DRVO U OKVIRIMA

ODRŽIVOG RAZVOJA

Knin – Vukovar- Zagreb, 2014.

Sadržaj:

1.Procjena životnog ciklusa- ekološki alat

2.Ekološki značaj šume

3.Drvo i održivi razvoj

4.Iskoristivost drveta

5.Gospodarenje drvetom

6.Recikliranje drveta

7.Može li šuma biti moralni objekt

PROCJENA ŽIVOTNOG CIKLUSA-

EKOLOŠKI ZANAT

Metoda “procjene životnoga ciklusa” razvijena je prije

nekoliko godina kako bi se uspostavili kriteriji koji

određuju utjecaj pojedinog proizvoda na okoliš.

Posljednjih je godina dobar ekološki imidž proizvoda

značio marketinšku prednost; ta je odlika ponekad

beskrupulozno iskorištavana, bez vjerodostojne

opravdanosti, kako bi se proizvod promovirao.

Iz toga se nametnuo glavni problem, kako objektivno

procijeniti ekološki status, još poznat i kao “ekoprofil”.

Zaključeno je da svaka procjena “ekoprofila” mora

uključivati potpune analize životnoga ciklusa

proizvoda:

izvlačenje dotične sirovine iz zemlje

prerada sirovine u različite međuproizvode koji

zajedno oblikuju finalni proizvod

stvaranje finalnoga proizvoda, njegovo korištenje i

krajnje odlaganje

sva međubaratanja i transportni koraci

Ti su analitički pristupi životnom

ciklusu proizvoda doveli do

razvoja metodologije znane kao

procjena životnoga ciklusa (LCA-

Life Cycle Assessment).

Pomoću LCA metodologije,

moguće je uspostaviti i analizirati

direktne i indirektne ekološke

utjecaje operacija vezanih za

proizvodnju, korištenje i

odlaganje proizvoda.

EKOLOŠKI ZNAČAJ ŠUME

Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih

životinja te je idealno stanište za brojne biljne i

životinjske vrste.

Razlikujemo ih s obzirom na klimu, vrstu tla i reljef.

Šume proizvode znatne količine biomase (drva i lišća) i

kisika koristeći samo ugljikov dioksid, vodu i sunčevu

energiju.

Šuma također zadržava znatne količine prašine i time

povoljno utječe na kruženje vode u prirodi.

Šuma je najveći proizvođač kisika

na svijetu.

Biljke, alge i modrozelene alge u

procesu fotosinteze koriste

ugljikov dioksid iz zraka i

pretvaraju ga u ugljikohidrate i

ponekad neke druge organske

tvari, oslobađajući kisik kao višak

u tom procesu.

Neki znanstvenici tvrde da će

povećanje ugljikova dioksida u

atmosferi dovesti do povećanog

rasta biljaka

DEFORESTACIJA

Posljedice deforestacija su

ogromne i treba proći mnogo

godina kako bi se na tim

mjestima šume obnovile.

Najveće posljedice

deforestacija su: uništavanje

tla, narušavanje kruženja

vode u prirodi i uništenje

bioraznolikosti.

KISELE KIŠE

Kisele kiše su kiše zagađene

sumporovim dioksidom,

dušikovim oksidima i drugim

kemijskim spojevima.

Normalna pH-vrijednost kiše

iznosi otprilike 5,5 dok pH-

vrijednost kisele kiše varira od

4 do 4,5 što je otprilike 10

puta veća količina kiseline u

odnosu na neopterećenu

kišnicu.

Kisele kiše ostavljaju

posljedice već samim padom

na tlo.

ISKORISTIVOST DRVETA

Za razliku od čelika također je i elastično. Ova kombinacija snage i elastičnosti daje drvu sposobnost da apsorbira šok teških tereta i pruža veću mjeru sigurnosti od mnogih drugih materijala.

Troškovi konverzije drva –trošak proizvodnje proizvoda iz sirovina mnogo je manji nego za bilo koji drugi materijal, a manji je i utrošak energije.

Drvo i proizvodi na bazi drveta su najvažniji od svih

čovjekovih potencijala iz tri glavna razloga:

1. Drvo je univerzalno. To je sirovina koja može

zadovoljiti gotovo svaki zahtjev ili postojanje. Ono

pruža hranu za čovjeka i životinje.

2. Drva ima u izobilju. Više od osam milijardi

hektara, jedna četvrtina ukupne Zemljine površine, su

pod šumama.

3. Drvo kao resurs je neiscrpno, pod uvjetom da se

stabla "beru" poput usjeva i da se šuma pravilno

održava.

Jedan od najvećih darova prirode za čovječanstvo je

drvo. Niti jedan drugi materijal nije osigurao toliko kroz

stoljeća.

Ne samo što je osigurao hranu, sklonište, energiju za

toplinu i kuhanje, odjeću, alate i 10 tisuća drugih

proizvoda, nego se i obnavlja.

Stabla pretvaraju otpadni ugljikov dioksid u kisik koji

nam je potreban za život.

RECIKLIRANJE

Ideja je koncepcijski veoma

jednostavna: miješanjem primarnih i

iskorištenih sirovina u određenim

omjerima, manja je potreba za

ekstrakcijom svježe sirovine (u našem

slučaju drva).

Potrebno je i manje energije koja se

većim udjelom dobiva sagorijevanjem

neobnovljivih izvora poput nafte i

ugljena koji pri tome u atmosferu

ispuštaju nusprodukti štetni za prirodu.

Recikliranjem se uvelike

smanjuje potreba za sječom

šuma, deforestacijom koja je

vodeći uzrok nestanka

ugroženih vrsta svijeta i

smanjenja površina pluća

našeg planeta.

Međutim, praktično se teško

primjenjuje što je ovisno od

zemlje do zemlje.

U Hrvatskoj je najveći problem

oko recikliranja papira

neinformiranost javnosti .

FAZE RECIKLIRANJA PAPIRA

Skupljanje otpadnog i starog papira (specijalizirani spremnici

i/ili kutije)

Ukoliko papir nije moguće izdvojiti u tijeku sakupljanja otpad u

kontejnere, onda se on odvaja od ostalog otpada u centrima za

sortiranje otpada. Papir se sortira prema kvaliteti i preša u bale.

Bale sortiranog papira se odvoze u centar za recikliranje papira.

U centru za recikliranje papira najprije se ocjenjuje kvaliteta

otpadnog papira, radi utvrđivanja cijene istog.

Od papira se odvajaju zaostali, krupni komadi otpada poput žice,

plastike, metala, tekstila ili drva.

Papir se usitnjava (u valjkastoj drobilici), nakon čega se dodaje

voda i stvara se pulpa.

Čišćenjem i prosijavanjem nastavlja se odvajanje zaostalih

sitnih čestica otpada od vlakana celuloze, kao što su plastika,

gumene trake, ljepilo, lateks i druge nečistoće.

Flotacija. Najveći izazov u recikliranju papira predstavlja

uklanjanje štetnih primjesa istog, poput polimernih mastila i

prevlaka iz razloga jer su npr. toneri koji se koriste u laserskim i

ksenografskim kopirnim uređajima toplinski spojeni sa

površinom tiskane strane papira.

Ovisno o potrebi, ponekad je potrebno naknadno pranje vlakana

papira kako bi se odstranila punila i prevlake.

Pulpa ide na izbjeljivanje i ostale operacije izrade papira koje

slijede u tvornici.

Osim papira, kako bismo poštedjeli

naše šume, mogu se reciklirati i

drugi drveni proizvodi.

Stari namještaj najčešće se rastavi

na komponente koje se mogu

ponovno iskoristiti u svakoj

industriji, a bilo kakav drugi drveni

otpad poput starih paleta.

Od piljevine, tj. usitnjenih ostataka

rezanja i obrađivanja drva mogu

kombinirati nekoliko vrsta

otpadnog materijala za stvaranje

briketa, koji se koriste za lako

paljenje vatre.

GOSPODARENJE ŠUMAMA

Gospodarenje šumama u zakonu Republike Hrvatske označava i obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.

Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su trajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.

Proučimo li zakone

Republike Hrvatske o

gospodarenju drvetom te

zakone o zaštiti šuma,

primijetit ćemo kako zakoni

veoma dobro štite šume i

drvo, ali također neizbježno

je ne uočiti i propuste na

koje nailazimo u raznim

zakonima.

Ali, hrvatske su šume

dovoljno zaštićene zakonom,

tj. zakon ne odobrava

nanošenje štete šumi kao

takvoj.

To pokazuje kako hrvatsko

pravosuđe ide naprijed, bok

uz bok europskim

velesilama.

MOŽE LI ŠUMA BITI MORALNI OBJEKT

Šume predstavljaju jedno od najvećih

prirodnih dobara. Daju nam drvo za

proizvodnju papira, služe kao gorivo

za kuhanje i grijanje te kao građevni

materijal. Čak nam daju i tvari od

kojih proizvodimo lijekove. Šume su

ujedno domaćini beskonačnoj

raznolikosti životinja i biljaka.

Bez vegetacijskog pokrova Zemlje

(biljaka) ne bi bilo ni životinja. Prije

mnogo milijuna godina prve su biljke

počele mijenjati sastav plinova koji su

okruživali Zemlju – atmosferu,

povećavajući postotak kisika

Zagovornik teorije biocentričke

etike bio je i Albert Schweitzer

koji je smatrao da svaki oblik

života ima svoju inherentnu

vrijednost koja proizlazi iz volje za

životom, svojevrsnim principom

koji prožima cijeli živi svijet.

Ovakav način razmišljanja

pridonosi ljudskim moralnim

vrijednostima, jer tada ljudi

shvaćaju da nije sve u

materijalnim dobrima već da

trebamo misliti i na ono što

ostavljamo iza sebe nadolazećim

generacijama

Šume snivaju

"Izlazim u noć. Žaloban. I lutam.Cesta mi pruža dlanove mrke:gazi!

Oblačje prekri plavetnilo neba,Dok vjetar, skitalac star, za rubom šume drijemaše:U ruci mu svinut štap,Za pojasom zataknute svirale.Mrak, pretežak mrakLiježe na lubanju mojuI razgovara sa mnom kao brat.

Iznemogao, pružim se po traviTe naslonih uho čujem srce zemlje:Udara, udara, udara.

Šume okolo mene, u povorkama, snivaju."

Dragutin Tadijanović

Učenici koji su sudjelovali u projektu:

Anja Car, V. gimnazija, Zagreb

Laura Karačić, V. gimnazija, Zagreb

Mate Lasić, Srednja škola Lovre Montija, Knin

Filip Masle, V. gimnazija, Zagreb

Mejdi Miljković, Srednja škola Lovre Montija, Knin

Ana Mrkojević, Gimnazija Vukovar

Iva Šimunić, V. gimnazija, Zagreb

Ana Tomljenović, V. gimnazija, Zagreb