostavna i sigurna organizacija vodoopskrbe odvodnje te primjeren stupanj zaštićenost od nepovoljnih prirodnih utjecaja.

dend_lipovac

Documents

objekte krajobrazne arhitekture

kaseta za urne

odredbama ovoga zakona

utjecaju na okoli

od obalne crte

odreenom grobnom mjestu

lista prikaza sepj

za graevine visine