etika i poslovna etika - efos
TRANSCRIPT
1
POSLOVNA ETIKA
Izv.prof.dr.sc. Julia Perić
12.3.2019.
Litertatura:
Krkač, K., Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, MATE d.o.o., Zagreb, 2007
Etička perspektiva polazi od moralnihvrijednosti: poštenja, pravde, pouzdanosti,povjerenja, prava i dužnosti, svega onogašto se može označiti kao "dobro" ili"ispravno" u moralnom smislu.
Poslovna perspektiva polazi od ekonomskihvrijednosti: koristi, dobiti, troška, cijene,efikasnosti i konkurencije.
Mjesto susreta ova dva kriterija, moralnogkriterija i kriterija ekonomske efikasnostipredmet je razmatranja poslovne etike.
ETIKA I POSLOVNA ETIKA
Što ako se NE vodi računa o POSLOVNOJ ETICI?
Poslovna etika polazi od pretpostavke da ugospodarstvu ne smije biti prioritetnodjelovanje isključivo po načelu ekonomskeracionalnosti, nego treba voditi računa i oposljedicama gospodarskih aktivnosti iposlovnih odluka za društvo, okružje i ključnesudionike.
Poslovna etika je temelj za izgradnjuPOVJERENJA i DUGOROČNI USPJEH uposlovanju
ETIKA I POSLOVNA ETIKA 2
2
Istražuje vrijednosne sudove koji određuju odlučivanje u gospodarstvu, njihove veze i odnose s društvenim okruženjem i daje prijedloge za etički racionalno djelovanje
Skup moralnih načela i normi kojima se usmjerava ponašanje aktivnih sudionika u gospodarskom sustavu, u skladu sa vrijednosnim sustavima koji se temelje na općim ljudskim vrijednostima i usmjerene su na dobrobit čovjeka.
Primjenjuje se na sve aspekte poslovnog ponašanja, od strateških odluka do ponašanja prema kupcima i dobavljačima
Radi tako da učinci tvojega rada budu prihvatljivi za trajan i kvalitetan ljudski život na zemlji (I. Kantov kategorički imperativ)
ETIKA I POSLOVNA ETIKA 3
1. Povezanost s poslovnim upravljanjem
2. Ostvarivanje poslovnih ciljeva
3. Važnost preuzimanja inicijative
ZAŠTO JE VAŽNA POSLOVNA ETIKA
DISTRIBUTIVNA PRAVDATrebaju li organizacije/poslovni subjekti mariti za to da prilikom svogdjelovanja ne obmanjuju/ne oštećuju, da dugoročne posljedice njihovogdjelovanja ne djeluju negativno na funkcioniranje društva, okoliš,dionike?
1. OBLIKOVANJE MORALNIH ISKAZA PRVOG REDA
oblikuje praksu, nudi interpretaciju koja je moralno ispravna - npr. ne podmićuj poslovne partnere.
2. RAZRJEŠAVANJU ODREĐENIH TIPOVA SITUACIJA
kada se prekrši moralno ispravna praksa
kada se iz nekog razloga mora mijenjati moralna praksa (slučaj reakcije na nove okolnosti)
kada se pojavljuju novi nepoznati načini poslovanja (npr. novi materijali, nove tehnike proizvodnje i sl.)
ZADAĆA POSLOVNE ETIKE1. Pitanja moralne odgovornosti i čovjeka kao člana
poduzeća – prema sebi, prema kolegama na poslu, okruženju i zajednici;
2. Pitanja uspostavljanja moralnog subjektiviteta poduzeća – unutar poduzeća, prema okruženju, dioničarima, kupcima
3. Pitanja društveno – socijalne odgovornostipoduzeća –poštovanje potreba okružja u kojem
djeluje
PREDMET POSLOVNE ETIKE
3
www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx
1. MIKRO RAZINA - poduzeće Postavlja se pitanje pojedinačnih postupaka i odnosa s motrišta
poduzetničkih aktivnosti.
Pri tome se ne postavlja samo etičko pitanje upravljačkih odluka, nego ipostupaka i odnosa svakoga pojedinca.
Etika na toj razini istražuje vrijednosne stavove zaposlenika i dajeprijedloge za etički racionalno ponašanje zaposlenika.
2. MEZO RAZINA – djelatnost Najznačajnija su etička pitanja koja se odnose na internu i eksternu
odgovornost organizacija.
Organizacije su interno odgovorne zaposlenicima, a eksternorazličitim inter-medijatorima, kao što su dioničari, sindikati, udruženjaposlodavaca, potrošača, kao i javnost u cijelosti, itd.
Predmet etike na toj razini jesu vrijednosni sudovi i etička praksapoduzeća u odnosu na ostale sudionike.
RAZINA POSLOVNE ETIKE
www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx
3. MAKRO RAZINA – nacionalno gospodarstvo
poslovna se etika promatra s motrišta društva kao cjeline.
bavi se pitanjima etičkoga utemeljenja okvirnih uvjeta gospodarenja,koji imaju osigurati fer odnose u gospodarstvu, odnosno poštivanje«pravila igre» koja u načelu moraju biti jednaka za sve sudionike isvim sudionicima osigurati iste izglede za uspjeh, koji ovisi prije svegao sposobnosti pojedinih sudionika.
4. GLOBALNA RAZINA – globalna ekonomija
RAZINA POSLOVNE ETIKE 2
Poslovna etika – nekada i sada
Etički problem
Etički problem
Očekivanja društva
Stvarno etičko ponašanje poduzeća
1950 2000Razdoblje
1. Tek od 60-tih godina 20. stoljeća u obliku:
prava radnika na odgovarajuću plaću
zadovoljavajućih uvjeta rada
korektnosti u poslovnim uvjetima
građanskih prava
zaštite okoliša
2. Od 70-tih godina 20. stoljeća poslovna etika postaje područjeakademskog istraživanja – ulazi u sveučilišta (SAD kao izbornikolegiji)
3. Od 80-tih godina 20. stoljeća u EUROPSKOM obrazovnomsistemu – ”Etika u poduzetništvu”
4. Od 1980.-1995. – konferencije, publikacije, etički kodeksi,European Ethics Business Network
5. Od 1995. – dio modernog poslovanja poduzeća, područjemeđunarodnog poslovanja (globalizacija, rad djece, ekološkiproblemi, korupcija…
Iz godine u godinu sve veći interes javnosti
POVJESNI RAZVOJ POSLOVNE ETIKE
4
Pojava poslovne etike1960te 1970te 1980te 1990te 2000+
Okoliš Odnosi između
poslodavca i
djelatnika (mi
vs. oni)
Korupcija i
ilegalno
sklapanje
ugovora
Nesigurni rad u
zemljama
trećeg svijeta
Tehnologija –
cyber kriminal
i povreda
privatnosti
Odnosi između
poslodavca i
djelatnika
Pitanje
ljudskih prava
(potplaćivanje,
prisila na rad,
radna okolina)
Lažno
oglašavanje
Povećanje
korporativne
odgovornosti
za štetu
djelatnika
Krađa
intelektualnog
vlasništva
Pitanja
građanskih
prava (rasizam,
diskriminacija)
Praksa
zataškavanja
Financijske
prevare i
pronevjera
Loše
financijsko
upravljanje i
pronevjera
Internacionaln
a korupcija
Mijenjanje
radne etike
Prvi zakon
suzbijanja
koruptivnih
aktivnosti
(1977.)
Pitanje
transparentnos
ti poslovanja
Federalne
smjernice za
kažnjavanje
organizacija
(1991)
Sarbannes
Oxley Zakon
(2002)
Eskalacija
uporabe droge
Sve veći
naglasak na
vrijednosti ne
samo na
usklađenost s
normama i
zakonima
Inicijative za
zaštitu
industrija
Globalni
Sullivan Princip
(1999)
UN Konvencija
protiv
korupcije
(2003)
https://danielsethics.mgt.unm.edu/pdf/Historical%20Development%20of%20Business%20Ethics.pdf
Nove okolnostidruštvenog razvoja(industrijalizacije,modernizacija,tehnologija…)
a. Ekonomske(masovna, jeftina proizvodnja)
b. Političke(borba za radnička prava)
c. Kulturne(porast broja pismenih i obrazovanih)
Prof. dr.sc. A. Šundalić, Poslovna etika
a. Globalna razina – pojava siromaštva, nejednakosti, ekološke katastrofe, istraživanja
b. Razina poduzeća – odnosi unutar poduzeća
c. Razina društva – pravednost i sigurnost
Interes za poslovnu etiku:
Prof. dr.sc. A. Šundalić, Poslovna etika
Nekada vs. sada ?
Ima li veze s odgojem?!
Radna etika…
odgovornost,
discipliniranost,
pouzdanost
Outsourcingaktivnosti,
Više vremena utrošenog na ”razonodu”
Spoznaja i usklađenost
SREĆA VRIJEDNOST
BESPOSLENOST VARANJE
NE
ZNATIZNATI
NAPRAVITI
NE
NAPRAVITI
U
S
K
L
A
Đ
E
N
O
S
T
S P O Z N J A
5
Mitovi o poslovnoj etici 1
1. Poslovna etika je više stvar religije nego managementa
2. Naši zaposlenici su etični stoga ne trebamo previše pozornosti davati poslovnoj etici
3. Poslovna etika je disciplina koju proučavaju filozofi, akademici i teolozi
4. Poslovna etika je suvišna – samo potvrđuje očigledno – “činiti dobro”
5. Poslovnom etikom “dobri ljudi” drže propovijed “lošim ljudima”
6. Poslovna etika je novo područje istraživanja
7. Poslovnom se etikom ne može upravljati
8. Poslovna etika i društvena odgovornost su iste stvari
Mitovi o poslovnoj etici 2
9. Naša organizacija nema problema sa zakonom, prema tome mi se ponašamo etično
10. Upravljanje etikom na radnom mjestu nema važnost sa stajališta prakse
Mitovi o poslovnoj etici 3
6
www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx
1. NEMA dobrog načina da se učini loša stvar
2. Ništa nije djelotvornije od ČISTE savjesti
3. Moć se sastoji od SVRHE, PONOSA, STRPLJENJA, UPORNOSTI, PERSPEKTIVE
4. Ako se pobrinemo za pravi početak i ako ustrajemo u tome profit je neminovan rezultat.
4 pravila etičkog poslovanja
www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx
1. Organizacije koje nemaju formalizirani sustav upravljanja poslovnom etikom
Etičnost organizacije diktira osoba koja vodi organizaciju
Nepostojanje sustava upravljanja etikom ne znači nužno da je organizacija neetična
Formaliziranje sustava upravljanja poslovnom etikom preduvjet je unapređenja poslovanja i jedino jamstvo da će u kriznim situacijama reakcije djelatnika biti etične
Tri osnovne grupe organizacije 1
www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx
2. Organizacije koje su formalno prihvatile upravljanje poslovnom etikom
Prihvaćanje minimalnih standarda u upravljanju etikom (Etički kodeks)
Prvi korak i dokaz svjesnosti o važnosti uvođenja etičkog poslovanja (i unutar i izvan organizacije)
Tri osnovne grupe organizacije 2
www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx
3. Organizacije koje su efektivno prihvatile upravljanje poslovnom etikom
Sustavni pristup problematici
Prihvaćanje i provođenje poslovne prilike, procedura i pravila u koje su integrirane etičke vrijednosti
Tri osnovne grupe organizacije 3
7
Vrijednosti u poslovnim odnosima
Integritet:
□ odgovornost
□ pouzdanost
□ međusobno uvažavanje
Povjerenje:
□ Vjerodostojnost
□ Tajnost podataka
Kolegijalnost:
□ želja za napretkom
□ sinergijski učinak
Inovativnost:□ novi pristupi
□ razmjena iskustva
□ kontinuirana edukacija
3 Modela menadžerske etike1. Moralni management
2. Nemoralni management (“amoral management”)
3. Protumoralni management (“immoralmanagement”)
- visoki standardi etičkog ponašanja
- zapostavlja ili izostavlja moralna načela
- ponašanje bez prisustava etičnih načelao ENRON – prikrivanje gubitaka (neupisivanje gubitaka u bilancu i
skrivanje gubitaka od ulagača)
Moralni management Nemoralni management Protumoralni management
Etičke norme Uspjeh u okviru čvrstih etičkih načela, ideala poštenja, pravde i napretka
Management nije ni moralan ni nemoralan, namjerni (Namjerni - ne uzima u obzir etička načela pri radu i odlučivanju; Nenamjerni – ne razmišlja o etičkim načelima u poslovanju
Managerske odluke, aktivnosti i ponašanja ukazuju na energično protivljenje etičkim načelima
Motivi Dobri. Management želi uspjeti no samo uz primjenu legalnog i etičkog načina (poštenja, pravde)
Dobronamjerni, ali sebični u smislu da se ne uzima u obzir utjecaj odluke na druge ljude
Sebični. Management misli samo na osobnu dobit ili dobit kompanije
Ciljevi Profitabilnost samo u okviru zakona i etičkih načela
Profitabilnost, drugi ciljevi se ne uzimaju u obzir
Profitabilnost i uspjeh organizacije pod svaku cijenu
Fokusiranost na zakone
Poštivanje slova zakona. Zakon predstavlja minimalni etički standard. Manageri nastoje upravljati i etičnije no što to zakon zahtjeva.“Da li ovaj postupak odgovara nama i svim zainteresiranim stranama?”
Zakon je etična smjernica. Glavno pitanje je što možemo napraviti legalno“Možemo li ovim postupkom zaraditi novac na zakonit način?”
Zakonski standardi su barijere koje manageri moraju preskočiti ukoliko žele dobiti ono što žele. ”Možemo li zaraditi novac ovim postupkom, odlukom, ponašanjem?”
Strategija Ponašanje na temelju čvrstih etičkih načela
Sloboda u odlučivanju, manageri mogu donijeti odluku primjenjujući etička načela, ali samo ako to sami tako žele.
Iskorištavaju prilike zbog uspjeha organizacije. Idu „zaobilaznom linijom” ako im se to čini korisnim.
Poslovna etika u suvremenom poslovanju
1. ”FAIR PLAY”
2. Poštivanje ljudskih prava
3. Zajednička pravila korektnog poslovnog ponašanja
4. FAIR TRADE
PODUZETNIČKA ETIKA = etika odgovornosti Stjecanje dobiti + tržišni interes + interes zajednice
8
Zbog čega se menadžeri odlučuju ponašati NEETIČNO?
1. Pritisak
Naredbe, nerealni poslovni i financijski ciljevi, rokovi, konkurencija
2. Strah
Od otkaza, izolacije
3. Pohlepa
4. Pogodnost
Racionalizacija, razvoj karijere
Zbog čega se menadžeri odlučuju ponašatietično?
1. Većina … – kako bi izbjegli sankcije/kazne, kako bi bili nagrađeni
2. Mnogi … – zbog odgovornosti prema obitelji, prijateljima, nadređenima...
3. Rijetko tko … – kako bi napravili ono što je ispravno, zbog težnje prema idealima, vlastitim stavovima/vrijednostima/normama
Kohlbergovi stadiji moralnog razvoja
A. Pretkonvencijski (pristup usmjeren prema nama samima)
o Reakcije na kazne/nagrade – nešto je dobro ili loše u ovisnosti s tim hoćemo li biti kažnjeni ili nagrađeni
B. Konvencijski (usklađenost)
o Faza zakona i reda – nešto je dobro ili loše ukoliko je usklađeno sa zakonima i normama
C. Postkonvencijski (principijelan)
o Da li je nešto dobro ili loše ovisi isključivo o našim osobnim vrijednostima, principima, stavovima...
Zašto bi se menadžeri trebali ponašati etično?
Donošenje odluka i ostvarivanje profita i drugih ciljeva
bez temeljnih etičnih načela dovodi do toga da se i
drugi ljudi u okolini počnu isto ponašati.
Nedostatak etike poslovnih ljudi doprinosi opadanju
moralnih načela čitavog društva.
9
Etičke smjernice za managere
Poštivanje zakona
Govoriti istinu
Poštivati ljude
Primjenjivati “zlatno pravilo”
Ne činiti zlo
Uvijek djeluj kad imaš ovlaštenje
POSLOVNA (PODUZETNIČKA) ETIKA = profesionalno ispunjenje + povjerenje + profit +
društvena odgovornost
Što poduzeti kako bi se unaprijedila etička klima u poduzeću…
Vođenje pomoću primjera - menadžer osobnim primjerompokazuje najbolji način
Etički kodeks - formalni iskaz vrijednosti (etičkih i društvenih)poduzeća
Etičke strukture -različiti organi u poduzeću zaduženi zaimplementaciju etičkog ponašanja (etički zastupnik, etičkopovjerenstvo, sud časti)
Etički treninzi i etički telefon – učenje zaposlenika etici teprijavljivanje problema
Podupirati ”zviždače” - zaposlenici koji razotkrivaju ilegalnu,nemoralnu ili nezakonitu praksu poslodavca
… i kako u poduzeću ne bi bilo neetičnog ponašanja?
Poticati slobodu izražavanja kontroverznih i različitihstajališta
Efikasno organizirati procedure pritužbi – saslušati,ne odgađati rješavanje problema
Poštovati savjesnost zaposlenika
Ne podržavanje zviždača dovest će do nepovoljnogjavnog mišljenja o poduzeću
Čimbenici utjecaja na etično/neetično ponašanje menadžera
Individualne
karakteristike menadžera
- Osobne
vrijednosti
- Ego
- Lokus kontrole
Strukturne varijable
- formalna pravila i
propisi
- Ponašanja
nadređenih
- Sustav procjene
- Nagrade
- Pritisak na poslu
ETIČNO/
NEETIČNO PONAŠANJE
Organizacijska
kultura
- sadržaj
- snaga
10
S kojim se izazovima susreću
organizacije?
Trebaju li organizacije koristiti dječji rad?
Je li testiranje na životinjama uistinu potrebno za proizvodnjuproizvoda?
Kako bi organizacije trebale plaćati djelatnike u zemljama trećegsvijeta?
Do koje mjere bi organizacije trebale biti ekološki osviještene?
Trebaju li organizacije biti uključene u određene aktivnosti poputproizvodnje oružja?
Radni uvjeti
Velika Britanija
Plaća/mjesec: £813
Plaća/tjedan: £203
Plaća/sati: £5.35
Radni sati/tjedan: 38hrs
Bangladeš
Plaća/mjesec: £12
Plaća/tjedan: £3
Plaća/sati: 33p
Radni sati/tjedan: 90hrs
Često neetično ponašanje u organizacijama
Problemi ljudskih resursa
Konflikt interesa – kada je objektivnost ili procjena kompromitirana
Pitanje povjerenja kupaca, dobavljača, djelatnika
Skrivanje informacija od djelatnika, kupaca, dobavljača, javnosti
Korištenje resursa poduzeća
Falsificiranje izvještaja
Primanje/davanje mita
https://www.youtube.com/watch?v=bfSRGerY8vE
Česti razlozi za neetično ponašanje u organizacijama
Direktive nadređenih
Ostvarivanje preambicioznih poslovnih/financijskih
ciljeva
Preživljavanje organizacije
Pritisak rokova
Grupno razmišljanje
Racionalizacija da „i drugi to rade”
Želja za osobnim napredovanjem
(Ne)odoljevanje konkurentskim pritiscima
11
Zašto se ljudi ne odlučuju na razotkrivanje neetičnog ponašanja u poduzeću?
Ne vjeruju u promjenu
Boje se ”osvete” nadređenih, ali i kolega(izolacija, osuđivanje…)
Ne znaju kome se obratiti
Boje se za vlastitu sigurnost
Etično poslovanje vodi do povjerenja i ugleda
Povjerenje
Vjerovati u
dobrohotnost
drugih ljudi
Ugled
Poštovanje koje ljudi
dobiju kada se ponašaju
etično
Zaposlenici Ulagatelji
Aktivisti
Društvena zajednicaJavna glasila
Upravljanje ugledom
POSLOVNE PRILIKE
Jamstvo novca
Jamstvo javnog zagovaranja
Jamstvo predanosti
Jamstvo legitimnostiJamstvo medijskog
izvješćivanja
Država
Jamstvoblagonaklonosti
Kupci
Jamstvolojalnosti
Poslovna etika i vrijednosti
Poslovna etika preuzima ključne vrijednosti građanskoga društva i projicira ih u okviru organizacije
Osnovne vrijednosti građanskoga društva su:
□ ljudsko dostojanstvo,
□ sloboda,
□ jednakost,
□ pravednost,
□ odgovornost,
□ demokratičnost
□ supsidijarnost
12
Vrijednosti Svaki čovjek uživa ljudsko dostojanstvo kao samostalna jedinka
Svakom čovjeku treba osigurati osobnu slobodu i razvitak
Poduzeća moraju osigurati osnovna prava zaposlenicima
Nije dopuštena i nepravedna je diskriminacija zaposlenika
Za jednak radni doprinos treba osigurati jednaku zaradu
VRIJEDNOSTI= bit etičkih sudova
“Svaka ljudska aktivnost teži nekom smislu koji opredjeljuju neke vrijednosti, a vrijednosni sadržaji bude energiju i i težnju da se ostvare.
ZAŠTITA POSLOVNIH OBIČAJA
Sud časti
Arbitraža
Medijacija
ARGUMENTI ZAGOVORNIKA POSLOVNE ETIKE
Načelo milosrđa□ predstavlja doktrinu socijalne
odgovornosti po kojem su sretniji pojedinci dužni pomoći manje sretnijima
Načelo skrbništva□ etička doktrina koja traži da poslovni i bogati
ljudi sebe promatraju kao upravitelje i čuvare društvenoga dobra i da svoje posjede razvijaju za dobrobit cjelokupnoga društva
Andrew Carnegie:”Evanđelje bogatstva”
ARGUMENTI PROTIVNIKA POSLOVNE ETIKE Temeljni argument: tvrtke trebaju osigurati što veću
dobit, inače će biti istisnute iz tržišnog natjecanja
Glavni zagovornik: Milton Friedman, koji smatra datvrtke osim ekonomske odgovornosti za svojepreživljavanje na tržištu nemaju nikakve druge etičkezadaće. Samo ljudi posjeduju etiku, ne i tvrtke, ističeFriedman
Ako netko radi u poslu kojeg smatra neetičnim (npr.,duhan) treba ga napustiti.
13
ARGUMENTI ”NEVJERNIH TOMA”
Jezik etike, ma koliko bio primjeren, nije poslovni jezik
rad na crno (nezakonito i neetično) vs. rad nedjeljom (zakonito i (ne)etično?)
»Sve je to lijepo, ali od toga u praksi nema ništa»
Domaća zadaća
DRUGI komentar o aktualnostima u RHi/ili Europi i svijetu koji imaju doticaje sposlovnom etikom
□ Komentar mora imati naslov, izvor + datumoriginalnog teksta/članka(tekst/članak ne smije biti stariji od 1 godine),kratak uvid u temu ivlastiti kritički osvrt na temu
□ ROK: 26.03.2019.