er 116 2014 0924

Europski parlament počet će saslušanje kandidata za povjerenike buduće Junc-

kerove komisije. Saslušanje, ili “stavljanje kandidata na gril”, zadatak je koji EP shvaća vrlo ozbiljno jer samo jednom u pet godina ima ovakvu moć u rukama. Prije presluša-vanja europarlamentarci rade u strankama i prikupljaju podatke o eventualnim kon-troverzama i integritetu svakog povjereni-ka, a odgovarajući odbori, a ponekad i više njih zajednički, pripremaju stručna pitanja. Vođe političkih obitelji u Parlamentu una-prijed su dogovorili format i program saslu-šavanja. Od povjerenika se također očekuje da posve vlada engleskim ili francuskim. Ove godine “gril” će se odvijati od 29. rujna do 7. listopada.

Parlamentarni odbori već su poslali pisana pitanja kandidatima, na koje će oni pismeno odgovarati do 26. rujna. Odogovore pomažu pisati kabineti budućih povjerenika, sastav-ljeni od stručnjaka, a na taj način kandidat dobiva i uvid u sadržaj onoga što zanima euro-parlamentarce. Svi su kandidati proveli ljeto nastojeći savladati materiju iz svojih reso-ra. Ispituju ih europarlamentarci od kojih mnogi godinama sjede u istom odboru i

resi ih izvanredna stručnost. Profesional-nim političarima, jer to su uglavnom kan-didati za povjerenike, nije lagano svladati u kratko vrijeme golemu stručnu materiju i ostaviti dojam kompetencije.

Prvi će biti saslušani Maltežanin Karme-nu Vela, kojemu bi EP trebao odobriti resor ribarstva, Šveđanka Cecilia Malstrom koja će voditi izvanredno značajan resor trgovi-ne, Nijemac Guenther Oettinger, koji će biti zadužen za promociju digitalne agende, te

Neven Mimica. Očekuje se da će ova prva garnitura proći glatko. Istodobno, pravne službe EP-a provjeravat će izjave o financij-skim poslovima i eventualnom sukobu inte-resa budućih povjerenika.

Jedini koji će se ispitivati u drugačijem forma-tu, pred konferencijom predsjednika političkih obitelji, jest Frans Timmermans, budući prvi potpredsjednik Europske komisije.

U dugogodišnjoj povijesti EU-a potvrda EP-a bila je samo formalna, ali 1999. godi-ne, nakon što je srušio Jacquesa Santera i njegovu Komisiju zbog korupcije, Parlament je postajao sve svjesniji svoje moći, koju je dodatno potvrdio Lisabonski ugovor. Uvri-ježilo se da na jednom kandidatu Europski parlament pokaže svoje nezadovoljstvo i

pošalje ga kući. Prije deset godina bio je to talijanski kandidat koji je pao na pitanju slo-bode žena u pitanju abortusa i pitanju prava istospolnih parova, a prije pet godina bugar-ska kandidatkinja koja nije pokazala dovolj-no znanje o svom resoru.

Ove godine u opasnosti da se vrati kući je španjolski kandidat za povjerenika za energi-ju i klimatske akcije Miguel Arias Canete, zbog sukoba interesa. To znači da španjolska vlada sigurno već traži narednog kandidata. Drugi

koji bi mogao biti zamijenjen u tom proce-su je mađarski političar hrvatskog podrije-tla Tibor Navracsics. Oba će biti ispitivana 1. listopada. Istoga dana bit će ispitivana i Rumunjka Corina Creţu koja će nositi portfelj regionalne politike, zatim Britanac Jonathan Hill, kojeg čeka vrlo težak susret s europarlamentarcima zbog specijalnog polo-žaja Britanije. Zanimljivo će biti i saslušanje Austrijanca Johannesa Hahna koji će imati portfelj proširenja zbog pitanja o europskoj budućnosti Turske, sad kad je Ankara nago-vijestila da se vraća u proces.

Osim dvojice navedenih, svi ostali kan-didati, među kojima i visoka povjerenica za vanjske poslove i sigurnost Federica Moghe-rini, vjerojatno će proći “gril”.

U opasnosti da ne dobiju suglasnost Parlamenta su Španjolac Canete i Mađar Navracsics

Komisija traži smanjivanje emisije CO2 do 2030. godine za 40 posto

‘Najveći problem Hrvatske je nedostatak rizičnog kapitala’

J. M. Barosso otkrio je u New Yorku ambiciozne planove EU-a za zaustavljanje klimatskih promjena str. 3

Donosimo cjelovito izvješće Europske unije o konkurentnosti Hrvatske str. 5

24. rujna 2014. Broj 116 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

EUROPSKI PARLAMENT U PONEDJELJAK 29. RUJNA POČINJE SASLUŠAVATI KANDIDATE ZA POVJERENIKE

Kandidate za povjerenike ispituju europarlamentarci od kojih mnogi godinama sjede u istom odboru i resi ih velika stručnost

POSEBNI

D O D A T A K

24. rujna 2014. Broj 116 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Europski parlament počinje s velikim ispitivanjem kompetencije i podobnosti kandidata za povjerenike Junckerove komisije

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


S vijet je ovih dana neugodno iznenadila vi-jest kako je Kina 2013. prvi put u povijesti

pretekla Europsku uniju po ispuštanju sta-kleničkih plinova po glavi stanovnika. Osim toga, Kina je odgovorna za čak 60 posto uku-pnog svjetskog povećanja emisije, zbog čega se i dugoročni cilj ograničavanja zatopljenja atmosfere na dva stupnja Celzija sada čini ne-mogućom misijom. Tim su zanimljiviji poda-ci koje je na Klimatskom samitu Ujedinjenih

naroda u utorak 23. rujna u svom govoru iznio predsjednik Europske komisije na odlasku J. M. Barroso.

Za Barrosa, „klimatske su promjene jedna od najvećih prijetnji našega vremena, one predstav-ljaju problem naše generacije koji svi moramo rješavati. One razaraju zajednice i ekonomije, otežavaju razvoj i uništavaju naše zajedničke vri-jednosti“, rekao je Barroso u New Yorku. „U isto vrijeme klimatske promjene predstavljaju pri-liku za preoblikovanje ekonomija tako da one postanu čistije, životnije, ‘zelenije’ i učinkovi-tije.“ A Europska unija je, prema Barrosovim riječima, uložila najviše napora da se klimat-ske promjene zaustave.

EU je 2005. uspostavio prvo i najveće trži-šte ugljikovim dioksidom na svijetu, a 2008. zadao si je ambiciozne ciljeve smanjivanja do-

maće emisije, korištenja obnovljivih izvora i štednje energije do 2020. „Ta se ambicija ispla-tila“, rekao je J. M. Barroso, i otkrio: od 1990. godine do danas emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji smanjena je 19 posto, a bru-to domaći proizvod EU-a povećao se 45 posto. „Dokazali smo da očuvanje atmosfere i snažna ekonomija mogu, i moraju, ići ruku pod ruku. No tu se naša ambicija ne zaustavlja...“

Europska komisija je predložila novi cilj, da se do 2030. godine, u odnosu na 1990., domaća emi-sija smanji 40 posto, da udjel obnovljivih izvora bude povećan na najmanje 27 posto, a potrošnja energije da se smanji 30 posto. „Vjerujem da će europski lideri potvrditi te ciljeve na samitu u listopadu“, rekao je Barroso u Ujedinjenim narodima, „a oni će biti tek kontrolna točka u našim širim nastojanjima da do 2050. godine smanjimo emisiju 80 do 95 posto. „To znači da smo na pola puta u procesu da posve ‘de-karboniziramo’ europsku ekonomiju.“

Prema Barrosu, zaustavljanje klimatskih promjena postaje jedna od najvažnijih sastav-nica europske politike pa će Europska unija na razne klimatske akcije potrošiti čak jednu pe-tinu svojega ukupnog proračuna za razdoblje 2014.-2020.!

I neovisne agencije potvrdile su uoči samita u New Yorku da je Europa 2013. godine bila jedina velika regija u svijetu koja se može po-hvaliti smanjivanjem emisije: lani je u atmos-feru poslala 11 posto zagađenja manje nego godnu dana ranije. Ali, to je bio i uzrok uspo-ravanja rasta njezine ekonomije.

Europska komisija objavila je u četvrtak 18. rujna popis prvih 155 malih i srednjih po-duzeća, iz 21 zemlje članice, kojima je dodijelila potporu od 50.000 eura i tri besplatna

dana poslovnog savjetovanja za izradu studija izvodljivosti njihovih inovativnih projekata. Pokažu li se njihovi projekti perspektivnima, te se tvrtke mogu natjecati za daljnju potporu u visini do 2,5 milijuna eura. Među prvih 155 nema niti jedne tvrtke iz Hrvatske.

Na prvi poziv za potpore malim i srednjim poduzećima iz programa Horizont 2020 za komerci-jalizaciju njihovih inovativnih projekata stigle su 2662 prijave. Neovisni ocjenjivači ustanovili su da 317 zadovoljava propozicije, a oko polovice ih je odabrano za financiranje jer postoji velika vjerojatnost da se mogu prevesti u fazu demonstracije, testiranja, pilot proizvodnje, omasovljenja ili minijaturizacije.

U 2014. potporu Europske komisije će primiti oko 645 projekata, a dogodine će njihov broj porasti na 670. Poziv za podnošenje prijava stalno je otvoren, a sljedeće ocjenjivanje bit će 24. rujna i 17. prosinca ove godine.

Potvrda Junkcerovih kandidata na saslušanji-ma u Europskom parlamentu prva je tema u

Bruxellesu (str. 1). U cjelini, Europski parlament zadovoljan je načinom na koji je Jean Claude Junc-ker strukturirao novu Europsku komisiju. Isto tako, ugledni europarlamentarci daju na znanje da će se u ispitivanju kandidata fokusirati, s jedne strane, na stvarni sadržaj portfelja koliko god je mogu-će, a s druge na predanost demokraciji, vladavini prava i - budućnosti Europe. Skoro svaki Junckerov kandidat bio je istaknuti politički lider u svojoj ze-mlji pa će biti zanimljivo vidjeti kako stvarna po-litička elita Europe razmišlja o budućnosti Unije.

Posebno zanimljiva je vijest da je Europ-ska komisija pozvala članice da do 25. veljače predlože projekte za poboljšanje prometne infrastrukture, budući da je novac za transport u Europi povećan tri puta, ali je sav namijenjen izgradnji devet strateških koridora. Svaki koridor mora sadržavati tri vrste prijevoza i prolaziti kroz najmanje tri države, tj. imati dvije dionice preko državnih granica (str. 4).

Donosimo i specijalni prilog, Izvještaj Europske unije o konkurentnosti Hrvatske. Problematičan je nedostatak alternativnih izvora financiranja, tj. ne postoje drugi oblici financiranja osim bankovnih. Loša poslovna klima i javna uprava dodatno po-goršavaju stanje. U Izvještaju se konstatira da se samo jedan posto SME-a u zemlji koristio financi-ranjem vlasničkim kapitalom, po čemu smo pred-zadnji u Europi. U hrvatskom izvozu prevladavaju i dalje proizvodi niske i srednje dodane vrijednosti, na visokotehnološki izvoz otpada samo 7,4 uku-pnog izvoza, dok je prosjek Europe dvostruko veći.

Konačno donosimo i bogatu agendu događanja u Bruxellesu.

Natječaj za potpore malim i srednjim poduzećima stalno je otvoren

Saslušanja povjerenika pokazat će budućnost Europe

Komisija je predložila smanjivanje emisije CO2 do 2030. za 40%

J. C. Juncker: Parlament je općenito zadovoljan kako je strukturirao svoju

Komisiju

‘EU će na klimu trošiti 20% proračuna’J. M. BARROSO NA KLIMATSKOM SAMITU U NEW YORKU:

EK DALA PRVE SUBVENCIJE ZA REALIZACIJU INOVATIVNIH PROJEKATA

UVODNIK

© E

U


TEN-T CORE NETWORK CORRIDORS

TRANS-EUROPEAN TRANSPORT NETWORK

BASED ON THE OUTCOME OF THE INFORMAL TRILOGUE OF 27th JUNE 2013

U četvrtak 11. rujna Europska komisija pozvala je zemlje članice da do 25. ve-

ljače iduće godine predlože projekte za po-boljšanje prometne infrastrukture u Uniji, za što je u proračunu EU-a osigurano 11,9

milijardi eura. Ukupno je, međutim, EU od 2014. do 2020. godine prometu nami-jenio čak 26 milijardi eura, ili triput više nego u prethodnom programskom razdo-blju 2007.-2013.

Osim što je više nego triput povećala iznos novca s kojim će sufinancirati razvoj prometa, Unija je odlučila da će novac čvr-sto usmjeriti na devet glavnih prometnih koridora, i time je provela najveću reformu

Novac za promet povećan tri puta, ali će sav biti namijenjen izgradnji devet strateških koridora

EUROPSKA UNIJA POČELA JE PROVODITI VELIKU REFORMU PROMETNE STRATEGIJE

Baltičko-jadranski koridor

Sjevernomorsko-baltički koridor

Mediteranski koridor

Atlantski koridor

Sjevernomorsko-mediteranski koridor

Rajnsko-dunavski koridor

Istočni-istočnomediteranski koridor

Skandinavsko-mediteranski koridor

Rajnsko-alpski koridor

Legenda


UspješnostHrvatsko gospodarstvo i dalje osjeća posljedice dugotrajne re-

cesije – u 2013. stopa rasta iznosila je 1%, a u 2014. se očekuje njezin pad od –0,6%. Produktivnost rada smanjila se za 0,2% u 2013. u odnosu na 2012. te iznosi 80,1%. Stanje na tekućem računu platne bilance poboljšalo se na 0,1% BDP-a uslijed sma-njenja uvoza, iako je izvoz proizvoda i usluga za koje je potreban visok stupanj znanja i dalje nizak i iznosi 7,4%. Uspješnost inova-cija proteklih se godina nije povećala, a industrijska proizvodnja bilježi pad od 2009. te se, za razliku od većine drugih država čla-

nica, nije oporavila u razdoblju 2010.-2011. Udio proizvodnog sektora u BDP-u iznosi 16,2%. I dalje postoje nejednakosti među regijama, ali ih se rješava Zakonom o regionalnom razvoju koji će se obnoviti 2014.

Ulaganja i pristup financiranju Financijski je sustav konzervativan i u njemu prevladavaju tradi-

cionalni bankarski proizvodi: 75% ukupnog iznosa financiranja ostvaruje se bankovnim zajmovima, odnosno 97% kad je riječ o malim i srednjim poduzećima. Samo se 1% malih i srednjih podu-

Najveće su prepreke nedostatak alternativnih izvora financiranja te poslovno okruženje i javna uprava

SPECIJALNI PRILOG: IZVJEŠTAJ EUROPSKE UNIJE O KONKURENTNOSTI HRVATSKE

politike prema prometnoj infrastrukturi od njezina formuliranja 80-ih godina proš-log stoljeća. Težište se prometne politike s pojedinačnih projekata prebacuje na iz-gradnju osnovne mreže strateških koridora koji će povezati istok i zapad i sve krajeve golema prostora, od Portugala do Finske, od obale Škotske do crnomorske obale.

Ta osnovna prometna mreža koja će se uspo-staviti do 2030. godine povezivat će željeznicom i cestama 94 glavne europske luke, 38 glavnih zračnih luka povezat će vlakovima s velikim gra-dovima, modernizirat će za velike brzine 15 tisu-ća kilometara pruga i smanjit će uska prometna grla u 35 prekograničnih projekata.

Stručnjaci su procijenili da će do 2050. godine teretni promet u Uniji porasti 80 posto, a putnički više od pola. Uniji je tako-đer potreban gospodarski rast, što znači da je nužan rast trgovine, a on nije moguć bez učinkovitog prometa. EU, međutim, pati od nedostatka poveznica među državama te od velikog raskoraka u kvaliteti i raspoloživosti infrastrukture. Osobito su potrebna pobolj-šanja na potezu istok-zapad. Isto tako, slabe su mogućnosti kombiniranog prijevoza, od-nosno povezivanja raznih vrsta prijevoza.

Velika je novost u prometnoj politici uvođe-nje devet koridora koji će činiti osnovnu mre-žu. Svaki koridor mora obuhvaćati tri vrste pri-jevoza, povezivati najmanje tri države članice i imati dvije dionice preko državnih granica. Sudionici u prometu i vlasti država članica okupljat će se na „koridorskim platforma-ma“, kako bi one koordinirale radove duž koridora u raznim zemljama i fazama.

Hrvatsku po zapadnom dijelu prolazi Mediteranski koridor koji povezuje Piri-

nejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom. Kreće se sredozemnom obalom Španjolske i Francuske, prolazi Alpe, skre-će u sjevernu Italiju pa uz jadransku obalu dolazi u Sloveniju i Hrvatsku, odakle pro-dužava prema Mađarskoj. Samo manjim dijelom koristi se rijekom Po i teče po ne-koliko kanala u sjevernoj Italiji, no uglav-nom se sastoji od cesta i željezničkih pruga. Najvažniji željeznički projekti duž tog ko-ridora su poveznice Lyon-Torino i dionica Venecija-Ljubljana.

Ostalih osam koridora su Baltičko-ja-dranski, Sjevernomorsko-baltički, Istočni/

istočnomediteranski, Skandinavsko-medi-teranski, Rajnsko-alpski, Atlantski, Sjever-nomorsko-mediteranski i Rajnsko-dunav-ski. U osnovnu mrežu koju će činiti devet koridora slijevat će se regionalni i nacional-ni promet. EU do 2050. godine želi postići da velika većina europskih građana i podu-zeća ne bude udaljena više od pola sata pu-tovanja do te osnovne mreže.

Od 26,250 milijardi eura namijenjenih pro-metu 11,305 milijardi rezervirano je za ula-ganja u povezanu prometnu infrastrukturu u državama članicama koja se može financirati iz Kohezijskog fonda. Te države mogu dobiti do 85 posto nepovratnih sredstava za izradu studija i izvođenje radova na prekograničnim projektima, za otklanjanje uskih grla i druge projekte od zajedničkog interesa. Isti udjel sufinanciranja mogu dobiti za kopneno prometno povezivanje luka i zračnih luka prugama i cestama, za razvoj luka, razvoj multimodalnih platformi, za sustave uprav-ljanja prometom i prekogranične cestovne dionice. Smanjenje buke i usluge teretnog prometa EU će podupirati s najviše jednom petinom potrebnoga novca.

Projekti koji će se financirati u okviru osnovne mreže moraju ispuniti stroge teh-ničke uvjete. To znači da se posvuda mora primjenjivati temeljni europski inteligentni sustav za kontrolu vlakova ERTMS. Isto tako norme sigurnosti u tunelima i na ce-stama moraju se primjenjivati po cijeloj mreži, a ako će se u budućnosti postavljati punjači za električne automobile, logično je da ona mora zadovoljiti zajedničke norme, kako bi ih automobili mogli koristiti u cije-loj mreži.

Uspostavit će se željezničke i cestovne poveznice sa 94 glavne europske luke 38 ključnih zračnih luka povezat će se željeznicom s velikim gradovima Ostvarit će se 35 prekograničnih projekata radi otklanjanja uskih grla

NOVA OSNOVNA MREŽA U BROJKAMA

Svaki koridor mora sadržavati tri vrste prijevoza, povezivati najmanje tri države članice i imati dvije dionice preko državnih granica

Hrvatsku po zapadnom dijelu prolazi Mediteranski koridor koji povezuje Pirinejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom

POSEBNI

D O D A T A K


zeća koristilo financiranjem vlasničkim kapitalom u 2013., što je drugi najniži postotak u EU-u.

Posljednjih je godina otežan pristup financiranju, što ograničava potencijal rasta poduzeća. Mala i srednja poduzeća u tom se smi-slu posebno susreću s problemima jer im je dostupno samo skupo kratkoročno financiranje. Njihova se kapitalna pozicija nastavila srozavati, a to se odrazilo u daljnjem padu kvalitete zajmova koji su im odobreni. Banke koje financiraju mala i srednja poduzeća suočavaju se s negativnom selekcijom, asimetrijom informacija i visokim transakcijskim troškovima, a svi ti čimbenici utječu na spremnost banaka za pozajmljivanje navedenom sektoru. Otpri-like 23% ispitanih malih i srednjih poduzeća izjavilo je da im naj-veći problem predstavlja pristup financiranju, što je treći najveći postotak u EU-u. Stopa nenaplativih kredita visoka je i kreće se oko 25%, a stanje je još lošije u rubnim područjima. Korištenje kreditima većima od 1 milijun EUR smanjilo se sa 7% na 4%, a banke su u znatno manjoj mjeri nego prije voljne odobravati kre-dite. Mala i srednja poduzeća u 48% slučajeva istaknula su da ih ograničavaju visoke kamatne stope.

Postojeći okvir za potporu zasniva se na dvjema državnim agen-cijama, HBOR-u i HAMAG BICRO-u, koje odobravaju kredite i izdaju jamstva po povoljnim uvjetima. HAMAG BICRO nastao je spajanjem HAMAG Investa i BICRO-a, poslovno-inovacijske agencije. Spajanjem se osnažilo agenciju te je ona potpisala ugovor s Europskim investicijskim fondom i započela s financiranjem pro-grama mikrokreditiranja malih i srednjih poduzeća.

HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak) podupire izvoz osiguravanjem od političkih i komercijalnih rizika. U 2013. odo-brio je 1256 kredita u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi HRK.

Osnovani su i otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala (fondovi za gospodarsku suradnju), ali se sustav povezan s njima kritizira kao prespor, krut i nesklon riziku, prije namijenjen re-strukturiranju velikih poduzeća nego potpori novoosnovanim po-duzećima. Iz tih su fondova ostvarena ulaganja u iznosu od samo 704 milijuna HRK do 31. ožujka 2014.

Redovito se provodi godišnja mjera za potporu zvana poduzet-nički impuls te se njome u 2013. osigurala potpora za više od 1800 poduzeća, uglavnom za izvozne aktivnosti. Navedenom će se mje-rom u 2014. pažnja prvenstveno posvetiti institucijama za pot-poru poduzetnicima, uglavnom u manje razvijenim područjima, te daljnjem jačanju izvoznog potencijala sektora malih i srednjih poduzeća.

Ulaganja: Bruto ulaganja u fiksni kapital pala su u 2012. sa 19,6% na 18,6%, ali su i dalje veća od prosjeka u EU koji iznosi 17,9%. Izravna strana ulaganja imala su bitnu ulogu u prošlosti, ali su se strmoglavila od 2008. Agencije za rejting su u 2013. zbog manj-ka gospodarskog oporavka, velikog fiskalnog deficita i izostanka strukturnih reformi snizile hrvatski državni kreditni rejting na stupanj kojim se označava nepreporučljivost ulaganja.

Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja počeli su se ostvarivati rezultati u 2013. Okvirni su uvje-

Samo jedan posto malih i srednjih poduzeća u 2013. koristilo se financiranjem vlasničkim kapitalom, što je drugi najniži postotak u EU-u

PROIZVODNI SEKTORI (BRUTO DODANA VRIJEDNOST U BAZIČNIM CIJENAMA) – HRVATSKA

Hrana, piće i duhan27,46%

Metali12,93%

Kemikalije, farmaceutski proizvodi, nafta, minerali i guma

18,20%

Ostalo9,72%

Automobili i prijevoz4,14%

Tekstil, odjeća i koža7,00%

Drvo, papir i tiskanje9,21% 15,34 %

7,32 %

Elektronika, elektrika i strojevi

11,35%

21,14 %

4,35 %6,80 %6,47 %

13,18 %

16,77

%

2008. 2012.

Izvor: Eurostat

ti poboljšani zahvaljujući novim poticajima za ulagače i drukčijem pristupu strateškim ulaganjima. Agencija za investicije i konkuren-tnost, u suradnji s drugim partnerima, sastavila je katalog investi-cijskih projekata spremnih za domaća i strana ulaganja.

Inovacije i vještine Inovacije: Hrvatska uspješnost inovacija niža je od prosjeka u

EU-u. Posljednjih je godina stagnirala, a u nekim je aspektima do-datno opala. Rashodi za istraživanje i razvoj smanjili su se s 0,96% BDP-a na 0,75% (prosjek u EU-u je 2,6%) od 2000. do 2012., dok su rashodi koje je u istom vremenu ostvario privatni sektor pali sa 0,41% na 0,34% (prosjek u EU-u je 1,3%). Javno je istraživanje ograničeno iznosom dostupnih sredstava te niskom razinom ko-mercijalizacije istraživanja. I razvoj privatnih inovacija zapriječen je nepostojanjem tržišta rizičnog kapitala na kojem bi se one finan-cirale. U pregledu rezultata „Unije inovacija” za 2014. Hrvatska je pala za jedno mjesto te sada ostvaruje šesti najlošiji rezultat u EU-u. Relativno je uspješna u području ljudskih resursa, ali ostva-ruje veoma slabe rezultate kad je riječ o poslovnim ulaganjima. Iz

pregleda rezultata regija u području inovacija vidljiv je i pad zagre-bačke regije.

Dosad se razvoju i komercijalizaciji privatnih inovacija nije pri-davala velika pažnja. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju donesen je u kolovozu 2013., ali su njime pokriveni samo rani aspekti procesa inoviranja. Trima daljnjim strategijama o inovacijama, industrijskoj politici i pametnoj specijalizaciji želi se restrukturirati inovacijski okvir te promicati komercijaliziranje istraživanja. Međutim, s njima se kasni.

Inovacijskom se strategijom želi povećati udio ulaganja poslov-nog sektora u istraživanje, razvoj i inoviranje poticanjem temeljnog i primijenjenog industrijskog istraživanja u sektoru znanstvenog istraživanja, povećavajući time inovacijski potencijal poslovnog sektora, stupanj razmjene znanja te kvalitetu ljudskih resursa.

Industrijskom se strategijom određuju strateške aktivnosti indu-strijske proizvodnje te se želi proširiti proizvodnja i povećati izvoz


i zaposlenost u tim sektorima. Strategijom pametne specijalizacije nastoji se uspostaviti 12 klastera za konkurentnost poticanjem su-radnje javnog, privatnog i istraživačkog sektora. Klasteri su uglav-nom utvrđeni analizom od vrha prema dolje kako bi se naglasili potencijal za inoviranje, dodana vrijednost, izvozni potencijal i vrijednost na domaćem tržištu. Riječ je o automobilskom sektoru, sektorima prerade drveta i prerade hrane, kemijskom, obrambe-nom i elektroenergetskom sektoru i sektoru strojeva, zdravstvenoj, kulturnoj i kreativnoj industriji, informatičko-komunikacijskom i pomorskom sektoru, tekstilno-kožarskom i obućarskom sektoru te

građevinskom sektoru. Međutim, nijedna od navedenih strategija još nije donesena, a poveznice među njima nisu jasne.

Vještine: Kvaliteta obrazovanja predstavlja izazov u svim sek-torima obrazovanja. Stopa dovršetka tercijarnog obrazovanja je niska (23,7% u odnosu na 35,8% u EU-u), odljev mozgova stvara probleme te postoji znatno nepodudaranje kad je riječ o traženim vještinama. Strukovno je obrazovanje i osposobljavanje važno jer je u okviru njega upisano 70,7% redovitih učenika u sekundarnom obrazovanju (2011.). Sustav se trenutačno reformira jer nije u do-voljnoj mjeri usklađen s potrebama tržišta rada.

Nakon što je provedena analiza vještina, u okviru pilot-projekta u 54 škole testiraju se novi nastavni programi temeljeni na kom-petencijama propisanima standardima zanimanja. U cilju daljnje analize nepodudaranja vještina uveden je sustav za praćenje obra-zaca zapošljavanja diplomiranih studenata. U 2014. očekuje se do-nošenje provedbenog akta za osiguranje kvalitete stručnog osposo-bljavanja i obrazovanja odraslih te će se njime uspostaviti sustav za vanjsko praćenje.

Izrađuje se kvalifikacijski okvir kojim se želi standardizirati kva-lifikacijske profile kako bi ih se što je više moguće uskladilo s potre-bama tržišta rada. Riječ je o ambicioznom projektu koji će možda biti teško provesti.

Energetika, sirovine i održivost Hrvatska ostvaruje slabije rezultate od prosjeka u EU-u u područ-

ju održivosti, ali i dobre u nekim područjima. Napreduje se s refor-mama u područjima energetike i sirovina. Iako je produktivnost resursa u gospodarstvu niska i iznosila je 0,81 EUR po kilogramu u 2011. (prosjek u EU-u bio je 1,59), dotle je potrošnja domaćeg materijala još niža i iznosila je 10,6 tona po stanovniku (prosjek u EU-u bio je 14,72).

Emisije stakleničkih plinova po stanovniku u prosjeku su niže nego u EU-u i iznose 6,4 tone (prosjek u EU-u je 9,06). Cijene plina i struje uglavnom su slične onima u EU-u. Zahvaljujući uporabi hi-droenergije i dobivanju topline iz biomase udio je obnovljive ener-gije u bruto krajnjoj potrošnji energije veći i iznosi 15,7% (prosjek u EU-u je 13%). Međutim, izvori obnovljive energije manjeg opsega i dalje nisu dovoljno razvijeni.

Mala i srednja poduzeća u 48% slučajeva istaknula su da ih ograničavaju visoke kamatne stope Fondovi za gospodarsku suradnju su prespori, kruti i neskloni riziku

U listopadu 2013. donesen je program za energetsku obnovu zgrada i uvedene su zajamčene tarife. HAMAG BICRO pokrenuo je pilot-projekt kojim se za 25 sudionika osiguravaju usluge poslov-nog savjetovanja u područjima energetske učinkovitosti, obnovlji-vih izvora energije i zaštite okoliša. U pripremi su programi za ener-getsku obnovu obiteljskih kuća, stambenih zgrada i komercijalnih nestambenih zgrada.

U 2013. donesen je Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Njime se dotično područje uredilo u skladu s direktivama EU-a i uvećalo naknade za odlaganje otpada. Lokalne vlasti moraju uvesti odvojeno prikupljanje otpada do srpnja 2014.

Zakon o obnovljivim izvorima energije još je u izradi.

Pristup tržištima, infrastrukturi i uslugama Unutarnje tržište i internacionalizacija: Vladin je prioritet ra-

zvijati izvoz visoke dodane vrijednosti. U tijeku su brojni projekti kojima se promiče izvoz, pa tako i izvoz malih i srednjih poduzeća.

U 2013. na izvoz ruba i usluga odnosilo se 43% BDP-a, a EU je bio glavni hrvatski trgovinski partner. Opadanje domaće potražnje do-velo je do poboljšanja stanja trgovinske bilance u odnosu na 2008. Međutim, u izvozu i dalje prevladavaju proizvodi niske i srednje dodane vrijednosti. Glavnina izvoza odnosi se na turizam, strojeve, goriva, kemikalije, neplemenite kovine, prehrambene proizvode i prometnu opremu. Na visokotehnološki izvoz otpada samo 7,4% ukupnog izvoza u 2012. (prosjek u EU-u je 15,6%).

U 2013. osnovano je Povjerenstvo za internacionalizaciju gos-podarstva u cilju koordiniranja rada svih uključenih institucija i osiguravanja jedinstvenog kontaktnog mjesta za izvoznike. Uz to je u svibnju 2014. donesen akcijski plan za promicanje izvoza za razdoblje 2014.-2015.

Od osnivanja Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatska provodi i aktivne mjere za privlačenje izravnih stranih ulaganja. Agencija osigurava potporu potencijalnim ulagačima, radi na utvr-đivanju regulatornih prepreka koje ponajviše koče poslovanje i iz-vješćuje nadležna tijela o svojim nalazima. Time su ostvarena po-boljšanja u području izdavanja dozvola i posebnih pristojbi (vidjeti dalje u tekstu).

Poslovne usluge i mrežne industrije: Tržišni udio najvećeg proi-zvođača električne energije visokih je 73%, a broj opskrbljivača električnom energijom raste zbog liberalizacije tržišta. Liberali-zirano je i tržište plina. Hrvatska energetska regulatorna agencija osnovana je 2014.

Infrastruktura: Infrastruktura povezana sa cestovnim prome-tom visoke je kvalitete. U planu su znatna ulaganja (uz potporu iz fondova EU-a) u razvoj željezničke infrastrukture, morskih luka i unutarnjih plovnih putova. Kad je riječ o digitalnim uslugama, pokrivenost veoma brzim širokopojasnim linijama trenutačno je ispod prosjeka u EU-u, kao i i dostupnost usluga e-uprave.

U 2013. uloženo je otprilike 165 milijuna EUR u okviru infra-

Europski strukturni i investicijski fondovi prvi su puta dostupni u Hrvatskoj i izvrsna su prilika za ulaganja u ključna uska grla koja koče rast


strukturnog programa, što je za 20% više nego u prethodnoj godini. Od najveće su važnosti bila ulaganja u energetsku infrastrukturu u gradovima i općinama, obnova cesta i poslovnih zona te ulaganja u modernizaciju i proširenje djelovanja lokalnih i regionalnih komu-nalnih poduzeća u državnom vlasništvu.

Javna uprava i poslovno okruženje Poduzetništvo i Akt o malom poduzetništvu: Poduzetništvo i sa-

mozapošljavanje nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni, ali obrazovanje se doživljava pozitivnim čimbenikom u razvoju poduzetničkog duha. Provedena je i strategija obrazovanja u području poduzetništva.

Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture izglasan je u srpnju 2013. i njime se daje potpora osnivanju poduzetničkih zona te uvodi Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture.

U 2013. donesen je novi postupak predstečajne nagodbe, koji je u širokoj uporabi. Njime se povećala sigurnost poduzetnika rješava-njem problema servisiranja duga s kojima su u okviru složenih, sku-

CJELOVITI PROFIL JAVNE UPRAVE U HRVATSKOJ

Napomena: Vrijednosti su prikazane na skali prema kojoj je najbolji primjer (država članica) ocijenjen s 1, a najlošiji s 0.

Izvor: Izvješće Svjetske banke „Doing Business”; Intrum Justitia; OECD; Svjetski gospodarski forum; Europska komisija

Nepravilna plaćanja i mito

Vrijeme potrebno za rješavanje

insolventnosti

Troškovi izvršavanja

ugovora

Vrijeme za izvoz

Vrijeme za pripremu i plaćanje poreza

Prosječno trajanje isplate od stranetijela javne vlasti

Troškovi osnivanja poduzeća

0,0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

Usluge e-uprave: redovito poslovanje

pravnoj nesigurnosti i neučinkovitoj provedbi. Razinu zabrinutosti povezanu s regulatornom stabilnošću treba ocjenjivati u odnosu na potrebu uspostavljanja jasnijeg i racionalnijeg zakonodavnog okvi-ra, a posebno u slučajevima u kojima je provedba izmijenjenih pro-pisa neujednačena među usitnjenim i netransparentnim lokalnim jedinicama uprave. Iako se provodi ocjena regulatornih učinaka, nedostatak resursa priječi njezino sustavno provođenje.

Prioritet je raširiti korištenje uslugama e-uprave. Središnji sustav za obračun plaća uvodi se u 2014. i njime će se obuhvatiti zaposle-nici u područjima obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, zaposlenici u sudovima i agencijama i u području kulture te svi zaposlenici koji se namiruju iz državnog proračuna. Njime će se osigurati transparen-tnost i racionalizirati trošenje proračunskih sredstava.

Strategijom za modernizaciju javne uprave, koju će se predstavi-ti u 2014., moglo bi se riješiti problem usitnjenosti administracije. Njome su obuhvaćena državna i lokalna tijela javne uprave i agen-cije, a njezinim se uvođenjem želi poboljšati proračunski nadzor, upravljanje resursima, kvaliteta usluga, standardizacija pravila i upravljanje učinkovitošću. Propisuje se smanjenje broja ureda dr-žavne uprave u županijama s 20 na pet.

U tijeku su i pripreme povezane sa Zakonom o državnoj informa-cijskoj infrastrukturi. Njime će se uspostaviti pravna osnova za razvoj integriranih sustava na temelju načela „samo jednom”, uz uključiva-nje nacionalnog sustava za identifikaciju i potvrdu vjerodostojnosti.

Smanjenje administrativnog opterećenja: Prema izvješću Svjetske banke „Doing Business 2014”, Hrvatska zauzima 89. mje-sto u svijetu i lošija je od svih država članica EU-a osim Malte. Po-zicija Hrvatske bitno se popravila od 2005., ali i pogoršala tijekom posljednje tri godine.

Uvođenjem mogućnosti osnivanja jednostavnog društva s ogra-ničenom odgovornošću u 2012. ostvarila se znatna racionalizacija pri registraciji novih poduzeća. Broj potrebnih dokumenata sma-njen je s 30 na šest ili sedam zahvaljujući boljoj unutarnjoj koor-dinaciji. Uvođenjem „prešutnog pristanka” nakon isteka roka od 30 dana skraćeno je vrijeme za izdavanje dozvola – iako ne za sve vrste dozvola. Na jedinstvenim kontaktnim točkama planira se uvođenje mogućnosti elektroničke registracije poslovnog subjekta, a u skladu s Direktivom o uslugama pojednostavnit će se admini-strativni postupci za pružanje posebnih usluga.

Doneseni su novi zakoni o gradnji i o prostornom uređenju koji-ma se pojednostavljuje postupak dobivanja građevinskih dozvola. Uz to, u tijeku je usklađivanje podataka između zemljišnih knjiga i katastra, a dosad je obavljeno 50% posla. Međutim, prvo su se usklađivali neosporavani slučajevi te je, slijedom toga, dovršetak još daleko.

Radna skupina za poslovnu klimu i privatna ulaganja donijela je 181 mjeru za unapređenje poslovnog okruženja u 2013., s teži-štem na smanjenju broja neporeznih davanja. To je za učinak imalo ukidanje 52 takva davanja. Neporezna davanja smatraju se velikim

U izvozu i dalje prevladavaju proizvodi niske i srednje dodane vrijednosti, na visokotehnološki izvoz otpada samo 7,4% ukupnog izvoza u 2012. (prosjek u EU-u je 15,6%)

pih i dugotrajnih stečajnih postupaka suočena poduzeća. Među-tim, još ostaje riješiti problem ujednačene primjene diljem zemlje.

Modernizacija uprave: Rješavanje pitanja povezanih s javnom upravom i dalje je znatan problem u poslovanju. Usitnjena i neu-činkovita uprava predstavlja problem, a građansko pravosuđe iza-zov, unatoč reformama koje su donesene 2012. i 2013. Uvođenjem neposredne provedbe ovrhe poboljšala se provedba odluka o ovrsi nad novčanim sredstvima. Međutim, stopa naplate povezana s ne-pokretnom imovinom je niska. Postupci traju jako dugo, bez obzira je li riječ o građanskim, trgovačkim ili upravnim predmetima, uz brojne zaostatke u građanskim i trgovačkim predmetima.

Prošlih se godina radilo na poboljšanju antikorupcijskog okvira, ali bez uvjerljivih rezultata koji bi svjedočili o učinkovitoj primjeni mjera za sprečavanje korupcije.

Dionici se ponajviše žale na regulatornu nestabilnost. Istina je da previše zakonodavnih aktivnosti može voditi preklapanju propisa,


problemom za poslovno okruženje, čemu razlog nije toliko njihov iznos koliko njihov broj (više ih je od 400) i s njima povezano ad-ministrativno opterećenje.

Pojednostavljenje podmirenja poreznih obveza: Poduzeća nisu pretjerano opterećena odredbama poreznog sustava, a stopa poreza na dobit poduzeća jedna je od najnižih u EU-u. Porezni

postupci pojednostavljeni su uvođenjem elektroničkog sustava za doprinose u području socijalne sigurnosti u 2013.

Provodi se postupak reorganizacije porezne uprave radi njezine racionalizacije, objedinjavanja metoda rada te kako bi se osiguralo da se prema poreznim obveznicima postupa na jednak način. Ured za velike porezne obveznike, osnovan 2013., još uvijek ne radi pu-nim kapacitetom, ali nadležna tijela procjenjuju da je zahvaljujući njemu već ostvaren znatan pozitivan učinak.

Rashodi za istraživanje i razvoj od 2000. do 2012. u privatnom sektoru pali su sa 0,41% na 0,34%, dok je prosjek u EU-u 1,3%

Zaključci Udio proizvodnog sektora u gospodarstvu Hrvatske nešto je veći

nego što je to inače u EU-u, ali se posljednjih godina veći dio rasta može pripisati razvoju uslužnih djelatnosti.

Europski strukturni i investicijski fondovi prvi su puta dostupni u Hrvatskoj i izvrsna su prilika za ulaganja u ključna uska grla koja koče rast. Veliki administrativni kapacitet i strateško planiranje bit će od ključne važnosti za učinkovitu uporabu sredstava. Za po-većanje dodane vrijednosti proizvodnje te posebno izvoza moraju se provesti planirane strategije u područjima industrije, inovacija i pametne specijalizacije.

Iz zahtjevnog pristupa uvjetima financiranja, dodatno otežanog uslijed krize, proizlaze posebne poteškoće, koje su tim više naglaše-ne zbog nedostatka alternativnih izvora financiranja.

Poslovno okruženje i javna uprava i dalje su nepovoljni za poslo-vanje. Vlada je svjesna tog problema i radi na njegovu rješavanju. Određeni stupanj napretka ostvaren je u područjima poslovnog okruženja i javne uprave, posebno kad je riječ o smanjenju regu-latornog opterećenja, ali je za poboljšanje stanja nužna potpuna i ujednačena provedba.

događanjaTALIJANSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)23. rujna, Bruxelles

PSC je stalno tijelo Vijeća Europske unije zaduženo za nadzor međunarodne situacije u odnosu na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), uključuju-ći i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP) Unije i sudjeluje u izra-di politika EU iznoseći svoje mišljenje i prijedloge Vijeću, te nadgleda provedbu CFSP i CSDP. Odbor je odgovoran za provedbu političke kontrole nad operaci-jama u kriznim situacijama, te osigurava njihov strateški nadzor. Zemlje članice EU u Odboru su zastupljene na razini veleposlanika

COREPER II24. rujna, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)25. rujna, Bruxelles

Sastanak vijeća za konkurentnost (COMPET)

25. – 26. rujna, Bruxelles Vijeće za konkurentnost (COMPET) teži poticanju tržišne utakmice i rasta Europske unije, s posebnim naglaskom na unutarnje tržište, industriju, zdrav-stvo, istraživanje, inovacije i svemir. COMPET radi na uklanjanju prepreka slobodnom protoku roba, pomaže inte-griranju industrijskih politika s drugim područjima politika EU, jača znanstvenu i tehnološku bazu europske industrije, te sudjeluje u svemirskim programima Unije. Ovisno o programu, COMPET okuplja ministre zemalja članica u resoru industrije, razvoja i istraživanja ili europ-skih poslova

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Europska komisija će 22. rujna obja-viti rezultate Studije o učinkovitosti programa Erasmus. Ova studija, koju su izradili nezavisni stručnjaci, mjeri učinak Erasmusovog programa razmjene , na području zaposlivosti i znanja stude-nata. Studija također propituje do koje mjere iskustvo sudjelovanja u Erasmusu utječe na mogućnost zasnivanja buduće

karijere u inozemstvu Europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mladež, Androu-lla Vassiliou predstavit će glavna saznanja Studije na posebnoj konferenciji za tisak, koja će se održati u zgradi Komisije

Europska komisija okuplja ključne sudi-onike iz cijele Europe na 2. Poslovnom forumu o strukovnoj izobrazbi. Forum se održava u Bruxellesu od 23. do 24. rujna pod nazivom „Business & VET“

Ovaj skup u središte pažnje će staviti načine na koji davatelji usluga strukovne izobrazbe i poduzetništvo mogu stvoriti partnerstvo, kako bi se dale vještine nuž-ne za poticanje rasta i konkurentnosti u Europi

Konferencija o službama interne revizije 201423. rujna, Bruxelles

Ova konferencija okuplja revizore, njiho-ve klijente i institucije podložne revizor-skim uslugama, kako bi se stekao uvid u načine kojima se može maksimizirati učinak interne revizije. Neka od pitanja koja će se postaviti na konferenciji su: što se može očekivati od interne revizije, koji čimbenici najviše pridonose učinkovito-sti, te postoji li idealan revizor


događanja Konferenciju će otvoriti Europski povje-renik za oporezovanje i carinsku uniju Algirdas Šemeta

U četvrtak 25. rujna, Europska komisija će usvojiti mjesečni paket prekršajnih mjera. Ove odluke obvezujuće su za sve zemlje članice i većinu politika Europ-ske unije, a svrha im je ojačati provedbu europskih zakona širom Unije, u interesu kako građana, tako i poduzetništva

2. europsko – norveška konferencija o energetici: energetsko i plinsko tržište Norveške i EU25. rujna, Bruxelles

Europska komisija i norveško Mini-starstvo za naftu i energiju održat će konferenciju o suradnji EU i Norveške, s fokusom na razvoj tržišta plina i energije, te na sigurnost dobave. Ovaj skup se naročito bavi ulogom industrije i ostalih sudionika u osiguravanju energetske stabilnosti, s težištem na tržište plina i struje. Posebna pažnja će se posvetiti integraciji obnovljivih izvora u naše energetske sustave

Glavni govornici su Günther Oettinger, potpredsjednik EK zadužen za energiju i norveški ministar za naftu i energiju Tord Lien

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

22. – 28. rujna, Bruxelles

Odbori Europskog parlamenta i poli-tičke grupe pripremaju se za raspravu o kandidatima za nove europske povje-renike. Ispitivanje kandidata će trajati od 29. rujna do 7. listopada. Odbor za pravne poslove će se u četvrtak sastati na zatvorenoj sjednici, kako bio raspravljao o izjavama kandidata o njihovim finan-cijskim interesima

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi raspravljat će u ponedjeljak s članovima parlamentar-nog Odbora za ekonomske i monetarne poslove o perspektivi gospodarskog i financijskog razvoja. Ostale teme razgo-vora obuhvaćaju dugoročne projekte ci-

ljanog refinanciranja (TLTRO) i učinak različitih inflatornih kretanja u zemlja-ma članicama Eurozone na zajedničku monetarnu politiku

Odbor za okoliš će u srijedu raspravljati o nacrtu mjera kojima se neki industrijski sektori djelomice oslobađaju obaveze plaćanja pristojbi za emiciju CO2, kako bi se spriječilo „curenje ugljika“, tj. pre-mještanje poslova i proizvodnje u treće zemlje. Parlament ima pravo veta na sve odluke

Gospodarske posljedice ruske zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU, te ekonomske sankcije Unije protiv Rusije, bit će tema sastanka Odbora za međunarodnu trgovinu u srijedu. Ove sankcije već imaju negativan utjecaj na europske proizvođače, a nastave li se, mogle bi ostaviti trajne posljedice na rast i zapošljavanje

Direktor Agencije UN za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) Robert Turner izvijestit će u utorak čla-nove parlamentarnog Odbora za vanjske poslove o stanju u Gazi nakon dogovore-nog primirja

Političke grupe i zastupnici predstavit će u utorak, na zajedničkom sastanu Odbo-ra za vanjske poslove, Odbora za razvoj i Pododbora za ljudska prava, kandidate za ovogodišnju nagradu Saharov, koju EP dodjeljuje za slobodu mišljenja. Europski parlament svake godine dodjeljuje ovu nagradu za istaknutim braniteljima ljud-skih prava i slobode izražavanja, a među dosadašnjim laureatima se nalaze Nelson Mandela, Aleksandar Dubček, Aung San Suu Kyi, sarajevsko „Oslobođenje“, Ibrahim Rugova i mnogi drugi. Nagradu za prošlu godinu dobila je pakistanska aktivistica za prava žena, šesnaestgodiš-nja Malala Yousafzai

Predsjednik EP Martin Schulz sastat će se u utorak u Lisabonu s predsjednikom portugalske vlade Pedrom Passosom Coelhom, nakon ćega će uslijediti konfe-rencija za tisak

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

People Innovation Europe22. rujna, Bruxelles

Drugi u nizu Stamford Globalovih kon-gresa o radu na području ljudskih resursa (HR), okuplja najviše dužnosnike za HR u vodećim europskim i svjetskim kom-panijama. People Innovation Summit Europe predstavlja posljednji dodatak dugoj seriji Stamfordovih konferencija i stručnih skupova koja je u zadnjih 10 godina okupila više tisuća profesionalaca s područja HR-a širom kontinenta

Govornici: Stefan Tostmann, voditelj radne grupe za planiranje ljudskih resursa, Europska komisija; Tony Cooke, direktor za ljudske resurse, Adidas – sje-verna Europa; Kaisa Tuuliainen, direkto-rica za ljudske resurse, Finnair; Stevens J. Sainte Rose, direktor za HR, Coca Cola International; Alfredo Silva, direktor za HR, Nestlé Europa

Stamford global

Kontrola u industriji hrane: što je novo i kako se pripremiti?23. rujna, Bruxelles

Nakon brojnih kriza u i skandala u prehrambenoj industriji u posljednje vrijeme, Europska komisija je postrožila pravila za sigurnost hrane. Nedavno usvojena parlamentarna Rezolucija o krizi hrane, prevarama u prehrambenom lancu i kontroli, kao i Nacrt rezolucije o službenoj kontroli koji je donijela Eu-ropska komisija, prehrambena industrija mora usvojiti i primijeniti brojne nove zakonske propise. Ovaj seminar će obra-diti slijedeće teme:

pravni okvir: situacija i trendovi koje određuje EK

implementacija i organiziranje kontrole na nacionalnoj razini

kako se pripremiti: značaj tehničke eksper-tize u kontroli prehrambene industrije

kako se suočiti s kontrolom: preporuke i naputci

Govornici: Gilles Boin, Keller and Heckman LLP, Bruxelles; Carmen Garau, direktorica za provedbu, DG za zdravstvo i potrošače (DG SANCO), Europska komisija; Vicky Lefevre, direktorica za politiku kontrole prerade


događanjaprehrambenih proizvoda i maloprodaju, Savezna belgijska agencija za sigurnost prehranee (FASFC); Alida A.M. Stolker, poslovna direktorica za istraživanje lije-kova u veterinarstvu, RIKILT institut, Sveučilište Wageningen, Nizozemska

Lexxion Publishers

Stabilnost Ukrajine i budućnost reforme sigurnosnog sektora23. rujna, Bruxelles

Politički panel iz ciklusa „Promišljanje Europe“. Tema panela je razvoj sigur-nosne situacije u Ukrajini i moguće implikacije za sigurnost Europske unije i ulogu NATO-a

Govornici: Ihor Dolhov, izvanredni veleposlanik i opunomoćenik Ukrajine u Belgiji, Luksemburgu i pri NATO-u; Christopher W. Murray, politički savjetnik, Vrhovno zapovjedništvo savezničkih snaga u Europi; Henry Bol-ton, planer CSDP i strateški ekspert za upravljanje granicama, Europska služba vanjskih poslova

Centar za europske političke studije (CEPS)

Modernizacija državne potpore23. – 24. rujna, Bruxelles

Intenzivni tečaj o novom paketu pravila usvojenom u okviru Inicijative o moder-nizaciji državne potpore u 2013. i 2014. U sklopu tečaja održava se i opcionalna sjednica o strukturi i konceptu kontrole državne potpore za sve zainteresirane i one koji žele steći uvid u osnove režima državne potpore. Tečaj se fokusira na ras-pon nove regulative o državnoj potpori, te smjernicama koje je nedavno usvojila Europska komisija

Govornici: Phedon Nicolaides, profesor i direktor studija na Europskom koledžu

u Bruggeu; Olga Simeon, koordinatorica za pitanja državne potpore u regiji Friuli Venezia Giulia i u Savjetu talijanskih regija i autonomnih pokrajina u Rimu; Péter Staviczky, Stalno predstavništvo Mađarske u EU, Bruxelles; Bernhard Michael von Wendland, Ured za razvoj i istraživanje, DG za konkurentnost (DG COMP), Europska komisija

Lexxion Publisher

StandarDays23. – 24. rujna, Bruxelles

StandarDays je dvodnevni seminar koji se sastoji od uvodne plenarne sjednice, na kojoj se objašnjavaju različiti aspek-ti i ciljevi CEN-a i CENELEC-a, te interaktivnih, nezavisnih radionica. Ova struktura omogućava sudionicima da se bolje upoznaju s cjelokupnim Europskim standardizacijskim sustavom, te da kroz suradnju sa stručnjacima steknu dodatna stručna pojašnjenja

Govornici: Quintana Soria, direktorica za HR, CEN-CENELEC; Ashok Gane-sh, direktor za inovacije; Alexandre della Faille de Leverghem, voditelj projekta, održivost i usluge; Andrea Gulacsi, voditelj odjela istraživanja, integracija i inovacija; Alain Deschamps, direktor programa održivosti i usluga u standar-dizaciji

Europski odbor za standardizaciju (CEN) i Europski odbor za standardiza-ciju u elektrotehnici (CENELEC)

Shvaća li Kina ozbiljno financijsku liberalizaciju? Kineski financijski sustav nakon velikog globalnog disbalansa25. rujna, Bruxelles

Posljednjih 15 godina bile su vrlo turbulentne za kineski bankovni sustav. Od sistemske nesolventnosti s početka

dvijetisućitih, Kina se pretvorila u veći i zdraviji bankovni sustav nakon opsežnih strukturnih reformi. U zadnje vrijeme, međutim, krupni financijski stimuli i veliko zaduživanje kompanija iznova su povećali izloženost kineskih banaka, istovremeno usporavajući proces liberali-zacije. Pitanje glasi: kolika je ta izlože-nost, te koje korake poduzimaju kineske vlasti kako bi se s njima nosile, dok u isto vrijeme nastoje dovršiti proces liberaliza-cije knjigovodstva i financija

Govornici: Alicia García-Herrero, glavni ekonomist za nova tržišta, Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (BBVA); Norbert Wunner, zamjenik direktora, G-20 - IMF - G-Grupa (Odjel D3), Generalna uprava za gospodarstvo i financije (DG ECFIN), Europska komisija; James Hopegood, politički analitičar, Odjel za upravljanje sredstvima (G4), Generalna uprava za tržišta (DG MARKT), Europ-ska komisija


Prilagodba u zemljama Eurozone s deficitom: napredak, izazovi i politike26. rujna, Bruxelles

Ekonomski panel iz CEPS-ove serije „Promišljanje Europe“. Sudionici ovog događaja čut će išljenje istaknutih ekonomskih stručnjaka o budućnosti gospodarske i financijske politike EU u zemljama članicama Eurozone koje se bore s problemom deficita

Govornici: Thierry Tressel, glavni ekonomist, MMF; Paul De Grauwe, viši analitičar, CEPS


er 116 2014 0924

Documents