f gasovod sazetak 31-05-2012 1

U suradnji s partnerima:

Studija o utjecaju na okoliš

SAŽETAK

IZGRADNJA MAGISTRALNOG PLINOVODA

ZLOBIN - BOSILJEVO DN 1000/100 BAR

Zagreb, travanj 2012.

Str. 2

NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studije utjecaja na okoliš izgradnje magistralnog plinovoda Zlobin - Bosiljevo DN 1000/100 bar

SADRŽAJ

1.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA I PROVEDBE POSTUPKA PROCJ ENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ................................................................................................................ 3

1.2. OPIS ZAHVATA ......................................................................................................................... 3

1.3. OPIS LOKACIJE I PODACI O OKOLIŠU .............................................................................. 5

1.4. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJ A PLINOVODA ........................................................................................................................................ 7

1.5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME, IZGRAD NJE I KORIŠTENJA PLINOVODA........................................................................................................................................14

1.6. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA.........................................................................18

Str. 3


1.1. Svrha poduzimanja zahvata i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš Izgradnja magistralnog plinovoda Zlobin-Bosiljevo DN 1000/100 bar planirana je u sklopu povezivanja, s jedne strane, prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin (skr. UPP) u Omišlju na otoku Krku preko magistralnog plinovoda Omišalj-Zlobin DN 1000/100 bar, sa plinovodnom mrežom u panonskom dijelu Hrvatske putem novog plinovodnog sustava na pravcu Bosiljevo-Sisak-Kozarac. Namjena ovog povezivanja je ostvarenje tranzitnog pravca prema Mađarskoj putem postojećeg magistralnog plinovoda Slobodnica-Donji Miholjac 800/75 bar, te potencijalno prema Srbiji putem novog magistralnog plinovoda Slobodnica-Sotin. Također, tim plinovodima bi bio omogućen i transport plina u suprotnom smjeru iz novih dobavnih pravaca i projekata South Stream i Nabbuco, a čak i više, oni bi mogli biti dijelovi tih projekata. Studija o utjecaju na okoliš izgradnje magistralnog plinovoda Zlobin-Bosiljevo DN 1000/100 bar je stručna podloga za postupak procjene utjecaja na okoliš toga planiranog zahvata u prostoru, koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Razlog izrade ove studije zasnovan je na članku 71. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) za zahvate za koje je, prema članku 3. i Prilogu I (točka 29.). Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09), utvrđena obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš. Naime, postupak procjene se provodi za međunarodne i magistralne cjevovode za transport plina, nafte i naftnih derivata uključivo terminal, otpremnu i mjerno-regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom. Postupak procjene se provodi prije izdavanja lokacijske dozvole, prema članku 69. stavku 4 Zakona o zaštiti okoliša. Cilj Studije je analitička stručna procjena mogućih utjecaja izgradnje i korištenja plinovoda na sastavnice okoliša, te utvrđivanje mjera zaštite koje su potrebne za očuvanje okoliša. Nakon završetka postupka procjene, pozitivno rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o prihvatljivosti tog zahvata za okoliš, bit će neophodna osnova za ishođenje lokacijske dozvole. Studijom su sagledani mogući nepovoljni utjecaji izgradnje i korištenja plinovoda na vode, zrak, tlo, razine buke, biljni i životinjski svijet, prirodne i kulturne vrijednosti, naselja i stanovništvo, gospodarske djelatnosti u prostoru, te mogući utjecaji u slučaju akcidenta. Na osnovi analiziranih utjecaja utvrđene su mjere zaštite okoliša, kako bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru. Propisan je i program praćenja stanja okoliša, kojim će se kontinuirano pratiti utjecaje i utvrđivati jesu li poduzete mjere dostatne ili su potrebne dodatne mjere za smanjenje utjecaja. 1.2. Opis zahvata Magistralni plinovod Zlobin-Bosiljevo DN 1000/100 bar nalazi se većim dijelom u Primorsko goranskoj županiji (53 747 m), a manjim dijelom u Karlovačkoj županiji (4 432 m). Cjevovod u ukupnoj duljini od 58 179 m prolazi kroz Grad Bakar, Općinu Fužine, Općinu Lokve, Grad Delnice, Općinu Ravna Gora, Općinu Skrad, Grad Vrbovsko i Općinu Bosiljevo. Na početnoj točki koja se nalazi na mjerno – redukcijskom čvoru Zlobin (MRČ Zlobin) magistralni plinovod Zlobin-Bosiljevo DN 100/100 bar biti će povezan sa planiranim magistralnim plinovodom Zlobin-Omišalj DN 1000/100 bar, kojim će se preuzimati plin iz prihvatnog terminala UPP na Krku. Predmetni plinovod će također biti povezan sa planiranim međunarodnim plinovodom Zlobin-Rupa DN 1000/100 bar kojim će se omogućiti tranzit plina prema Sloveniji te sa postojećim magistralnim plinovodom Pula-Karlovac DN 500/75 koji će omogućiti transport plina za potrošače u Hrvatskoj. Od MRČ Zlobin cjevovod se polaže u smjeru istoka uz koridor postojećeg plinovoda Pula-Karlovac DN 500/75 i JANAF-ovog naftovoda.

Str. 4


Pri tome cjevovod presijeca prometnicu, trasu dalekovoda Melina-Tumbri te objekt postojeće izgradnje naselja Draga. Prolazeći južno od naselja Fužine cjevovod presijeca Benkovački Potok i željezničku prugu. Nakon blokadne stanice (BS) Lič cjevovod presijeca prometnicu, tlačni cjevovod Dubračina-Bajer i vodotok Ličanka te nastavlja u smjeru sjevera prema naselju Vrata. Od naselja Vrata cjevovod s južne strane prati željezničku prugu pri čemu na nekoliko mjesta presijeca prometnice i ponornice Jaruga Vrata i Jaruga Belo Selo. Između naselja Belo Selo i D. Slavica cjevovod na dva mjesta presijeca prometnice. Nakon blokadne stanice Slavica cjevovod presijeca prometnicu te prelazi na sjevernu stranu željezničke pruge. Kod naselja Lokve cjevovod se približava trasi autoceste te prolazi između autoceste, plinovoda Pula-Karlovac i naftovoda JANAF-a s jedne strane te park šume Golubinjak s druge strane. Polažući se u smjeru naselja Delnice cjevovod na nekoliko mjesta presijeca prometnice, željezničku prugu i trasu dalekovoda te prelazi na sjevernu stranu autoceste. Nakon blokadne i mjerno redukcijske stanice Delnice cjevovod presijeca Jarugu Delnice. Jugoistočno od naselja Dedin cjevovod na dva mjesta presijeca prometnicu te preko tunela Vršek prelazi na južnu stranu autoceste. Presijecajući prometnice cjevovod se polaže južno od naselja Zalesina i sjeverno od naselja Šije. Sjeverozapadno od naselja Ravna Gora cjevovod kod čvora autoceste prelazi na sjeveru stranu autoceste te na dva mjesta presijeca prometnice. Nakon blokadne stanice Ravna Gora cjevovod presijeca ponornice Jaruga Kosica, Jaruga Frankopan, Jaruga Javorova Kosa te bujicu Jaruga Ovčji Potok. Prolazeći kroz vikend naselje cjevovod presijeca prometnicu te prolazi na 1,5 m i 12 m od postojeće izgradnje. Sjeverno od naselja St. Sušica cjevovod presijeca objekt postojeće izgradnje. Presijecajući prometnicu cjevovod prolazi na 8 m udaljenosti od postojeće izgradnje. Sjeverno od ribnjaka cjevovod presijeca bujicu Sušički Potok nakon čega na 2 mjesta presijeca prometnicu. I dalje prateći plinovod Pula-Karlovac i naftovod JANAF-a cjevovod se polaže sjeverno od naselja Jablan i naselja Senjsko te na 2 mjesta presijeca prometnicu. Sjeverno od naselja Klajner Brdo cjevovod presijeca bujicu Jaruga Lučica. Obilazeći željeznički most nedovršene pruge Vrbovsko-Črnomelj cjevovod presijeca željezničku prugu, vodotok Dobra, prometnicu i bujicu Jaruga Skakavac. Sjeverno od naselja Vrbovsko cjevovod presijeca prometnicu pri čemu prilazi postojećoj izgradnje na 2 m i 4 m. Nakon blokadne stanice Vrbovsko cjevovod presijeca prometnicu pri čemu prolazi na 5 i 20 m od postojeće izgradnje. Istočno od naselja Vrbovsko cjevovod prolazi kroz naselje Tuk gdje presijeca prometnicu i objekt postojeće izgradnje te prolazi 16 m i 31 m južno od objekata naselja Tuk. Presijecajući prometnicu cjevovod se polaže na 25 m udaljenosti od postojeće izgradnje nakon čega prelazi preko objekta. Cjevovod preko tunela V. Gložac prelazi na južnu stranu autoceste te na dva mjesta presijeca prometnicu. Prolazeći između naselja Gornji i Donji Osojnik cjevovod presijeca prometnicu te prolazi na 18 m od postojeće izgradnje. Obilazeći sa sjeverne strane objekt JANAF-a cjevovod presijeca trasu autoceste te dolazi do svoje zadnje točke - OPČS Podrebar. Prelaske vodotoka potrebno je riješiti uz suglasnost i pridržavanje uvjeta nadležnih tijela svakog iz svog djelokruga rada. Minimalna dubina ukapanja ispod dna neuređenog vodotoka mora iznositi 200 cm. Sva križanja s instalacijama potrebno je izvesti uz suglasnost vlasnika instalacija, a na mjestu prolaza kroz naseljeno područje treba voditi računa o propisanim udaljenostima od kuća. 1.2.1. Grafički prilozi Prilog 1. Pregledna karta plinovoda

Str. 5


1.3. Opis lokacije i podaci o okolišu Područje kojim prolazi trasa plinovoda Zlobin – Bosiljevo ima I. kategoriju kakvoće zraka izuzev eventualno prizemnog ozona (II. kategorija) koji je sekundarni polutant regionalnog značaja te njegove povišene koncentracije predstavljaju problem cijele Hrvatske kao i mediteranskog dijela Europe. Plinovod prolazi kroz zone sanitarne zaštite izvorišta (neistraženo vodozaštitno područje, II i III. zonu sanitarne zaštite na području grada Bakra i općine Fužine, III. zonu sanitarne zaštite na području općine Lokve i grada Delnica, te II i III. zonu sanitarne zaštite na području općine Ravna Gora, Skrad i grada Vrbovskog. Područjem dominira šumska vegetacija s površinom od 1408,95 ha (60,39 %). Unutar kategorije najveću površinu ima klasa bjelogoričnih šuma, a ona iznosi 767,73 ha (54,49 %). Slijede mješovita šuma s 204,91 ha (14,54 %), crnogorična šuma s 140,61 ha (9,98 %) i prijelazna područja šikare i šume s 129,82 ha (9,21 %). Zatim nešto manje površine zauzimaju šikare (96,00 ha) i prijelazi grmlja i šikare (69,88 ha). Prirodnu vegetaciju koja sudjeluje s 357,82 ha (15,34 %) čine travnjaci s grmljem ili grmljem i stablima (88,95 %) i gole površine s travnom ili grmolikom vegetacijom (11,05 %). Poljoprivredne površine sudjeluju s 314,87 ha (13,50 %). Dominiraju poljoprivredne površine sa značajnim udjelom prirodne vegetacije s 157,21 ha (49,93 %) i mozaici različitih načina poljoprivrednog korištenja s 89,59 ha (28,45 %). Ostalo su mozaici jednogodišnjih i višegodišnjih kultura s 57,57 ha (18,28 %), livade košanice s 5,21 ha (1,65 %), oranice s 4,44 ha (1,41 %), te voćnjaci s 0,86 ha (0,27 %). U kategoriji neprirodnih (izgrađenih) površina nalazi se postojeći plinovod s 118,73 ha (47,71 %), ceste s 45,73 ha (18,38 %), seoska područja s 34,86 ha (14,01 %), gradilišta s 16,85 ha (6,77 %), industrijski ili poslovni prostori s 15,18 ha (6,10 %). Ostalih 17,52 ha (7,04 %) zauzima željeznica, rudokopi, infrastrukturni objekti, sportski i rekreacijski objekti, skladišta i odlagališta otpada. Kategoriju voda čine vode tekućice rijeke Dobre s 2,39 ha (0,10 %). Rijetki i ugroženi stanišni tipovi u Republici Hrvatskoj značajni za ekološku mrežu Republike Hrvatske, a koji se nalaze na prostoru kojim prolazi trasa magistralnog plinovoda Zlobin-Bosiljevo su: C.3. Suhi travnjaci E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava E.4. Brdske bukove šume E.5. Bukovo – jelove šume E.7. Kontinentalne crnogorične šume H.1. Kraške špilje i jame Prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske na širem području zahvata zabilježeno je 50 biljnih svojti strogo zaštićenih ili zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode. Terenskim obilaskom, utvrđeni su navedeni ugroženi stanišni tipovi, te zabilježen određeni broj biljnih svojti karakterističnih za te stanišne tipove. Na osnovi podataka iz literature, a u skladu s Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) na širem području zahvata evidentirano je 17 strogo zaštićenih i 8 zaštićenih svojti sisavca, 8 strogo zaštićenih svojti ptica, 1 strogo zaštićena svojta vodozemaca, 10 strogo zaštićenih i 13 zaštićenih vrsta slatkovodnih riba te 10 strogo zaštićenih i 8 zaštićenih svojti danjih leptira. Navedeni pregled strogo zaštićenih i zaštićenih svojti životinja ukazuje na relativno visoki stupanj ekološke osjetljivosti šireg područja zahvata. Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture izdala je Mišljenje o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (KLASA 612-07/11-01/1939, URBROJ 532-08-02-04/1-11-3, od 31. listopada 2011. godine) kojim se utvrđuje da magistralni plinovod Zlobin-Bosiljevo DN 1000/100 bar prolazi unutar međunarodno važnog područja za ptice HR1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika, područja ekološke mreže važnog za divlje svojte i stanišne tipove HR5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna

Str. 6


Lika te u blizini tipskih lokaliteta podzemne faune Ledena špilja, Ponor Ponikve II, Medvjeđa špilja. Navedenim Mišljenjem utvrđuje se potreba provedbe postupka Glavne ocjene s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti. Trasa magistralnog plinovoda Zlobin-Bosiljevo DN 1000/100 bar prolazi područjem ekološke meže Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika u duljini od oko 43 km. Na dijelu područja ekološke mreže trasa prolazi šumskih staništima, uglavnom miješanim šumama bukve i jele, te dijelom travnjačkim staništima. Zahvat se izvodi u osjetljivom krškom području koje je značajno zbog velike raznolikosti ugrožene i endemične podzemne faune. Prilikom polaganja cijevi je moguć nailazak na speleološke objekte i staništa podzemne faune. Radi toga osobitu pažnju tijekom polaganja plinovoda trebat će posvetiti izbjegavanju i ublažavanju štetnih utjecaja na staništa „Kraških špilja i jama“ (H.1., 8310) i endemičnu podzemnu faunu, pogotovo tipskog lokaliteta Ponor Ponikve II, u čijoj neposrednoj blizini prolazi trasa plinovoda. Trasa plinovoda prolazi kroz zakonski zaštićeno područje park-šumu Golubinjak (od stac. cca 13+800 – 15+260 km). Unutar područja mogućeg utjecaja plinovoda nema područja zaštićenih ili predloženih za zaštitu temeljem važeće prostorno-planske dokumentacije. Konzervatorska studija dionice plinovoda Zlobin-Bosiljevo objedinila je sve relevantne kulturno povijesne elemente prostora sa aspekta zaštite kulturne baštine, uključujući pri tome izvore, literaturu, postojeću konzervatorsku dokumentaciju službene akte KOR- i stanje kulturnih dobara zatečenih na terenu u zoni direktnog i indirektnog utjecaja trase plinovoda. U zoni utjecaja izgradnje plinovoda, nalazi se direktno ugroženih 7 objekata kulturne baštine (Delnice – mjesto podizanja oružanog ustanka, Vrata – burobran na ulazu u željezničku postaju, Stubica – tradicijska kamena kuća, Vrbovsko – kuća sa tradicijskim elementima, Zaselak kraj Stare sušice – ruralna cjelina, Drage – ruralna cjelina, Dolac Gorica iznad Zlobina – kulturni krajolik). Trasa planiranog magistralnog plinovoda Zlobin-Bosiljevo DN 1000/100 bar prolazi na području obuhvata Grada Bakra kroz građevinska područja naselja, odnosno područja izvan naselja. Planirana trasa tako prolazi kroz građevinska područja naselja Zlobin i Zlobinska Draga. U segmentu prolaska kroz građevinsko područje naselja Zlobinska Draga os trase planiranog plinovoda prolazi uz postojeći objekt. U predmetnom segmentu trasa u potpunosti prati trasu postojećeg plinovoda Pula – Karlovac. Na navedenom području trasa i pripadni koridor svojim prolaskom utječu na korišteno zemljište (određeno prema prostornim planovima) na kojem živi oko 15 stanovnika. Na području obuhvata grada Bakra trasa prolazi u blizini područja ugostiteljsko – turističke namjene. Trasa prolazi na području obuhvata Općine Fužine kroz građevinska područja naselja/ izvan naselja samo pripadajućim koridorom. Planirana trasa tako pripadajućim koridorom prolazi kroz građevinska područja naselja Fužine. Na navedenom području trasa i pripadni koridor svojim prolaskom utječu na korišteno zemljište (određeno prema prostornim planovima) na kojem živi oko 80 stanovnika. Na području općine Fužine trasa prolazi u blizini površine insfrastrukturnih sustava (vjetropark i elektrovučno postrojenje), područja planirane gospodarske namjene te športsko – rekreacijske namjene. Trasa prolazi na području obuhvata Općine Lokve kroz građevinska područja izvan naselja samo pripadajućim koridorom. Planirana trasa tako pripadajućim koridorom prolazi kroz područja postojeće i planirane gospodarske namjene - poslovna. Trasa prolazi na području obuhvata grada Delnica kroz građevinska područja naselja/ izvan naselja samo pripadajućim koridorom. Planirana trasa tako pripadajućim koridorom prolazi kroz građevinska područja naselja Lučice, Dedin i Zalesina. Na navedenom području trasa i pripadni koridor svojim prolaskom utječu na korišteno zemljište (određeno prema prostornim planovima) na kojem živi oko 40 stanovnika. Na području grada Delnica trasa prolazi u blizini lokacije istraživanja mineralnih sirovina – kamenolom te blizinom područja postojeće i planirane gospodarske namjene. Trasa prolazi na području obuhvata Općine Ravna Gora kroz građevinska područja naselja/ izvan naselja. Planirana trasa prolazi kroz građevinska područja naselja Šije, Ravna Gora i Stara Sušica. U segmentima prolaska kroz izgrađeni dio građevinskog područja Ravna Gora i građevinskog područja naselja Stara Sušica trasa planiranog plinovoda prolazi uz same objekte. U predmetnom segmentu trasa prati trasu postojećeg plinovoda Pula – Karlovac. Trasu nije moguće odmaknuti dalje od postojećih objekata zbog konfiguracije terena te postojećeg

Str. 7


klizišta na području naselja Stara Sušica. Ujedno građevinsko područje naselja Ravna Gora pruža se okomito na smjer pružanja trase te svako izmicanje trase u smjeru sjeveroistok – jugozapad (mogući smjerovi izmicanja) dovodi do ponovnog prolaska trase kroz građevinsko područje naselja. Na navedenom području trasa i pripadni koridor svojim prolaskom utječu na korišteno zemljište (određeno prema prostornim planovima) na kojem živi oko 125 stanovnika. Na području općine Ravna Gora trasa prolazi kroz neizgrađenog dijela područja turističko – ugostiteljske namjene te u blizini rekreacijskog područja i lokacije poljoprivrednog gospodarstva. Trasa prolazi na području obuhvata Općine Skrad kroz građevinska područja naselja/ izvan naselja samo pripadajućim koridorom. Planirana trasa prolazi kroz građevinska područja naselja Divjake. Na navedenom području trasa i pripadni koridor svojim prolaskom ne utječu na korišteno zemljište (određeno prema prostornim planovima). Na području općine Skrad pripadajući koridor trase prolazi rubnim dijelom područja sportsko - rekreacijske namjene. Trasa prolazi na području obuhvata Grada Vrbovskog kroz građevinska područja naselja/ izvan naselja samo pripadajućim koridorom. Planirana trasa prolazi kroz građevinska područja naselja Jablan i Vrbovsko. Na navedenom području trasa i pripadni koridor svojim prolaskom utječu na korišteno zemljište (određeno prema prostornim planovima) na kojem živi oko 140 stanovnika. Na području grada Vrbovskog trasa prolazi u blizini površine farme, područja gospodarske namjene te blizinom lokacije groblja. Poljoprivredno zemljište na području utjecaja (400 m) zauzima relativno malu površinu od 317.09 ha što čini 13.6% od ukupne površine. Od načina korištenja poljoprivrednog zemljišta većina otpada na poljoprivredne površine sa značajnim udjelom prirodne vegetacije (49.58%), zatim na mozaik različitih načina poljoprivrednog korištenja (28.25%). Intenzivnija poljoprivredna proizvodnja zastupljena je u relativno malom iznosu tako da oranice zauzimaju samo 1.4% površine dok voćnjaci samo 0.27%. Na području utjecaja šume i šumsko zemljište zauzimaju 60,39 % površine. Od toga na državne šume otpada 29 %, a 71 % na privatne. Prema Zakonu o šumama Hrvatske šume d.o.o. gospodare šumama u državnom vlasništvu a šumama u privatnom vlasništvu gospodare šumoposjednici. Lokacija zahvata, sukladno Zakonu o lovstvu, prolazi kroz 5 državnih i 9 županijskih lovišta. S obzirom na uvjete u kojima divljač obitava, sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, lovišta su svrstana u brdska (200 – 800 mnv) i gorska (>800 mnv). 1.4. Opis mogućih utjecaja na okoliš tijekom pripreme, izgradnje, korištenja i prestanka korištenja plinovoda Mogući utjecaj na kakvoću zraka Tijekom izgradnje plinovoda utjecaji na kakvoću zraka mogu se ocijeniti kao kratkotrajni i lokalni. Plinovod se gradi po sekcijama, pa u tim fazama na kakvoću zraka utječu samo ispušni plinovi i prašina strojeva za gradnju i transport. Utjecaj na kakvoću zraka tijekom eksploatacije plinovoda očituje se kao fugitivna emisija prirodnog plina te emisije prirodnog plina prilikom održavanja. Procijenjeno je da količine emisija nisu značajne na lokalnom kao ni na regionalnom području. Mogući utjecaj na vode U normalnom radu plinovoda ne postoji utjecaj na površinske i na podzemne vode. Plinovod je ukopan i izoliran od okoliša. Prirodni plin je suh, čist, neotrovan, znatno lakši od zraka, pa čak i u slučajevima propuštanja zbog bilo kakvih razloga nema utjecaja na vode. Tijekom izgradnje trase plinovoda kroz zone sanitarne zaštite izvorišta urediti će se prostor gradilišta kako bi se spriječilo onečišćenje uljima i masnoćama iz strojeva i vozila. Iskopani materijal kod izgradnje cjevovoda bit će uklonjen s prijelaza preko vodotoka ili kanala. Eventualne opasne tvari nastale tijekom izvođenja

Str. 8


zahvata neće se ispuštati ili unositi u vodotoke te će se tijekom provedbe tlačne probe plinovoda koristiti voda bez dodatka inhibitora. Mogući utjecaj na tlo i poljoprivredu Tijekom izgradnje plinovoda može se očekivati oštećenje tla u vidu njegova zbijanja uporabom mehanizacije na liniji rova plinovoda. Do privremene prenamjene i oštećivanja tla doći će uslijed polaganja cjevovoda u širini radnog pojasa od 22 m na poljoprivrednom zemljištu. Privremenom prenamjenom bit će zahvaćeno 75,2 ha zemljišta kategorije P3 (30,3 ha) i PŠ (44,9 ha) Od ukupne površine 75.20ha, samo 12.88 ha (17.13%) zemljišta je privedeno poljoprivrednoj namjeni. Unutar navedenih površina, dominiraju površine s neintenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom kao što su površine sa značajnim udjelom prirodne vegetacije s 6.20ha (48.11%) te mozaici različitih načina poljoprivrednog korištenja s 4.24ha (32.92%), zatim oranice s 0.12ha (0.93%) koje su neznatno zastupljene, a također i površine pod voćnjacima 0.11ha (0.85%). Izgradnjom blokadnih stanica te otpremno čistačke stanice Podrebar doći će do trajnog zauzeća površina od ukupno 0,43ha. Blokadne stanice će zauzeti 0.21ha zemljišta bonitetne kategorije PŠ i 0.07ha zemljišta kategorije P3 dok će otpremno čistačka stanica zauzeti 0.15ha zemljišta kategorije P3. Mogući utjecaj na šume i šumarstvo Utjecaji na šume i šumarstvo prilikom provođenja građevinskih (zemljanih) zahvata tijekom izgradnje plinovoda ponajprije se očituju u trajnom gubitku površina pod šumom unutar radnog pojasa od 18 m i predstavlja gubitak šumske površine i šumske vegetacije. Na temelju izračunatih podataka trajnim zaposjedanjem će se izgubiti 55,62 ha šuma i šumskog zemljišta s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 13.309.644,40 bodova. Tijekom rada plinovoda, površina trase plinovoda u širini od 10 m bit će trajno izuzeta od šumske proizvodnje jer se na tom području ne mogu uzgajati biljke čije korijenje prelazi dubinu od 1 m. Mogući utjecaj na biološku raznolikost Utjecaj na floru i vegetaciju tijekom izgradnje plinovoda i postavljanja cijevi ogleda se u privremenom gubitku površina s određenim biljnim zajednicama. Privremeni gubitak vezan je uz period pripreme terena koja zahtijeva skidanje površinskog sloja humusa i odlaganje na stranu. Nakon završetka radova zemljište u području šikara, livada i obradivih površina bit će vraćeno u prvobitno stanje, dok u šumskim područjima ostaje trajno izgubljen pojas širine 10 metara. Na tom prostoru razvit će se zajednice travnjaka, ruderalna vegetacija, te pionirske zajednice šikara, koje će se trajno održavati. Održavanje obuhvaća redovitu košnju i eventualno rezanje krošanja sukcesijskih stadija. Potrebno je naglasiti da će se biocenoze prilagoditi nastaloj situaciji, budući da trasa plinovoda otvara prosjeku pogodnu za svojte otvorenih staništa, koje povećavaju bioraznolikost područja. Na područjima gdje plinovod prelazi vodotok bit će uklonjena rubna, priobalna vegetacija. Tijekom izgradnje plinovoda utjecaj na faunu očitovati će se promjenama u staništu, odnosno gubitkom dijela staništa nastalim uslijed prosjeke šume tijekom formiranja radnog pojasa i iskapanja rova za polaganje cjevovoda. Također, povećana aktivnost ljudi za vrijeme izgradnje plinovoda povezana s radom teške mehanizacije i povišenom razinom buke na neke će životinje djelovati uznemirujuće. To se prvenstveno odnosi na sisavce i ptice koji su posebno osjetljivi na takav tip uznemiravanja. S obzirom da planirana trasa plinovoda prolazi krškim područjem, postoji mogućnost otvaranja speleoloških objekata prilikom iskopavanja rova, što bi također moglo imati nepovoljan utjecaj na podzemnu faunu ukoliko bi iskop doveo do otvaranja većeg speleološkog objekta, značajnog kao nalazišta podzemne faune. Za vrijeme pripreme i polaganja cjevovoda preko vodotoka duž planirane trase plinovoda mogu se očekivati kratkotrajne promjene u riječnom ekosustavu koje mogu negativno utjecati na ihtiofaunu i ostale vodene organizme. Utjecaji će se očitovati u smanjenju mogućnosti mriještenja riba na širem području zahvata ukoliko će se radovi izvoditi u sezoni mrijesta

Str. 9


ili tijekom perioda pripreme za mrijest, čime riblje vrste mogu biti privremeno onemogućene u svojim migracijama duž vodotoka. Očekuje se da će spomenuti utjecaji u vidu uznemiravanja biti ponajprije privremenog karaktera, te stoga bez većeg značaja ukoliko se radovi budu izvodili izvan reproduktivnog razdoblja (sezone gniježđenja ptica). Područja Ekološke mreže RH Na dijelu područja ekološke mreže trasa prolazi šumskih staništima, uglavnom miješanim šumama bukve i jele, te dijelom travnjačkim staništima. Na taj način izgradnja plinovoda dovodi do gubitka manje površine ciljanih stanišnih tipova („cjeloviti kompleks gorskih šuma“ i „travnjaci ugroženi na europskoj i nacionalnoj razini“). Trajna promjena šumskih staništa nije značajna u odnosu na njihovu ukupnu površinu na području ekološke mreže. Gubitak ovih staništa i privremeno uznemiravanje životinja tijekom izgradnje na ovom području ekološke mreže izravno utječu na ciljane vrste ptice šumskih i travnjačkih staništa te potencijalno velike zvijeri, također ciljeve očuvanja. Opisani nepovoljni utjecaji su ograničeni na pojas izgradnje i stoga nisu značajni, a dodatno ih je moguće ublažiti izbjegavanjem pojedinih radova u vrijeme gniježđenja.

Zahvat se izvodi u osjetljivom krškom području koje je značajno zbog velike raznolikosti ugrožene i endemične podzemne faune. Prilikom polaganja cijevi je moguć nailazak na speleološke objekte i staništa podzemne faune. S obzirom na značaj lokaliteta Ponor Ponikve II za ekološku mrežu Hrvatske kao tipskog lokaliteta podzemne faune, te prepoznate moguće utjecaja trase predložene u Studiji o utjecaju na okoliš, u Glavnoj ocjeni su predložena varijantna rješenja dijela trase na području naselja Ravna Gora. Pored varijante obrađene Studijom, u sklopu ove studije analizirana su dodatno dva varijantna rješenja na dionici trase između cca km 27+000 i 34+000: a) varijantno rješenje prolaska trase plinovoda uz postojeći JANAF naftovod, južno od Ravne Gore; b) varijantno rješenje prolaska trase južno od postojećeg plinovoda Pula-Karlovac. Usporedbom predloženih varijanti, iz aspekta očuvanja lokaliteta Ponor Ponikve II, može se zaključiti da bi predložena Varijanta 2, položena uz postojeći JANAF naftovod, imala najmanji utjecaj na podzemna staništa i faunu ovog lokaliteta. Iz aspekta ciljeva očuvanja i cjelovitosti ostalih područja ekološke mreže, nisu utvrđene značajne razlike u razini utjecaja pojedine varijante.

Razmatranjem skupnih utjecaja izgradnje magistralnog plinovoda Zlobin-Bosiljevo istaknuti su mogući utjecaji plinovoda „u kombinaciji“ s planiranim i postojećim zahvatima. Pregledom prostorno-planske dokumentacije utvrđeni su veći linijski infrastrukturni zahvati na širem prostoru izgradnje plinovoda Zlobin-Bosiljevo, osobito postojeći plinovod Pula-Karlovac, JANAF naftovod, autocesta Zagreb-Rijeka, magistralna željeznička pruga Zagreb-Delnice-Rijeka, te dalekovodi 400 kv i 110 kv. Najizraženiji, uglavnom prolazni utjecaji očitovati će se samo tijekom izgradnje plinovoda te u tom pogledu izgradnja plinovoda neće pridonijeti skupnom utjecaju s već izgrađenim zahvatima. Budući da planirana trasa prati postojeće infrastrukturne linijske objekte, a manji antropogeni utjecaj već postoji kroz redovito održavanje plinovoda i naftovoda, izgradnja magistralnog plinovoda Zlobin-Bosiljevo, ne bi trebala značajno pridonijeti skupnom negativnom utjecaju.

Sagledavanjem predvidljivih utjecaja zahvata na ekološku mrežu zaključeno je da je zahvat prihvatljiv uz primjenu mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata te primjenu programa praćenja stanja. Procjenjuje se da će na taj način biti izbjegnuti i/ili ublaženi prepoznati nepovoljni utjecaji zahvata do stupnja kada neće biti značajni za ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Zaštićena područja temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) Za potrebe izgradnje plinovoda u zoni radnog pojasa, u području park-šume Golubinjak, doći će do utjecaja na fizičku strukturu krajobraza uklanjanjem površinskog pokrova (travnjaka, prijelaza grmlja i šikare, mješovite i crnogorične šume) te iskopom rova. Navedene promjene za vrijeme izgradnje uzrokovat će nepoželjne utjecaje na ekološke i vizualne vrijednosti područja budući da je područje prolaska trase vidljivo sa samog ulaza i dijela središnje šetnice, te autoceste A6 i loklane prometnice. No uzme li se u obzir privremenost njihovog karaktera - rov će se zakopati, a travnjačke površine

Str. 10


vratiti u stanje blisko prvobitnom, moguće je zaključiti da će zahvat, uz provođenje svih studijom propisanih mjera, u fazi izgradnje biti prihvatljiv. Tijekom rada plinovoda, u park-šumi Golubinjak neće doći do promjene u odnosu na postojeće stanje jedino na kraćem potezu duljine oko 200 m, gdje trasa prolazi koz travnjak. Na ostaku područja će održavanjem stalnog čistog pojasa doći do proširenja postojeće šumske prosjeke infrastrukturnih koridora (JANAF-ovog naftovoda i plinovoda Pula-Karlovac) širine 25 m za dodatnih 10 m. S obzirom na to da trasa prolazi područjem koje je već degradirano linijskim zahvatima, promjena krajobrazne slike uzrokovana ovim zahvatom neće biti znatna. Pri tome iz najvećeg dijela park–šume, uključujući i središnji dio tratine s rekreacijsko-gostiteljskim sadržajima u kojem se posjetioci najduže zadržavaju i borave, neće biti vidljiva. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji u kojoj su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje. No cjelovitost šume - osnovnog fenomena zbog kojeg se područje štiti, prolaskom trase planiranog plinovoda neće biti narušena budući da trasa prati sam šumski rub. Pri tome od ukupne površine park-šume koja iznosi oko 51 ha, trasa s koridorom 5+5 m zahvaća neznatnih 1,35 ha, od čega šume čini 0,7 ha, tratina 0,2 ha, a preostalih 0,4 ha otpada na postojeće infrastrukturne koridore. Osim toga, zahvat neće utjecati, niti promijeniti dosadašnji način korištenja područja za odmor i rekreaciju. Mogući utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Trasa plinovoda položena je prostorom niskog intenziteta naseljenosti, sa relativno malim brojem registriranih i evidentiranih kulturnih dobara. Izbjegavajući neposredni kontakt sa većim naseljima neminovno je došlo da kolizije trase sa manjim neseljima etno, ruralnog karaktera i izoliranim pojedinačnim objektima. Također je na trasi evidentan vizualni udar na pejsaž. To se posebno odnosi na okomito pravocrtno kretanje trase uz strmije padine tvoreći s dimenzijama popratnih komunikacija široke i jasno zamjetljive usjeke u prostoru. Na eksplicite navedenim pozicijama trasa je u zoni direktnog kontakta sa objektima i ruralnim cjelinama koje posjeduju svojstva kulturno povijesnog dobra. Zahvat u prostoru s elementima kulturno povijesne baštine prihvatljiv je uz potpunu primjenu konzervatorskih uvjeta baziranih na rezultatima i preporukama ove studije. Mogući utjecaj na naselja i stanovništvo Trasa magistralnog plinovoda Zlobin - Bosiljevo DN 1000/100 bar sveukupno zahvaća građevinska područja 11 naselja. Sveukupno su koridorom predmetnog magistralnog plinovoda zahvaćena korištena zemljišta (određena prema prostornim planovima) na kojima živi otprilike 400 stanovnika. Planirani magistralni plinovod Zlobin - Bosiljevo DN 1000/100 bar prolazi kroz građevinska područja naselja, većinom samo pripadajućim koridorom, dok pri prolasku krz slijedeća građevinska područja, os trase prolazi vrlo blizu postojećim objektima:

− pri prolasku kroz naselje Zlobinska Draga (obuhvat PPUG Bakar) os trase planiranog plinovoda prolazi uz postojeći objekt. U predmetnom segmentu trasa u potpunosti prati trasu postojećeg plinovoda Pula – Karlovac

− pri prolasku kroz izgrađeni dio građevinskog područja Ravna Gora i građevinskog područja naselja Stara Sušica (obuhvat PPUO Ravna Gora) trasa planiranog plinovoda prolazi uz postojeće objekte. U predmetnom segmentu trasa prati trasu postojećeg plinovoda Pula – Karlovac. Trasu nije moguće odmaknuti dalje od postojećih objekata zbog konfiguracije terena te postojećeg klizišta na području naselja Stara Sušica.Ujedno građevinsko područje naselja Ravna Gora pruža se okomito na smjer pružanja trase te svako izmicanje trase u smjeru sjeveroistok – jugozapad (mogući smjerovi izmicanja) dovodi do ponovnog prolaska trase kroz građevinsko područje naselja.

Str. 11


Plinovodi tijekom svog rada ne predstavljaju mjesta opasnosti, osim u slučajevima akcidenta. Na sreću, broj i opseg akcidentnih situacija prirodnog plina uočljivo je niži od situacija s npr. tekućim naftnim plinom ili distribucionim cjevovodima prirodnog plina, koji se dešavaju u (većim) gradovima, a koji su uglavnom posljedica lošeg održavanja ili oštećivanja plinovodne infrastrukture drugim aktivnostima Sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. broj 26/85), član 10., u pojasu cjevovoda širokom 200 m sa svake strane i u duljini jedinice cjevovoda određuje se gustoća naseljenosti odnosno pojasi se svrstavaju u IV razreda plinovoda s obzirom na gustoću. Pri projektiranju plinovoda u obzir se mora voditi računa o gustoći naseljenosti na području kojem će biti izgrađeni. Prema članku 9. istog Pravilnika u zaštitnom pojasu naseljenih zgrada (30 m od osi magistralnog plinovoda) po prolasku plinovoda nije dopušteno graditi objekte namijenjene stanovanju i boravku ljudi bez obzira na stupanj sigurnosti ovog plinovoda. Ujedno prema navedenom Pravilniku pružni pojas unutar kojega plinovod ne smije proći, se smatra prostorom između željezničkih kolosijeka te prostor pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od 8 m, odnosno ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, na udaljenosti od 6 m, računajući od osi krajnjeg kolosijeka. Predmetni magistralni plinovod planiran je uz primjenu hrvatskih propisa kao i propisa razvijenih europskih zemalja, za izgradnju plinovoda u izgrađenim naseljenim područjima. Time se izbjegava eventualna potreba za uklanjanjem objekata, dok će se prolazak trase planiranog plinovoda u blizini istih, rješavati na razini investitora i predstavnika nadležnih institucija, uz obavljena geodetska snimanja, koja prethode određivanju konačne trase. Vlasnici terena kroz koja prolazi trasa plinovoda, imaju pravo na nadoknadu štete u odnosu na izgubljenu vrijednost od uobičajenih aktivnosti, koje su inače obavljali na navedenom terenu, a što im je onemogućeno ili reducirano izgradnjom plinovoda. Pritom se razlikuje:

1. pravo služnosti s vlasnicima zemljišta o ukapanju plinovoda, 2. potpuna izvlaštenja za nadzemne objekte koje je potrebno sagraditi na planiranom plinovodu

kao na primjer: blokadne stanice; pristupni putovi. Ukoliko radna trasa plinovoda prelazi preko nečije obradive površine, s vlasnicima zemljišta sklapa se ugovor o pravu služnosti, kako bi se planirani plinovod mogao ukopati, s obzirom da će se radna trasa plinovoda nakon završetka montaže vratiti u raniji izgled odnosno namjenu. Ukoliko je šire područje trase zahvaćeno ljetinom koju tijekom obavljanja radova nije moguće posijati ili obrati, na učinjenu štetu postoji pravo dodatne naknade. Pritom je bitno da se tlo namijenjeno za poljoprivredne aktivnosti treba vratiti u ranije stanje kakvoće tla. Na lokacijama stalnih objekata gdje je širina radnog pojasa približno podudarna s kasnijom širinom eksploatacijskog pojasa (npr. lokacije blokadnih stanica, pristupnih prometnica) potrebno je obaviti potpuna izvlaštenja, jer zbog širine pojasa u eksploataciji neće više biti povrata stare namjene površine. Mogući utjecaj na lovstvo Tijekom pripremnih radova (iskolčavanje trase, rekognosciranje terena i sl.) postojat će privremeni utjecaj od kretanja/buke koje može uznemiravati divljač ukoliko se izvodi za vrijeme reprodukcijskog ciklusa.

Str. 12


Izvođenje radova pri izgradnji plinovoda imati će privremen negativan utjecaj na divljač koja obitava na području prolaska trase jer će izazvati uznemiravanje i migraciju divljači. Buka i kretanje teških strojeva te ostalih vozila kao i kretanje ljudi će uznemiravati divljač ukoliko se izvodi za vrijeme reprodukcijskog ciklusa, stoga treba postupati u skladu sa zakonom o lovu, što nalaže mir u lovištu za vrijeme dok su ženke dlakave divljači visoko bređe te dok vode sitnu mladunčad te pernatu divljač (sjedenje na jajima, hranjenje mladunčadi).

Ovlaštenici prava lova će također pretrpjeti štetu prilikom izgradnje privremenim gubitkom zaposjedanjem lovnoproduktivnih površina, kao i porastom šteta na poljoprivredi i šumarstvu, divljači i lovnom turizmu. U brdskim i gorskim lovištima se uzima pojas širine 200 m kao pojas u kojem lovoovlaštenik ne može provoditi lov radi sigurnosti, što treba primjeniti i u ovom slučaju zbog povećanog kretanja radnika na izgradnji. Kako je izgradnja privremenog karaktera, dovoljno je lovoovlaštenike obavijestiti o periodu izvođenja radova u njihovim lovištima, te dogovoriti naknadu za lovnogospodarske i lovnotehničke objekte koji se po potrebi budu trebali ukloniti ili preseliti. Plinovod će i neko vrijeme nakon izgradnje imati utjecaja na svu divljač, te će trebati određeno vrijeme nakon izgradnje objekta za uspostavljanje normalnih odnosa između staništa i divljači koja obitava u njemu. Mogući utjecaj na razine buke Tijekom izgradnje plinovoda u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja, te teretnih vozila vezanih uz rad gradilišta. Ti se utjecaji mogu ocijeniti kao kratkotrajni i lokalni. Kako se plinovod gradi po sekcijama, građevinska zona će u jednom trenutku zauzeti svega nekoliko kilometara trase. Trasa plinovoda u najvećoj mogućoj mjeri prolazi slabo naseljenim područjima, a ondje gdje neizbježno prolazi u blizini naselja planom gradnje i projektnim rješenjima buka će se nastojati smanjiti koliko to tehničke mogućnosti dopuštaju. Gdje će biti nužno miniranje na trasi ono će se planirati u doba dana kada će najmanje smetati najbližoj okolici.

Koliko god trasa plinovoda većim dijelom prolazi kroz osjetljiva područja, može se reći kako će utjecaj emisija od buke u vrijeme građenja biti znatno ispod vrijednosti koje su realizirane izgradnjom i radom drugih krupnih infrastrukturnih objekata na tom području. Uz predviđene mjere zaštite i uz uobičajene postupke dobre inženjerske prakse pri građenju utjecaji ovoga tipa se mogu ocijeniti prihvatljivim i za okoliš i za ljude koji žive i rade u neposrednoj okolici. Plinovod u radu nije izvor buke, osim na posebnim objektima, mjerno-redukcijskim stanicama (MRS), koje služe za redukciju tlaka plina prelaskom s visokotlačnog sustava na sustav s nižim tlakom. Na predmetnoj dionici sustava takvi objekti nisu dio ovog zahvata. Mogući utjecaj na kvalitetu prometa Pod ovim utjecajem podrazumijeva se prijevoz materijala i opreme do privremenih skladišnih prostora uz trasu plinovoda. Ti se utjecaji mogu ocijeniti kao kratkotrajni i lokalni. Dovoz materijala i opreme potrebni za izgradnju zahvata odvijati će se javnim prometnicama i u manjoj mjeri pristupnim putovima. Prilikom toga na javnim prometnicama može doći do usporavanja ili preusmjeravanja prometa. Svi posebni zahtjevi glede prometovanja spomenutom dionicom, a vezani za predmetni zahvat, biti će prethodno najavljeni, a promet će se regulirati od strane mjerodavnih tijela. Izgradnja pristupnih putova

Str. 13


Uz trasu plinovoda će se formirati određeni broj privremenih skladišta ili koristiti adekvatan prostor za odlaganje cijevi, pijeska te ostalog materijala i opreme potrebne za izgradnju. Takve lokacije su međusobno udaljene 5 do 10 kilometara što ovisi o planu izgradnje. Bitan kriterij pri izboru lokacije skladišta je mogućnost pristupa s javne prometnice. Uglavnom se lokacija skladišta odabire na način da nije potrebno otvarati nove putove, no u slučaju kada to nije moguće putovi se izvode na optimalan način. Ukoliko izvedeni put po izgradnji više nema funkciju, npr. za potrebe održavanja ili spajanja nadzemnog objekta na javnu prometnicu, on se zatvara i prostor se dovodi u prvobitno stanje. Uspoređujući važnosti utjecaja na okoliš pojedinih elemenata zahvata zaključuje se da je utjecaj izgradnje pristupnih putova trasi plinovoda zanemariv u usporedbi s formiranjem radnog pojasa za izgradnju plinovoda. Mogući utjecaji u slučaju akcidenta Najsigurniji transport prirodnog plina na veće udaljenosti je podzemnim cjevovodom. U slučaju pucanja cjevovoda ili znatnijeg oštećenja plinske opreme javlja se nekontrolirano istjecanje plina iz sustava, čega su moguće posljedice ugrožavanje zdravlja ljudi, pojava požara manjeg ili većeg razmjera, odnosno stvaranja različitih materijalnih šteta. Nekontrolirano istjecanje plina može rezultirati velikom nesrećom, a uzroci mogu biti seizmički pomaci, teroristička diverzija, obavljanje različitih aktivnosti unutar radnog pojasa plinovoda i sl. Iskustveni podaci pokazuju da su velike nesreće na plinovodima rijetke te da je vjerojatnost njihove pojave mala, odnosno gotovo zanemariva. Prema provedenoj procjeni rizika za magistralni plinovod vjerojatnost velike nesreće znatno je manja od 10-6/km/god. Na lokacijama zahvata gdje će biti identificirani povećani rizik, po ljude i imovinu, primijeniti će se dodatne mjere za umanjenje rizika. Magistralni plinovod samo izuzetno prolazi u blizini naseljenih i izgrađenih područja, a sekcije cjevovoda na tim područjima izvode se uz primjenu posebnih mjera, a po izgradnji provodi se stroži nadzor radnog pojasa. Nositelj zahvata, tvrtka Plinacro upravlja s ukupno 2113 km visokotlačnih plinovoda, različitih dimenzija, tlakova i starosti, pri čemu nije zabilježena niti jedna velika nesreća. Stalnom primjenom novih dostignuća izgradnje plinovoda u smislu izbora materijala, antikorozivne zaštite, nadzora i upravljanja te njegovim odgovarajućim održavanjem kontinuirano se doprinosi smanjenju rizika od nepovoljnih događaja, koji je već u granicama prihvatljivog. Mogući utjecaji nakon prestanka korištenja U slučaju prestanka potrebe postojanja plinovoda, oprema s nadzemnih objekata se demontira i odvozi, cjevovod se inertizira ili demontira i reže, a nastali rov se zatrpava i zemljište vraća u prvobitno stanje. Prosjeka u šumskom terenu se pošumljava autohtonim drvećem i također vraća u prvobitno stanje. Na taj način, i u slučaju prestanka rada plinovoda, što je hipotetska pretpostavka, njegovim uklanjanjem ne nastaju štete u okolišu ili trajne posljedice za okoliš.

Str. 14


1.5. Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme, izgradnje i korištenja plinovoda SASTAVNICE OKOLIŠA Kakvoća zraka 1. Manipulativne površine i transportne putove u blizini stambenih objekata za vrijeme sušnih dana (u

slučaju jačeg prašenja) odgovarajuće vlažiti. 2. Ograničiti brzine kretanja vozila na gradilištu kako bi se smanjilo prašenje. Mjera zaštite zraka je u skladu s člankom 9. stavkom 4. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11). Voda 3. Tijekom izgradnje, urediti prostor gradilišta za smještaj potrebne mehanizacije s pratećim

sadržajima, kako bi se spriječilo onečišćenje uljima i masnoćama iz strojeva i vozila. 4. U slučaju prolaska trase plinovoda kroz ponorne zone bit će potrebno provesti detaljne istražne

radove na temelju kojih će se propisati detaljne inženjerske mjere zaštite 5. U vodozaštitnim područjima (III i II zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće), morat će se

predvidjeti brza sanacija površinskog zaštitnog sloja - zatvaranje rova i hidrosjetva. Na tim dijelovima trase bit će potrebno postaviti mjerne izvode za kontrolu korozije na razmacima koji nisu veći od 1500 metara, a funkcioniranje katodne zaštite morat će se kontrolirati najmanje četiri puta godišnje. Detalji i lokacije bit će specificirani vodopravnim uvjetima.

6. Na mjestima prolaza plinovoda uz vodotok bit će potrebno predvidjeti zaštitu cjevovoda od prometnog opterećenja teških strojeva za održavanje vodotoka.

7. Potrebno je poduzeti sve potrebne mjere opreza radi osiguranja efikasne zaštite rijeka i vodotoka prilikom gradnje, za vrijeme izvođenja radova treba naročito obratiti pažnju da ne dođe do zagađenja okolnog terena naftom, uljima, mazivima, bitumenskim sredstvima i drugim opasnim i štetnim tvarima. Precizne mjere bit će definirane vodopravnim uvjetima.

8. Križanje plinovoda sa vodotocima potrebno je planirati u malovodnim periodima, uz osiguranu zaštitu gradilišta kao i područja nizvodno i uzvodno od gradilišta, od nailaska vodnog vala.

9. Tijekom izvođenja radova ne dopušta se niti privremeno odlaganje iskopanog materijala i prolaz strojeva po rubu vodotoka i po vodotoku.

10. Na trasi koja prolazi područjem vodoopskrbnog rezervata i II zone sanitarne zaštite, zabranjuje se korištenje eksploziva odnosno obavljanje površinskog ili dubinsko miniranja.

11. Hrvatske vode će kroz vodopravne uvjete za izradu projektne dokumentacije detaljno specificirati obveze projektanta, kao i izvođača vezano uz objekt plinovoda s posebnim naglaskom na prolazak kroz zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, kao i kroz zone ponora.

Mjere zaštite voda temelje se na čl. 40. i 43. Zakona o vodama (NN 153/09, 130/11). Tlo 12. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni sloj odložiti unutar radnog pojasa i nakon

zatrpavanja cijevi vratiti kao gornji sloj. 13. Na površinama na kojima je stvarni rizik od erozije velik (oko 2 % površina duž trase) predvidjeti

mjere zaštite i sanacije tla od erozije. 14. Tijekom izgradnje plinovoda prilikom manipulacije mogućim štetnim tvarima provoditi mjere

zaštite neposredno propisane Zakonom o vodama, zbog povezanosti sustava mogućeg onečišćenja „tlo-voda“.

Str. 15


Mjere zaštite tla propisane su u skladu sa čl. 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08) te Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10). Biološka raznolikost 15. Prije početka radova izvršiti speleološko rekognosciranje terena duž cijele trase plinovoda u svrhu

pronalaženja speleoloških objekata te utvrđivanja vrijednosti prisutnih podzemnih staništa i podzemne faune. Rekognosciranje trebaju vršiti stručne osobe (biospeleolog i speleolog-geolog). Rekognosciranje treba uključiti:

- Biospeleološki pregled čitave trase plinovoda u svrhu utvrđivanja prisutnosti speleoloških objekata i njihovih oblika u širini predviđenog radnog pojasa 15+15 m od osi trase. Na području između Zalesine i Stare Sušice biospeleološkim rekognosciranjem treba obuhvatiti šire područje (100+100 m od osi trase).

- Analizu svih dostupnih postojećih podataka o evidentiranim speleološkim objektima u širini koridora 400 m (200 m sa svake strane trase), s naglaskom na područje između naselja Zalesina i Stara Sušica. Ukoliko podaci o postojećim lokalitetima ne postoje, obilazak lokaliteta napraviti tijekom speleološkog pregleda trase radi utvrđivanja smjera pružanja objekata.

- Prijedlog odgovarajućih mjera zaštite objekata koji bi mogli biti pod utjecajem izgradnje plinvooda temeljem rezultata speleološkog pregleda i analize postojećih podataka. Mjere zaštite mogu uključiti i prijedlog izmiještanja trase radi umanjenja rizika izgradnje za značajna podzemna staništa.

- Podatke dobivene biospeleološkim rekognosciranjem i izvještaj o provedenom istraživanju dostaviti tijelu državne upravne nadležnom za poslove zaštite prirode (Uprava za zaštitu prirode MZOiP) i Državnom zavodu za zaštitu prirode kao stručnom tijelu.

16. Na prijelazima vodenih tokova (uključujući ponornice i povremene vodotoke) zahvat planirati u sušnom periodu godine (tijekom niskog vodostaja ili suhog korita), kako bi se umanjio negativan utjecaj na životne zajednice i izbjegli mogući neizravni utjecaji na podzemna staništa (u slučaju ponornica).

17. Razrahliti površinski sloj tla kako bi se omogućilo lakše naseljavanje biljnih svojti karakterističnih za stanišni tip koji je izgradnjom oštećen.

18. U slučaju pojave invazivnih biljnih vrsta, ponajprije vrsta Ailanthus altissima (Mill.) Swingle, Conyza canadensis (L.) Cronquist i Ambrosia artemisiifolia L., osobito na području radnog pojasa, na parkiralištima za vozila, prostorima za smještaj mehanizacije i drugih popratnih objekata, izvršiti njihovo uklanjanje

19. Pripremne radove sječe drvenaste vegetacije i grmlja izvoditi od 01. listopada do 31. ožujka, odnosno izvan sezone .gniježđenja ptica.

20. U slučaju nailaska na podzemno stanište tijekom izvođenja radova (kaverne, jame, spilje) potrebno je odmah zaustaviti radove te u roku od 15 dana obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.

21. U slučaju otvaranja novog speleološkog objekta u čim je moguće kraćem roku osigurati da stručne osobe istraže geomorfološke karakteristike i živi svijet objekta te procijene razinu utjecaja prije nastavka radova i predlože zaštite mjere. O dobivenim rezultatima potrebno je izvijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.

22. Pratiti nastavak radova sukladno rješenju nadležnog tijela. 23. Kako bi se uznemiravanje životinja košnjama svelo na najmanju moguću mjeru tijekom

održavanja, uskladiti košnje za potrebe održavanja plinovoda, sa održavanjem plinovoda Pula-Karlovac te održavanjem Jadranskog naftovoda.

Str. 16


Područja ekološke mreže 24. Na dijelu gdje trasa (Varijante 1 i 3) prolazi blizu poznatih kanala lokaliteta Ponor Ponikve II prije

gradnje napraviti probna geološka bušenja radi provjere visine nadsvoda kanala (stacionaže cca. km 29+150 do km 29+250). Dopuštenje za geološka bušenja iznad Ponora Ponikve II ishoditi od tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode. Ukoliko se utvrdi da postoji rizik od utjecaja na podzemna staništa ovog lokaliteta, u suradnji sa stručnom osobom razmotriti izmiještanje trase južno od postojećeg plinovoda Pula-Karlovac (gdje će to biti tehnički izvedivo od stacionaža km 25+500 do km 31+000).

25. Gdje je god moguće, planirati korištenje već postojećih puteva i cesta za pristup gradilištu. 26. Spriječiti zatrpavanje i onečišćenje osjetljivih staništa, ponajprije vodotoka i ponikvi. 27. Tijekom izvođenja radova osigurati stalni biospelološki nadzor između

- stacionaža km 13+000 do km 13+600, gdje trasa prolazi u blizini HR2000068 Ledena špilja.

- stacionaža km 25+000 do km 35+000 (od naselja Zalesina do naselja Stara Sušica). U speleološkom nadzoru trebaju sudjelovati stručne osobe (biospeleolog i speleolog-geolog). Podatke o izvršenom nadzoru dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode (Uprava za zaštitu prirode MZOiP) i Državnom zavodu za zaštitu prirode kao stručnom tijelu.

28. Zabranjeno korištenje herbicida za održavanje vegetacije duž koridora plinovoda. 29. Režim košnje duž održavanog koridora plinovoda prilagoditi travnjačkim zajednicama koje

izgrađuju ova staništa (C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, odnosno C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci): jednom godišnje pred kraj vegetacijske sezone (kolovoz/rujan). Time se istovremeno izbjegava uznemiravanje ptica otvorenih staništa u periodu gniježđenja.

Krajobraz 30. U okviru izrade glavnog projekta plinovoda izraditi i elaborat krajobrazne sanacije za zaštićeno

područje park-šumu Golubinjak (potez trase od cca 13+800 – 15+260 km) 31. Pri izradi elaborata krajobrazne sanacije uključiti slijedeće smjernice:

- površine nakon završetka radova rekultivirati koristeći humus i plodno tlo iskopano na trasi i omogućiti korištenje površina na način kao prije prolaska plinovoda,

- razmotriti mogućnost razrahljivanja šumskog ruba uz prosjeku, kako bi se umjesto oštre, pravocrtne, neprirodne forme koridora, stvorila razvedna organska linija šumskog ruba, prirodnijeg izgleda

- za sanaciju područja na kojem je uklonjen prirodan površinski pokrov, koristiti autohtone biljne vrste.

Mjere zaštite bioraznolikosti propisane su u skladu sa člancima 51., 85. stavak 4. i 86. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11). Kulturno-povijesna baština 32. Prije početku zemljanih radova obaviti detaljno rekognosciranje prostora. 33. Obaviti zaštitna sondažna arheološka istraživanja na indikativnim lokacijama. 34. Tijekom izvođenja radova provesti arheološki nadzor prema uvjetima nadležnog konzervatorskog

odjela, a prema naputcima za pojedinačne lokacije i zone navedene u studiji. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine propisane su u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09).

Str. 17


Naselja i stanovništvo 35. Na mjestima prolaska plinovoda u blizini stambenih objekata (udaljenost manja od 5m) provesti

sve sigurnosno – tehničke mjere (debljina stjenke plinovoda, dubina ukapanja) kako ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti stanovnika niti objekata.

36. U daljnjoj projektnoj dokumentaciji izmjestiti trasu magistralnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo oko stacionaže 1+300, na način da se izbjegne postojeći objekt.

37. U daljnjoj projektnoj dokumentaciji izmjestiti trasu magistralnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo oko stacionaže 34+035, na način da se izbjegne postojeći objekt



Gospodarske djelatnosti Šumarstvo 40. Prilikom projektiranja i pripreme voditi računa o uređenju rubnih dijelova gradilišta, kako bi se

spriječilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima. 41. Osobitu pažnju prilikom gradnje posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim

plamenom te alatima koji mogu izazvati iskrenje. Pritom poštivati sve propise i postupke o zaštiti šuma od požara.

Lovstvo 42. U suradnji sa stručnom službom lovoovlaštenika razmotriti ustaljene staze i premete divljači kako

bi se na vrijeme poduzele sve mjere za sprječavanje šteta koje mogu nastati, te utvrdili koridori za kretanje ljudi i mehanizacije tijekom izgradnje plinovoda. Premjestiti zatečene lovnogospodarske i lovnotehničke objekte (čeke, hranilišta) na druge lokacije ili nadomjestiti novima.

Mjere zaštite gospodarskih djelatnosti propisane su člancima 8., 27., 28. i 29. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (SL 26/85, NN 53/91). Mjere zaštite šumarstva su u skladu s odredbama članaka od 47. do 49. Zakona o šumama (NN 140/05, NN 82/06, 129/08, 80/10). Mjere zaštite divljači i lovstva propisane su u skladu sa člankom 51. stavak 5., člankom 52. stavak 1., člankom 53., člankom 56. stavak 4. i člankom 58. Zakona o lovstvu (NN 140/05, 75/09). OPTEREĆENJA OKOLIŠA Buka 43. Tijekom izgradnje plinovoda, za parkiranje teških vozila odabrati mjesta udaljena od potencijalno

ugroženih objekata, te gasiti motore zaustavljenih vozila. 44. Za kretanje teških vozila tijekom izgradnje odabrati putove uz koje ima najmanje potencijalno

ugroženih objekata koji su već opterećeni bukom od prometa. Mjere zaštite od buke je propisana u skladu sa člancima 4. i 5. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09). Otpad 45. Planirati odgovarajuću površinu na kojoj će se skladištiti otpad nastao tijekom izgradnje. 46. Organizirati odvoz otpada ovisno o dinamici izgradnje.

Str. 18


47. Komunalni otpad odvojeno skupljati te predati na zbrinjavanje ovlaštenoj osobi. 48. Opasni otpad odvojeno skupljati i skladištiti u posebnim kontejnerima te uz prateći list predati

ovlaštenoj osobi. 49. Spremnik taloga na čistačkim stanicama redovito prazniti i otpad predati ovlaštenoj osobi. Mjere postupanja s otpadom su propisane u skladu sa člancima 22., 25., 26. 27 i 39. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09).

Mjere zaštite za izbjegavanje akcidenta 50. Planiranje i projektiranje plinovoda temeljiti na važećoj zakonskoj regulativi, odgovarajućim

normama i standardima te najboljoj industrijskoj praksi. 51. Osigurati odgovarajući nadzor tijekom građenja plinovoda. 52. Prihvatljiv rizik po osobe i njihovu imovinu osigurati uz primjenu dodatnih raspoloživih mjera

zaštite plinovoda. 53. Održavati pogonsku sigurnost plinovoda propisanim nadzorom i održavanjem te u skladu

priznatih pravila struke. Mjera pod br. 1. proizlazi na temelju odredbi članka 14., stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11). Mjera pod br. 2. proizlazi na temelju odredbi članka 178., stavka 3. i 4., članka 184., članka 185. i članka 187. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11). Mjere zaštite nakon prestanka korištenja 54. U slučaju trajnog prestanka korištenja plinovoda ukloniti nadzemne dijelove cjevovoda i

instalacije, a teren dovesti u prvobitno stanje. 55. U slučaju prestanka korištenja plinovoda provesti postupak evakuacije zaostalog plina

istiskivanjem inertnim plinom iz cjevovoda i ostalih instalacija. 56. Otpad nastao uklanjanjem zahvata prema vrstama odgovarajuće zbrinuti putem ovlaštenih

sakupljača, uz ispunjavanje propisane prateće dokumentacije pri čemu je bitno na mjestu nastanka provesti odvojeno prikupljanje korisnog i opasnog otpada.

1.6. Program praćenja stanja okoliša Biološka raznolikost 57. Tri mjeseca prije početka radova u blizini trase plinovoda započeti intenzivno praćenja kretanja

dvije jedinke iz skupine velikih zvijeri (medvjed, vuk ili ris) metodom GPS telemetrije radi utvrđivanja stupnja utjecaja radova na tu vrstu. Navedeno praćenje provoditi čitavo vrijeme izvođenja radova te godinu dana po njihovom završetku.

Područja ekološke mreže 58. Tijekom 6 godina u 2-godišnjim intervalima pratiti vraćanje u prvobitni tip travnjačke vegetacije

duž održavanog koridora plinovoda gdje su na većim površinama rasprostranjeni stanišni tipovi C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima i C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (cca km 4+600 – 5+000, 7+500 – 9+000, 22+900 – 24+100, 25+200 – 26+800, 29+500 – 30+500, 35+000 – 36+500, 39+700 – 40+800) kako bi se moglo predložiti eventualne promjene u režimu održavanja ili mjere za revitalizaciju ovog ugroženog tipa staništa. U slučaju pojave ruderalnih, korovnih i/ili invazivnih biljnih vrsta, prilagoditi daljnji režim održavanja u cilju sprječavanja širenja ovih biljnih vrsta.

f gasovod sazetak 31-05-2012 1

Documents