Ekološko vinogradarstvo na obiteljskim gospodarstvima

Tema istraživanja

Ekološko vinogradarstvo zauzima sve značajnije mjesto u razvijenim

vinogradarskim zemljama Europe kao i “novog svijeta”. Površine ekoloških

vinograda, kao i broj gospodarstava u 90-tim godinama doţivljavaju ubrzani porast.

Posljedica je to sve veće zabrinutosti javnosti zbog posljedica zagađenja okoliša i

prekomjerne upotrebe kemikalija, pojavom bolesti vezanih uz prehrambene

proizvode, a u novije vrijeme i uvođenje genetički modificiranih organizama u

poljoprivredu. Sve to potiče veću usmjerenost prema tzv. “zdravom ţivotu”, čija je

vaţna komponenta i “zdrava prehrana”. Nasuprot tom svjetskom trendu, u Hrvatskoj

je ekološka poljoprivreda (i vinogradarstvo) tek u začecima. Kao glavne razloge tome

moţemo navesti:

- intenzitet zagađenja okoline i degradacija prirodnih eko sustava, na sreću, još nije

poprimila tako drastične razmjere kao u visokorazvijenim zemljama. Za sada u nas

nije zabiljeţena pojava bolesti tipa “kravljeg ludila”pa je i manja svijest o potrebi

očuvanja okoliša i izbjegavanja neprimjerenih tehnoloških postupaka u proizvodnji

hrane;

- slaba zainteresiranost proizvođača, kojima su u teškim gospodarskim prilikama ipak

glavna preokupacija stabilni prinosi i visoka kakvoća vina, a da pri tome ne

razmišljaju puno o mogućim negativnim posljedicama za okolinu i zdravlje ljudi;

- nedovoljna informiranost proizvođača i potrošača, te nedostatak literature i malo

praktičnog iskustva s ekološkom proizvodnjom u našim ekološkim uvjetima;

- zakon o ekološkoj poljoprivredi donesen je tek ove godine, a još uvijek su u izradi

prateći propisi;

– nedostatak institucije i udruţenja eko-proizvođača koji bi se bavili edukacijom,

nadzorom i certificiranjem proizvoda (vina) iz ekološkog uzgoja.

Ovakovo stanje u neskladu je sa povoljnim preduvjetima koje Hrvatska ima za

razvoj ekološkog vinogradarstva. Raznolikosti klimatskih i okolinskih uvjeta, duga

tradicija uzgoja vinove loze, te turizam kao veliko trţište za plasman ovakovih

proizvoda samo su neki od njih.

2

Zbog pomanjkanja osnovnih informacija, literature, te institucija i udruţenja

koja bi pruţala potporu proizvođačima pri prijelazu na ekološko vinogradarstvo,

potencijalni proizvođači uglavnom su prepušteni sami sebi, te upućeni na inozemnu

literaturu i smjernice inozemnih udruţenja ekoloških vinogradara.

Da bi doprinijeli uklanjanju postojećih zapreka za šire prihvaćanje ekološkog

vinogradarstva, 1998. godine zatraţili smo od Ministrastva poljoprivrede (VIP)

financiranje projekta “Ekološko vinogradarstvo na obiteljskim gospodarstvima”.

Cilj ovoga projekta bio je valorizirati ovakav način proizvodnje u konkretnim

uvjetima vinogradarskih agroklimatskih zona Republike Hrvatske, dobiti relevantne

informacije o adekvatnim tehnološkim postupcima, te mogućim problemima koji se

mogu očekivati pri ekološkom uzgoju vinove loze. Utvrditi prikladne načine

gospodarenja tlom, kao i mjere zaštite od bolesti i štetnika, odnosno procijeniti

potencijalnu razinu šteta koje mogu uzrokovati. Potom procijeniti utjecaj ovakvog

načina proizvodnje na gospodarska i biološka svojstva vinove loze, poglavito kakvoću

groţđa i vina kao konačnog proizvoda, te ekonomičnost proizvodnje. U svrhu

edukacije zainteresiranih proizvođača, pripadnika savjetodavne sluţbe i šire javnosti

pokusni poligon Zavoda za vinogradarsvo i vinarstvo “Jazbina” adekvatno opremit da

moţe sluţiti za demonstracijsku ekološke proizvodnje u vinogradarstvu, te

odrţavanje edukativnih predavanja i radionica s ovom temom.

Da bi se ostvario ovaj cilj odabrana su četiri obiteljska gospodarstva,

raspoređena u četiri agroklimatske zone na koje su podijeljena vinogradarska područja

Hrvatske:

zona B: Gospodarstvo proizvođača Mirka Vlašića, Štrigova, Međimurje

zona C1: Gospodarstvo proizvođača Ivana Enjingija, Kutjevo, Slavonija

zona C2: Gospodarstvo Maria Peršurića, Poreč, Istra

zona C3: Gospodarstvo Denisa Rake, Pag, Dalmacija

Na svakom obiteljskom gospodarstvu pokus je proveden u dvije varijante:

- Konvencionalna: primjenjuje se do tada uobičajena tehnologija proizvodnje.

- Ekološka: tehnologija proizvodnje usklađuje se sa smjernicama za ekološku

proizvodnju (kako u vrijeme početka projekta još nije bio donesen zakon o ekološkoj

poljoprivredi u Hrvatskoj, poštovali smo smjernice za vinogradarstvo na nivou EU).

Svaka varijanta sastojala se od 3-4 ponavljanja, ovisno o prilikama na gospodarstvu,

da bi se dobiveni podaci mogli obraditi varijaciono-statistički.

U svakoj godini utvrdili smo slijedeće parametre:

3

- procjena napada i štete od najvaţnijih gljivičnih bolesti (plamenjače, pepelnice, sive

plijesni) izvršena su u dva termina: nakon cvatnje (postotak zaraţenih listova i

grozdova plamenjačom) i pred berbu (štete od pepelnice i sive plijesni na

grozdovima);

- u vrijeme reza u zrelo utvrđena je bujnost na osnovi mase rezom odbačene rozgve;

- prinos groţđa po trsu i jedinici površine, kao i masa grozda utvrđeni su za svako

ponavljanje u obje varijante u vrijeme berbe;

- kakvoća mošta procijenjena je na temelju sadrţaja šećera i ukupnih kiselina;

- vinifikacija groţđa provedena je zasebno za svaku varijantu;

- kakvoća vina pokusnih varijanti utvrđena je temeljem provedene fizikalno-kemijske

analize i organoleptične ocjene;

Na početku perioda istraţivanja provedena je kemijska i mikrobiološka analiza tla, što

je bio vaţan pokazatelj za definiranje adekvatnog sustava uzdrţavanja tla na svakom

gospodarstvu, a s ciljem očuvanja i povećanja plodnosti tla.

U berbi 2001. uzeli smo uzorke za analizu sastava mikroorganizama na koţici groţđa,

kao i uzorke za utvrđivanje brojnosti i zastupljenosti pojedinih vrsta insekata u

vinogradu. To će nam posluţiti za procjenu utjecaja ekološke, odnosno

konvencionalne tehnologije uzgoja na biološku raznolikost u vinogradu.

Na pokusnom poligonu “Jazbina” postavljen je pokus s različitim vrstama

trava i leguminoza, odnosno njihovim smjesama, prikladnim za zatravljivanje

vinograda. Proizvedeni su cijepovi nove generacije međuvrsnih kriţanaca (priznati na

sortnoj listi EU kao Vinifera), otpornijih prema plamenjači i pepelnici, te će se ovog

proljeća posaditi pokusni nasad radi utvrđivanja njihovih gospodarskih i tehnoloških

karakteristika, te prikladnosti za ekološki uzgoj u našim ambijentalnim uvjetima.

Radi dobivanja relevantnih podataka ova istraţivanja trebalo bi nastaviti u slijedećih

nekoliko godina.

Opis tehnologije

Konvencionalna varijanta posluţila je kao kontrola u pokusu, te je u njoj primijenjena

uobičajena tehnologija proizvodnje u vinogradarstvu (odnosno na svakom pojedinom

gospodarstvu), pa je ovdje nije potrebno posebno iznositi. Ekološka varijanta

usklađena je sa smjernicama za ekološko vinogradarstvo, pa ćemo ovdje ukratko

4

iznijeti one tehnološke operacije koje se razlikuju od uobičajenih u našim

vinogradima.

Ciljevi ekološkog vinogradarstva

-odrţavanje i poticanje prirodne plodnosti tla;

-uzgoj zdravih i otpornih biljaka bez upotrebe sintetičkih sredstava za zaštitu bilja;

-uzgoj visokokvalitetnog groţđa kao sirovine za proizvodnju vina visoke kakvoće;

-poticanje raznolikosti biljnih i ţivotinjskih vrsta unutar eko-sustava vinograda;

-smanjivanje onečišćenja tla i vode;

-stvaranje povoljnijih, zdravijih uvjeta za ljudsku egzistenciju.

Uzdržavanje tla u ekološkom vinogradu

Gospodarenju tlom u ekološkom vinogradu pridaje se osobita pozornost. Sve mjere se

nastoje usmjeriti ka poticanju prirodne plodnosti, odnosno odrţavanju i popravljanju

strukture tla; povećanju sadrţaja organske tvari; smanjivanju ispiranja hranjiva,

poticanju mikrobiološke aktivnosti; sprječavanju erozije. Uz to adekvatno uzdrţavanje

tla mora osigurati regulaciju korova, te pospješivati raznolikost vrsta u “ekosustavu

vinograda”, te na taj način smanjiti utjecaj monokulture.

Kako bi se postigli ti ciljevi, koncepcija se potpuno mijenja. Mehanička obrada, zbog

brojnih negativnosti, smanjuje se na minimalnu razinu, a centralno mjesto pripada

zatravljivanju vinograda (smatra se “nosivim stupom” eko-vinograda).

Smisao mehaničke obrade je u prorahljivanju i prozračivanju tla, kao priprema za

sjetvu travno-leguminoznih smjesa, nije prikladan način za regulaciju korova. Provodi

se na način da se postojeći horizonti ne mješaju, pa su u tu svrhu prikladna oruđa:

- za duboko prorahljivanje – podrivač i loptara

- za površinsku obradu po mogućnosti izbjeći freze, bolje rješenje je tanjurača ili roto

drljača

- u zaštitnom pojasu (unutar reda) – ručno kopanje, unutarredna roto drljača

Ekološki vinogradi u pravilu su zatravljeni, a izuzetak od ovoga pravila samo su mladi

nasadi kod kojih se u prve 2-3 godine svaki drugi red moţe ostaviti nezatravljen, te

ekstremno sušna staništa, gdje tlo moţe ostati otvoreno tijekom sušnih, ljetnih

5

mjeseci. Ovakav slučaj u našim uvjetima moţe biti u zoni proizvodnje C2 (Istra i

Hrvatsko primorje) i C3 (srednja i juţna Dalmacija) gdje prema našim iskustvima u

većini godina vinograd nije prikladno trajno zatraviti.

U vinogradima gdje je postignuta primjerena plodnost tla međuredni prostor se trajno

zatravljuje (izuzetak gore navedenih slučajeva). A u periodu prelaska na ekološku

proizvodnju i dok se ne postigne zadovoljavajući nivo plodnosti obično se siju smjese

pogodne za zelenu gnojidbu (jednogodišnje vrste trava, leguminoza i krmnog bilja

koje razvijaju bujnu zelenu masu i duboko korijenje).

U ekološkom vinogradarstvu treba birati što bogatije smjese, po mogućnosti vrste

prilagoditi prirodnoj vegetaciji nekog kraja, te u njih obavezno uključiti leguminoze.

Pogodna su dva termina sjetve - rano proljeće i jesen. Jesenska sjetva ozimih vrsta

jedina je mogućnost zatravljivanja u aridnim područjima (zona C2 i C3). Ovdje nam

je uz uobičajene ozime kulture za zelenu gnojidbu na raspolaganju još i vrsta

Trifolium subterraneum (podzemna djetelina), nisko rastuća jednogodišnja

leguminoza podrijetlom iz mediteranskog bazena, koja se u dobrim uvjetima

samoobnavlja. Prikladne vrste za zatravljivanje i sjetvene doze prikazane su u tablici.

Vrsta Sjetvena doza Namjena

Grašak stočni

Pisum sativum 150

Jednogodišnje leguminoze prikladne za

popravak plodnosti tla u vinogradu (zelena

gnojidba)

Lupina bijela slatka

Lupinus albus 180

Grahorice

Vicia sp. 120

Raţ

Secale cereale 180

Ţitarice prikladne za popravak plodnosti tla u

vinogradu (obično se primjenjuju u kombinaciji

sa jednogodišnjim leguminozama)

Pšenica

Triticum aestivum

180

Ječam

Hordeum sativum 180

Krmna repica

Brasica rapa 15

-Pripadnici ostalih porodica prikladni za

prikladne za popravak plodnosti tla u vinogradu

(zelena gnojidba).

Uljana rotkva

Raphanus sativus oleiformis 15

Uljana repica

Brasica napus oleifera 15

6

Facelija

Phacelia sp. 15

Heljda

Fagophirum esculentum 80

Vrsta Sjetvena doza Namjena

Bijlela djetelina

Trifolium repens 12

Leguminoze prikladne za višgodišnje

zatravljivanje vinograda.

Crvena djetelina

Trifolium pratense 10

Smiljkita

Lotus corniculatus 20

Lucerna

Medicago sativa 25

Švedska djetelina

Trifolium hibridum 15

Podzemna djetelina

Trifolium subterraneum 18

Jednogodišnja vrsta sa sposobnošću

samoobnavljanja (sluţi za višegodišnje

zatravljivanje u aridnim uvjetima)

Klupčasta oštrica

Dactylis glomerata 20

Trave prikladne za višegodišnje zatravljivanje

vinograda.

Talijanski ljulj

Lolium multiflorum 45

Engleski ljulj

Lolium perenne 30

Vlasnjača livadna

Poa pratensis 20

Vlasulja nacrvena

Poa pratensis 30

Gnojidba:

U ekološkom vinogradarstvu nije dopušteno koristiti lako topiva sintetična mineralna

gnojiva. Cilj gnojidbe je osigurati harmoničnu ishranu loze pomoću “ţivog tla”

(mikrrorganizama u tlu), koji svojom aktivnošću iz organske tvari oslobađaju

mineralna hranjiva u lozi dostupnim formama. Veliku vaţnost u ishrani igra i

zatravljivanje (zelena gnojidba), koje s gnojidbom čini nerazdvojivu cjelinu. Radi

obogaćivanja tla organskom tvari koriste se i organska gnojiva ţivotinjskog podrijetla,

kao i kompost. Unutar gospodarstva valja teţiti stvaranju zatvorenog proizvodnog

kruga, tako da se svi pogodni organski ostaci ponovo nakon kompostiranja vrate u

vinograd. Pri tome valja voditi računa da količina biljkama dostupnog dušika

7

(unesena zelenom gnojidbom, stajnjakom i dr.) ne prijeđe 150 kg/ha u trogodišnjem

turnusu, a godišnji maksimum je 70 kg/ha.

U slučaju izrazite deficijencije pojedinih hranjiva (P, K, Mg) smiju se koristiti tzv.

kamena brašna, koja sadrţe ove elemente u mineralnom obliku, ali ih je preporučljivo

dodavati u kompost ili stajnjak, pa tek onda unositi u tlo.

Zaštita od bolesti i štetnika:

Zaštita od bolesti i štetnika u ekološkom vinogradu temelji se na

povećanju biološke raznolikosti unutar vinograda. Obzirom na izraziti

monokulturni karakter ove proizvodnje zatravljivanje je jedini način da se u

vinograd unesu i brojne druge biljne vrste koje čine idealno stanište za brojne

insekte i druge životinjske vrste. Svrha povećanja biološke raznolikosti je u

postizanje bolje samoregulacije unutar vinograda što doprinosi smanjenju

intenziteta bolesti i štetnika.

Uz povećanje raznolikosti vrsta sve mjere u vinogradu treba provoditi na način

da se potiče otpornost loze, a uvjeti za razvoj bolesti čine nepovoljnijim. O ovom

valja voditi računa već od vremena podizanja vinograda, izborom prikladnih poloţaja,

uzgojnog oblika i sorata (u eko-vinogradarstvu preporuča se sadnja međuvrsnih

kriţanaca otpornih prema glavnim gljivičnim bolestima), a pri provođenjua gro- i

ampelotehničkih mjera (zatravljivanje, gnojidba, opterećenje, čistoća reza, zahvati

zelenog reza i dr.) u nasadu valja imati na umu njihov utjecaj na intenzitet napada

bolesti i štetnika.

Tek kao zadnja mjera ostaje nam na raspolaganju tretiranje loze preparatima

biološkog, biotehničkog, mineralnog i anorganskog podrijetla ali nije dozvoljeno

korištenje sintetičkih fungicida, insekticida i sl. U tablici su prikazani preparati

korišteni na pokusnim gospodarstvima u cilju zaštite od bolesti.

8

Sredstvo Bolest/Štetnik Miješanje

Sredstva na bazi bakra max 3

kg/ha godišnje

Plamenjača

(Siva plijesan)

- moţe se miješati vodenim staklom,

sumporom, kamenim brašnom,

Propolisom

- ne smije se miješati s Ulmasudom i

Myco-Sinom

Sredstava na bazi sumpora

0,2-0,6 %

Pepelnica

Crveni pauk i grinje

- nema ograničenja za miješanje

Ulmasud* 0,8-1%

Plamenjače

(Pepelnica)

- moţe se miješati sa sumporom,

preparatima na bazi Bacillus

thuringiensis

- ne smije se miješati s bakrom, kamenim

brašnom, vodenim staklom

Myco.Sin ** 0,8-1,5 %

Plamenjače

(Pepelnica)

- moţe se miješati sa sumporom,

preparatima na bazi Bacillus

thuringiensis

- ne smije se miješati s bakrom, kamenim

brašnom, vodenim staklom

Vodeno staklo 0,5 %

Pepelnica

Siva plijesan

Crveni pauk

- moţe se miješati s bakrom, sumporom,

kamenim brašnom, Propolisom

- ne smije se miješati s Ulmasudom,

Myco- Sinom i preparatima na bazi

Bacillus thuringiensis

OIKOMB *** 0,5 %

Pepelnica

Siva plijesan

Crveni pauk

- moţe se miješati s bakrom, sumporom,

kamenim brašnom, Propolisom

- ne smije se miješati s Ulmasudom,

Myco- Sinom i preparatima na bazi

Bacillus thuringiensis

Preparati na bazi Bacillus

thuringiensis (Turicid, Biobit)*2

Groţđani moljac

- moţe se miješati sa šećerom,

Ulmasudom, Myco-Sinom, sumporom,

bakrom

- ne smije se miješati s vodenim staklom * proizvod na bazi minerala gline - Biofa-Agrar, Munsingen

** proizvod na bazi minerala gline + ekstrakt preslice + kvasci + silicijeva kiselina- Biofa-Agrar, Munsingen *** proizvod sačinjen od dvije komponente: vodeno staklo + biljni ekstrakti- Biofa-Agrar, Munsingen

*2 komercijalni nazivi sredstava dostupnih na hrvatskom trţištu

Prerada grožđa i proizvodnja vina

Proizvodnja vina dozvoljena je samo od groţđa iz ekološkog uzgoja. U

procesu prerade nastoji se izbjeći skraćivanje pojedinih faza radi što manjeg utroška

energije i enoloških sredstava. Fizikalne metode uvijek se pretpostavljaju kemijskim,

radi izbjegavanja stvaranja štetnog otpada. Upotreba sumporaste kiseline, iako

neophodna, smanjuje se na najmanju moguću mjeru. U procesu prerade i dozrijevanja

vina nije dozvoljeno koristiti sredstva čije je podrijetlo, djelovanje i otpad dvojbeno sa

stanovišta očuvanja okoliša i zdravlja ljudi. Valja naglasiti da se u ekološkoj

9

proizvodnji, kao i u konvencionalnoj, teţi dobivanju vina povoljnih organoleptičnih

svojstava ali i visoke prehrambene vrijednosti.

Primjenjivost

Kao što je već naprijed izneseno okolinski uvjeti za razvoj ekološkog

vinogradarstva u Hrvatskoj izuzetno su povoljni. Uspješna proizvodnja po načelima

ekološkog vinogradarstva zahtijeva nešto više temeljnog znanja o prirodnim

procesima koji se odvijaju unutar eko sustava tla i vinograda. Zbog toga je od velike

vaţnost da se, osobito u osjetljivom periodu prelaska na eko-proizvodnju, proizvođač

moţe obratiti za savjet savjetodavnoj sluţbi, odnosno da ima adekvatnu literaturu i

mogućnost pohađanja seminara i radionica s ovom tematikom. Ovaj zahtjev barem će

djelomično biti ispunjen nakon završetka projekta. Na hrvatskom trţištu još je uvijek

dosta suţen izbor različitih vrsti i (osobito) sorata prikladnih za zatravljivanje u

specifičnim okolinskim uvjetima pojedinih vinogorja, odnosno poloţaja. Sličan je

problem i sa sredstvima za zaštitu od bolesti i štetnika dopuštenih u ekološkom

uzgoju. Bez obzira na takvu situaciju ova tehnologija proizvodnje već je i sada

primjenjiva, ali bi veći izbor sjemena, te uvrštavanje većeg broja zaštitnih sredstava za

ekološko vinogradarstvo na listu dozvoljenih u RH doprinijelo kvalitetnijoj i

uspješnijoj proizvodnji po načelima eko-vinogradarstva, a time bi se doprinijelo

manjem riziku i većoj profitabilnosti ove proizvodnje.

Ekonomska analiza (profitabilnost)

U slijedećim tablicama prikazani su varijabilni troškovi proizvodnje groţđa

zasebno za ekološku i konvencionalnu varijantu. Podaci su temeljeni na prosječnom

godišnje utrošku rada i materijala u godinama istraţivanja. Razlike u tehnologiji

najznačajnije su u ovom segmentu proizvodnje, dok su troškovi procesa prerade i

njege vina za obje varijante pribliţno isti. Iz prikaza je vidljivo da su ukupni troškovi

proizvodnje pri konvencionalnoj tehnologiji u vinogradu iznosili oko 27,5 tisuća

kuna, što se moţe smatrati uobičajenim troškovima odrţavanja vinograda u našim

proizvodnim uvjetima. Pri ekološkom uzdrţavanju vinograda prosječni troškovi

iznosili su oko 23 tisuće kuna, a iz razgraničenja troškova rada strojeva, ručnog rada i

materijala dade se zaključiti da je ova ušteda ostvarena na račun troškova materijala,

odnosno da su sredstva korištena u ekološkoj zaštiti bila bitno jeftinija u odnosu na

10

uobičajeno korištene pesticide i herbicide. U ostalim stavkama (strojevi, ručni rad),

bez obzira na različitosti u tehnologiji, nisu se u konačnici pokazale bitne razlike.

U poglavlju „ kvantitativni podaci“ mogu se vidjeti podaci o prinosu groţđa i

kakvoći vina za svaku pojedinu godinu i gospodarstvo. Najčešće nisu zabiljeţene

statistički opravdane razlike u prinosu, iako u godinama sa klimatskim prilikama koje

pogoduju razvoju gljivičnih bolesti moţe, zbog šteta, doći do smanjenja prinosa u

ekološkoj varijanti. Kako se u ovom izvješću navode podaci za period

preusmjeravanja na ekološku proizvodnju, za očekivati je da će nakon postizanja

ţeljene biološke ravnoteţe u eko-vinogradu razina šteta od bolesti biti manja. Podaci o

kakvoći mošta i vina pokazuju da između ova dva sustava proizvodnje nisu utvrđene

bitne razlike, odnosno da kakvoća ekoloških vina, procijenjena uobičajenim

parametrima (fizikalno-kemijska analiza, organoleptična ocjena) nimalo ne zaostaje

za kakvoćom vina iz konvencionalnog uzgoja.

Obzirom da je trţište eko-proizvoda u Hrvatskoj tek u začecima teško da bi

ekološka vina za sada mogla ostvariti veću cijenu (što je inače uobičajeno za

proizvode iz ekološkog uzgoja u svijetu), međutim obzirom na kakvoću, sigurno

mogu imati istu razinu cijena kao vina iste kvalitetne kategorije iz konvencionalnog

uzgoja.

Iz svega iznesenog moţemo utvrditi da je u prosjeku ekonomska isplativost

ekološke proizvodnje groţđa i vina bila nešto veća od konvencionalne. Za pretpostavit

je da bi se ova razlika mogla dodatno povećati u korist ekološke proizvodnje nakon

završetka perioda preusmjeravanja, te razvojem trţišta eko-poljoprivrednih proizvoda.

Za konačnu analizu ekonomske isplativosti potrebno je stoga istraţivanja nastaviti u

idućem razdoblju.

11

Konvencionalna varijanta radnih sati

/ha

cijena radnog

sata (kn)

ukupno

(kn)

Rad strojeva

podrivanje s deponiranjem NPK gnojiva 5 70,00 350,00

jesensko oranje 7 70,00 490,00

proljetno oranje 6 70,00 420,00

rasipanje gnojiva (KAN) 4 70,00 280,00

kultiviranje 3x 5 x 3 70,00 1050,00

aplikacija pesticida 7x 4 x 7 50,00 1400,00

aplikacija herbicida 2x 4 x 2 70,00 560,00

unutar redno okopavanje (roto drljača) 10 70,00 700,00

UKUPNO 5 250,00

Ručni rad

rez u zrelo 120 25,00 3000,00

vezanje + popravak armature 50 20,00 1000,00

plijevljenje 80 20,00 1600,00

zatamnje zaperaka 50 20,00 1000,00

vršikanje 30 20,00 600,00

berba 130 25,00 3250,00

aplikacija herbicida 2x 4 x 2 40,00 320,00

UKUPNO 10 770,00

Materijal

mineralno gnojivo NPK 500 kg/ha 2000,00

dušično gnojivo za proljetnu prihranu 250 kg/ha 750,00

Pesticidi (razni) 8000,00

Herbicidi 800,00

UKUPNO 11 555,00

SVEUKUPNO 27 575,00

Ekološka varijanta radnih sati

/ha

cijena radnog

sata (kn)

ukupno

(kn)

Rad strojeva

podrivanje (svaki drugi red) 2,5 70,00 175,00

jesenska obrada (lopatar) 8 70,00 560,00

priprema tla za sjetvu (roto drljača) 5 70,00 350,00

sjetva travno-leguminoznih smjesa 4 70,00 280,00

malčiranje x 3 4 x 3 70,00 840,00

aplikacija sredstava za zaštitu 7x 4 x 7 50,00 1 400,00

rasipavanje organskih gnojiva 5 70,00 350,00

unutar redno okopavanje

(roto drljača) 3x

10 x 3 70,00 2100,00

UKUPNO 6 055,00

Ručni rad

rez u zrelo 120 25,00 3000,00

vezanje + popravak armature 50 20,00 1000,00

plijevljenje 80 20,00 1600,00

zalamnje zaperaka 50 20,00 1000,00

vršikanje 30 20,00 600,00

berba 130 25,00 3250,00

UKUPNO 10 450,00

Materijal

stajnjak 10 000 kg/ha 3 200,00

zaštitna sredstva 3200,00

kameno brašno 300 kg/ha 450,00

UKUPNO 6 850,00

SVEUKUPNO 23 355,00

12

Kvantitativni podaci

Štete od bolesti i štetnika

U tablici su prikazane prosječne vrijednosti postotka listova, odnosno grozdova

zaraţenih plamenjačom u vrijeme prvog pregleda, odnosno u fazi nakon zametanja

bobica. U periodu istraţivanja najveći intenzitet zaraze plamenjačom utvrđen je 1999.

godine. U svim klimatskim zonama intenzitet zaraze bio je veći u Eko-varijanti, a

razlika je bila i statistički opravdana. Najveći intenzitet zaraze utvrđen je u Međimurju

(čak 30% listova i 11,2% grozdova u Eko varijanti). U konvencionalnim varijantama

nije utvrđena značajnija šteta od plamenjače (max. 6,4% grozdova u Slavoniji). U

preostale dvije godine istraţivanja gotovo da i nije bilo zaraze plamenjačom u

vremenu prvog pregleda. Neznatan postotak zaraţenih listova i grozdova utvrđen je

samo u kontinentalnim klimatskim zonama (Slavonija i Međimurje). Iako se u prvom

pregledu obično ne utvrđuje napad pepelnice, jer do tada najčešće nema uvjeta za

razvoj ove bolesti, u 2001. godini već je utvrđen određeni postotak zaraţenih

grozdova na objektu u Slavoniji i Istri. U Slavoniji nije bilo značajnijih razlika između

pokusnih varijanti, dok je u Istri značajno više zaraţenih grozdova bilo u varijanti E,

iako je ukupno gledajući intenzitet zaraze pepelnicom na ovom objektu bio manji.

13

Postotak listova i grozdova zaraženih plamenjačom (u vrijeme nakon cvatnje)

varijanta 1999 2000 2001

Međ

imu

rje

E listovi 30** 0 2

grozdovi 11,2** 0 0

K listovi 15 0 0,3

grozdovi 4,9 0 0 pepelnica

Sla

vo

nij

a E

listovi 15,2** 0 3*

grozdovi 8,3* 0 0,2 12,5

K

listovi 11.1 0 1,5

grozdovi 6,4 0 0 11,5

Istr

a

E listovi 11,7* 0 0

grozdovi 7,5** 0 0 6,3**

K listovi 6,4 0 0

grozdovi 2,4 0 0 3,0

Da

lma

cija

E listovi 7,2* 0 0

grozdovi 3,2* 0 0

K listovi 5,5 0 0

grozdovi 1,5 0 0

U svim godinama istraţivanja pepelnica je pričinjavala određene štete. Najveće štete

od pepelnice utvrđene su 2001. godine, a osobito na objektu u Slavoniji, gdje je

zapravo propao kompletan urod. Velike štete utvrđene su i u Međimurju, nešto manje

u Istri, a u Dalmaciji su štete u ovoj godini bile zanemarive. Razlike između

konvencionalne i ekološke varijante uglavnom nisu bile značajne, a izuzetak tome je

objekt u Istri, gdje je i 2000. i 2001. značajno veći intenzitet pepelnice utvrđen u

varijanti E. Promatrajući razlike između klimatskih zona, moţemo utvrditi da se

problemi sa pepelnicom javljaju svake godine u zoni B i C2, da se u zoni C1

pepelnica u nekim godina javlja vrlo rano, i tada moţe pričiniti velike štete, a u

ostalima ne predstavlja veliki problem. U prosijeku najmanje štete od pepelnice

utvrđene su u zoni C3.

14

Štete izazvane napadom pepelnice i sive plijesni

varijanta 1999 2000 2001 x

Međ

imu

rje E

Oidium 1,98 1,78 2,9 2,22

Siva plijesan 2,31* 1,78 1,90** 1,99

K Oidium 1,65 1,81 2,5 1,98

Siva plijesan 1,96 1,80 1,29 1,68

Sla

vo

nij

a E

Oidium - 1,12 3,9 2,5

Siva plijesan - 1,46 0 0,75

K Oidium - 1,10 3,75 2,43

Siva plijesan - 1,50 0 0,75

Istr

a

E Oidium 1,55 1,74* 1,92** 1,74

Siva plijesan 1,51 1 1,5 1,34

K Oidium 1,32 1,24 1,45 1,33

Siva plijesan 1,55 1 1,24 1,26

Da

lma

cija

E Oidium 1,21 1,12 0.38** 0,9

Siva plijesan 1,31 1 0 0,77

K Oidium 1,11 1,00 0,1 0,74

Siva plijesan 1,22 1 0 0,74

Najpovoljniji uvjeti za razvoj Botrytisa bili su prema dobivenim rezultatima u 1999.

godini na svim lokalitetima. U Međimurju su i u preostale dvije godine utvrđene štete,

a 2001. pričinjena je šteta od oko 25 %. Kao i kod pepelnice rezultati pokazuju da su

u Dalmaciji u prosjeku bile najmanje štete, a u 2000. i 2001. godini uopće nije

utvrđena zaraza Botrytisom. Iako su štete od Botrytisa u pravilu bile veće u ekološkoj

varijanti, razlike su bile statistički opravdane samo u Međimurju i to 1999. i 2000.

godine.

Prinos i kakvoća mošta i vina

Statistički značajna razlika prinosa između dviju tehnologija proizvodnje (u korist

konvencionalne varijante) utvrđena je u Međimurju 1999., te u Istri 1999. i 2000.

godine. Na ostalim lokacijam i ostalim godinama razlike nisu bile značajne. Utvrđene

15

vrijednosti sadrţaja šećera i ukupne kiselosti u moštu, kao i kemijski sastav vina

rezultat su klimatskih prilika u pojedinim godinama istraţivanja i u skladu su sa

genetskim potencijalom sorti u pokusnim nasadima. Nisu utvrđene značajne

razlike između varijanti pokusa glede ovih parametara.

Prinos, sadržaj šećera i ukupna kiselost u moštu

varijanta 1999 2000 2001

Međ

imu

rje E

prinos/trsu (kg) 2,0 3,0 3,6

šećer °Oe 68 96 62

ukupna kiselost g/l 12,9 10,1 10,8

K

prinos/trsu (kg) 2,8** 2,8 3,96

šećer °Oe 64 92 59

ukupna kiselost g/l 12,6 9,3 11,1

Sla

von

ija

E

prinos/trsu (kg) - 1,7 -

šećer °Oe - 93 -

ukupna kiselost g/l - 6,2 -

K

prinos/trsu (kg) - 1,7 -

šećer °Oe - 96 -

ukupna kiselost g/l - 6,1 -

Istr

a

E

prinos/h trsu (kg) 1,98 2,1 0,69

šećer °Oe 65 80 98

ukupna kiselost g/l 7,3 6,3 6,5

K

prinos/trsu (kg) 2,5** 2,3 1,12**

šećer °Oe 63 81 95

ukupna kiselost g/l 7,3 5,5 6,8

Dalm

aci

ja E

prinos/trsu - 2,4 2,2

šećer °Oe - 77 65

ukupna kiselost g/l - 4,2 4,9

K

prinos/trsu - 2,5 2,9

šećer °Oe - 74 70

ukupna kiselost g/l - 5,1 5,9

16

Rezultati fizikalno – kemijske analize vina u periodu istraživanja

Međimurje Istra Slavonija

1999 2000. 1999 2000 2000

E K E K E K E K E K

Specifična težina 20/20oC 0,9977 0,9971 0,9937 0,9927 0,9910 0,9905 0,9913 0,9916 0,9952 0,9902

Alkohol g/l 66,9 68,2 104,3 100,2

94,0 91,9 100,9 100,9

Alkohol vol% 8,47 8,64 13,21 12,69 13,21 12,96 11,91 11,64 12,78 12,78

Ekstrakt ukupni g/l 24,0 22,9 28,1 22,2 21,1 19,0 18,0 18,0 30,7 17,8

Šećer reducirajući g/l 1,0 1,0 6,9 1,6 1,7 1,1 < 1 < 1 11,0 1,6

Ukupne kiseline (vinska)

g/l

9,98 9,00 7,95 7,74 5,85 5,85 4,95 4,65 5,25 5,55

Hlapive kiseline (octena)

g/l

0,28 0,36 0,36 0,36 0,33 0,30 0,31 0,33

Pepeo g/l 1,53 1,43 1,31 1,18 2,27 2,1 1,56 1,95 2,16 1,62

ocjena 15,1 15,9 16,9 17,0

17

Kvalitativni podaci:

Kako je iz kvantitativnih pokazatelja vidljivo, nešto bolji rezultati u pogledu

prinosa i zdravstvenog stanja su zabiljeţeni pri primjeni konvencionalne tehnologije

proizvodnje, osobito u klimatski nepovoljnijim godinama (1999., 2001.). To se

prvenstveno moţe objasniti slabijom efikasnošću zaštitnih sredstava dozvoljenih u

ekološkoj proizvodnji. Ove su razlike naglašenije u kontinentalnim zonama

proizvodnje i donekle u Istri, dok su u Dalmaciji te razlike manje, zbog manjih razlika

u tehnologiji proizvodnje između dviju varijanti (potreban manji broj tretiranja,

mogućnost korištenja zaštitnih sredstava slabije učinkovitosti…).

Dobiveni rezultati nadmašili su naša očekivanja, odnosno uočene razlike su

bile mnogo manje od očekivanih za prijelazni period. Naime, potrebno je vrijeme da

bi se cijeli eko sustav prilagodio na novi sustav proizvodnje, odnosno da bi se

popravila plodnost tla, te uspostavila prirodna ravnoteţa unutar vinograda i time

doprinijelo jačanju nespecifične “otpornosti” loze prema bolestima. Smatra se da je za

to potrebno razdoblje od najmanje 3 do 5 godina i on se kao takav posebno valorizira

(pri certificiranju vina iz eko-uzgoja). Taj period vrlo je osjetljiv i mogu se očekivati

značajnije štete i veće razlike u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Ovakvi

rezultati mogu se dijelom objasniti i sklonošću proizvođača na odabranih obiteljskim

gospodarstvima prema ekološkoj proizvodnji, što znači da su i u dotad primijenjivanoj

tehnologiji donekle vodili računa o ekološkoj prihvatljivosti svojih postupaka.

U prikazu kvantitativnih podataka nedostaju još podaci o analizi vina u 2001.

godini, jer period dozrijevanja vina još nije završen. Također su još u tijeku analize

mikrobiološkog sastav koţice i mikrofaune, za što su uzorci uzeti u berbi. Postavljeni

pokusi sa različitim travama i leguminozama za zatravljivanje, kao i pokus s sortama

otpornijim na gljivične bolesti tek će dati prve rezultate u narednom periodu.

Postignuća ovog projekta ohrabrenje su za nastavak istraţivanja, posebice

stoga jer će tek naredne godine biti potpuno relevantne za konačnu valorizaciju

ekološke proizvodnje, a i zbog završetka gore navedenih istraţivanja. Stoga smo već

uputili ovom tijelu zamolbu za nastavak ovog projekta.

18

Zaključci:

U četiri klimatske zone u republici Hrvatskoj odabrana su četiri obiteljska

gospodarstva na kojima se u protekle tri godine primjenjuje tehnologija proizvodnje

sukladna načelima ekološkog vinogradarstva.

Proizvođači na odabranim gospodarstvima savladali su osnovna znanja i nove

tehnike koje se koriste u ekološkom vinogradarstvu.

Provedena egzaktna usporedba ekološke i konvencionalne proizvodnje

odnosno utvrđeni pokazatelji prinosa, kakvoće mošta i vina, te intenziteta napada i

štete od najvaţnijih gljivičnih bolesti. Rezultati pokazuju da su najveći problemi u

ekološkom vinogradarstvu vezani uz zaštitu od bolesti i štetnika, što je osobito

naglašeno u periodu preusmjeravanja. U klimatski nepovoljnijim godinama veće štete

od bolesti mogu rezultirati nešto manjim prinosima, dok u preostalim godinama nisu

utvrđene značajnije razlike. Kakvoća mošta, odnosno vina, nije se bitno razlikovala

između ovih dviju tehnologija proizvodnje.

Ekonomska isplativost ekološke proizvodnje pokazala se u prosjeku nešto

većom od konvencionalne, ali za konačne zaključke treba pričekati završetak perioda

preusmjeravanja. Hrvatsko trţište za sada ne valorizira posebno ekološki način

proizvodnje, pa se ne moţe dobiti veća cijena za ekološka vina, ali obzirom na

primjerenu kakvoću njihova cijena moţe biti adekvatna vinima iste kvalitetne

kategorije iz konvencionalnog uzgoja.

Obzirom na raznolikost klimatskih i okolinskih uvjeta u Hrvatskoj postoje

realni preduvjeti za ekološko vinogradarstvo, osobito u regiji Primorska Hrvatska, ali i

u regiji Kontinentalna Hrvatska, iako uz nešto više rizika i poteškoća.

Za kvalitetniju i sigurniju ekološku proizvodnju u vinogradarstvu korisno bi bilo

povećati izbor sjemena i zaštitnih sredstava na našem trţištu.

Sredstvima predviđenim projektom Znanstveno nastavni poligon

Agronomskog fakulteta «Jazbina» dodatno je opremljen za ekološku proizvodnju, te

moţe posluţiti kao prikladan poligon za demonstraciju i odrţavanje seminara i

radionica na ovu temu.

Iako je projekt ispunio postavljene ciljeve, za konačnu prosudbu bilo bi ga

potrebno nastaviti zbog slijedećih razloga:

- Još su u tijeku analize mikrobiološke analize pokoţice, te brojnosti i zastupljenosti

insekata u vinogradu kao mjerilo postignute biološke raznolikosti.

19

- Period dozrijevanja vina još je u tijeku, pa tek predstoji provesti analizu i

organoleptičnu ocjenu vina berbe 2001.

- U periodu istraţivanja klimatske prilike značajno su odstupale od prosjeka, pa su i

neki od dobivenih rezultata više posljedica toga nego primijenjene tehnologije.

- Period prelaska na ekološku proizvodnju vrlo je osjetljiv proces koji traje barem tri

do pet godina i tek nakon tog perioda moguće je donijeti konačne zaključke o

prikladnoj tehnologiji za pojedine klimatske zone i ekonomičnosti ove proizvodnje.

- U okviru projekta postavljeni su pokusi zatravljivanja s različitim vrstama trava,

leguminoza i njihovim smjesama. Nabavljene su reznice, te proizvedeni cijepovi

njemačkih sorata otpornih na gljivične bolesti. Ovog proljeća podignut će se pilot

nasad s ciljem njihove valorizacije i eventualnog uvrštavanja na sortnu listu. To bi

bilo od velike vaţnosti za ekološke vinogradare jer je smjernicama preporučeno

korištenje otpornih sorti. Ova istraţivanja nastavit će se i u idućim godinama.

- Dodatno trajanje projekta omogućilo bi i pisanje i izdavanje praktičnog priručnika

za ekološko vinogradarstvo temeljenog na iskustvima projekta.

Nakon završetka svih započetih istraţivanja i analiza odrţat će se planirani

seminar za proizvođače, djelatnike HZPSS-a i zainteresiranu javnost s ciljem

prezentiranja rezultata ovog projekta i njihove praktične primjene.

20

21

22

23