fikret muslimovic argumenti i sjecanja o ratu

5/6/2018 Fikret Muslimovic Argumenti i Sjecanja o Ratu

1/48


2/48

n djelo-to sam,1, otkrioilnosti uem, za-nik Sla-3 Milev,

Zivko Peric iVelimir M,arkovi_c,sto Jebilo naro_citoosjetljivo, jer je utvrde~noda,Jemajor Vehmlr DunJlc ,,Veza" clana PredsJednlstva R BIH Nlkole KolJevlc MajorVelimir Ouruic je bi o komandant jednog oklopno-mehaniziranog bataljona. Ne-vjerovatno, ali istinito, Koljevie je imao ulogu i zadatak da, u slucaiu eskaliranja ,krize u BiH, ako budu prekinute veze komandovanJa prema Beogradu, treba,po odluci vodstva Srpske demokratske stranke, komandantu bataiiona, majoruVelimiru. preniJeti naredenje za uzbunjivanje tog oklopno-mehaniziranog bata-Ijona i borbeno upotriJebiti tu jedinicu, To je bio cetnicki plan s ciljem paralizira-nja komandanta Korpusa generala Milovana Zorca, jer je Siovenac. Znaci, vrhJNA Je ovlastio teroristicko vodstvo Srpske demokratske stranke da u slucajunjihove potrebe u slucaju prekida veza Beograd ~ Sarajevo, u hitnom slucaju,borbeno najsposobnijoj jedinici u Sarajevu, Nikola Koljevi6 rnoze prenijeti nare-denje za borbenu upotrebu"Tu su bili razlozi zbog kojih je general Milovan Zore penzioniran, sto je biospas za njega. Tu su bili razlozi da se poduzmu mjere i u eilju mog uklanja-nja sa funkeije nacelnika Sluzbe VOJnebezbjednosti u 4, korpusa. Neposre-dni povod za njegovo penzionisanje bila je neposlusnost prema generalimaiz Beograda, koji su mu, maja 1991, godine, nareclivali da upotri jebi pjesadijui artiljeriju, s ciljern da se rastjera narod Hercegovine koji je stao ispred~'ednekolone tenkova koji su se iz Mostara kretali prema Kupreskoj visoravni, 0 cemuslijede detaljnija objasnjenjaPravo izdajnicko lice vojnog vrha u Beogradu vidjelo se po tome kako suprihvatili in10rmacije 0 rezultatima rada mog tima u pogledu stavljanja u na-dleznost Karadzicevom stabu borbeno jake jedinice JNA u Sarajevu Generaliu vojnom vrhu su povodom tih intormacija mogli i dalje izdajnicki eutati. ali suuvidjeli drugu opasnost da se radom na oaljern pracenju zavjerenickog radaovih oticira jos suptilniji i vaznij podaci mogu nab u rukama vee nepouzdanogFikreta Muslimovica, Zbog toga su morali naci neko rjesenje koje ne dovodi upitanje njihove planove protiv BiH. Nisu mi mogli reci da se prekine dalji rad, jerje prema vazecim kriterijumima za kontraobavJestajni rad, bilo ocito da se natome ne smije stau. Nisu mogli doniieti odluku za sud ski proces jer bi ovi oficiribili zatvoreni, Komande bi ostale bez njihovih Iludi, prekinuo bi se kontinuitet udaljoJ tasizacij o1icira i dovelo u pitanje ostvarivanje politickih ci ijeva ukoliko seza njih bude morala upotrijebiti JNA nd Jednostavno, trebalo je naci variJantuko]a bi mene zavarala. Odlucili su da treba blokirati postupak protiv svih nave-denih ofieira, da se u svemu blokira dalji rad Sluzbe vojne bezbjednosti i timeomoguci provoaenje njihovog plana Vojni vrh nalazi sredrue rjesenJe: da citav201 Neposrednl rad na d o ku rn en ll ra n ju z a vJ e re nic k og n ep ri ja te ijs k og d Je lo v an Ja g lu p e o li ci ra , n ac elu s a r na jo ro m V olim lro m O un lic em , p re ma m ojlm u sm je re njlm a. re allZ lra o je !\jn ad zlc N ed za du gle dn i g en er al A rr ni]e R B IH

I jer subozder.si ju na/ijesnihat i ova-Inosti u, pose-zastitu

IgresijaJ prote-h u Be-IIvrhu,zastituja i oniI zavje-vojnomrazara

ednostina JNAa orga-IIv r h u .-ijestiti iiznala-

:uvanje:avanjera JNA.

1 o f iwa uirnani thI U redove.abrojanih

- 79 -


3/48

sam motiviran da branim SFRJ, a morao sam trpili efekle sumnji da sam "anti-jugosloven". Teske sam se osjecao pored takvih sumnji . Medutim, eijenio samda srpski kadrovi u JNA i MUP-u registriraju moje izjasnjavanje protiv ilegalnecotnicke organizaeije koja ima svoje oslonce u JNA To im je smetalo, ali mi,po slovu zakona, zbog toga nisu mogli natovariti represivne sudske mjere, jersam bio u pravu, a smjer mojih kritika je bio zastita bralstva i jedinstva, zastitaJNA i SFRJ, sto je stitio i zakon. Ali. da sam bio naivan pa govorio da je eivilnapolici ja u pravu sto se opire zahtjevima za vracan]e vozila i oruzja, siguran samda bi nekoliko godina proveo u zatvoru. U zatvoru bi me docskao rat. Bio bi unjihovim rukama. Cijenim da bi me na kraju likvidirali.

~ 3.7.

t HERCEGOVACK I NAROO STAO NA PUT TENKOV IMA JNA- POLOG MAJA 1991 . GOD INEMaja 1991. godine, glavnina oklopno-mehaniziranih jedinica 10. motorizira-

ne brigade JNA otpocela je pokret od mirnodopske lokacije u Mostaru - Sjevernilogor, preko Balinovea i Sirokoq Bri jega, s cil jem da se rasporedi u sirern rejonuKupreske visoravni. Ova aktivnost se odvijala po strateskorn planu mobilizi-ranja i pregrupisavanja udarnih jedinica JNA za oruzanu agresiju na R Hrva-tsku, a kasnije i na R BiH. Pokrel ove brigade je bio u funkciji zastite cetnickeparavojske na teritoriji R Hrvatske, posebno u regiji Knin - Zadar - Split, kaoi na jugu Bosanske krajine, od Bugojna, Jajca, Kljuca i Bosanskog Petrovca.Lcqorujuci i izvodeci obuku na Kupreskoj visoravni, ova brigada je mogla lahkoispoljiti borbena djejstva u svakom od pravaea gdje je to trebalo radi podrskecetnickirn paravojnim jedinicama, koje su tada harale po R Hrvatskoj.

Pokret brigade je najvjerovatnije bio u funkcij i mjera zastite koje je Milose-vic poduzimao u vezi sa sporazumom koga je samo mjesec i po ranije sklopiou Karadordevu sa Tudmanom. Posto Milossvic i TUGman nisu vjerovali jedandrugom, rnoquce je da se Milosevic zelio osigurati rasporedom ove brigade,upravo na navedenoj lokaciji. Pokret brigade je imao cilj da se, demonstracijomsile, zaplasi stanovnistvo na teritorij i gdje zive uglavnom Hrvati i Bosnjaci, kakobi ih isprovocirali na postupke koji bi Milossvicu posluzih kao .opravdanje" zasire vojne mjere protiv Bosnjaka i Hrvata na eijeloj teritorij i R BiH.

Do tada - 7. maja 1991. godine, kada je izvrssn pokret oklopno-mehanizira-ne brigade iz Mostara prema Kupresu, javnost u R BiH i sirorn bivss SFRJ bilaje navikla na razne ekscesne situacije u kojima su na jednoj strani bili eetni6kiekstremisti, bivsa JNA i cetnicke paravojne formacije, a na drugoj hrvatski iii

- 86-


4/48

I "anti-o sam,galneali mi,'reojerzasti tacivilnan samio bi u

bosnjacki narod. Raniji incidentni dogaclaji u Kninu. Plitvicarna, Slavoniji, Splitu,zatim takozvano "dogadanje naroda" u cetnicko] .balvan" iii .joqurt" revoluciji,cetnicka ikonografija na brojnim mitinzima : drugim aktivnostima u kojima senisu stedile rijeCi prjjetnje Bosnjacima, Hrvatima, Siovencima. Albancima. Ma-darima i ostalima kcjih je bilo u SFRJ, a koji su smetali ostvarivanju velikosrp-skih planova, zatim nocne straze, pucnjava i eksplozije, bile su svakodnevnepojave 0 kojima su mediji javljali konkretno i argumentirano

Cijeneei da je pokret navedene oklopno-mehanizirane jedinice uskladen savelikosrpskim Pl,a,ovima, Hrvati i Muslimani Hercegovine su se tome suprotsta-tiii. Narod Mostara i Zapadne Hercegovine je stao na put ispred tenkova, kadasu celom kolone dosl i u selo Polog, blizu Sirokog Brijega. U Pologu je kolona

__,!la.\F'Osfi:lv~ene subarikade na svim lokalnim putevlma z a koje se cijenilo-da ih kolona rnozs iskoristiti za nastavak pokreta prema svom cilju. Posebnosu jake barikade bile na Balinovcu, Cimu, l l icirna. Na barikadi, koja je bila naizlazu iz Mostara, Hrvati i Bosnjaci su vezal i muslimanske i hrvatske zastave,sto je djelovalo vise od simbola da ce se bosniacki i hrvatski narod zajednickisuprotstaviti cetnickoj agresiji. Do tada nije bio poznat sporazum iz Karadorcle-va, a da je bio poznat, sve bi druqacije izgledalo. Bosniaci su vezali zastavespontano i iskreno, bez politickih intriga u vezi s tim. Od 07. - 09.05.1991. go-dine, koliko je trajalo zadrzavan]o kolone, Bosnjaci su iskreno davali podrskuHrvatima koji su stali ispred tenkovske kolone. Bilo je dosta Bosnjaka koji sutada [os uvijek davali podrsku JNA i bili su protiv bilo kakvog ometanja te vojnesile. lpak, vecina Bosnjaka su bili uz one sto je osjecao i hrvatski narod u vezipotrebe suzbijanja cetnickih paravojnih formaeia i JNA koji su u svem~()d,kontrolom Milosevicevoq rezima Ook je narod stajao na putu ispred tenkova,vrhovi HDZ iz Zagreba, Sarajeva i Mostara insist irali su da se narod ukloni i dakolona prode. Cijela situacija je rezultirala maksimalnom unutarnjom homoge-nizaeijom i Hrvata i Srba. Jedino su se diJelili Bosnjaci na one koji podrzavajuhrvatski narod i na one koji podrzavaju JNA.

NiJe ni malo s lu ca jn o s to je nekoliko dana pred pokret 1O. motorizi~anebrigade, od Mostara prema Kupreskoj visoravni, otpocela vjezba u kojoj suucestvovali dijelovi Komande I.VO iz Beograda i dijelovi Komande 4. korpusakoji su se rasporedili na Mostarskom aerodromu. Za osiguranje te vjezbe iz 49.motorizirane brigade, sa mirnodopskim rasporedom u Lukaviei kod Sarajeva,jedan dobro popunjen i naoruzan bataljon je doveden u Mostar. Komandant49. brigade je bio, tada potpukovnik, Enver Hadzihasanovic, istaknuti generalArrni]e R BiH. Iz istih razloga iz Sarajeva je u Mostar dovedena i protivterori-sticka ceta iz sastava 283. bataljona Vojne policije, kome sam i ja bio nadre-den. Ispred Komende 1.VO, na vjezbu su iz Beograda dosli general BiorcevicAndri ja i general Milenko Andelic. General Biorcevic je bio veoma ekstreman.

l A

rizira-evemi'ejonulbilizi-Hrva-tnicket, kao'ovca.lahkoirskolilose-klopiojedangade,icijorn, kakoje " zarizira-lJ bilartnick:tski i ii

- 87-


5/48

Cijonio je da su barikade na Poloqu, ispred 10. brigade, organizirali ustase Ifundamentalisti. Zagovarao je radikalne rnjore: strogu prijetnju narodu na ban-kadama, da ce JNA ako se ne uklone sputa I ne ornoquci pokret 10. brigadeprema Kupreskoj visoravni. uslijedit i upotreba art il jeri je i avijacije. Komalldant4. korpusa, general Zorc, je pokusavao da obuzda ekstremnog kolegu Bierce-vica. Govorio mu Je da je problem izlaska naroda ispred kolone 10. brigade,ustvari, politick: problem ida ga moraju r ijes if po ti ti ca r i UVjelavao je genemlaBiorcevica da ce se politickirn putern ta] problem rijssiti bez tozih posljedica iIjudskih zrtava, a da bi borbeno djelovanje artilierije i avi jaciie IN.A po naroduna barikadama bilo katastrotalno

General Biorcevic Je zahtijevao da ja anqazirarn bataljon Vojne policije,da upotrebom oruzja i raznih policijskih sredstava uklonim narod koji je bloki-rao tenkovsku kolonu i sa cela kod Pologa i sa zacelja kod Balinovca i Cima.I general Zorc i ja smobili u veoma tsskoj situaciji. Ja sam oduqovlacio iopstruirao Biorcevicev zahtjev. Polazio sam od cinjenice da moj nadredeninije Blorcevic i da je za mene naredenje zvanicno samo ako ga dobijem odgenerala Zorca.

Uzdao sam se i u konstruktivno ponasanje generala Milenka Andelica Onje djelovao smireno i bio je veoma blizak mojim stavovima i stavovima gene-rala Zorca, General Andelic Je znao da general Biorcsvic, u redovnim konta-ktima sa komandantom 1. vojne oblasti, generalom Aleksandrom Spirkovskimu Beogradu, utice kako bi usli jedili artiljeri jski i avijacijski udari po bosnjackomi hrvatskom narodu Hereegovine. Sreca je sto je i general Andelic redovnokontaktirao sa strogim i prosrpski ori jenti ranim Makedoncem, generalom Spi-rkovskim Andelic Jesmirivao strasti generala Spirkovskog i generala Biorcsvi-C8 , suqerirajuc i Spirkovskom da se problem barikada ispred 10, brigade rijeseclanovi Predsjednistva SFRJ i Predsjednistvo R 8iH, na celu sa Alijom Izetbe-qovicern

Sa generalom Andelicom sam S8 nalazio u mostarskoj kasarni Sjeverni 10-gor - u kancelariji kornandanta 10, brigade pukovnika Pantelica Bili smo sarniNamjera nam je bila da iz te kancelarije, na miru obavimo razgovore - on sageneralom Spirkovskim, a ja sa generalom Miletom Babiccm, nacelnikom be-zbjednosti 1. vojne oblasti, koj mi je, po strucnoj liniji, bio nadredeni, Dok smorazgovaral i, koristi li smo zvucnik telefonske sekretarice, a slucalica telefona jebila u svom lezistu, tako sam dobro cuo i zapamtio sve sta su general Spirko-vski i general Andelic jedan drugom govorili.

Tom prilikom, general Sprrkovskije surovo nastupao Izrazitom galamom,govorio JeAndelicu da upozori i narod i sve one koji mogu uticati radi uklanjanjabatikada ispred 10. brigade. da cs uslijediti djejstva avijacijs. Rekao je da cespaliti eijelu Horceqovinu, da ce na barikadama pretvoriti sve u prasinu i slicno

- 88-


6/48

ise ibari-ladeaan trce-sderalaea iodu

lVledutim, general Andolic Je i dalje bio uporan u svojim stavovima. Smircnoje govorio da to ne bi bilo dobro, da se vojne mjere kojirna prijeti Spirkovskirnoraju izbjeci i da treba imati vise strpljenja, jer je problem takve naravi da gatrobaju rijesiti politicari.

Poslije razgovora, koga je general Ande:ic obavio sa generalom Spirko-vskim, ja sam sa istog tolefona obavio razgovor sa generalom Ivliletom Babi-cern, I qeneral Babic je bio strog. Zahtijevao je da iz Sarajeva u lVlostar, osimvee dovedene protivteroristicke cete, dovedem i preostali dio 283, bataljonaVojne policije, te da upotrebom tog bataljona, silom rasijerarn narod sa barika-da na Balinovcu i Pologu. Govorio sam da to ne bi bilo dobro, da bi uslijedilevelike zrtve te da sam u kontaktu sa generalom Andelicern, koji, takoder, srna-tra da problem trebaju rijesit i politicari. Veoma nez adovoljan mojirn stavovima.general Babic je prokinuo razgovor.

Kad sam se poslije ovih telefonskih razgovora iz kasarne Sjeverni logorvratio na komandno mjesto na lVlostarskom aerodrornu, docckala me vilest dakomandant 49. brigade Enver Hadzihasanovic i ja kao nacolnik bezbjednosti4. korpusa, jednim helikopterom trebamo nadletjeti ciJeli prostor Hercegovine,a posebno prostor iznad barikada, te vizuelnim putem sagledati situaciju nateritoriji. Nismo imali vremena za razrnisljanje Odmah smo sjeli u helikopter.Tada nisam razmisliao 0 nacionalnoj strukturi nas koji smo se nasli u helikop-teru. Velika je vjorovatnoca da Je i pilot bio Bosnjak iii Hrvat Letili smo na visiniod oko 800 metara. Bilo je lijepo i suncano popodne. Hereegovinu smo gledalikao na dlanu. Osim tenkovske kolone zaustaviienje u Pologu i barikadama nacelu i zacelju te kolone sa mnogo naroda na putu i neposredno oko puta, nismouocavali nista posebno.

Indikativno je da nas niko nije nista posebno ispitivao 0 tome sta smo vi-dje!i , pa ni ekstremni general Blorcevic. Tek kasni je, kada se situacija potpunosmirila, intenzivno sam razrnisljao 0 naso] rnisi]i nadl iietanja Hercegovine i tou najkriticnije vrijeme zategnutih odnosa izmedu JNA i herceqovackoq naroda.Duboko sam uvjeren da nije slucajno sto smo S8 u helikopteru nash Hadziha-sanovic i ja. Upotreba helikoptera u tako zategnutoj situacij je bila provokacjja.Ekstremni srpski generali su cijenili kao vjerovatno da ce .ustase" oboriti heli-kopter, sto bi ekstremnom i cetnicki or ijentiranom vojnom vrhu i Milosevicu tadabilo pol itick: veoma korisno. Medij i bi javil i da su .ustase' obori li hel ikopter JNA.a da su poginuli oficiri Bosnjaci. To bi izazvalo reaqiranje bosnjackoq naroda:jednih u pravcu osude .ustasa" koji su oborili helikopter, a drugih u praveuosude JNA, koja upotrebom tenkova i helikoptera uznorrurava i plasi narod.lVledutim. ipak je najvazni]e sto bi so obaranje hel ikoptera i nase poqinucc isko-ristilo kao dodatni povod za stvarnu upotrebu avijaeije bombardiranjem ciljevapo Hercegovini i Mostaru.

;jje.oki-'na.io ileniod

Onne-ita-c i r nom'nopi-,vi-seie-1 0 -ni.sale -noje0-

n.ja: eo.

- 89-


7/48

vo .JU.IV Ude". r r i ,se.dat a oalst e

ee na dvla da ti ra zum i d a c e S8 p os tic i p olitic ko rje se nje z a k riz u u S FRJ , u s to s use, [o s u vije k, n ad a li m n og i Iju di. N a ro d je u to v riJ 8mej9 s u viJ ek s im p atiz ir ao JNAi ocekivao~I lQl_U~OV 9Qstvo_~ai lcTranl~ gd c~tn(sIva~Napust i t iJ fJ i'(t aOa je znacilo izazvat i osudu, je r b i iz gle da lo d a s a m nom nesto n ij e u redu ,da sam " an tiju gos lo ven ", da s am "n ep rija te lj", d a s am "k ole bljiv ac ", d a s am "iz-dajnik" i slicno. Takve i teze k va lifik ac ije v ee s u s e d av ale z a o ne o fic ire k oji s u ur an ijim d og a da jim a u S io ve niji i ta d a te ku eim s uk ob im a u H rv ats ko j, v ee n ap us tiliJN A T o su b ili tesk i p ritisc i na s va kog a, k o je p om is lja o i z elio na pu stiti J NA .

U ra zg ovo ru s a o fic irim a, p ola znicim a R atne s ko le, z aoa za o sa m s ve v ecup od rs ku M ilo se vic u. S rb i s u iz bje ga va li k om en tira ti c em ic ku e ks pa nz iju , je r s uz na li d a smo, k olik o d o jucer, z aje dn ic ki g ov orili p ro tiv c otn is tv a. U to v rije menisa m sreo ni jednog S rb ina i C m ogorca sa ko jim sa m se m oga o sloziti u oc je-n ama politic ko g d je lo va nja r uk ov od stv a S rb ije , na celu s a M ilo se vic em . U brz os am o sje tio d a m i p oje din ci n ame lljiv o p rila ze , z a po cin ju ta kv e teme, v je ro va tn ozbog toga sto su 0 tome, 0 mo jim s ta vo vim a , tr eb a li o ba vije stiti S lu zb u v ojn eb ez bje dn os ti. B io s am u zn em ire n, b oja z'jiv , a li i o clu ca n d a iz ne os im s vo j s ta y,d a k ritiz ira m M ilo sevica , b ez ob zira na p os ljed ic e ko je sa m m og ao na slu titi P rita kv im k ritik am a , s vo jim s ag ov orn ic im a , p a i o nim a z a k oje s am p re tp os ta vlja od a s u p ro vo ka to ri, g ov orio s am a firm a tiv no 0 S FR J, b ra tstv u i jed ins tv u i Titu,n av od ec i a rg um en te d a je u pra vo M ilo se vie ev a p olitik a a ntiju go slo ve ns ka i d an je go va p olitik a d ov od i u p ita nje o ps ta na k S FR J i z aje dn ic ki z iv ot n aro da u n jo j.Z na o s am d a je ta da sn ie z va nic no k riv ic no z ak on od av stv o S FR J s titilo v rije dn o-sti S FR J i bra ts tva i jed instva . Z bog toga sa m cijenio da se m oja istupa nja nem og u in krim in ira ti, p a s am s ve u pomije k ritiz ira o s ve s to d ov od i u p ita nje S FRJ ib ra ts tvo i j ed ins tvo

1 jeva -daI t a .re -lijaI je;k esete

.k o

ro -:imNato -110je -la ood.a .

1.3.CETN ICKO O IVLJANJE U BANJA LUC I

nadada

U slije dila je o dlu ka G en era ls ta ba J NA d a 21. septembra 1991. godin e, s v ihtrid es eta k p ola zn ik a R atn e s ko le b ud u ra sp ore de ni u je din ic e, k oje s u iz vo dileb orb ena d jejs tv a na vu ko va rsk om i d ru gim ra tistim a, na terito riji H rv atsk e. S ajo s o ko d es eta k p ola zn ik a R a tn e skole, ra sp ore de n s am u K om a nd u o pe ra tiv neg ru pe s a ko ma nd nim m jes to m U H rva tsko j na S ama ric am a (P etro va G ora ), b li-z u S is ka , P etrin je i G lin e. N ac eln ik R atn e s ko le, g en era l-p uk ov nik Ib ra him A li-beqovic , nije b io za dovo lja n tom odlukom , a za pa zio sa m da m u je b ilo za o stoi ja o dla zirn. M ea utim , g enera l A libeq ov ic nije s mio o pstru ira ti o dlu ku . N a pu tsmo k re nu li oko 11.00 sati. 21. septembra 1991. g od in e, is pr ed p a viljo na R a tn es ko le n a B an jic i, g dje smo z ad uz ili a utom ate s a m un ic ijo rn . M a rs ira li s mo p re ko

- 95 -


8/48

te k fo rm ira no g i o dm a h rasforrniranoq ba ta ljo n a Vo jn e po lic ije je d je lir nic n o us iau Ie "s pe cija ln e je din ic e". S va o va lu ta nja u brz o s u, "re tro ak liv no " o zv an ic en as a d vije n are db e z a ra slo rm ira nje b ata ljo na V ojn e p olic iie i n Je go vo "b ris an je izk njig e P re gle da m ob iliz ac ijs ko g ra zv oja O ru za ru h s na ga R B iH '", ta ko s to c e s eIju ds tv o a nq a zir an o u 1 0m b a ta ljo nu "p rv cn stv cn o r as po re diti u Ga rr iijs ku b rig a -d u DELTA ".3 8 ! N i 0 o sim S elera nije im ao nika kvo g u tic aJa na M id u A lji6a , ko jijf prilikom rfuz im anja IJu stva iz oa ta lona VO Jne p o Ilc iJe , vrs io veom a I~utriazu. Wa lio je ve ko ji n isu Bosnjaci, cak i Bosnjake IZ m esovitl rakova .~ [d 1 J.\..Id eu ve ~a dj. .. e e r u .1Q_ _k .tL La !~ _t_ orm _i_ ra ~~ I~ ic kI)E a rtij.u ..0 1 00-

o . 0r gan iZ ir a nu p ropagandnu ka.m . pan ju p ro ti.v Iz e tb ..~ .g ov i6 8, D elic a i m en e,r uziva o na sJe da sm a rm kriv i sto s u u A rrniji R B iH , u gla vno m, B osnja ci i s to----;--'"'-.,.--...."..-;:::"'"7-:-;-;--~:--_:~ . .------'-~__,

o . n a vodno o tje ra li S r be i H r va le _ iZ J laS .ib ... r~ o va ,U ta kv im u slo vTm a 1 a arre po sto ji V ojn a p olic i~ p od k on tro lo m Kerirn a l.u ca -ro vic a ("k orn an da nt V ojn e p olic ije B os ne i H erc eg ov in e"). Is me ta B ajra rn ov ic aC e le (n ac eln ik V ojn e p olic ije B os ne i H erc eg ov in e) i D Ze va da T op ic a T op e (k o-ma nd a nt b a la ljo na V o jn e p olic ije ). N jih o vim lo sir n u sm je ra va njem , Se Ie r J e o bi-ljez io tm urnu jes en i k ra j 1 992 . g od ine, te p oceta k 1 993,g od ine, u z na po menud a o ni nisu k rivi sto nis u z na li n ista 0 rnjes tu i u lo zi V ojn e p olic ije . K riv je S eIe rsto im je to o mo qu cio , sto ill n ije u sm jerio na za da tke ko ji su a dek va tni n jih ovirnrno qu cno stirna , o dno sno , s to ih je h usk ao p ro tiv Iju di ko ji s u zelje li no rm al no 1za konito ra diti. I sa da tvrd im da su K erim l.uca rev ic. Ism et B ajra rnovic - C eloi D zeva d Topic Topa , za potrebe odbra ne B iH , im ali veom a dobrih osob ina ,a li je i n jih ova nesreca sto su u na jkriticnfje vrijem e a gresije na R B iH , ka da sunjih ove ko ris ne i d ob re o so bine treb ale d oc i d o iz ra za ia , p ali p od u tic aj ned o-zrelog i B og zna ka kvog sve S elera .

S eier je u p oc etk u p od rza va o fo rm ira nje b ata ljo na V ojne p olic ije na c elu sak omand a ntom S ife tom Pcdzicern Z apra vo, on je na m oju in ic ija tivu na rediod a se to u ra di. O sta je p ita nje za sto je k asnije na red io su pro tno ra slo rm ira njei to upra vo onda ka da sm o treba li doziv ieti pra ve rezu lta te zbog ko jih sm o ga ito rr nir ali. P la ns ko d je lo va nje n a fo rm ir an ju b a ta ljo na V o jn e p olic ije b ilo je p ov e-za no s a p la nira njem i p od uz im anjem o dq ova ra ju cih m jera za h ap senje vec egb ro ja p oje din ac a i g ru pa k oji s u, k oris to ci o bilje zja TO R B iH , p os eb no o bilje zjai sta tus Vojne po lic ije, od aprila do jeseni 1992. godine. po S ara jevu kra li 1pljackali. 0 s ud bin i p la na p re siie ca nja n jih o ve k rim in aln e d je la tn os ti, n ak na d noce se da ti deta ljn ija ob ja snja nja . Za sa da je, u kontekstu S elerove odluke zara slo rrn ira ru e b ata ljo na V ojn e p olic ije , p otre bn o is ta ci d a je n je qo va n are db a 0u kid an ju b ata ljo na , u slije dila k ad je is li ta j S efe r p ro cita o, p a c ak i p otp is ao P la nkoga sa m sa cin io u c ilju h apsenja krim ina la ca u S ara jevu. S eier je postupiopodm uklo , Isfo lirao m e. Potp isao je P lan, a li je odm ah na redio da se ukine3 8/ -N are db a p ov .b ro j: D 2/1 0 10 -2 36 , a d 0 9.1 0.19 92 . g od in e. A rh iv a

- 188-


9/48

Dokumenti 0 tome su dostavljeni na rjesavanjo u mojoj nacleznostt. lzuciosam lekst Prijedloga iz "Komande specijalnih jedinica OS R BiH", odriosno izJukine jedinice. Oni su u svom Prijedlogu naveli da bl "Speeijalne jedinice", kadse iste legaliziraju u nadleznosti Predsjednislva R BiH, "otkrivale i neutralisalediverzantske grupe", razrjcsavals "slozeno talacks slucajeve", organizirale "di-verzantske akcije", organizirale "kontraobavjestajnu aktivnost", obezbjedivale"svoje objekte i licnosti", otkrivale i neutralisale "ostavljcnu i ubacenu aqsnturu'organizirale "izvidacku i obavjestajnu aktivnost", otkrivale i neutralizirale "poli-cijske bezbjednosns snage neprijatelja", "uspostavljale i odrzavale javni red irnir", organizirale i sprovodile "pretkrivicno radnje" otkrivale i dokumentirale"teze nezakonite radnje".

Prema ovako prodlozenoj namjsni i zadaeima "Specijalnih jedinica", oci-jenio sam da neko Juki, svjesno iii nesvjesno, osigurava prostor da legaliziranjegovu samovolju koja je tada predstavljala veliko opterecenjo za sistem ko-mandovanja u Armiji R BiH Na ovo sam odmah, 31,Q71992,godine, minislruodbrane Jerki Doki odgovorio svojim aktorn, pod naslovom: "Misljenje 0 Prijed-logu Odluke 0 namjeni i zadaeima specijalnih jedinica OS R BiH", Napisao samda Je pripremljeni Pri jedlog "Odluke 0 namjeni i zadacima specijalnih jedinicaOruzanih snaga R BiW dokaz haoticnoq stanja u pogledu dielovanja parapoli-eijskih struktura u Sarajevu, "sto nije slucaj u drugim regijama Republike BiH'.Istakao sam da je "nakazan i sam pokusaj da se pitanja orqanizacjsko forma-cijske strukture Oruzanih snaga rjesavaju po pojedinim segmentima odvojenood globalnog koncepta strukture Armije R BiH", Ministru Doki sam odgovorioda nerna potrebe da se u OS R BiH organiziraju "specijalne jedinice", a pogo"tovo onako kako se to po Prijedlogu iz Jukine komande zeli. Istakao sam da zasvaki od zadataka koji se predlazo za "specijalne jedinice" vee postoje "strucninosioci: jedinice Vojne policije, Sluzba vojne i Sluzba drzavno bezbjednostidiverzantski odredi, organi javne bezbjednosti i borbene jedinice A rrn i]s R BiH.koje u rejon ima svojih rasporeda ostvaruiu kontrolu teritorije i zastitu od svihvidova uqrozavanja".

Obrazlozio sam da su "Specijalno jedinice" po navedenom Prijedlogu."nepotrebne" i da bi iste "preuzelc zadatke od vise drugih vee organiziranihsastava, sto bi znacilo dupliranje iunkci]a, neracionalan odnos prema vojno]orqanizaci]i, narusavanje jsdinstva za neke Iunkcije koje se mogu uspjssnoizvrsavati same u uslovima visoke centralizacije i jedinstva rukovodenja". Uka-zao sam da bi formiranje "Specijalnih jedinica" po navedenom Prijedloqu dove-1 0 do "nestrucnoq obavljanja poslova koji zahtjevaju visok nivo profesionalnostii zakonitog ponasanja". Zakljucio sam da je Pri jedlog za formiranje "Specijalnihjedinica" dokaz "proizvoljnosti, nestrucnosti i neodgovornog odnosa prema kru-pnim pitanjima unutrasnje organizacijeArmiJe" Insistirao sam da se "van Staba

- 192-


10/48

rna-

Vrhovne komande OS R BiH ne koncipiraju" takve "zamisli" i da "vee formiranespecijalne jedinice" treba reorganizirati u 'diverzantske jedinice ii i druge borbe-ne sastave".'"

Kasnije sam saznao da je Seier dao povoda za Jukinu ambiciju da bude ko-mandant specijalnih jedinica, odnosno, da bude komandant specijalne brigade.Dokazi u tom pogledu su slijedeci: Sefer je 15. jula 1992. godine, znaci. dese-tak dana prije nego sto je ministar Doko od mene trazio misljenie 0 lormiranjuspecijalnih jedinica, potpisao dvije "odluke". Jedna je "Odiuka 0 organizacij i iformiranju specijalne brigade Oruzanih snaga Republike Bosne i Hercegovine",broj 02/601-1, od 15jula 1992. godine",421a druga je "Odluka 0 organizaciji iformiranju 2. specijalne brigade Oruzanih snaga Republike Bosne i Hercego-vine", broj 02/601-2, od 15, jula 1992. godine.431 Dakle, Seier je odlucio da to -rmira dvije specijalne brigade sa komandom, pristapskirn jedinicama, sa po trispecijalna bataljona, jedinicama podrske i pozadinskim jedinicama. Dva danakasnije, Sefer potpisuje naredenje za formiranje "specijalne jodinice za zastituGlavnog staba Oruzanih snaga"44/ koju sacinjavaju dva voda za obezbjedenjeGlavnog staba, odjeljenje licne zastite i pozadinsko odjel jenje.

I nama, koji smo tada bili u Stabu Vrhovne komande, tesko je odgonetnutista se Seferu tada vrzmalo po glavi kada je donosio odluke 0 ovim specijalnimje din ic a rn a . Moze se za klju citi d a je jedna specijalna brigada bila zarnisfjenaza jed in ice kojima komanduje Juka Prazina, a druga specijalna brigada je bilazacetak lormiranja brigade "Delta", Naime, ubrzo zatim, 30.0B.1992.godine,SeIer donosi Odluku da se lormira "Gardijska brigada Armije R BiH "OELTA".4s/Treca, "specijalna jedinica za zasiitu Glavnog staba" je neka vrsta Seferoveimprovizacije kojoj bi tesko bilo odgonetnuti bilo kakvu logiku, samim tim sioje ubrzo zatim donio Odluku, da se lormira "bataljon vojne policije za regijuSarajeva"461 S obzirom da jedinice Vojne policije imaju osnovni zadatak obe-zbjedenje elemenata u sistemu komandovanja, cudna je odluka 0 formiranju"specijalne jedinice za zastitu Glavnog staba". Ako je neko drugi imao zadatakda obezbjeduje Stab Vrhovne komande, pitanje je zasto se tormira posebanbataljon Vojne policije.

lnace, fenomen specijalnih jedinica je veoma interesantan. Bilo je vise onihkoji su bili na celu jedinica u Sarajevu i zeljeli da se jedinice kojirna komandujuzovu "specijalne jedinice". Mislili su da im to povecava autoritet i ugled Na ruku

~UCIO10, iz, kadisale? 'di-ivaleuru",'poli-red iiraleOCI-iziraIko-istruijed-samnicaooli-liH".e n Don o)go-:t za.icnisti3iH.svih19Umihjnojsnoka -,ve-ostiInih

41 1 A kl O rg an a b ez bje dn os ti G la vn og s ta ba O ru za nih s na ga R B iH . S a ra je vo , 3 1.0 7.1 99 2. q od in eAk l sam potpisao svoierucno i dos'av.o Mirustarstvu o db ra ne - rrurustru Doki Jerki.42 1 Arhiva.43 1 Arruva.44 1 N are de nje n ac eln ika S VK b ro j: 0 2/3 49 -3 88 , o d 1 70 71 99 2 q od in e. A rb iv a.45 1 Odlu ka n ac eln ik a S VK broj 02/340-1187 Sarajevo, 30, 08 .1 992 . q o di ne . A rh iv a .46 1 Odlu ka n ac e.n ik a S VK b rc j: 02/340-1030. Sarajevo, 25 .08 .1992 . god ine . Arhiva

- 193-


11/48

im je isla i Selerova nezrelosl. Neki su zeljeli cak i vise od onoga sto znaco"specijalne jedimce". Krajern 1992.godlne, upravo kad su se u Sarajevu mnogigradani plasili Vojne polici je i njene represivne uloge, radi jacanja tih jedinica,Seier donosi odluku za formiranje vojno-policijske jedinice pod nazivom "me-hanizovane brigade SARAJEVO'47! To se dogodilo upravo u vrijeme kad sujacali pritisci i gradana i raznih institucija da se Vojna policija dimenzionira ilunkcionalno usmjeri kao, normalan, sastavni dio Armije R BiH. U vrijeme kadaje predsjednik Izetboqovic nastojao da rijesi probleme u pogledu ponasanjaVojne policije u Sarajevu, Sefer svoje rnracne, stetne i nekompetentne potezelegalizira i odlukom predsjednika Predsjednistva R BiH AliJe lzetboqovica, kojipotpisuje Odluku koju mu Sefer podrnece da se formira brigada pri Stabu Vrno-vne komande, tako sto ce se postojeci "bataljon Vojne policije iz 1.korpusa",prelormira!i u "brigadu Armije R BiH pri Stabu Vrhovne komande ..."48! U svojojnarsdbi ad 23. novembra 1992. godine Seier je precizirao "Popunu rneha-nizovane brigade SARAJEVO vrsiti prvenstveno Ijudstvom iz bataljona Vojnepolicije .."49!

razgovorima, koje sam u to vrijeme imao sa nadleznirn funkcionenma,detaljnije sam objasnjavao neprihvatl jivost da Jukina jedinica dobije status kakosu iz njegove komande zamislil i i pokrenuli inicijat ivu u formi prijedloga "Odlukeo namjeni i zadacima specijalnih jedinica Oruzanih snaga R BiH". Kad je dobioakt u kome sam obrazlozio zbog 6ega ne bi trebalo odobriti prijedlog iz Jukinekomande, ministar odbrane Doko Jerko 0 tome sa mnom vise nije razgovarao.U vezi s tim, Doko je bio pod pritiskom Juke, kome je, mozda, prije dobivanjamog misljenja: nesto i obscavao. Doko se nasao u situaciji kada u ulozi ministramora odbiti Jukin zahtjev. Da bi se pri odbijanju zahtjeva opravdao pred Jukom,iskoristio je akt koga sam mu poslao, kopirao ga i dao Juki. Kad su u Jukinojkomandi procitali taj akt, bili su oqorceni na mene. Juka se tada jos detaljnijezainteresirao 0 meni. Pitao je kakva Je moja pozicija ako mogu osporiti voljuministra odbrane Doko Jerke. Sretna akolnost je bila sto se u Jukinoj jedinicinalazio Erovic Jasmin, rodak moje supruge, bokser i bokserski trener. Bio jepun volje da se bori protiv cetnika Mislio Je da je u tom pogledu opravdanonjegovo anoaziranje u Jukinoj jedinici.

U vise razgovora, objasnjavao sam mu u kojem pogledu je Jukina jedinicaodigrala znacajnu ulogu u odbrani Sarajeva, ali i u kojem pogledu je .Juka, a sa-mim tim i njegova jedinica postala problem i teret u daljem vodenju borbe protivagresora. Erovicu sam objasnjavao da Jukino ponasanje ststi svim Ijudima unjeqovoj jedinici, te da je protivno osnovnim principima organiziranja vojske47 1 Od lu ka nacel ni ka SVK str.pov.broj: 02/1010-397 Sarajevo, 10.11.1992. godlne. Amiva.48 1 Od lu ka p redsj ec ru k a l ze tbeqov ic a b r oj : 02-111-834/92. Sarajevo. 10 11.1992. c lo d ino A r hr va49 1 NaredenJe nace ln i ka S'JK s tr . po v, broj: 02'1010-451 Sarajevo, 23.1U992. godine Arruva.

- 194-


12/48

enrna.s kako)dluke~dobioJukinevaraoiivanjaiinistralukorn,JukinojtaljnijeIi voljuedinieiBio je

ivdano

kao vaznoq segmenta drzavne orqanizacije. Govorio sam mu da znam za mno-ge lose poslupke Juke i Jukinih jedinica. Istieao sam da sa Jukom nssto nije uredu na emotivnom i psihickorn planu ako insistira da bude general i aka je veenavikao pripadnike svoje jedinice da ga oslovljavaju kao generala Posebnosam obiasniavao da samo civilna polieija moze kontrolirati teritori ju, postavljatipatrole, legitim irati, privoditi i zadrzavati gradane, pretresati njihove dzepove istanove, te da vojska ne smije da se miiesa u nadleznosti eivilnih organa, Obja-snjavao sam da vojska i vojna polieija mogu kontrolirati samo zone svog raspo-reda, ada prilaze polozajima jedinica treba kontrolirati eivilna policija. Erovic seponasao razurnno. Slozio se sa rnnorn. Rekao mi je da bi rado napustio Jukinujedinicu. Ja sam mu odgovorio da to ne bi bilo dobro, vee da bi bilo bolje da onostane u toj jedinici dok ona postoji ali da se cijelo vrijeme suprotstavlja nepra-vilnostima u djelovanju Juke i njegovih poslusnika Tako je i bilo.

Razgovori 0 meni i 0 mom aktu, u kome sam se protivio prijedlozima iz Ju-kine komande, izgleda su se cesce pokretali u njegovoj komandi. Erovic mi jeprenio da Juka zeli sa mnom da razgovara. Ja sam odgovorio da iz sigurnosnihrazloga ne bih zelio otici ja njemu u njegov kabinet na razgovor, nego da akoJuka zeli da razgovaramo neka dode u moju kancelariju ida cu s njim sa zado-voljstvom razqovarati. Erovic, koji je po osnovu snage i bokserskog ugleda bioveoma autoritativan kod Juke i Jukinih Ijudi, meni je davao qarancija da mogubiti potpuno siguran ako odem na razgovor kod Juke, jer ce on licno biti cijelovrijeme sa mnom. Pristao sam i rekao da cu na razgovor doci kad god i gdjegod zeli Juka. To je bio pocetak augusta 1992.godine, nekoliko dana nakonst o sam 31.07.1992 godine poslao naprijed pomenuti akt. Ubrzo mi je Erovicjavio da mi je Juka zakazao sastanak u 11.00 sati , u svom kabinetu, u zgradiobdanista na Kosevu Vjerovatno, ni sam Ercvic nije bio svjestan koliko je ovonjeqovo anqaziranje bilo korisno za odbranu Bosne i Hcrceqovine. Tvrdim daje Erovic odigrao krupnu ulogu i da su nJegovim patriotskim ponasanjern, ukonkretnom slucaju osigurane pretspostavke za postupno i uspjesno prevazi-lazonje krupnih bezbjednosnih problema, od Cijeg rjesavanla je ovisio opstanaknase drzave.Sutradan, na razgovor s Jukom otisao sam sa svojim zamjenikom SliskovicStankorn, Stigli smo tacno u zakazano vrijeme. Ljudi iz Jukinog osiguranja sunam rekli da moramo sacekati. jer. umorni "general jos spava". Juka je imaosolidno obezbijedenje. Njegovi strazari su prema nama bili zvanicni i strogi.Ni kod jednog od njih nisam susreo normalan pogled prema sebi i SliskovicuDobro naoruzani i oprernljeni malim radio stanicama, zastitnim prslucima i no-vim uniformama, kao strazari su djelovali autoritativno. Sliskovic i ja smobiliu Ijetnoj civilnoj odjeci. Strazari su "mudro" cutali. Atmosfera u koju smo doslidjslovala Je cudno. neprimjereno situaciji. Cinilo mi se da je zgrada u koju smo

znacsmnogidinica,n "me-ca d suonira ie kadaasaruaooteze:a, kojiIVrho-'pusa",svojojmeha-Vojne

- 195-

sdinicaI, a sa-, protiv.iirna uvojske'l.rhivaIrhlva


13/48

dosli bila desetorostruko jace osigurana nogo zgrada Prodsjodnistva R BiH.Uvjeren sam da ni Juka nije znao zbog ceqa ce mu toliko obezbjedenje Zaklju-cio sam da Juka, Jakim osiquranjsm naqlasava SVOjznacaj I da tako pribavljaobzir sarajevske sredine proma sebi.

Nije nam smetalo da sacekarno Nakon pola sata rekli su nam da podemona prvi sprat zgrade Usli smo u poveliku prostoriiu. Izgleda da Je to najvecaprostorija u zgradi obdanista, gdje se, vjerovatno, do pocetka agresije igralona desetine djeee. Na sredini sobe je bio prostran "franeuski lezaj". Juku smozatekli da u kratkim qacarna sjedi na iviei lezaja. Cekao je da mu kurir dodapantalone. Obukao ih je pred nama. Dok smo se pozdravljali, zazvonio je tele-Ion. Iz razgovora sam zakliucio da ga zovu iz Radija Sarajeva i pitaju koju copjesrnu da emitimju za njegov '[utarnj" uqodaj. lnace, tada su pjesme 0 Juki iDraganu Vikicu cesto emitirane preko medija. Shvatio sam da je svaka pjesmao Juki numerisana brojevima. Juka je sagovorniku iz Radija r ek a o: "t ric a ", a za -tim prekinuo vezu. Shvatio sam da je Juka pjesme koje zeli slusati numerisaobrojevirna. Bilo je dovoljno da uredniku Radija kaze same broj pjesme koju zelislusati Za par sekundi, preko radija u Jukinoj sobi, dok smo razgovarali, slusalismo jednu od pjesama 0 njemu. Okolo mene su sjedili Jukini Ijudi, meclu kojimaje bio i Erovic.

Pojacao sam svoj motiv za otpor takvom ponasanju. Pomislio sam na ulogukoju imam u sistemu komandovanja nasorn vojskorn Nisam smio biti pasivan.Jedva sam cekao da nacnomo temu zbog koje sam dosao Prvi je poceo JukaRekao je da njegova jediniea mora dobiti status specijalne brigade, a da ja tonecu rnoci sprijeciti, isticuci da je vidio akt kojim se odbacuje njegov prijedloq,te da je vidio moj potpis na 10m aktu . Strogo me upozorio d a "b ore r" nece do-zvoliti da se u BiH formira vojska po uzoru na JNA, te da KOS-ovei u nasirnredovima pokusavaju vraliti JNA u BiH. lnace, prvih mjeseci rata je bila rasircnapojava da u raspravama 0 raznim problemima. Ijudi slicni Juki, kad nemajuargumenata za svoje stavove, isticu kako se njihovi prijedlozi ne prihvatajuzbog prisustva KOS-ovih Ijudi u nasirn redovima. Kad se nisu imali argumenti,posezalo se s optuzbama 0 prisustvu KOS-a. Smatrao sam da su takva pona-sania bila stetna, upravo za neophodno dielovanjo na otkrivanju i eliminaranjuprisustva agenata agresorskih obavjestajnih sluzbi na prostorima i u sredinamapod nasorn kontrolom. Medutim, bilo je i previse opasno afirmirati moja razmi-sljanja i suprotstavljati se vulgariziranju velikog problema koji stvarno postoji iuqrozava nasu sigurnost. Imao sam sluha da u lorn pogledu ne rizikujern.

Nivo Jukinog ponasania me obeshrabrio u pogledu zelje da sire elaborirami argumentiram svoje ocjene da njegova jedinica ne moze dobif status "Spsci-jalne jedinice" sa ulogom i zadacima kako su iz Jukine komande predstavljeniprijedlogom teksta "Odluke 0 namjeni i zadacima specijalnih jedinica Oruzanih

- 196-


14/48

oguvan..ika.a toIlog,do-

isimenanajuitajuenti.ona-anjuamazrm-to ji i

s na ga R B iH ". Is ta ka o s am d a s u tes ti eks eesi k oje u g ra du iza ziva ju p rip ad niciJ ukine jed in ic e, velik i ra zlo g z bo g ko ga se ne m oze p rih va titi n jih ov p om enu tiprijed log. Juku sa m upozorio na njego vu licnu odgovornost za sva ki eksees up og le du u qro za va nja p ra va i s lo bo da g ra da na Sarajsva. Pom enuo sam da do-b ro z nam mno ge c in je nie e 0 tom e. Kad sam to rekao, is pr ed me ne je h is te ric nodosa o jeda n od dobro na oruza nih Juk in ih IJudi G ala mio je, qovorec i da su onina jbo lj a Jed in ica 1 d a n ik o n em a n ik ak vih a rg um en ata 0 njih ov im q res ka rna N eznam sta je m eni bile da pocnem v ik a ti jo s g la snije , qovoreci da sam siguran uone s10 p rica rn i da dobro zna m sta govorim .E ks tre mn o u zb ud en J uk in c ov Je k, o pa sa n d ob rim naoruzanjem, radio sta-nieom i za stitn im prslukom , unosio se prem a m om lieu i za htjeva o od m ene dakazern bile k ak a v a rg ume na t 0 n jih o vim p ropus tima . Povisenirn to no m reka osam da znam dosta 0 tome, a li da cu reci sa mo jeda n deta l] ko ji se dogodio utoku zadnje nod. Naveo sam da znam da je "Krusko since p re tr esao s ta n ovei uznem ira va o gra da ne u jedno j zgra di na A lipa sinom P oIJu" U zru ja ni Juk incovjek ko ji m i se do tada unosio u lice, odjednom se oh lad io i rekao "J a sa mK rusko Ja sa m K rusko. N ije ta cno sto prica s". M edutim , iz c in jen ice da je pre-stao da histericno i a gre siv no g alam i, unoscci se m eni p rem a lieu , za klju ciosam da je i Krusko s iguran da Ja znam istinu i 0 s vemu d ru gome s to s u q rije sili,Pom enuo sam im e Krusko, a li da sam znao da je upravo on sjedio iza mojihleda , rnozda ne b i sm io ispo ijiti ta kvu h ra brost M ozda i b i, jer sa m u prisustvuErovica im ao ga ranc ije za svo ju sigurnost. M islim da ni Juka ni Krusko: pa 1ni osta li n jegovi ljud i ko ji su b ili na obezb jedenju zgra de ne b i to lerira li m ojeponasan]o da im E rovic nije rekao da sam Ja n jegov zet i da im zelim iskrenopomoci. --R azg ovo r je p op rim ao d ru ga ciji sm jer. D ob io sa m sa ns u d a im p rica rn, a daani slusaju U ka ziv ao s am na znaca] uspos ta ve no rma ln e vojne i p o lic ijs ke o rga -n iz ac ije k oja c e b iti p rim je re na p ra ve dn im p olitic kim o sn ov am a i c ilje vim a n as eb orb e p ro tiv a gre so ra . J uk a s e p om irio s a C in je nic om d a n je go va je din ic a necemoc i im a ti u lo gu k ak o J e na vo de no u p rije dlo gu te ks ta "O d lu ke 0 n am je ni i z a da -c ima spec ija ln ih je d in ic a oruzanin snaga R B iH '. K ru sk o J O d je lo vao zab rin u toz bo g mo jo k ritik o Osjetio sa m d a je u njeg ovo m ka ra kteru b ila jed na ja ko d ob ra ipoz it ivna komponen ta koja m i je b ila iz a zo vn a. Pozelio sa m d a K ru sk o b ud e b lizum ene d a a firm ira m tu ko mp onentu i d a g a sp as im o d lo seq p ona sa nja M is lim d aje i u J uk in om k ara kte ru b ilo ta kv ih d ob rih i p o zitiv nih o so bin a N ek o J eom eta o d ase jace a firm ira ju ta kv e n je go ve o so bin e N ek o s o o sla nja o n a n jih ov e lo se osobi-ne ko jih su im ali. To JObila veiika steta i za njih i za jed in ic u u ko]oj su dJo lova li .

O vo tvrd im i prem a tom e sto se u nastavku razgovora Krusko trud io da m eodvede u svoju J ed in ic u k oja je b ila ra zm je sle na n a A lip as ln orn P oIJ u, n a T rg uZ AV NOBiH ~a . O pira o sa m se ko lik o s am rno ga o. a li je K ru sk o b io u po ra n P rib o-

3iH.,Iju-lvlJasrnoec aralo3moodaele-J ceuki i3maza -isaozeliJsal ij ima

irarnJeci-'Ijenianih

- 197 -


15/48

sam ja napisao a G iJe sm jernic e J e u pra vo o n i p otp isa o i sa bo tira o, isko ris tika o a rgum ent u svo ju korist da doka zu je svo ju "pozitivnu u lo qu ", d a d ok a zu jesvoju "zrelost". O n nem a pra vo da se kiti sa drza jern tog teksta iz na jm anje dvarazloqa: prvo. zbog svo je sa boterske u loge i dru go, zbog m ora ine tjeskobe uko jo j nema snage da kaze da sam m u konstruktivno i v isoko pro fes iona lnopom aga o. Napro tiv, on se ncpri jateljski odnosi prem a meni. To m ogu bofjeob ja sniti p s ih o lo z i, k o ji n a jv je ro va tn ije ima ju dosta spoznaja 0 tome cia s e Iju dilo seg m ora la i ka ra ktera . nep rija te ljs ki o krec u p ro tiv o nih o d ko jih s u d ob iva liv az nu p om o c i pazniu,

4.8.S E FE R Z A ST IT IOKR IM INALNE GRUPE U SARAJEVU

Kada sam ocijenio da S luzba bezb jednosti u S tabu TO R BiH raspo lazesa d ovo ljno p od ata ka 0 n os io cim a k rim in aln e d je la tn os ti rnedu pripadnicmaTO u S ara jevu, skupa sa svo jim za rnjenikom , S ta nkom S liskov icern i D Zeva -dom .lusicern, otpocso s am k on su lta cije u c ilju p la nira nja i p re sije ca nja njiho-ve d iela tno sti i ko na cno za stite u qro zenih g ra cia na T o je p od ra zu mijev alo d ara sp olo ziv a o pe ra tiv na s az na nja p re to cim o u o dq ov ara ju cu d ok um en ta ciju z apokreta nje krivicnih postup aka a za tim da izvedem o a kciju jednovrem enogh ap senja vec eg b ro ja o su rnnjicenih lica . R ad i to ga s mo a zu rira li i s is terna ti-z ira li ra sp olo zive p od atk e S ac in ili sm o sp is ko ve o su rnnjic enih lic a i o dred ilin jih ov tre tm a n. Id en tific ira li s mo s re din e u kojrna se krecu U tvrd ili sm o da suu g ru pa ma ra sp ored eni p o cije lo m g ra du - na B asc arsiii, M arijin D vo ru , O to ei,A lip asino m P olju , D ob nnji"., te d a u z sjed nic kirn p ro sto rija ma , p o g ru pa ma ,ka sno u noc lijezu i odm ara ju do pred podne.

U okviru konsu lta cija , prije izra de pla na , ob avio sa m ra zgovore sa pred-sjednikorn lzetbcqovicam, kom andantom Seferom i setorn civi lne policijoA vd om H eb ib om . lzetbeqovic je podrzao moju narnjeru. S efer je. takoder:pcdrzao, a li m i je njegovo drzanjs b ilo sumnjiv o . Osjetio sa m da njegovapodrska n ije is kr en a. Me du tim , ostavio sa m moqucnost, da je njegov h la da np ris tu p m ojim p rijed lo zim a u zro ko va n velikirn ko rn andant sk im p re o kupaci-jama Avdo Hebib je b io veom a za interes ira n za poduzim anje m jera ko jim ace se sta ti na put krim ina lnom ponasanju . O d Hebiba sam trazio da izvrsio dq ov ara ju cs k on su lta eije s a m in is tro m u nu ta rn jih p os lo va J us ufom P us in orni n ac eln ik orn C e ntra s lu zb i b ez bje dn os ti S a ra je vo B ak irom A lis pa hic ern , te d ase sa gleda m cqucnost a nqa zira nja c ivilne po lic ije u izvodenju a kc ije za ko ju

- 216-


16/48

' red-ileijeieriova.daniaci-jrrna'vrsi

orist iazuje? dv aibe uialnoboljeIjudi

oivali

rrna

sam trebao napraviti p lan, istu orqaniz ira ti I izvosti. N akon ovih konsu lta cija ,S tanko S liskovic i ja smo sa tin iii P lan akcije rasc iscavanja krim ina lne djela -t no st i p oj ed in a ca i grupa - pripadn ika TO u Sarajevu Tekst P lana Je svojimpotp isom trebao odobriti Sefer. Zapravo, ja niti sam sm io niti sam h tio dase ta ko ozb iljna i opsezna akcija p lanira I rea liz ira bez obavoze da na sebeprim e odgovornost svi tin ioc i bezb jednosti i da i on i U svoj ir n nad le zno s ti rnapoduzmu m jere ko jim a ce se ola ksa ti izvodenje akcije, odnosno, ko jima cs seosigura ti pretpostavke za uspjeh a keije.

S adrza j P la na je b io slijedeci:Operativna situacija: "O d pocetka ra ta u B iH . u Sa ra jovu je eska lira la kri-

m ina lna djela tnost po jedinaea i q rupa . M nostvo organizovan ih krim ina laca su..opljacka li go tovo sve prodavnice, k ioske , magaeine i d ruge poslovne objekte,a opljackanu robu srniesta ii na skrovita m jesta ... o tpoce lo je pfjackanje napu-stsnih stanova ... iz ko jih se iznosi sve sto je vrijedno, a posebno zla tn i nakit,novae, rad io , TV i video apa ra ti __pljacka sko grupe Sll bruta lno postupa le sagradanima ko ji su se na lazili 1I svo jim stano vim a , od ko jih su prakticno otimaliim ovinu i na razne nacine ih maltretira li. S asvim je rea lan zakljucak da u Sa -ra jevu nema objekta ko ji n ije manje iii v ise opljackan i da nema gradanina ko jin ije m anje iii v ise ostscen o va k vim d je lo va n jem kriminalaca Koristeci oko lnostizvrsavanja zada taka u pogledu oduzim anja naoruzanja koga su gradani kodsebe posjedova li, u pretrese stanova ukliuceni Sll i p ripadniei TO , posebnoVojne po lic ije i rezervnog sasta va m ilic ije. B ro jne prijave g radana ukazu ju daSll p li ac ku v rs ila uni to rr ni sana liea , ko ji su se ko ristili a kred itac ijam a V ojne po -lie ije M UP-a iii drugim ob iljezjirna pripadnika TO . c irne su nanosili s ta tu ugle-du O ru ian ih snaga B iH __ uvijek su se predstavlja li kao branioc i Sa ra jeva i dapljacku vrse u interesu odbrane i za po trebe jedin ica sro je jos vise izaziva lorevo lt gradana . Praktieno, gotovo vee tri m jeseea u Sarajevu s e s is tema ts kip lja cka , a da nadlozni o rgan i MUP-a i O ruzanih snaga R BiH nista ne cine napresijecan ju takve a ktivnosti. O rgani M UP-a se pravda ju tvrdnjam a da pljackuvrse pripadnic i O ruzanih snaga ko ji n isu u njihovo j nadlsznosti i da oni preman jim a ne preduzim a ju m jere zbog toga sto ne zele po liticks posljed ice rnoqu-c ih sukoba MUP-a i O ruzanih snaqa . O rgani bezb jednosti i Vo jna po lic ija nisupoduzim a li sve potrebne m jere pro tiv p liackasa , zbog toga sto Sll ocekiva li dato c in i MUP i zbog toga sto ove torm acije u O ruzanim snagama nisu orqani-z ir an e i p rip remlje ne za ovakve zada tke kod svih posto ji rea l a n strah da sepristupi hapsenju pljackasa, jer su isti naoruzani i s pre mn i n a s up ro ts ta vlja njesva kome ko dovodi u pitanje njihovu pozic iju ko ju Sll s te kli p lia ck orn . O d su stv otunkcionisanja pra vne drzavs u zastiti im ovinske i p ravne sigurnosti gradana id im enzije p ljacke izaziva ju osjoca j vel ike uq rozonosti sta novnistva ko je ne vid in ikakvu perspektivu za slobodan zivot, a borei na lrontu sve ova doziv liava ju

.lazeicmaeva -[iho-o dau zamognati-'edilia Slltoe.

10m2 dakoiu

- 217-


17/48

ka o argum enta ciju da ce i a ni, na kon oslobodenja od a gresora , b iti iz lozenid ru gim o blic im a u qro za va nia njih ov e s lo bo de, z bo g c eq a o dlu cn o tra ze h ap ss -n je ? Ijackasa i ucesce u direktnoj borbi,~ onih ko ji u unifo rmama i noscnjemoruz a zavaravaju gra da ne da su b orcl'~

ldentiticirani su pojedinacni izvrsioci kriminalnih radnji, orqanizirane grupe ip ro sto rije u k ojim a s u srnjestali opljackanu robu. Plan 0 tome sadrzi konkretne,p oir ne nic ne p od atk e, k oji s u s e iz vo de njom a kc ije tr eb ali upotpunosti provjerit iZ bog rno qu cnosti da P la n sa drzi m aka r jeda n no ta ca n d ota lj, d ije love P la na utom pogle du izo sta v ljam .

Ciljevi akcije d oprinijeti da gra da ni S ara jeva s teknu p ovjerenje u d rza -v ne o rg an e R B iH ; s prije citi a na rh ic no p on as an]e p rip ad nik a O ru za nih s na ga RB iH ; d op rin ije ti d a o rg an i k omandov an ja mo gu k on tro lir ati s ve p rip ad nik e s vo jihjo din ic a: o sig ura ti u slo ve z a z ak on ito tr etir an je s vih iz vr sila ca k rim in aln o- plja c-k as kih r ad nji; p rib a viti p od atk e z a id en tilik ac iju n ep oz na tih iz vr sila ca k riv ic nihd jela ; in fo rm ira nje s ta no vn is tv a; d op rinije ti u gled u V ojne p olic ije i MUP-a ; o si-g ura ti d a s e p re dmeti k riv ic nih d je la v ra te n jih ov im v la sn ic im a .

Zamisao za izvodenje akcije: u p rv oj fa zi o rq an iz ira ti ra d p o s ac inje no rnP la nu, uz priprem e svih ucesnika u a kciji; u druqo j fazi u tra janju od 2-3 da na ,iz ve sti a kc iju h ap se nje m, p ritv ara nje m, o ba vlja njem ra zg ov ora , p re tre sirn a,od uzim anjem inkrim inira nih predm eta ; u treco] ta zi za okru ziti d oka znu do ku-men tac ij u, p ros ir it i poda tke 0 iz vr sio c ir na k riv ic nih d je la , s a cin it i k riv ic ne p rija ve,os tva ri ti po trebnu saradnju sa o rganima tuzilastava i sudova.

P lanom je odreden tim za rukovodcnje a kcijom : S liskovic S ta nko, pred-sta vnik M UP-a, pra vnik iz S ta ba vrh ovnc kom ande D ura n R efik i ja , ka o nace-Inik S lu zb e v ojn e b ez bjed no sti ru ko vo dila c a kc ijo m P red vid en o J e fo rm ira njedeseta k tim ova za h ap sen]e s a p o 3-1 0 p olica ja ca iz ba ta ljo na V OJne p olic ije Icivilne po lic i]e M UP -a , te nekoliko tim ova za uvid aje na lieu m jesta iz krirnina -lis tic ke s lu zbe VOJnepo lic ije i MUP-a , s a p otreb nom o prem om z a fo to gra fs ko ,621 Slanje unutar olemcnata bezbiednosr.oq Sistema u Sarajevu je t ok om 1992 I 1993 godlnc bloveoma lose. U IvIUP'l! je bilo raznih s.abost koje su onesposobile c ivilr u po liciiu da poduz.ma 111jCICIZ S VO j8 na dlcznos u. 58 10\11 b ez bjednos nih slu zb i s u se kr.ticki 1 7ja snja va l! 0 tos koj situ ac jj: u S ala jcvuK ritic ko iZ ja Sf ljC lV a njc n lJ E bi.o d ov olino. T reba lo je u od uzu ra t kOl1krotrrc c flka snc m ]c lo 1'3pn111jOIIVlun11 Alrbabrc, 0 taoasnicn- stanju u Sarajcvu pise ".unutraSIIJr led I p or ed ak jo b io o 7b i!J no u gro lc n.ha ra le su ban de r n oforma lne grupe. grad je nemilicc plJackan. a drzavI l8 m stru ojo su b .le blo kia ne'a 0 stan.u U IvIUP PISC, da su cdqovom i u iv1UP jeonr druge sputavali u dokumentovarju krim ina lnihra cinll. da su so siuzbcnici MLiP IX lVil, krrrnrna lnim ladnJam a' nedQ :!\iDljenom l!go lfl'lorn 02 su SO fUIl~,'c rc ne n 1 'v 1UP - a r ni .c s al i U IngemnCr]8 C elltra slu 2b l b ez bic dnosli S ara jevo i da so ad stra ne slu?Jelllhlica MLlP-a ncnromsno postupalo prerna qradanrna P rem a iliiba brcevlnl ko nsta ta cija ma . m oglo S8laklJuttl da jc unutar MUPa v la d ao k ar ije ris tic ki rivalitot. Poslojal i su ram k la no vi. N ije b rio je ci:n siv as tc jo p og od ov alo onima kojc j8 Alibabic nazvao da su "ban de I neformainE qrupo", onrr.a za ko jc J8Alibabic rekao da su "hara li nemihco pliackali'. (Alibabic Munir, u pismu - zalb] funkcionerima SDAzbog svoje smjene, Sarajevo, 13,08,1994, qodine.)

218 -


18/48

TV i ostale oblike dokumentiranj3. Oko 20 oficira Sluzbe vojne bezbjednosti.vojne policije i strucnjaka iz MUP-a su plan.rani u timove za iniorrnativne raz-govore Timovi za hapscnje, uviclaje i obavljanje informativnih razgovora sutrebali dobiti konkrctna zaduzenja za rad, U odnosu na identificirane grupe kri-minalaca Planom su predvideni detalji u pogledu formiranja dokazne doku-mentacije, provjeravanja i prosirivanja podataka 0 nosiocima kriminalnih radnjii mjera osiguranja akciie.Plan sam potpisao i u tri primjerka ga predocio Seleru. To je bilo pocetkornjula, poslijepodne Rekao mi je da ce Plan procitati i da trebam uvece istogdana doci da ga potpisanog uzmem. Ocekivao sam da u rukama imam. njeqo-vim potpisom, legaliziran Plan. Tada bi mogao uci u slijedecu Iazu, da poduzi-mam konkretne rnjere radi organiziranja i izvoclenja akcije. Prema odobrenomPlanu, ocekivao sam krupne obaveze u pogledu pripreme ucesnika I koordini-ranja mjera iz nadleznosti ostalih organa Stab a TO, civilne policije, tuzilastva isuda. Bio sam uvjeren da ce akcija biti uspjesna i veoma korisna.

Uvece, oko 21.00 sati sam otisao u Seferov kabinet da uzmem Plan, akoje potpisan Kada sam usao, sa Seferom su za stolom sjedili Kerim l.ucarevici njegov brat Muamer. Sokirao sam se kad sam vidio da citaju Plan, koga nikodrugi, osim Selera, nije smio vidjeti, a narocito se to nije smjelo omoguCiti braciKerimu i Muameru, s obzirom da su se u tekstu Plana pominjala imena osu-mnjicenih nosilaca kriminalnih radnji koji su, inace, bili pod Kerimovom i Mu-amerovom zastitorn Kad su me vidjeli, braca Lucarevici su poceli galamiti namene. Pitali su me sta ja to radim i zasto se igram zivota. Prijetili su mi i vrijedalime. Sefer se samo smijao, kako to on inace zna, i sarkasticno i ironicno. Josvece licemjerje, Seier je pokazao potpisivanjem Plana. Odjednom sam spaliosvoje uuzije da mogu, u okruzenju ovakvih Ijudi bilo sta uraditi Nisam kriviobracu l.ucarevic, krivio sam Selera To sto je on uradio bilo je krajnje grabO. ne-ozbiljno i u, konacnorn, veoma stetno Zakljueio sam da odbrana BiH ne mozebiti uspjesna dok je Sefer na funkciji nacelnika Staba Vrhovne komande.

Smogao sam snage da odgovorim braci Lucarevic da se Plan nije smio naciu njihovim rukama. da im SeIer svojim ponasanjern nije ucmio korisnu stvarni za njih ni za situaciju u qradu, te da bi se ja radovao da je stanje u gradutakvo da se nisam morae anqazirati na planiranju mjera prema osobama kojosu osurnniicene za kriminal i uqrozavanje sloboda i prava gradana Sarajeva,Sva tri primjerka Plana sam uzeo iz ruku brace l.ucarevica. a zatim razccaran izabrinut, udaljio se od njih l.judi sa kojima sam razgovarao 0 planiranju akcije.zeljno su ocekivali da poduzmemo konkretne mjere i da 58 stanje u gradu sta-bilizira Imao sam brigu kako cu im obrazloziti, zbog eega necerno poduzimatimjere koje smo planirali. Odlucio sam da svima ispricarn istinu, da nas je Seferprovalio ustupajuci nas Plan. upravo onima koje smo smalrali odgovornim i

i izlozeni'0 hapse-.oseniemie grupo ionkretne,provjerit i .? Plana u2 U d rz a-1 snaga Rike svojihlno-pljac-\ krivicnihJP-a osi-lCinjenom2-3 dana.'etresima,:nu doku-1e prijave,.ko pred-kao nace-ormiranje? policiie iz krimina-tograisko.j god Inc biteIUllrnCi illj818I' u Saralcvlic i \j ap w n! '? 1IJnc.ugrozen.lo blokirano",u krimlnalnlh

lit rnoglo 5e1 1 1 0 jodins.va.Ti3 za kO le Jemorlma SDA

- 2 19 -


19/48

grira nje u OS R BiH "8 6/ Ukazao sam da se to rnoze ostva riti ako b i se u prvo j fa ziosigu ra la koord inaciia u sistem u kom andovanja , sto b i dovelo do rezu lta ta u za -[ednicko] borb i pro tiv cetnika , te na bazi takvih rezu lla ta izgradilo povjerenje ko jeje nuzna prelpostavka za potpunu inlegrac iju HVO u sastav OS R B iH . Is ta ka osam potrebu adekva tnog obavjesta jnoq i kontraoba vjesta jnoq rada u odnosu napostro jbe HVO , ko je su eksponirane djelovanjem na stetu odbrane R BiH , u vezicega sam zakljuc io "Te] i mnogi drugi razlozi namscu zakljucak da je neshva -tljivo sto po liticko i vo jno rukovodstvo R B iH ne uocava znaca ] izgradnje elilne,p ro fe sio na ln e o ba vie sta jn o i k on tra ob av je sta jn s s lu zb e"8 7'

Aktue liz ira o sam tretman HO S-a , c ije rukovodstvo iz H rva tske, (Pa raga , Ba -jk us a, D apic , P rk ac in , D ed ak ov ic ), na t er it or ij i R B iH a ktiv no dioluje n a iz gr ad njisvo je vo jske, sa G lavnim stozero rn za B iH (U zunovic Drasko V ulin D avor, M ila -novic Neven, A rapovic M iro) ko ji p rihva ta ju da budu podrec1eni S tabu V rhovneko ma nd e A rm ije R BiH . Ukazao sam na politicke prob leme u vezi s tim , jer selideri H OS -a oslanja ju na trad ic iju ustasa , Antu Paveli6a i An tu S ta rcevica , te za -g ov a ra ju k on fe d er al nu drzavu na te ri to r ij i R B iH i R Hrva tske. Predlagao sam dapolitick' fa kto ri s ag le da ju o vo p ita nje , kako bi se postig lo da se HOS stavi u funkci-ju o db ra ne R BiH , a da se pri tome izb jegne komprom itac ija nasa borbe, jer b i tocetnic i koristili za propagandu u ko jo j b i A rm iju R B iH poistovia civa f sa u sta skomvo jskom S obzirom da je sa M ilosevicem dogovorio podjelu B iH , Tudrnanu, ka o"novom ustasi", n isu odgova ra le "sta re ustase", odnosno, HOS koji je na "statim'ustaski rn poli ticki rn osnova ma za gova rao cjelovitu B iH u konfedera lnom odnosusa R Hrva tskom . Nam a, nisu odgova ra le ni "nove" usta ss ko ji su sa velikosrb im adije lili B iH , niti"sta re" ko ji su iz svo jih , a ne nasih r az lo ga b ili p ro liv "nov ih " us tasa .

Is takao sam da sukob i HVO i Arm ije R B iH aktueliz ira ju moqucu spregukadrova h rva tske na ciona lnosti u drzavnorn rukovodstvu - V lad i, a posebno

fu A rm iji R BiH i po lic iji sa ekstrem istim a HVO -a . U vezi s tim , uka zao sam naizdvajanjei okuplja nje ne ko lic ine ka drova h rva tske na ciona lnosti na funkcija mau nasern S tabu Vrhovne komande. O ni su se in tenzivno druzili sa ka to lick irn

_Eecenic im ':l O drzava li su sastanke u prostorijam a SVK. Naglo su m ijenja lisvo je ponasanjs, p ore d o sta lo g, i tako sto s u n am etljiv o p ok az iv ali da 0 vratun os e z la tn e lancice sa privjescima u o blik u k rs ta , dok su Bosnjaks krit ikovalis to se medusobno pozdravlja ju Selamom iii, pak, sto su poginu le Bosn jakenaziva li "seh id im a", U vezi s tim sam zakljuc io : "O vo su indika tori koj su, na -oko sitn i i nevazni, a li u svo jo j b iti ima ju tetnog utica ja na ob likovanje jedi-nstvenih oruzanih snaga . Ovo pita nje se mora posm atra ti u kontekstu c in jenicesto je zapazono da pojedini o fie iri (Iva n Slavicek - pornocnik nacelnixa Staba86 1 Sa vj et ru k z a v oj na p it an ia u P re ds je dn is lv u R B iH , P ro cj en a vO jn o- po l1 1l C kes itu a cj c S a ra je vo .0 4.1 1.1 99 2. q od in e. s tra na 6 , A rru va87 1 Is to . s tra na 6 .

- 248-


20/48

dici i sluzbenirn obavezama. Ocijenio sam da je on pogodan za najznacajnijoduznosti u Armiji R BiH odnosno, da mu je mjesto u Stabu Vrhovne kornandena nekoj od najvisih funkcija.

Tom prilikom predsjednik me pitao za stanje u Stabu Vrhovne komande.Odgovorio sam da, nazalost, ne smijemo biti zadovoljni u pogledu djslovanjaStaba. lstakao sam da je komandovanje i rukovodenje Arrnijorn R BiH sa nivoaStaba Vrhovne komande prilicno ispod nivoa koga je potrebno uspostaviti akozelimo postizati znacajni]e rezultate u borbenim djelovanjima. Rekao sam daJe Stab Vrhovne komande mjesto gdje se na razne nacine, ociqledno, krsoosnovne moraine norme, zbog ceqa nacelnik Staba SeIer nije uspio izgraditivlastiti autoritet. Ocijenio sam da Seier, u profesionalnom smislu, nije u stanjuni razumjeti ni rjesavati vojne probleme koji nam se ratom namecu.

s oristio sam priliku da predsjedniku Izetbegovi6u ukazom da su odno-si izmedu njega i Selera jedno od najkrupnijih i najosjetljivijih pitania kojemtreba pokloniti paznju. Izrazio sam potrebu da predsjednik preispita Seferovulojalnost prema sebi, jer Imam argumente za sumnju da u tom pogledu imaproblema Predsjednik me priupilao, na sta mislim. Ja sam nastavio, qovorecida sam u posljednjih dva do tri mjeseca. nekoliko puta bio prisutan kada jeSeier, pril ikorn pojave Izetbegovi6a na TV ekranu, njegove ri jeei komentarisao:.Eto budale. Neznam sta da radim sa ovim matorim. Ja mu govorim jed no, aon radi drugo" i slicno. Ja sam u svakoj takvoj prilici, na pogodan nacin Seferugovorio da ja mislim da je dobro to sto govori Predsjednik. te da ne vidim razlo-ga da mu SeIer upu6uje pogrdne rijeci. Seferu sam govorio da je veoma bitnoda on podrzava Predsjednika jer, narusoni odnosi izmedu njih mogu imati ikatastrofalne posljedice U vezi s tim, Predsjedniku sam opisao svoje licne pro-bleme. U pocetku sam mislio da me Seier provocira. Bio sam zabrinut, jer ni janisam zelio da u Seleru imam protivnika, a moja. jasna podrska predsjednikulzetbeqovicu je objektivno mogla biti Seferu razlog da me pokusa eiiminirati.

m sam Predsjedniku objasnio svoje muke oko dileme da Ii da rnu to odmaheosim iii ne.

Cijenio sam da moj izvjestaj koji bl mu podnio 0 naprijsd navedenim izjava-rna na osnovu kojih se moze sumnjati u Seferovu lojalnost prema njemu, kaovrhovnom komandantu, ima veliku tezinu jer bi bez mogu6nosti dokazivaniada je to uistinu tako: moglo ispasti da ja zelirn sukobe na najvisern nivou korna-ndovanja vojskom. sto Je oblik subverzije. Isto tako, ako ne podneosim izvjestajo tome, moglo b i mi se zarnieriti sto sam 0 tome cutao, jer. u tom slucaju. nisamimao prolesionalnoq sluha za takav problem iz koga mogu proizaci nesaglediveposljedice, koje se podrazumijevaju kad generali nisu odani civilnom vrhovnomkomandanlu Znaci, I mOJ8cutanjc 0 tome bi bile oblik subverzije. Istakao samda su u poslednje vrijeme i druge osobe cule kada JeSeIer govorio protiv njega

- 308 '


21/48

da knjigu publikujem ubrzo po mom odlasku u penziju. 1 3 1 0 bi se i dogodilo daproliv Selera nije pokrenul postupak pred Haskim tribunalom U takvim okolno-stirna, iako se dalJe odlaqanje cinilo nerazumnim, procijenio sam da Je korist ododlaganja veca od moquce stele

8.2.SPASONOSAN DOLAZAK DELICA NA (;ELO ARM IJE R 811-1134/

Po unaprijed pripremljenom tekstu Prijedloga mjera. s ciljem da se povecaelikasnost Armije R BiH, na sjedniei Predsjednistva R BiH. odrzanoj 08.06.1993.godine. raspravljalo se 0 organizaeijskim i kadrovskim promjenama u Oruzanirnsnagama - Armiji R BiH i MUP. Ja nisam ucestvovao u izradi tog teksta Postou nasoj vojsei do tada nije bilo cinova, predlozeno je cinovanjs generala, olicirai podofieira, take da se u roku od 60 dana taj posao zavrsi u svim jedinicamaArmije R BiH. Za pocetak dodjeljivanja cinova. u lekslu Prijedloga je navedenoda se odmah u tin generala proizvedu Rasim Oelic, Stjepan Siber, Jovan Oi-vjak, Seier Halilovic i ja - Fikret Muslirnovic, te da se unaprijede u cin genaralai penzionisu Rifat Bilajac i Zicro Suljevic. Istim tekstom je predlozeno da se ucin pukovnika proizvedu komandant 1.K Mustafa Hajrulahovic komandant 2.KHazim Sadie, komandant 3.K Enver Hadzihasanovtc, komandant 4,K Arif Pasa-lie, komandant 5.K Ramiz Drekovic, komandant 6.K Salko Gusic, te Sead Delici Vahid Karaveli6, tada nacelnik staba 1,K. Predlozeno Je osnivanje 6. korpusa,sa sjsdistern u Konjicu i osnivanje komisije za deblokadu Sarajeva Za prvu ko-misiju koja je trebala djelovati na osnovu Rezolueija Savjeta sigurnosti UN 824i 836 su predlozeni Seier Halilovic, Jovan Divjak, Ismet Dahic ispred MUP I ja- Fikret Muslimovi6 Za drugu komisiju za deblokadu Sarajeva vojnim mjeramasu predlozcni Rasim Delio, Stjepan Siber, Salko Gusio iz 6.K I Ismet AliJa iz 1.K.U savjet penzioniranih generala su predlozeni Dzernil Sarac, kao predsjednik,Mirko Vranic, Milan Abc, Muharem Fetahaqic, Zicro Suljevic i Rilat Bilajae

Naivaznija mjera u tekstu PriJedloga bila je da se ustanovljava funkeija ko-mandanla Staba Vrhovne komande. da se na tu funkeiju imenuje Rasim Oelie,ada se na funkeiji nacelnika Staba Vrhovne komande zadrzava Sefer HalilovicTo je znacilo da 6e prvi vojnik do politickoq vodstva biti Rasim Dolle, te da ceSeier Halilovic biti podreden Rasimu Delicu Ovaj prijedlog je sokirao SeleraHalilovica i dozivotno ga izbaeio iz ravnotezc. Seier se suprotstavio svim mJe~rama koje su navedene u tekstu Prijedloga. Po njegovim reagiranjima, ladana sjednici Predsjednistva j kasnije, bilo je jasno da Je svoju srdzbu i rnrzniu134/ Teks t nap. san 1006.1993. godlne dva dana posli ie doqadaja kG]1SG U lekstu opisuu, c irne samo s iq u ra o r na k sir na tn u t ac no s t.

- 320-


22/48

ilo da.olno-ist od

usrnjerio protiv Rasima Oelica i mene. Govorio je da ja i Delic ni po bile kakvomkriteriju ne mozemo biti generali. jer, navodno, do lada nismo obavljali znacajnstunkcije. To je bila ocita laz radi diskvalifikacije Oeli6a i mene iz tadasnjeq i bu-duceq vojnoq vrha. Uzgred da napomenem daje Delic do tada obavljao kljucnezadatke izgradnje Armije R BiH izvan blokiranog Sarajeva, a da sam ja tadaobavljao funkciju nacelnika Uprave bezbjednosti Staba Vrhovne komande, stoJe bila jedna od najslozeniiih i najosjetljivijih vojnih Iunkcija, uz napomenu dasam bio i savjetnik za vojna pitanja Predsjodnistva R BiH.

Osim dodjele cinova, sve naprijed navedene rnjere sadriane u tekstu Pri-jedloga, Predsjsdnistvo je usvojilo. Istog dana je slijedila primopredaja duznostiizmedu Oelica i Sefera.

Pred kraj odrzavania sjednice, na kojoj je Predsjednistvo donijelo naprijednavedene odluke, u svoj kabinet me pozvao predsjednik Alija lzetbeqovic. Onme upoznao 0 odluci Predsjednistva da sam odreden za predsjednika Komisi-je za primopredaju duznosti izmedu Delica i Sefera. Predsjednik me, takoder,upoznao da je, pored odluke koja se odnosi la na uvodenje funkci je komandantaStaba Vrhovne komande, na sjednici bi lo rasprave 0 dodjeijivanju cinova gene-rala, te da cinovi nisu dodijeljeni jer se tome suprotslavio Sefer. Preds)ednik mi jezatim dao lekst Prijedloga po kome je odrzana sjednica Predsjednistva Nakonsto sam u njegovom prisustvu procitao taj tekst. dao mi je tekst svoje Odluke pokojoj sam ja odreden za predsjednika Komisije za primopredaju duznost i izme-du Delica i Sefera. Za clanove Komisije su odredeni Abdulah Konjicija i JovanDivjak, Nakon sto sam procitao leksl Odluke, predsjednik mi je rekao da Deli6treba primiti duznost od Sefera, sto prije, istog dana u popodnevnim satima .

Nakon ovog razgovora sa predsjednikom lzetbeqovicorn, pozvao sam cla-nove komisije Konjiciju i Oivjaka da podemo u moju kancelariju radi dogovoraza rad Komisije pa nam se u meduvremenu prikljucio i Rasim Oelic.

Kad smo se u mojoj kancelariji dogovorili 0 izvrsenju odluke Predsjedni-stva, sva cetverica smo skupa krenuli u Seferovu kancelariju, gdje smo zateklii njega i njegovu selicu kabineta Omerbeqovic Sadiku. Oboje su bili vee upo-znati 0 nasoj ulozi i razlozima dolaska Kad nas Ie ona vldjela, odmah je pocelagalamiti. lzlazoci iz kancelarije u hodnik, snazno je lupila vratima. Grubo Jeotvarala i zatvarala JOsnekoliko vrata koja su dijelila hodnik i prostorije koje subile bl izu Seferove kancelari je. Lupa vratima je trajala nekoliko minuta. Mi smocutali. Kad se lupa stisala, Konjicija je, obracajuci se Seferu, prokomentirao:"Sefere, vidim da su ave promjene bile potrebne i mnogo ranije".

Odmah je Konjicija i zvanicno upoznao Sefera 0 razlozima naseq dolaska.Sefer je zahtijevao da se u pocetku primopredaje duznost i odrzi sastanak svihnacelnika uprava iz Staba Vrhovne komande, komandanta 1. korpusa i njegovogzamjenika. sto nismo predvidjelL ali to niJe bilo protivno planu Komisije. Svi su

J134!

.veca1993arumJosloilicira.amadenon Oi-aralase ut 2.K'asa-Odiciusa,J ko -824

J I jaama1 K

jnik1 K O -'olic.)vicace!foramje-ladaznJu, sam

,321 -


23/48

veoma brzo dosli na sastanak, na kome su prisustvovali: Delic Rasim, novoi-menovani komandant; Halilovic Sefer, nacelnik Staba Vrhovne komande, koji Jefunkciju prvog vojnika trebao predati Delicu; Divjak Jovan, zamjenik nacolnikaStaba, od tada zamjenik komandanta Dslica i clan imenovane Komisije za pri-mopredaju; Suljevic Zicro, nacolnik Operativnog centra za komandovanje; BriqicIvan, nacelnik Uprave za moral i informativno propagandnu djelatnost; dr. BrkicMusir, nacelnik Pravne uprave; Causevic Mirsad, nacelnik Obaviestajne uprave;Vranj Sulejman, nacelnik Uprave za personal: Karisik Meho, nacelnik Uprave zaobrazovanje kadrova; Bilajac Rifat; Hajrulahovic Mustafa, komandant 1 korpu-sa: Karavelic Vahid, zamjenik komandanta 1. korpusa; Konjicija Abdulah, clanimenovane Komisi je za primopredaju duznosti izmedu Delica i Sefera; RasimMekic, predstavnik Uprave za organizacijsko-mobilizacijske poslove i i ja - FikretMuslimovic, nacclnik Uprave bezbjednosti i predsjednik imenovane Kornisiie zaprimopredaju. Ukupno nas je na sastanku bilo 15. Sesnaesti je bio neki, vjerova-tno, novinar, koji je sjedio na stolici u cosku do vrata, a na koljenima drzao sveskuu koju je unosio pr ib iheske. Nikada se nisam interesirao za njegov identitet.

Konjici ja je kratko, u nekoliko recenica, upoznao prisutne a odluci Predsje-dnistva, odnosno 0 imenovanju Delica za komandanta Staba Vrhovne koma-nde, te da je u vezi s tom odlukom, Predsjednistvo imenovalo i Komisiju zaprimopredaju duznosti izmedu Deli6a i Sefera.

Zatim je opsirno govorio SeIer. Djelovao je nervozno i ocorceno. Rekao Jeda je odluka Predsjednistva 0 imenovanju Delica za komandanta Staba Vrhovnekomande velika podvala i izdaja. Isticao je da je odluka Predsjednistva skanda-lozna i da je ista donesena po mjeri cetnicke politike iz Beograda I Pala, da onlicno nlje uqrozen tom odlukom, ali da odluka Predsjednistva ucrozava BiH.Isticao je da je odluka Predsjsdnistva odraz njegovog sukoba sa predsjednikomlzetbeqovicern u pogledu koncepta odbrane BiH, te da predsjednik lzetbeqovicunistava njegov, jedino opravdan koncept odbrane BiH. Objasnjavajuci da jeimenovanjem Delica na tunkciju komandanta Staba Vrhovne komande, pobi-jedila cetnicka linija u Predsjednistvu R BiH, isticao je da u tome kljucnu uloguimam ja pri cernu me grubo vrijedao i cinio najodgovrnijim za poraz takozvanognjegovog. koncepta odbrane BiH. Za Deli6a je govorio da nema ni zasluga rusposobnosti potrebnih za funkciju komandanta, te da je imenovanjem Dslica,Predsjednistvo ignoriralo pokazane rezultate i sposobnosti pojedinaca u dota-dasnjo] borbi protiv agresora. Rekao Je da sam ja, obarajuci njegov konceptodbrane. pripremio skandaloznu odluku PredsjednistvCl, ts da jc Prcdsjednistvokrenulo putem izdaje, jer nije postovalo Stab Vrhovne komande. Naqlasavao jeda Predsjednistvo ne moze donositi vazne odluke bez saglasnosti Staba Vrho-vne komande. sto Jedjelovalo kao suqestija prisutnim clanovirna Staba Vrhovnekomande da se izjasne protiv odluke Predsjednistva. Sve u svernu, diskusija

- 322-


24/48

ai-I eice;zaIU-an.imJetzsva-

skusle-ma-J za'10 Ieovnemda-:la on

BiH.likom,gov'leda je

, pobi-ulogu

~vanogluga niDelica,u dota-


25/48

sto povisenirn glasom sam rekao da su sramotne diskusijo svih koj i su so protiviliodluci Predsjodnistva, da njihove diskusiie pokazuju nezrelost i neodgovornostprema sudbini kojaje zadesi la BiH i njene narode, da oni svojim diskusi jama rusepretpostavke za opstanak BiH. jer dovode u pitanje kontinuitet najvazni jih drza-vnih insti tucija, sto je cilJ i agresora, jer i agresor zel i da nestane PredsjednistvaObjasnio sam da Bosnu i Hercegovinu u geografskom smislu cine njene planine.brda, gradovi. sola, rijeke .... ali da u politickorn smislu BiH, kao drzava, postojisamo ako ima svoje institucije - Predsjodnistvo, Parlament, Vladu .. , Ie da su radiunistsnia drzave BiH iz tih institucija, odmah pocetkorn rata otisli i Plavsicka, iKoljevic i Boras i l .asic i ... Naglasio sam da bi odbijanje odluke Predsjednistva 0imenovanju Oelica za komandanta Stab a Vrhovne komande, imalo smisao uni-stavanja BiH kao drzave, isto kao u slucaju onih koj su odlaskom na Pale i u Gru-de napustali Predsjednistvo, Skupstinu i Vladu R BiH. Rekao sam da je sramotnoda vojnici diskutiraju da Ii treba iii ne izvrsiti odluku Vrhovne komande, a da je, ukonkretnoj situacij i, nasa uloga da se dogovorimo kako tu odluku realizirati i nistavise, jer smo vojska u kojoj mora vladati poslusnost i subordinaci ja Na kraju samrekao: "Kad bi svi vi ko j ste ovdje krenuli u pravcu ignoriranja odluka Predsjedni-siva, ja se u tom pravcu necu kretati i ponasati. Svi ako hocete idite na tu stranu,onda ja sa vama necu". Istakao sam da suprotstavljanje Staba Vrhovne korna-nde odlukama Predsjednistva, gura BiH u propast, te da se ja strogo distanciramod njihovih razrnislianja. Sugerirao sam svima koj i su drugaci je diskutirali da se ioni preispitaju i ubuducs realno ponasaju.

Nakon ovoga, svih sest prethodnih diskutanata koji su sa zaljenjem premaSeferu, odbacivali odluku Predsiednistva, gotovo istim redom kao i u prvom krugudiskusija, su korigirali svoje stavove i podrzali predmetnu odluku PredsjednistvaR BiH. Seferova nada, da ce prevladati podrska njeqovirn stavovima protiv od!u-ke Predsjednistva, je kratko trajala Za utjehu mu je moglo biti sto su diskutantiu drugom krugu svojih diskusija, uz jasno isticanje da Stab Vrhovne komandemora provesti odluku Predsjednistva, rekli j to da je Predsjednistvo. u procesupripreme svoje odluke, trebalo konsult irati clanove Staba Vrhovne kornande

r dsjednik lzotbeqovic je znao za osjetljivost primopredaje duznosti izme-du Delica i Sefera. Zbog toga je tom pitanju poklonio odqovarajucu paznju, paje svojom odlukom u pisanom obliku odredio Komisiju. Ratna situacija Je nala-gala da on u svakoj sekundi mora mati ko mu je prvi do njega u Armiji R BiH.Zelio je da mu sto prije dode izvjesta] da je primopredaja izvrsena, da se odtada obraca Oelicu ida preko njega ostvaruje kontrolu nad vojskom. ook smo uSeferovoj kancelarij i irnali naprijed opisani sastanak, predsjednik lzetbeqovic jebio u neizvjesnosti da Ii je Komisija naisla na probleme u toku primopredaje. Uvezi s tim, interesantna je koincidencija, da Jeodmah posli je zavrsetka drugogkruga napri jed opisanih diskusija, u kojima su sestor ica prisutnih korigiral i sta-

- 3 24 -


26/48

f i l i1St;e

vove u korist podrsks odluci Prodsjedrustva, zazvonio telefon koji se nalazio nadohvat Seferove ruke. Sefer je digao slusalicu i javio se. Predsjednik je traziomene. Uzeo sam slusalicu i javio se Predsjedniku. On me pitao da Ii imamoproblema u radu Komisije i da Ii cerno uskoro zavrsiti rad. Odgovorio sam mu:"Gospodine Predsjednice, Komisija radi po planu: Nemamo nikakvih proble-ma. Pri zavrsetku je sastanak sa clanovima Staba Vrhovne komande Ljudirazurnno, zrelo diskutiraju i podrzavaju odluku Prodsjednistva", ovoreci ovoPredsjedniku, dok svi prisutni na sastanku to slusaju, prioritetno sam zelio da tobude poruka Seferu i onima koji su u prvom krugu diskusija podrzavali Sefera.Predsjednik mi je na kraju rekao da se primopredaja treba zavrsiti sto prije.

Vidjevs: da gubi podrsku, Sefer je vjerovatno zakljucio kako mu je bilo boljeda nije insistirao na ovakvom sastanku. lako je sastanak bio rizican, ja, ipak,mislim da je veoma dobro sto je odrzan, jer je na tom sastanku, na jed n ommjestu, u isto vrijeme bilo moquce relativno lahko sprijeCiti Sefera u njegovimnamjerama da dobije podrsku u pogledu svog suprotstavljanja PrsdsjednistvuR BiH. Sefera bi u tome bilo mnogo teze sprijeciti da se kojim slucajern dogo-dilo da on u odvojenim razgovorima dobija podrsku od clanova Staba Vrhovnekomande To bi bilo tesko uociti i jos teze suzbiti

Sefer je bio oqorcen. Ljutito, povisenim tonom je govorio da ce dati ostavku,Isticao je da je on "Iicnost", da on ima .svoje ime i prezime koje nosto znaci",da je on .stvorio Armiju R BiH" i slicno. Neskromno je isticao "velicinu" svojelicnosti, sto bi psiholozi mogli objasniti kao podsvjesno kompenziranje mnogihlicnih, moralnih, obrazovnih, odgojnih i profesionalnih nodostataka.

Vidjevsi da je porazen, pred kraj sastanka, Sefer se meni obratio izvinje-rucm. To nije bilo iskreno. Ucesnici sastanka su napustili Seferovu kancelarijuu k ojo j je sa Seferom ostao Delic, sada vee prvi vojnik u Armiji R BiH.

Ja sam otisao da 0 zavrsenoj primopredaji, i zvanicno izvijestim predsjedni-ka lzetbsqovica. Nisam htio detalj isati 0 losirn diskusijama. Meni je bilo bitnofinale. 0mojoj ulozi koju sam imao u pogledu proved be odluke Predsjednistva,predsjedniku Izetbegovicu su govori li drugi Ijudi, Istog dana 0 tome ga je izvije-stio i gospodin Konjicija. Rekao mu je: "Predsjednice, da znate, onaj Fikret Vamje tantastican i odan". Delie je Predsjednika izvijestio da sam ja imao kljucnuulogu u sprjecavanju rnoqucc haoticne situacije. I kasnije je Delic cssto i go-vorio i objavljivao tekstove u kojima je pisao da sam ja imao kljucnu ulogu usprjecavanju Sefera da se uspjesno odupre odluci Predsjednistva. I zaista, daje Sefer dobio pocrsku od Staba Vrhovne kornande. on bi 0 tome obavijestiomedije. Nije Sefer dzaba anqazirao napriied pomenutog, vjarovatno novinarakoji je citav tok sastanka sjedio u cosku do vrata i u svesku na koljonima unosiopribiljeske. Nastala bi opasnost da u narodu, Armiji R BiH, u drugim drzavnim ipolitickirn institucijama dode do podiele. da neko bude na strani Sefera, a neko

a-Ie,ojiid ir, IL Oni-"If-

no,u.ta1 mni-1U ,la-1meinaguvalu -mtide.sulepada -iH.odou';jeUJ o g.ta-

- 325-


27/48

daemna ,renamincoju1 je)jOj

S adrz a] k njig e k oju je S eie r n ap is ao , p od n as lo vom .L uk av a s tr ate qija ", a rg u-men tira d a u n je go vo j s vije sti v la da h a os . T o je g om ila to ta l n ih - mons tru oz nih la zi,p olu is tin a iii is tin itih d og ad aja k oje s ta vlja u k on te ks t, s vo jom bole sn om p sih om,b ez a rg umena ta iz ve de nih n eg ativ nih o cje na 0 Iju dim a s a ko jim a se obracunava,n a ta j n ac in sto ih ze li tra jn o k om promitira ti u ja vn osti. O n u kn jiz i o pisu je s ta je k o,k ad a i k am e re ka o, s ta m u je ko isp rica o, ta ko sto u sv ako j situ aciji, v eoma n am et-Ijiv o, n es kromno , p re po te ntn o a li s ve u s vemu v eoma p rim itiv no s eb e p re ds ta vljak ao m ora ln o c is tu i p atrio ts ki s avrs en u licn ost, M no gi o ko n je ga n e v alja ju , a li jeo n d ob ar. N e b la ti o n Iju de n a o bic nom te re nu . O n J e i za bra o p ro sto r p atrio tizm aprem a B iH i b osnia cko rn na ro du . N a to m pro sto ru o n je sa vrsen, a li o ni ko ji su m ub ili sme tn ja u re aliz ir an ju b ole sn ih ambic ija , n is u p atrio ti, o ni s u .q ro ba ri" B iH , s toje ni m anje ni v ise u stvrdio za predsjednika lzetb eq ovlca . U pra vo ta j pro slo r zakoj tre ba im a ti n ajv is e n ed vo jb en ih , ja sn ih a rg umena ta d a b i s e n ek o o su rn njic ioi ii o kv a li fic ir ao d a n ije p a tr io ta , S e fe r s e s lu z i t oa ta ln im , best ija ln im i monst ruozn imla zirn a, p re tp os ta vk am a , p ricam a, p olu istin am a i istin am a a ko ih je m og ao u vitiu ko nte kst sv ojin , b ole sn om ps ih om iz ve de nih o cje na 0 Iju dim a. O n to na ziva.stra teq iiom" i to .Iu ka vom", a li n e zn a cijom. Z na s e s am o d a o n sv oje b estija ln e im on stru oz ne la zi n aziva .stra te qijom", te u ka zu je n a to k akv a je ta stra te gija - d aje .Jukava" C i ja s e s tr a te gija s luz il a l az ir na d a b i se k om promitira li g la vn i Iju di usistemu o db ra ne B iH , d ob ro n am je , ta ko de r, p oz na to .

ad osobe koja je bila na celu Arm ije R BiH , ako se vee odlucila da nestonapise, b ilo b i loqicno ocekivati da zrelo i u pro fesio na lno m sm islu odgo vo rnop reds ta v i g la v ne , stratsski vazne okolnosti za o rg ani zi ran je A rm ije R B iH , dap re dsta vi d je lo va nje ra zn ih fa klo ra d ru stv a u izg ra dn ji A rm ijo , d a u ka ie n a g la v-ne elem ente vojne stra tegije u odbra ni BiH , posebno u pogledu a nga iira nja uborbenim djejstvim a, da obja sni ka ko su rjesa va ni stra toski problem i i ka kvisu re zu lta ti p ostiza ni, te u v ezi p ostig nu tih re zu lta ta d a s e k ritic ki p re ze ntira jup oz itiv ne i n eg ativn e p os lje dic e vo jn e s tra te gije k oja je p rim ijen je na u p oce tk ui to ko rn ra ta . Umjesto da o sta vi Ira g 0 tom e i da se njegovim tekstovim a m ogupo ucno po slu iiti i sa da snja i b udu ce genera cije, S eier je u svo jo j .Lu ka vo ] stra -t eg iji" o st av io t rag 0 s vo jim p sih ic kirn p atn jama z a iz qu blje nirn p olo za je rn .

no jsainilitn otu pzalbemarni-amataod-)rCIiro-ma

evo.Ziat i?dlJ3811103 nati z a'lata. do'dan 8.4. ~

S EF ER O VE M A NIP UL AC IJE S AN D ZA KL IJ AM A tS efe r je m a nip ulira o g ra cla nim a B iH , p orije klom iz Sandzaka N je go vi s ta -

vovi 0 " Sa nd za klijama " s u b ili p ro tiv ni o pc ern r as po lo ze niu b os nja ck oq n aro da .B osnja ci iz svih kra jova B iH nisu skloni da u .S andzeklija rna " na spram svogid en tile ta , v id e n eku n aro citu p os eb no st. O sje ca ju ih k ao dio b os nja cke n ac iie

tala'rna-ji sauqabje-rad.

- 329-


28/48

i nikome na pamet ne pada da pravi razliku izmedu Bosnjaka porijeklom izSandzaka i Bosnjaka iz bilo kojeg reqiona BiH. l.icno mislim da "Sandzaklije" uBiH nisu nicirn uqrozeni. Ni u cernu njihov polozai nije ni bilji ni losij u odnosuna Bosnjake iz bilo kog kraja BiH. Bosnjaci iz "Sandzaka" su se adaptirali umnogim mjestima BiH, narocito u Sarajevu, gdje ih ima najvise, ali ih niko odovdasnjih Bosnjaka ne prebrojava. Sefer je tezio da uspostavi posebne relacijesa .Sandzaklijarna". Na njih je racunao kao na poseban elemena! liens zasti-te, ako mu bude uqrozsna funkcionerska pozici ja, Htio je da od .Sandzaklija' 'napravi posebnu snagu koju bi koristio za pritisak na one koji mu uqrozavajufunkcionersku poziciju. To su, u bezbjadnosnorn smislu, opasno podjele.

U tom pravcu je djelovao u situaciji kad je Delic dosao na celo Armije R BiH_Medu!im, imao je razloga za razocarenie. Osim pojedinaca i manjih grupa, gra-dani BiH, porijekom iz Sandzaka, su podrzali odluke Predsjednistva R BiH u vezisa dolaskom Delica na celo Armije R BiH, iako su znali da je Delieev dolazak natu funkciju suzio dotadasnju poziciju Selera Halilovica, Zasto Sefer Halilovic svojarazmisliania stavlja u okvire jednog zavicaja, odnosno zasto se ne rnoze u svo-jim razmisljanjima izdici na nivo interesa svih gradana BiH, iii, pak, na nivo svihBosnjaka, bez obzira gdje su rodeni i gdje zive, ostaje vazno pitanje koje trebastaviti u kontekst njegovih sveukupnih slabosti zbog kojih je izgubio pozici ju prvogvojnika Armije R BiH. Bosnjaci tesko mogu zamislit i, naprimjer, funkcionera iz Bi-haca ii i Tuzle, da iive6i i radoci u Sarajevu, okuplja Bosnjake sa Unsko-sanskogpodrucja ii isa podrucja Sjeveroistocne Bosne, da na njih posebno racuna, trazecinarocitu podrsku radi rjesavanja licnoq statusa. Sefer je previso opsjednut cinje-nicom 0 svom sandzackom porijeklu_ Zelio je pokazati da su oni u BiH uqrozeniI ~a im je neophodna politicka zastita, te da oni daju vise od drugih u odbrani BiH_

~i u politickom i u moralnom smislu bile veoma problematicns teze.

8.5.S EF EB J E IZ ET BE GO V IC EV

N A J V E C I K A O R O V S K I P R O M A S A J

U okruzenorn Sarajevu Sefer nije volio izlaziti iz svoje kancelarije. Rijetkoje obilazio komande jedinica koje su branile Sarajevo. Dugo nije ni pomisljaoizlaziti izvan okruzenoq Sarajeva, Sjedio je u kancelariji i po cijeli dan primaorazne osobe od kojih mnogi nisu imali nikakvog znacaia za posao koga obavlja.U mnogim njegovim razgovorima su dominirale teme koje su izvan kontekstaratne situacije iii su prema nivou daleko ispod njegove uloge kao nacelnikaStaba Vrhovne komande.

- 330-


29/48

IZ.. USUu

Jdijeli-

Seferove procjene 0 ratnoj, vojnoj i poli tickoj situacij i su bi le veoma pli tke,pa cak i veoma stetne Cijenio je da je medunarodna zajednica svojim vo-jnim prisustvom u obliku snaga UNPROFOR ststna i da bi medunarodne vojnesnage trebale otici iz BiH, jer bi kako je isticao, bez njih Bosnjaci brzo postiglidogovor sa Srbima i Hrvatima, te da bi za mil' bio nuzan odlazak UNPROFORiz BiH, To islo su zelieli Milosevie, Karadzie i Mladie, akvi stavovi su bili ve-oma stetni, prvenstveno zbog toga sto poqresno identi fic iraju uzroke agresijena R BiH. Uzroci agresije na R BiH su loci rani u velikosrpskoj i velikohrvatskojpolitici, a odgovornost medunarodne zajednice za agresiju je u tome sto senije adekvatno odnosila prema njenim glavnim uzrocirna Stavove 0 potrebi daUNPROFOR ode iz BiH, Sefer je isticao i u razgovorima sa najvisim zvanicnici-ma medunarodne zajednice. To je za opstanak BiH bila opasna teza. _--_

Prilicno su bile curine njegove ocjene da je medunarodna zajednica svojimvojnim prisustvom u BiH jedina prepreka za mir koji bi se postigao sporazumomBosnJaka sa Srbima i Hrvatima. Seferove ocjene 0 moqucnostima Armije R BiH io njenoj superiornosti nad agresorskim snagama u BiH su bile izrazito proizvol j-ne. Kao takve, mogle su biti izraz slabog poznavanja situacije na ratistu, kako upogledu stanja u redovima odbrambenih snaga tako i na agresorskoj strani. Zeliose predstaviti kao da je munjevitom brzinom izgradio Armiju R BiH ida je ona veesredinom 1992, godine bila rnocna za izvodenje sirih ofanzivnih operacija, cernusu smetnja medunarodne vojne snage, odnosno, UNPROFOR-a, U tom pogleduje zavaravao politicko vodstvo, koje se od ovorno ponasalo i ni'e nasi'edalo S -ferovim laznim izvjestajima, asa Armija jeste relativno brzo organizirana, ali suzasluge u tom pogledu prvenstveno na strani politickih autoriteta, kako onih sanivoa drzave BiH, tako i onih na lokalnim nivoima. Nikakve komande i stabovi nebi mogli nista postic i bez odgovornosti pol itickih struktura da budu na celu aktiv-nosti za organiziranje vojske Politicke strukture su bile nosioci anqazirania svihresursa za odbranu, pa i kadrova koji su anqazirani u redovima Armije R BiH,Prema svojoj odgovornosti i Sefera su postavil i na najvisu vojnu funkci ju. Zbogtoga su krajnje, u moralnom i polit ickom smislu, problomaticni Seferovi stavovi 0politicarirna kao .podrurnasirna". To je cinio kako bi sve rezultate u organiziranjuodbrane prepisao sebi Sefer nije imao sluha da vojni faktor shvati kao dio odgo-vornosti politickih i drzavnih autoriteta i faktora. Naprotiv, on je vojni faktor supro-tstavljao politickirn faktorima i autoritetima koji su se uhvatili posla da organizirajuArmiju R BiH. U torn poslu vojnici su obavljal i zanatski dio posla.

SeIer nije, kako Je trebao, izvrsavao vojne zadatke, ali se veoma stetnomilesao u odgovornost polit icara. Odlucivan]e 0 ratu i miru je nadleznost pol iti -tara, a vojnici su instrument politike Sefer je isticao !ezu da treba .osloboditi"BiH,

fikret muslimovic argumenti i sjecanja o ratu

Documents