EKOLOKO VOARSTVO

ZORAN BUDAK

Odlike ekolokog voa Ekoloko voe-mogue je ubrati i pojesti svjee sa stabla,nude cijelu akumuliranu zalihu vitamina i minerala,eera i vonih kiselina. Voe iz ekolokog uzgoja raste pod uravnoteenim hranidbenim i ivotnim uvjetima. Neprskano ili ekoloko voe:nije potrebno guliti,a vrsti sastoci kore i jezgre daju vane balastne tvari koje potiu crijeva na normalan rad.

SADNJA Kod sadnje treba obratiti pozornost na odabir sorti tj. treba saditi sorte koje odgovaraju klimi vonjaka. esto su lokalne,manje poznate sorte bolje od poznatih-razvikanih. Stare sorte ponovno se sade,razmnoavaju a i esto imaju izraziti okus i robustan rast.

Prvi korak kod sadnje-sijanje mjeavine biljaka kao zelenu gnojidbu koja e tlo duboko prerahliti i obogatiti hranivima. Drugi korak-kopanje jama dubokih 40-60cm te irokih toliko da se korijenje moe dobro rairiti.Doda se puno zrele kompostne zemlje,te se pomijea iskopana zemlja s kompostom i malo drvenog pepela,a moe se dodati i kameno brano i dijatomejska zemlja.

Najbolje vrijeme za sadnju-kasna jesen Podruja sa otrijom klimom-sadnja u listopadu Podruja sa blaom klimom-sadnja u studenom Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje,ako se ukopa stablo e na tom mjesti stvoriti korijenje i nadrasti podlogu. Na kraju,zemlja oko stabla se prekrije liem,travom ili koenom zelenom gnojidbom.

OPA PRAVILA REZIDBE Pravilo prvo: Kronji je potreban zrak i svijetlo U pravilu uklanjaju se sve grane koje rastu prema unutra. Od grana koje se kriaju ili dodiruju,ree se jedna Moraju se ukloniti i sve vodopije ili mlazevi. iljasti oblici sadre lisne pupove,okruglasti pupovi su cvjetni i rodni Jaki rez potie rast drveta,a oprezan rez zametanje plodova. Najbolje vrijeme za prvi rez mladog i za glavni rez starijeg drvea je rano proljee.

GNOJIDBA I NJEGA Svjee zasaena mala stabla ne smiju se suvie poticati na rast. Tijekom prve godine moe se gnojiti kompostom,kamenim branom i slojem mala. Odrasle voke gnoje se svake 2 godine kako bi ostala sauvana njihova rodnost. Ne smije se gnojiti svjeim ili neprovrelim tekuim gnojem koji potie osjetlivost na bolesti i divlji rast.Najpreporuljiviji je stajski gnoj,ali moe se i pomijeati kompost sa gnojivom od peradi,suenim goveim gnojem ili mjeavinom mljevenog rogovlja,suene krvi i kotanog brana koji daje mikroelemente, drveni pepeo daje kalij.

Kompost pomijean s gnojem posipa se oko debla.Zbog pitkog korijenja ispod drvea se ne smije okopavati ili grubo kopati, jer korijenje hrani drvo. Malirani pojas oko debla titi plitku mreu korijenja.on se brine o ishrani i humusu, te odrava zemlju rahlom i vlanom. Tekui gnoj-moe se dodavati tako da se oko debla izbue rupe,a moe se i polijevati po velikom pojasu oko debla. Kao tekue gnojivo upotrebljava biljna smjesa od koprive i gaveza koje gnoje drvee a ine ga zdravim, a mogu se dodati i listovi bazge. Tekui gnoj upotrebljava se u proljee i nakon berbe. Umjesto sloja mala moe se pojas oko debla zasijati i biljkama za zelenu gnojidbu ili drugim ivim pokrivaem tla. Prikladni su: trgovake mjeavine, kokotac, pinat,goruica,dragoljub ili samoniklo bilje kao to je dobriica

NJEGA DEBLA Vana mjera njege je premaz debla koji se izvodi smjesom ilovae ili trgovakim preparatom koji tite deblo od pukotina nastalih smrzavanjem,izljeuju rane,potiu rast kambija te izglauju koru. Djeluju preventivno i protiv tetnika i gljivinih oboljenja jer zatvaraju mogue otvore u kojima se oni skrivaju a i odbijaju zeeve,kunie i ptice od glodanja i izgrizanja pupova. Smjesa od ilovae priprema se iz sljedeih sastojaka:ilovaa ili glineno brano pomijea se sa ajem od prslice u gustu smjesu a moe se dodti i svjei kravlji gnoj,aka dijatomejske zemlje ili aj od vratia..

ZATITA OD BOLESTI I TETNIKA Uravnoteena ishrana i pravilno orezivanje jaa zdravlje i otpornost drvea. Premaz debla smanjuje tete,kao i neke biljke posaene ispod voke kao npr. Dragoljub brani od krvnih i lisnih ui. Smjese za prskanje,tekui gnoj i prirodna sredstva za posipavanje pravovremeno spreavaju bolesti,tekui gnoj od listova bazge odbija mieve.posipavanje kamenim branom djeluje protiv lisnih ui,juha od pelina pomae rotiv jabunog savijaa i ui,juha od paprati djeluje protiv titastih i krvavih ui,aj od vratia djeluje protiv grinja i pepelnice. Kod pepelnice pomae i kad se odreu vrni izbojci.Juha od preslice koristi se protiv gljivinih oboljenja.

Protiv organizama ivotinjskog podrijetla u elolokom voarstvu smije se upotrebljavati: - natrijevo vodeno staklo,- kalijev sapun, - pirit, - biljna i parafinska ulja,

- Bacillus thuringiensis,- prirodni piretrum (cvjetni ekstrakti), - kvazija, - rotenon (korijenovi ekstrakti) - plin CO2.

BUDUNOST EKOLOKOG VOARSTVA EKOLOKO VOE uz povre i groe ima najveu perspektivu u sveukupnoj ekolokoj poljoprivredi. Ekoloka svijest ljudi upravo je najvea kod voa jer se ono u najveoj veini sluajeva unosi izravno bez prerade u organizam. U KORI JE NAJVIE VITAMINA I MINERALA! Dokazano je da jabuka i jabuni ocat pomau kod mravljenja!

Voe od davnina ima tradicijsku i sentimentalnu vrijednost Obiaj je da se roenje djeteta obiljei sadnjom jedne voke i prati se njihov uzajamni razvoj Velika je vrijednost kada se sa vlastite voke ubere jabuka,pojede na licu mjesta a to je mogue jedino ekolokim uzgojem tj. Neprskanjem kemijskim sredstvima!

PROBLEMI KOD EKOLOKOG VOARSTVA Ekoloka proizvodnja voa u Hrvatskoj je u zaecima! Zbog nezagaene prirode Hrvatska je zemlja bogata resursima za ekoloku poljoprivredu Velika poetna ulaganja kod sadnje nasada i ulaganja u sisteme navodnjavanja i zatite od mraza te mree od tue smanjuju interes za bavljenjem voarstvom! Problem kod ekolokog voarstva je i upotreba mehanizacije kod prskanja,jer razni pripravci od svakojakog lia zaepljuju sapnice kod prskaljki

Veliki problemi nastaju i kod stjecanja licence ekolokog poljoprivrednika,zbog hrpe administracije i papirologije! Izlazak komisije za utvrivanje stanja ekolokog imanja takoer nije jeftinsamo 10.000kn!

PROIZVODI I PRERAEVINE OD EKOLOKOG VOA Najee vrste voa iz ekolokog uzgoja su:JABUKA-vrlo bogata vitaminom C,pomae kod probavnih smetnjii mravljenja!Najbogatije vitaminom C su sorte:BERLEPOVA,ONTARIO I ZLATNA PRAMENKA! KRUKE-sorte TREVUKA,VILJAMOVKA,AVRANKA! TRENJA,VINJA,BRESKVA,MARELICA,LJIV A I LUPINASTO VOE-ORASI I LJENJACI koji sadre velike koliina masti i bjelanevina! KUPINE I KUPINOVO VINO JAGODE

ZAKLJUAK Od svih grana poljoprivrede VOARSTVO uz povrarstvo ima najvee izglede velikog probijanja na trite kao ekolokih proizvoda! Nikada niste uli da je netko traio kruh od neprskane penice,ali ocat od ekoloke jabuke naravno DA !!!