ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

projekt „Inovativna škola za zelenu budućnost”

Dinko Pešić

Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek

• U MANJE OD 9 MJESECI ČOVJEČANSTVO JE ISKORISTILO PRIRODNE KAPACITETE PLANETA ZA CIJELU GODINU

• ČOVJEČANSTVO UŠLO U DUG SREDINOM 1970-ih

• 2000. GODINE “DAN EKOLOŠKOG DUGA” BIO JE POČETKOM LISTOPADA

• OD 1880. POVEĆANA GLOBALNA TEMPERATURA ZA 0,8⁰C

• 2/3 TOG ZAGRIJAVANJA DOGODILE SU SE OD 1975.

• STOPA GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA JE IZMEĐU 0,15 i 0,20⁰C SVAKIH 10 GODINA

1880. 2015.

KYOTO PROTOKOL

• STUPIO NA SNAGU 2005.

• HRVATSKA GA PRIHVATILA 2007.

• 5% SMANJIVANJE ISPUŠTANJA 6 STAKLENIČKIH PLINOVA (UGLJIČNI DIOKSID, METAN, DUŠIKOV OKSID, FLUORIRANI UGLJIKOVODIK, PERFLUORIRANI UGLJIKOVODIK I HEKSAFLUORID)

• DO 2012.

COP 21 – KLIMATSKA KONFERENCIJA U PARIZU

• ZAUSTAVLJANJE ZAGRIJAVANJA NA 1,5⁰C U ODNOSU NA PREDINDUSTRIJSKO DOBA

• ZA TO JE POTREBNO SMANJENJE EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA U RAZVIJENIM DRŽAVAMA ZA 80-95% U ODNOSU NA 1990. GODINU

• 100% OBNOVLJIVA PROIZVODNJA ENERGIJE DO 2050.

• OBAVEZU PREUZELO 195 DRŽAVA SUDIONICA

• OBAVEZA STUPA NA SNAGU 2020.

Štednja vs. Energetska efikasnost

Štednja:

uvijek podrazumijeva određena odricanja koja

utječu na uvjete rada i života.

Energetska efikasnost:

uporaba manje količine energije za obavljanje

istog posla / funkcije ili zadržavanje istovjetnih

uvjeta života

Energetska efikasnost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane.

Učinkovita uporaba energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i kućanstvima.

Nije isključivo stvar tehnoloških rješenja, već je prvenstveno stvar svijesti ljudi i njihovoj volji za promjenom ustaljenih navika prema energetski održivim rješenjima.

Potrošnja energije u RH po sektorima

Potrošnja energije u kućanstvima

• Zgrade su tijekom svog životnog vijeka odgovorne za 40 % potrošnje energije u svijetu, 17 % pitke vode i 40 % emisije stakleničkih plinova

• 80 % potrošnje energije u zgradarstvu je za grijanje/hlađenje i pripremu tople vode

• 85 % objekata ne zadovoljava sadašnje propise o toplinskoj zaštiti

• GUBICI VODE U JAVNOM VODOVODUIZMEĐU 40 i 65%

• ZASTARJELA INFRASTRUKTURA, SLABO ODRŽAVANJE

PRIORITETNE MJERE ZA TRANZICIJU PREMA NISKOUGLJIČNOM RAZVOJU

Što možete vi učiniti?

U svakodnevnom životu susrećemo se s različitim aspektima potrošnje energije kroz različite sektore. Kućanstvo u kojem živimo, razred i škola u kojoj boravimo, radno mjesto, promet u kojem smo sudionici, roba koju kupujemo te otpad koji pravimo i zbrinjavamo neke su od svakodnevnih situacija u kojima možemo primjeniti mjere energetske efikasnosti.

Mjere energetske efikasnostiAktivne:

• Možemo ih provesti odmah, nisu zahtjevne, nisu skupe, najbitnija je SVIJEST

Pasivne:

• Mjere pri gradnji, dugoročne mjere koje traže veće investicije ali se više i isplate

Zgradarstvo / kućanstvo

• Ugasiti grijanje ili hlađenje noću i kada nema nikoga kod kuće

• Noću spustiti rolete i navući zavjese

• Ne zaklanjati i pokrivati grijaća tijela zavjesama, ručnicima i sl.

• Vremenski prilagoditi grijanje i pripremu

tople vode

• Koristiti prirodno osvijetljenje u

što većoj mjeri

Zgradarstvo / kućanstvo

• U sezoni grijanja sniziti sobnu temperaturu za 1˚C (svaki stupanj manje štedi oko 5-6 % energije)

• U sezoni hlađenja podesiti hlađenje na min. 26˚C. Razlika između vanjske i unutarnje temperature zbog zdravstvenih razloga ne bi trebala biti viša od 7˚C.

• Perilice rublja i posuđa uključivati samo kad su pune, najbolje noću

• Pri pranju ruku, zubi ili kose nemojte neprestano puštati vodu. Na ovaj način se može uštediti i do 15 litara vode po osobi dnevno

Zgradarstvo / kućanstvo

• Neki punjači za mobitele, kamere i sl. troše energiju i kad su uređaju napunjeni te odvojeni od punjača. Dokaz za to je činjenica da su punjači uključeni u utičnicu topli

• Gasite računalo kad ga ne koristite. Ukoliko ipak morate ostaviti računalo upaljeno, ugasite monitor jer on troši više od pola energije cijelog sustava.

Zgradarstvo / kućanstvo

• Izbjegavajte rad električnih uređaja u “stand by” načinu rada kad god je to moguće. “Stand by” način rada troši i do 6% električne energije u kućanstvu

• Redovito čistite rasvjetna tijela jer njihova zaprljanost umanjujue njihov učinak i do 50%

• Kod žarulja sa žarnom niti u svjetlost se pretvara tek 5% uložene energije, dok se ostatak pretvara u toplinu. Kod LED rasvjete ta je situacija obrnuta

• Prijedlozi?

Zgradarstvo / kućanstvo

• Laptopi troše do 90 % manje energije od PC-a

• LED / LCD monitori također troše do 90 % manje energije od standardnih

Promet / transport

• Izbjegavajte vožnju automobilom na kratke udaljenosti

• Koristite javni prijevoz! Jedan autobus pun putnika uklonit će 40 vozila s ceste i zadržati 50 tona CO2

• Nastojte u što većoj mjeri koristiti bicikl ili pješačiti

• Prijedlozi?

Promet / transport

Promet / transport

Gospodarenje otpadom

• Uvedite selektiranje otpada

• Otpadne gume predajte ovlaštenom sakupljaču jer se njihovom reciklažom mogu dobiti novi proizvodi, a mogu se koristiti i kao energent u industriji

• Otpadna jestiva ili maziva ulja možete predati sakupljačima kako bi se iskoristile kao sirovina u proizvodnji biodizela

Gospodarenje otpadom

• Koristite platnene ili biorazgradive vrećice

• Kupujte veća pakiranja! Za proizvodnju jedne boce od 1,5 litre potroši se manje energije nego za 3 boce od 0,5 litre. Također, proizvodi se manje otpada.

• Koristite manje papira! Ispis pisačem, fotokopiranje i faksiranje troše energiju. Češće koristite elektronsku poštu te reciklirani papir.

Gospodarenje otpadom

• Kupujte proizvode od recikliranog materijala. Njihova izrada zahtjeva manje količine energije (za neke proizvode čak i 95% manje)

• Svaki kg recikliranog papira znači 4 kg manje stakleničkih plinova u atmosferi. Jedna tona prikupljenog papira spašava 20 stabala.

Gospodarenje otpadom

• U Osijeku je količina odvojenog otpada uvelike porasla postavljanjem reciklažnog dvorišta na Jugu 2 te 5 reciklažnih boxeva u osječkim naseljima

• Količina odvojenog otpada u 2011. iznosila je oko 600 tona, dok je u 2012. bila 1.975 tona

EU Strategija 2020

Europska komisija predlaže pet ciljeva za 2020. godinu koji će usmjeriti proces i biti pretvoreni u nacionalne ciljeve:

1. Zapošljavanje

2. Istraživanje i inovacije

3. Klimatske promjene i energetika

4. Obrazovanje

5. Borba protiv siromaštva

EU Strategija 2020 – Ciljevi iz područja klimatskih promjena i energetike

• Smanjiti emisiju stakleničkih plinova za barem 20% u odnosu na razine iz 1990. odnosno za 30% ukoliko to uvjeti dozvoljavaju

• povećati udio obnovljivih izvora energije na 20%

• povećati energetsku efikasnost za 20%

EU Strategija 2020 – Ciljevi iz područja klimatskih promjena i energetike• Hrvatska trenutno ima udio obnovljivih izvora u primarnoj energiji oko

12 %

• Svijest o nužnosti promjene u načinu razmišljanja je sve veća

Obnovljivi izvori energije

• Solarna energija

• Energija vjetra

• Hidro energija (male hidroelektrane)

• Energija biomase

• Geotermalna energija

• Energija mora

Solarna energija

Prednosti:

• Jednom kada kupite potrebnu opremu dobivate “besplatnu” električnu energiju ili toplinu od sunca

• Solarni kolektori i paneli ne ispuštaju štetne plinove, njihov rad je siguran i tih

• Energija se proizvodi na mjestu gdje se troši, nisu potrebne dugačke žice i kablovi

• Sunca neće nestati u skoroj budućnosti

• Nitko ne može monopolizirati Sunce

Solarna energija

Nedostaci:

• Po noći nema sunca

• Potrebna oprema još uvijek vrlo skupa

Energija vjetraPrednosti:

• Vjetra neće nestati

• Vjetroelektrane ne ispuštaju onečišćujuće plinove u okoliš

Energija vjetra

Nedostaci:

• Neki smatraju da vjetroelektrane nagrđuju okoliš

Energija vjetra

Nedostaci:

• Ovise o jačini vjetra

• Ukoliko su nepravilno

postavljene (na migracijskim rutama)

postaju razlog stradavanja ptica.

Hidroenergija

Prednosti:

• Hidroelektrane ne ispuštaju onečiščujuće plinove u okoliš

• Pouzdanije od solarnih ili vjetroelektrana jer imaju spremnike vode i mogu se pustiti u pogon po potrebi

Hidroenergija

Nedostaci:

• Izgradnja hidroelektrane je vrlo skupa

• Izgradnja velike hidroelektrane u nizinskim tokovima rijeka vrlo je problematična. Poplavljuju se velike površine kako bi se stvorile akumulacije. Na taj način se bitno mijenja okoliš te ugrožava biološka raznolikost, staništa brojnih bijlnih i životinjskih vrsta

Hidroenergija

• Hrvatska više od 52% energije crpi iz hidroelektrana

• Preostali neiskorišteni energetski potencijal na našim rijekama je vrlo mali, a nemoguće ga je ostvariti bez velikog utjecaja na okoliš i prirodu

• Sve je više dokaza kako hidroelektrane ozbiljno i nepovratno narušavaju ekosustav rijeke i mikroklimu

• Ponekad se zbog akumulacijskih jezera moraju iseliti čitava naselja, a pritom se trajno potapaju kulturni spomenici, arheološka nalazišta, poljoprivredno vrijedna zemljišta te staništa životinja i biljaka

Hidroenergija

Hidroenergija

• Izgradnja brana najintenzivnija je bila u razdoblju od 1950. – 1990. zbog naglog porasta broja stanovništva i ekonomskog razvoja

• Danas je u svijetu izgrađeno oko 47 000 velikih brana (brana više od 5 metara) te proizvode 19% električne energije

• Brane se promoviraju kao važni i održivi izvori vode i struje, te kao dugoročne strateške investicije s višestrukim koristima poput regionalnog razvoja, otvaranje radnih mjesta, jačanje industrije, financijska dobit i sl.

Hidroenergija

• U zadnjih 50 godina postali su vidljivi utjecaji brana na društvo i okoliš

• Brane su rascjepkale i nepovratno promijenile većinu rijeka svijeta, a smatra se da je globalno oko 80 milijuna ljudi preseljeno zbog gradnje akumulacija

Hidroenergija

Planiran Višenamjenski hidrotehnički sustav Osijek

Hidroenergija

Namjene VHS Osijek:

• Navodnjavanje

• Proizvodnja električne energije

• Zaštita od poplava

Projekt datira iz 1980-ih

Hidroenergija

Prirodan tok rijeke Drave uzvodno od Osijeka

Izgled rijeke s akumulacijskim jezerom

Hidroenergija

• Akumulacije kao velike vodene mase utječu na lokalnu klimu područja snižavajući temperaturu zraka čak za 2-3 stupnja

• Veća prosječna vlažnost zraka te veći broj vlažnih dana.

• Češće su i magle što negativno utječe na voćnjake i druge osjetljive poljoprivredne kulture

• Povećana opasnost življenja nizvodno zbog mogućih havarija, tj. puknuća brane i istjecanja ogromnih količina vode iz akumulacije

Energija biomase

Prednosti:

• Dio otpada može se koristiti kao biomasa. To značajno smanjuje količine otpada na odlagalištima

• Ne ovisi o vremenskim prilikama, može se koristiti u svakom trenutku

Energija biomase

Energija biomase

Nedostaci:

• Biomasa i otpad sagorijevanjem ispuštaju određenu količinu štetnih tvari u zrak. Ipak, ta je količina znatno manja nego kod sagorijevanja fosilnih goriva

• Uzgoj kultura potrebnih za pogonsko gorivo potiskuje klasične poljoprivredne kulture, dolazi do manjka hrane

• Ubrzana i opsežna sječa šuma zbog drvne mase

Energija mora

Prednosti:

• Plima i oseka su pouzdanije od valova, ali i od vjetra i sunca

• Elektrane na valove te podmorske turbine ne narušavaju okoliš niti morski život jer se okreću vrlo sporo

Energija mora

Nedostaci:

• Malo povoljnih mjesta za iskorištavanje energije mora, pogotovo na Jadranu. Nema velikih razlika između plime i oseke te nema velikih valova

Geotermalna energija

Prednosti:

• Zemljina unutrašnjost ima konstantnu visoku temperaturu

• Ispušta se vrlo malo štetnih tvari u okoliš

• Geotermalne elektrane su tihe, a velik dio opreme je smješten ispod zemlje

Geotermalna energija

Nedostaci:

• Malo mjesta pogodnih za izgradnju geotermalnih elektrana

Primjeri dobre prakse

Primjeri dobre prakse

Primjeri dobre prakse

Primjeri dobre prakse

Primjeri dobre prakse

Energetska edukacijska agencija

HVALA NA PAŽNJI