1. Što su fenokristalne, mikrokristalne i kriptokristalne stijene? Fenokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali mogu razlikovati okom ili povećanjem do 10 puta. Mikrokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali mogu razlikovati samo mikroskopom, u specijalno pripremljenim izbruscima. Kriptokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom s povećanjem do 1000 puta.

2. Što je kataklastična, termalna, dinamotermalna i plutonska metamorfoza? Kataklastična ili kinetička metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom tlaku pri relativno niskoj temperaturi u površinskom dijelu litosfere, što rezultira drobljenjem minerala i stijena. Termalna ili kontaktna metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute povišenoj temperaturi i relativno niskom tlaku, što rezultira djelomičnom promjenom kemizma stijene. Dinamotermalna ili regionalna metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog tlaka u većim dubinama litosfere, što rezultira prekristalizacijom minerala, odnosno djelomičnom ili potpunom promjenom kemizma, strukture i teksture stijene. Plutonska metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatskog tlaka u najdubljim dijelovima litosfere, što rezultira promjenom kemizma stijene i njezinih strukturnih i teksturnih značajki.

3. Što je granit, a što gabro? Granit je dubinska kisela magmatska stijena izgrađena od kvarca, biotita i hornblenda. Gabro je dubinska bazična magmatska stijena izgrađena od piroksena i olivina.

4. Strukture metamorfnih stijena Kod metamorfnih stijena razlikujemo zrnastu, porfirsku, ofitsku i hijalinsku ili staklastu strukturu.

5. Što je stratigrafska geologija? Stratigrafska geologija je grana geologije koja se bavi rekonstrukcijom razvoja Zemljine kore, odnosno određivanjem relativne i apsolutne starosti stijena litosfere.

6. Što je inženjerska geologija? Inženjerska geologija je grana geologije koja proučava geološku građu te petrografske i fizičko-mehaničke karakteristike stijena i terena za potrebe građenja.

7. Što je geofizika, inženjerska geofizika i seizmologija? Geofizika je grana geologije koja proučava fizikalne pojave i promjene u atmosferi, litosferi i unutrašnjim dijelovima Zemlje. Inženjerska geofizika je grana geofizike koja se bavi utvrđivanjem fizičko-mehaničkih značajki stijena i terena predviđenih za izgradnju inženjerskih objekata, te prognoziranjem promjena do kojih bi moglo doći tijekom građenja i u fazi eksploatacije. Inženjerska seizmologija je grana geofizike koja proučava seizmičke pojave i njihove posljedice radi dobivanja podataka za što sigurnije građenje u seizmički aktivnim područjima.

8. Konstitucija Zemlje i prikaz zonalne građe Zemlja se sastoji od nekoliko međusobno povezanih dijelova. To su atmosfera, hidrosfera, litosfera, plašt i jezgra.

9. Što je opća geologija? Opća geologija je zajednički naziv dviju grana geologije – geodinamike i geotektonike. Geodinamika je grana geologije koja proučava djelovanje vanjskih i unutarnjih sila koje djeluju u litosferi i na njezinoj površini. Geotektonika je grana geologije koja proučava i rekonstruira prostorne odnose među stijenama litosfere.

10. Što je epizona, mezozona i katazona? Epizona je zona metamorfoze, najbliža površini, s umjerenim tlakom i temperaturom. Tlak je ovdje pretežno bočan pa se u toj zoni metamorfoza odvija uglavnom mehaničkim putem. Mezozona je zona metamorfoze u dubljim dijelovima litosfere, s visokim hidrostatskim tlakom i temperaturom. Ovdje dolazi do djelomične ili potpune prekristalizacije minerala, a time i do promjena u strukturi i teksturi stijena. Katazona je zona metamorfoze u najdubljim dijelovima litosfere, s veoma visokim hidrostatskim tlakom i temperaturom. U ovoj zoni dolazi do cjelovite prekristalizacije minerala i strukturnih i teksturnih promjena.

11. Dimenzije geoida Zbog rotacije, Zemlja je spljoštena na polovima pa joj ekvatorijalni radijus iznosi 6377 km, a polarni 6356 km.

12. Što je geologija? Geologija je znanost koja proučava građu te vremensku i prostornu dinamiku Zemlje kao cjeline. Geologija je znanost o razvoju, strukturama i dinamici Zemljine kamene kore ili litosfere.

13. Što je geodinamika? Geodinamika je grana geologije koja proučava djelovanje vanjskih i unutarnjih sila koje djeluju u litosferi i na njezinoj površini.

14. Što je geotektonika? Geotektonika je grana geologije koja proučava i rekonstruira prostorne odnose među stijenama litosfere.

15. Kut magnetske deklinacije i inklinacije Kut magnetske deklinacije je kut između geografskog i magnetskog pola. Kut magnetske inklinacije je kut što ga zatvara magnetski meridijan s horizontalnom ravninom.

16. Što je hidrogeologija? Hidrogeologija je grana geologije koja proučava podzemne vode, njihov postanak, režim, kakvoću te djelovanje u litosferi.

17. Neutralni temperaturni sloj Neutralni temperaturni sloj je zona ispod površine Zemlje u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godišnjoj temperaturi promatranog područja.

18. Što je geotermijski gradijent? Geotermijski gradijent je jedinica kojom se definira porast temperature prema određenoj dubini (100 ili 1000 m).

19. Što je mineralogija? Mineralogija je znanost koja proučava minerale, njihov oblik, kemijska i fizička svojstva, njihovu unutrašnju građu, način postanka i promjene koje se u njima zbivaju, a uz to ih i sistematizira.

20. Što je petrografija, a što petrologija? Petrografija je znanost koja proučava stijene, njihove mineraloške, strukturne i fizičko-mehaničke karakteristike te način pojavljivanja, a uz to se bavi i njihovom sistematikom. Petrografija je dio petrologije koja se, uz navedeno, bavi i proučavanjem uvjeta postanka stijena u sklopu procesa koji se odvijaju u Zemljinoj kori.

21. Što je magma? Magma je talina Zemljine unutrašnjosti koja iz pirosfere prodire u litosferu, a sastavljena je od O, Si, Al, Fe, Ca, Na, K, Mg, Ti te plinova i para. Ako izađe na površinu, magmu nazivamo lavom.

22. Što su pirogeni, pneumatogeni, hidrotermalni i hidatogeni minerali? Pirogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz magme. Pneumatogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz plinova i para. Hidrotermalni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz vruće vode. Hidatogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz vodenih otopina.

23. Što je kubični, tetragonski, heksagonski, rompski, monoklinski i triklinski kristalni sustav? Kubični ili teseralni sustav je kristani sustav s tri međusobno okomite kristalografske osi jednake duljine. Tetragonski sustav je kristalni sustav s tri međusobno okomite kristalografske osi od kojih su dvije jednake duljine, a treća je kraća ili duža. Heksagonski sustav je kristalni sustav s četiri kristalografske osi, od kojih su tri jednake duljine i leže u istoj ravnini sijekući se pod kutem od 60°, dok je četvrta kraća ili duža i okomita na ravninu prve tri. Rompski sustav je kristalni sustav s tri međusobno okomite kristalografske osi različitih duljina. Monoklinski sustav je kristalni sustav s tri kristalografske osi različitih duljina od kojih su dvije međusobno okomite, a treća kosa. Triklinski sustav je kristalni sustav s tri kristalografske osi različitih duljina koje se sijeku pod nekim kosim kutem.

24. Što je ionska, atomska i metalna kristalna rešetka? Ionska kristalna rešetka je kristalna rešetka koju izgrađuju kationi nekog elementa s anionima drugog. Kod takve je rešetke svaki ion okružen maksimalnim brojem iona suprotnog naboja. Taj se broj naziva koordinacijski broj, a ovisi o odnosu radijusa iona koji grade rešetku. U ionskim rešetkama djeluju jake elektrostatske privlačne sile pa su kristali s takvim rešetkama veoma tvrdi i čvrsti, s visokim talištem i vrelištem. Atomska kristalna rešetka je kristalna rešetka koju grade atomi povezani čvrstom kovalentnom vezom pa su takvi kristali veoma tvrdi i imaju visoko talište (primjer dijamant). Metalna kristalna rešetka je kristalna rešetka koju grade gusto raspoređeni i čvrsto povezani atomi nekog metala.

25. Koordinacijski broj i tetraedarska koordinacija Koordinacijski broj je broj najbližih suprotno nabijenih iona koji okružuju neki ion u ionskoj kristalnoj rešetki. Tetraedarska koordinacija je veza u kojoj su suprotno nabijeni ioni raspoređeni oko nekog iona u obliku tetraedra.

26. Što je mineral? Mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, određene unutrašnje građe ili strukture, određenoga kemijskog sastava i fizičkih svojstava.

27. Što je stijena? Stijena je sastavni dio litosfere ili kamene kore, određenog načina geološkog pojavljivanja, teksture, strukture i mineralnog sastava. Stijena je agregat sastavljen od jednog minerala (monomineralna) ili više njih (polimineralna).

28. Što je kristal? Kristal ili ledac je prirodna ili umjetna tvorevina određene unutrašnje građe ili strukture, odnosno kristalne rešetke izgrađene od iona, atoma ili molekula, što se odražava u pravilnom vanjskom obliku i određenim fizičkim svojstvima.

29. Što je polimorfija i izomorfija s primjerima? Polimorfija je pojava kod koje neka mineralna supstanca kristalizira u različitim strukturama. Nastali minerali nazivaju se polimorfne modifikacije. Iako je kemijski sastav takvih minerala jednak, njihova fizička i kemijska svojstva mogu biti bitno različita (primjer ugljika koji kristalizira kao dijamant i grafit). Izomorfija je pojava kod koje tvari različitog, ali analognog, kemijskog sastava kristaliziraju u vrlo sličnim kristalima sa sličnim fizičkim svojstvima. Nastali minerali nazivaju se izomorfnom grupom (primjer grupe olivina čija se izomorfna smjesa sastoji od forsterita (Mg2SiO4) i fajalita (Fe2SiO4)).

30. Osnovna fizička svojstva minerala Osnovna fizička svojstva minerala jesu gustoća, oblik, boja, sjaj, kalavost, tvrdoća, elasticitet, provodljivost topline, elektroprovodljivost, magnetičnost i radioaktivnost.

31. Što su sraslaci ili blizanci? Sraslaci ili blizanci su minerali koji su razvijeni u kristalima sastavljenima od dva ili više kristala.

32. Što su idiokromatski i alokromatski minerali? Idiokromatski minerali su minerali koji su obojeni bojom supstance iz koje su kristalizirani. Alokromatski minerali su minerali kod kojih je boja rezultat sudjelovanja strane supstance u mineralu.

33. Što su amorfni minerali ili mineraloidi? Amorfni minerali ili mineraloidi su prirodne tvorevine bez određene unutrašnje građe ili strukture, odnosno kristalne rešetke.

34. Što su izotropni i anizotropni minerali? Izotropni minerali su minerali kojima su sve karakteristike jednake u svim smjerovima. To mogu biti samo mineraloidi. Anizotropni minerali su minerali koji imaju različite karakteristike u različitim smjerovima. To su isključivo kristalizirani minerali.

35. Mohsova skala tvrdoće minerala Mohsova skala tvrdoće minerala je skala koja nam pokazuje relativnu tvrdoću. U njoj su minerali raspoređeni ovim redoslijedom:

1. milovka ili talk 2. gips ili sadra 3. kalcit 4. fluorit 5. apatit 6. ortoklas 7. kvarc 8. topaz 9. korund 10. dijamant

36. Osnovni tetraedar silikatnih minerala

Osnovni tetraedar silikatnih minerala je tetraedar u kojem je kation silicija okružen s četiri kisikova aniona.

37. Strukturni tipovi silikatnih minerala s primjerima Strukturni tipovi silikatnih minerala jesu:

1. nezosilikati – silikati s odvojenim SiO4 grupama (primjer olivini, granati, cirkon) 2. sorosilikati – silikati s odvojenim Si2O7 grupama (primjer epidot i coisit) 3. ciklosilikati – silikati s odvojenim prstenastim grupama Si3O9, Si4O12, Si6O18 (primjer kordijerit i minerali turmalinske grupe) 4. inosilikati – lančasti silikati s jednostrukim ili dvostrukim vezama osnovnih tetraedara (primjer pirokseni i emfibole) 5. filosilikati – silikati kod kojih su tetraedri povezani u vez grupa Si2O5 (primjer talk, kluoriti, grupa tinjaca) 6. tektosilikati – silikati kod kojih su SiO4 tetraedri povezani preko svih iona kisika (primjer kvarc, feldspati, feldspatoidi)

38. Što su oksidi i hidroksidi s primjerima i svojstvima?

Oksidi su spojevi kisika s drugim kemijskim elementima. Hidroksidi su spojevi elemenata s hidroksilnom skupinom OH-. Primjeri su:

1. hematit (Fe2O3), ilmenit (FeTiO3), magnetit (FeO·Fe2O3) i kromit (FeO·Cr2O3) su vrijedne rude željeza, no pod utjecajem atmosferilija željezo u tim mineralima lako oksidira i hidratizira tako da oni prelaze u limonit

2. limonit (Fe2O3·xH2O) je čest hidroksid željeza, nalazi se u zemljastim, bubrežastim i grozdastim formama, boja mu varira od žute do smeđe, često je štetan sastojak stijene kad se ona želi upotrijebiti u arhitektonske svrhe, no ako je lijepo dispergiran u stijeni može biti koristan (grčki mramori zbog limonita imaju lijepu putenastu boju)

3. getit (FeOOH) se nalazi u vlaknastim, grozdastim i bubrežastim formama, vrlo je važna željezna ruda 4. korund (Al2O3) je mineral velike tvrdoće, nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama, u građevinarstvu se koristi za

izradu kruna za bušenje tvrdih stijena, dok se varijeteti lijepih boja koriste kao drago kamenje (rubini, safiri, orijentalni smaragdi…)

5. hidrargilit ili džipsit (Al(OH)3), dijaspor i bemit (AlOOH) i sporogelit (Al2O3·xH2O) nastaju u površinskom dijelu trošenjem alumosilikata, česti su sastojci boksita i zemlje crvenice, bijele su boje, ali različitim primjesama mogu biti različito obojeni

39. Što su sulfati s primjerima i svojstvima? Sulfati su soli sulfatne kiseline H2SO4. Primjeri su:

1. gips ili sadra (CaSO4·2H2O) je bezbojan, bijel ili različito obojen primjesama, najčešće nastaje taloženjem u moru, na 110°C gubi 75% vode, hlađenjem lako prima vodu i brzo očvrsne, iznad 500°C postaje tzv. estrih-gips koji se u dodiru s vodom stvrdnjava, koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa

2. anhidrit (CaSO4) je bezbojan, ali može poprimati boje, ovisno o primjesama, plavkasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips pri čemu mu se volumen poveća oko 60%, pri gradnji tunela takva pojava izaziva svijanje oplate, a često i rušenje

3. barit ili težac (BaSO4) najčešće se nalazi u pločastim kristalima, bezbojan je ili bijel, zbog velike gustoće koristi se za izradu teških opeka, apsorbira zračenje pa se koristi i u proizvodnji posebne žbuke

40. Što su sulfidi s primjerima i svojstvima?

Sulfidi su soli sulfidne kiseline H2S. Primjeri su:

1. pirit (FeS2) nalazi se u pravilnim kristalima, to je krt, zlatnožut mineral, kristalizira u svim uvjetima pa je sastojak svih vrsta stijena, u procesu trošenja raspada se na limonit i sulfatnu kiselinu, koja otapa neke stijene, zbog čega je štetan, koristi se za dobivanje sulfatne kiseline

2. markazit (FeS2) je polimorfna modifikacija pirita kojem je sličan po mnogim značajkama, manje je otporan na procese trošenja, nestabilan je pa prelazi u stabilniji pirit

3. pirotin (FeS) je mineral mesinganožute boje, nalazi se u listićavim nakupinama 4. halkopirit (CuFeS2) je važan mineral bakra, nalazi se u različitim oblicima, mesinganožute je boje, a izgledom sličan piritu

41. Što je halit – postanak i korištenje?

Halit (NaCl) je najznačajniji mineral iz skupine halida. To je bezbojan mineral koji kristalizira u formi heksaedra. Nastaje uglavnom taloženjem iz morske vode. Koristi se u domaćinstvu, a važan je i kao sirovina u kemijskoj industriji.

42. Što je uspravna, kosa, prebačena, polegnuta i utonula bora? Navedene bore su različite vrste bora ovisno o položaju osne ravnine bore prema horizontalnoj ravnini.

43. Samorodni elementi u prirodi Samorodni elementi u prirodi su elementi koji kristaliziraju samostalno, dakle ne u spojevima. Najznačajniji primjeri samorodnih elemenata su grafit i dijamant.

44. U koje se minerale ubraja kalcit, a u koje dijamant? Kalcit (CaCO3) se ubraja u karbonate (soli karbonatne kiseline). Dijamant (C) se ubraja u samorodne elemente.

45. Osnovne grupe stijena Osnovne grupe stijena određujemo prema načinu postanka stijena. To su magmatske ili eruptivne, sedimentne ili taložne i metamorfne stijene.

46. Što su monomineralne, a što polimineralne stijene s primjerima? Monomineralne stijene su agregati samo jedne mineralne vrste (primjer vapnenac sastavljen samo od kalcita). Polimineralne stijene su agregati više minerala (primjer granit).

47. Eruptivne ili magmatske stijene prema mjestu postanka Prema mjestu postanka, eruptivne ili magmatske stijene dijelimo na

1. dubinske, intruzivne ili plutonske 2. površinske, izljevne ili efuzivne 3. žične ili hipabisalne (spona između intruzivnih i efuzivnih stijena)

48. Načini pojavljivanja eruptivnih stijena

Eruptivne stijene mogu se pojaviti u sljedećim oblicima:

1. intruzivne stijene nalaze se u obliku batolita, greda, lakolita, masiva i fakolita. 2. žične stijene nalaze se u obliku žile, sklada i dimnjaka 3. efuzivne stijene nalaze se u obliku ploča i vulkanskih čunjeva

49. Što je batolit, lakolit, fakolit, greda, žila…?

Batolit je veliko intruzivno tijelo nepravilnog oblika s površinom većom od 100 km2. Greda je tijelo slično batolitu, ali ima površinu manju od 100 km2. Lakolit je gljivasta ili zvonolika forma intruziva nastala prodorom magme u slojevite stijene pri čemu izdiže krovinski dio stijene. Masiv je izbočena, okruglasta, eliptična ili nepravilna forma intruziva. Fakolit je lećasta forma intruziva intrudirana u tjemenu antiklinale ili dnu sinklinale Žila je tanak pločasti oblik pretežno uspravnog položaja, nastao utiskivanjem magme u pukotine. Sklad je pretežno pločast oblik sukladan slojevima debljine od nekoliko centimetara do nekoliko stotina metara. Dimnjak je cjevasto tijelo, većinom ostatak vulkanskog kanala. Ploča je efuzivni oblik nastao relativno mirnim izljevom lave kroz veće pukotine ili kretere. Vulkanski čunjevi su stožaste izbočine u litosferi različite veličite, pretežno izgrađene od slojeva lave i piroklastičnog materijala.

50. Što je struktura, a što tekstura magmatskih stijena? Struktura magmatskih stijena je izražena stupnjem kristaliniteta, veličinom, oblikom i međusobnim odnosom minerala, a posljedica je načina njihove kristalizacije. Tekstura magmatskih stijena definira način na koji su mineralna zrna zauzela prostor u stijeni, a posljedica je uvjeta kristalizacije i drugih sudionika koji djeluju i u fazi hlađenja i na očvrslu stijenu.

51. Što su koljeničaste bore ili fleksure? Koljeničaste bore, monokline ili fleksure u posebna vrsta bora koje nastaju pretežno radijalnim pritiscima. Ako pukne srednji istanjeni krak takve bore, ona prelazi u rasjed.

52. Što su kisele, neutralne, bazične i ultrabazične eruptivne stijene s primjerima? Kisele eruptivne stijene su stijene koje sadrže više od 65% SiO2 (što je rezultat kvarca i biotita u stijenama). Neutralne eruptivne stijene su stijene koje sadrže od 55% do 65% SiO2 (rezultat sadržavanja feldspata i povremenih pojava kvarca). Bazične eruptivne stijene su stijene koje sadrže od 45% do 55% SiO2 (plagioklasi i drugi silikatni minerali u stijenama). Ultrabazične eruptivne stijene su stijene s manje od 45% SiO2 (sadržavaju olivine i druge silikatne minerale s manje SiO2).

53. Što je bazalt, a što peridotit? Bazalt je površinska bazična eruptivna stijena sastavljena od piroksena i olivina. Peridotit je dubinska ultrabazična eruptivna stijena sastavljena od olivina i piroksena.

54. Što je geotermijski stupanj? Geotermijski stupanj je dubinski razmak u metrima potreban da se temperatura poveća za 1°C. U prosjeku, on je za Europu 32,3 m.

55. Što određuje viskoznost magme? Viskoznost magme određuje kemijski sastav i temperatura na kojoj se magma nalazi.

56. Što su sedimentne stijene i kako se dijele? Sedimentne stijene su stijene nastale trošenjem, transportom, taloženjem i, eventualno, stvrdnjavanjem materijala već postojećih stijena. Sedimentne stijene se dijele, prema načinu nastajanja, na mehaničke, kemijske i biokemijske ili organogene sedimentne stijene.

57. Osnovni procesi pri nastanku sedimentnih stijena Osnovni procesi pri nastanku sedimentnih stijena su trošenje, transport, taloženje i, eventualno, stvrdnjavanje ili litifikacija stijenskog materijala.

58. Kakvih vrsta transporta pri nastajanju sedimenata ima? Pri nastajanju sedimenata postoji transport vodom, ledom, vjetrom te transport pod utjecajem sile teže.

59. Strukture sedimentnih stijena Sedimentne stijene po svojoj strukturi mogu biti klastične, kristalaste, oolitske, sferolitske, amorfne i organogene.

60. Što su psefiti, psamiti, siltiti i peliti? Psefiti su klastične stijene sa zrnima većima od 2 mm. Psamiti su klastične stijene sa zrnima veličine između 0,02 mm i 2 mm. Siltiti su klastične stijene sa zrnima veličine između 0,002 mm i 0,02 mm. Peliti su klastične stijene sa zrnima manjima od 0,002 mm.

61. Što su klastične sedimentne stijene i njihove značajke s primjerima? Klastične sedimentne stijene su stijene čiji su sedimenti izgrađeni od fragmenata stijena različite veličine i oblika nastalih mehaničkim trošenjem stijena. To mogu biti nevezani sedimenti (primjer pijesak), poluvezane stijene (primjer prapor ili les) ili vezane stijene (primjer pješčenjak i lapor).

62. Što su kemijske i organogene sedimentne stijene i njihove značajke s primjerima? Kemijske sedimentne stijene su stijene koje su nastale kemijskim trošenjem postojećih stijena. One mogu imati oolitsku i sferolitsku strukturu (primjer dolomit, travertin i gips). Organogene sedimentne stijene su sedimentne stijene nastale većinom od netransportiranih ostataka biljnog i životinjskog porijekla (primjer dijatomit).

63. Što je vapnenac, a što kalcit? Kalcit je mineral kemijskog sastava CaCO3. Vapnenac je sedimentna stijena s kemijskim sastavom od pretežno čistog kalcita.

64. Kemijska formula gipsa, kvarca, montmorilonita, dolomita, korunda, apatita i ostalih čestih minerala Gips – CaSO4·2H2O Kvarc – SiO2 Montmorilonit – Al2[(Si, Al)4O10](OH)2·xH2O Dolomit – CaCO3·MgCO3 Korund – Al2O3 Apatit – Ca5(Cl, F, OH)(PO4)3

65. Što je tuf ili vulkanski pepeo? Tuf ili vulkanski pepeo zajednički je naziv za čestice vulkanskog materijala manje od 4 mm.

66. Što su lapili? Lapili su čestice vulkanskog materijala od 4 do 32 mm.

67. Što su metamorfne stijene i kako nastaju? Metamorfne stijene su stijene nastale preobrazbom postojećih magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena, uglavnom u dubljim dijelovima litosfere, uz povećan tlak i temperaturu.

68. Teksture metamorfnih stijena Tekstura metamorfnih stijena može biti

1. škriljava (s mineralima u paralelnom rasporedu, zbog djelovanja usmjerenog tlaka) 2. čvorasta, okasta ili flaserska (s mineralima nakupljenima u lećaste ili ovalne forme) 3. masivna (zrna su raspoređena bez vidljive orijentacije)

69. Što su mramori, kvarciti, škriljavci? Mramori su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom. Postoje kontaktni i škriljavi mramori. Kvarciti su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom. Postoje tinjčasti i grafitski kvarciti. Škriljavci su metamorfne stijene nastale regionalnom i plutonskom metamorfozom. Postoje filiti, argilošisti, zeleni škriljavci, serpentini, mikašisti, amfiboliti i gnajsi.

70. Što je sloj i njegovi osnovni parametri? Sloj je tijelo omeđeno dvjema plohama, izgrađen uglavnom od istovrsnog materijala, taložen u jednolikim uvjetima. Položaj sloja determinira njegovo pružanje, smjer nagiba i nagib.

71. Što je isklinjavanje, a što izdanak sloja? Isklinjavanje je prirodan završetak sloja, manifestiran stanjivanjem. Izdanak sloja je dio sloja koji se pojavljuje na površini.

72. Što su konkordantni, a što diskordantni slojevi? Konkordantni slojevi su paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloženi, bez obzira na njihov nagib. Diskordantni slojevi su slojevi koji nisu vremenski kontinuirano taloženi pa se često nalaze pod nekim kutom.

73. Što je bora? Bora je strukturna jedinica koja nastaje savijanjem stijena litosfere uglavnom zbog utjecaja pritisaka prenesenih po slojevima.

74. Dijelovi sinklinale i antiklinale (nacrtati) Dijelovi sinklinale su os, jezgra, dno i krila ili krakovi. Kod sinklinale su najmlađi slojevi u jezgri, a najstariji na dnu. Dijelovi antiklinale su os, jezgra, tjeme i krila ili krakovi. Kod antiklinale su najmlađi slojevi na tjemenu, a najstariji u jezgri.

75. Što je normalna, izoklinalna i lepezasta bora? Navedene vrste bora su bore s obzirom na položaj krila prema osnoj ravnini bore.

76. Što su dijapirske bore, antiklinoriji i sinklinoriji? Dijapirske bore su bore koje nastaju u ležištima soli kao posljedica tektonskih pokreta i različitih svojstava soli i okolnih sedimenata. Antiklinoriji su veće antiklinalne strukture s naknadno boranim krilima. Sinklinoriji su veće sinklinalne strukture s naknadno boranim krilima.

77. Što su rasjedi i kakvih vrsta ima?

Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova stijenske mase po nekoj ravnini. Razlikuju se tri tipa rasjeda: normalni, reversni i rasjed s horizontalnim pomakom.

78. Što su termalne vode? Termalne vode su one vode kojima je temperatura na samom izvoru viša od 20°C. Do povišenja temperature vode u podzemlju dolazi kad se ona na svom putu spusti do većih dubina u kojima su više temperature.

79. Što je paraklaza? Paraklaza ili rasjedna površina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreću kod formiranja rasjeda.

80. Elementi položaja sloja Elementi položaja sloja su pružanja, smjer nagiba i nagib sloja. Pružanje sloja označava njegovo sjecište s horizontalnom ravninom. Smjer nagiba definira stranu svijeta prema kojoj je sloj nagnut. Nagib sloja je kut što ga sloj zatvara s horizontalnom ravninom.

81. Što je krovina, a što podina sloja? Krovinu sloja čine svi slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja. Podinu sloja čine svi slojevi koji se nalaze ispod promatranog sloja. Razlikujemo topografsku i stratigrafsku podinu i krovinu sloja. Topografsku podinu i krovinu sloja čine slojevi koji su ispod, odnosno iznad promatranog sloja, dok stratigrafsku podinu čine oni slojevi koji su stariji od promatranog, a krovinu oni koji su mlađi od promatranog sloja.

82. Kako se dijele sedimentne stijene s obzirom na postanak? Sedimentna stijene se s obzirom na postanak dijele na mehaničke ili klastične, kemijske i biokemijske ili organogene sedimente, odnosno stijene.

83. Što je gorsko zrcalo, a što su strije? Gorsko zrcalo je pojava koja nastaje kada pokrenuti dijelovi stijenske mase struganjem uglačaju površinu paraklaze. Strije su pukotine na krilima lepezastih bore koje nam govore o kretanju krila.

84. Što je skok, a što hod rasjeda (nacrtati)? Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila rasjeda. Hod rasjeda je horizontalno udaljavanje krila rasjeda.

85. Što je normalni, a što reversni rasjed (nacrtati)? Normalni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo spustilo u odnosu na podinsko ili kod kojeg se po vertikalnoj paraklazi jedno od krila spustilo u odnosu na drugo. Reversni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo uzdiglo u odnosu na podinsko.

86. Što je stepeničasta struktura, ljuskava struktura, tektonska graba i horst? Stepeničasta struktura je sustav rasjeda koji nastaje kod istosmjernog spuštanja blokova uzduž većeg broja normalnih rasjeda koji se pretežno paralelno nižu jedan do drugoga. Ljuskava struktura je sustav rasjeda koji nastaje sustavom reversnih rasjeda. Tektonska graba ili rov je sustav rasjeda koji nastaje spuštanjem dijela terena između dva ili više paralelnih normalnih rasjeda. Timor ili horst je sustav rasjeda koji nastaje spuštanjem dijelova terena po dvije ili više paraklaze oko središnjeg dijela terena koji ostaje relativno na istom mjestu.

87. Što su navlake (nacrtati)? Navlake su strukture u litosferi kod kojih stijenske mase, koje su primarno bile jedna uz drugu, nalazimo jedne na drugima.

88. Vrste pukotina – dijaklaze, leptoklaze, prsline, klivaž Pukotine su plohe diskontinuiteta uzduž kojih nije došlo do znatnijih pomaka u stijenskoj masi. Dijaklaze su pukotine većih dimenzija koje u sedimentnim stijenama mogu presijecati više slojeva. Leptoklaze su pukotine manjih dimenzija koje se uglavnom nalaze u površinskom dijelu stijena. Prsline su veoma sitne pukotine koje ne možemo registrirati okom. Pukotinski klivaž je sustav uskih, gustih, paralelno poredanih pukotina nastao pri boranju i rasjedanju terena u slojevitim stijenama.

89. Egzodinamski procesi Egzodinamski procesi su procesi koji djeluju na vanjske dijelove litosfere pod utjecajem vanjskih sila. Oni rezultiraju uglavnom na površini Zemlje kao procesi koji izravnavaju reljef, a događaju se pod utjecajem sunca, vode, snijega i leda, vjetra i organizama.

90. Što je insolacija? Insolacija ili obasjavanje je proces kojim sunčane zrake djeluju direktno na stijene litosfere te neprestanim zagrijavanjem i hlađenjem stijene uzrokuju pukotine, odnosno, u konačnosti, dezintegraciju stijenske mase.

91. Podzemni krški oblici Podzemni krški oblici su škrape (žljebasta udubljenja na površini stijena; mogu nastati i na površini i u podzemlju) i spilje ili pećine (veći podzemni prostori različitih oblika i dimenzija, nastali korozivnim i erozivnim radom vode).

92. Speleološki objekti prema morfološkom tipu Speleološki oblici prema morfološkom tipu mogu biti jednostavni (imaju samo jedan kanal), razgranati, vertikalno etažni, koljeničasti (stubasti) i u sustavima jama i spilja.

93. Hidrološki ciklus vode u prirodi Hidrološki ciklus vode u prirodi je kontinuirano cirkuliranje vode, pri čemu joj se mijenja agregatno stanje i prostorni položaj. Voda isparava s kopna i vodenih površina u atmosferu odakle se vraća u obliku oborina. Dio vode odmah ispari nazad u atmosferu, a preostali se podzemnim ili nadzemnim dijelom slijeva u jezera i mora, odakle će ponovo ispariti.

94. Što je meteorska (vadozna), juvenilna i konatna voda? Meteorska ili vadozna voda je podzemna voda koja se u podzemlju skupila infiltracijom oborina. Juvenilna voda je podzemna voda nastala kondenzacijom vodene pare, uz mjestimično direktno spajanje vodika s kisikom. Konatna voda je voda koja se u nekim stijenama nalazi od vremena njihova postanka.

95. Što je poroznost? Poroznost je svojstvo stijene determinirano odnosom volumena pora i šupljina u stijeni prema njezinom ukupnom volumenu.

96. Vrste poroznosti Postoji primarna ili intergranularna poroznost (koju imaju nevezani sedimenti – šljunci, pijesci i gline) i sekundarna ili pukotinska poroznost (kod koje voda prolazi kroz pukotine vezanih stijena).

97. Što su karbonati s primjerima i svojstvima? Karbonati su soli karbonatne kiseline H2CO3. Primjeri su:

1. kalcit ili kalcijev karbonat (CaCO3) je bezbojan, proziran, teško topiv u vodi, ako je voda bogata ugljik-dioksidom, onda prelazi u kalcij-hidrogenkarbonat koji je topiv, ali nije stabilan pa se ponovo raspada (to je način na koji nastaju sige), bitan je sastojak vapnenca, mramora, pješčenjaka…

2. aragonit (CaCO3) je polimorfna modifikacija kalcita, nalazi se u pločastim i igličastim kristalima te u zrnatim i kuglastim nakupinama, bezbojan je i nestabilan pa prelazi u kalcit

3. dolomit (CaCO3· MgCO3) se nalazi u zrnastim formama, lako se lomi, glavni je sastojak stijene dolomita i dolomitskih mramora

98. Što je disolucijska poroznost i gdje se javlja?

Disolucijska poroznost je poroznost kod koje je došlo do proširenja pukotina. Disolucijska poroznost se javlja u kršu.

99. Što je propusnost ili permeabilnost? Propusnost ili permeabilnost je sposobnost stijene da propušta vodu. Ona ovisi o veličini pukotina, a nije proporcionalna s poroznosti.

100. Laminaran i turbulentan tok tečenja Laminaran tok tečenja podzemne vode je tok kod kojeg voda prolazi kroz sedimente s intergranularnom poroznošću i kroz stijene s pukotinskom poroznošću, ako pukotine nisu velikih dimenzija. Turbulentan tok tečenja podzemne vode je tok kod kojeg voda prolazi kroz veće pore i pukotine, a karakteriziraju ga vrtlozi i strujnice koje se sijeku.

101. Arteška i subarteška voda Arteška voda je voda koja izlazi na površinu pod utjecajem tlaka koji djeluje u vodonosniku. Subarteška voda je voda koja se pod utjecajem tlaka u vodonosniku uzdiže iznad vodonosnika, ali ne izlazi na poršinu.

102. Vrste vodonosnika Vodonosnici mogu biti takvi da je u njima slobodna voda, krška voda, podzemna voda pod tlakom (subarteška i arteška) te podzemne vode pukotina i žila (mineralne i termalne).

103. Što je krš? Krš ili kras je zajednički naziv specifičnih geomorfoloških, hidrogeoloških i hidroloških karakteristika terena izgrađenog pretežno od vapnenca i dolomita, a pod stalnim ili povremenim utjecajem vode.

104. Gdje je krš razvijen? Krš je razvijen u prostorima izgrađenima pretežno od vapnenca i dolomita te gipsa i soli, a koji su pod stalnim ili povremenim utjecajem vode.

105. Površinski krški oblici Površinski krški oblici su škrape (žljebasta udubljenja na površini stijena; mogu nastati i na površini i u podzemlju), ponikve ili vrtače (ljevkasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca ili dolomita ili urušavanjem podzemnih praznih prostora), jame (vertikalne udubine manjeg promjera), ponori (vertikalne udubine većeg promjera koje sežu sve do podzemnih tokova), uvale (manje zatvorene depresije) i krška polja (veće zatvorene depresije, najveće i najznačajnije morfološke pojave u kršu).

106. Speleološki objekti prema hidrogeološkoj funkciji Speleološki objekti prema hidrogeološkoj funkciji mogu biti izvori, ponori, estavele, protočni spiljski objekti i vrulje.

107. Područje vertikalnog, horizontalnog i sifonskog protjecanja vode

108. Vrste izvora Osnovni tipovi izvora su silazni i uzlazni izvori. Podtipovi su preljevni izvori, podmorski izvori ili vrulje, estavele, gejziri, izvori mineralnih i termalnih voda.

109. Što su kaverne? Kaverne su podzemni krški objekti bez prirodnog ulaza.

110. Što su estavele? Estavele su specifični izvori koji postoje samo u kršu, kojima voda izlazi na površinu za vrijeme visokih podzemnih vodostaja, a za vrijeme niskih podzemnih vodostaja preuzimaju ulogu ponora.

111. Boćati izvori Boćati izvori su izvori vode nastale miješanjem slatke i slane vode.

112. Speleološki objekti prema nagibu glavnog kanala Speleološki objekti prema nagibu glavnog kanala mogu biti jame (nagib od 45° do 90°), spilje (nagib od 0° do 45°) i kompleksni objekti koji imaju i horizontalne i vertikalne kanale.

113. Što su gejziri? Gejziri su izvori koji povremeno izbacuju vruću vodu i paru u obliku vodoskoka, a karakteristični su kao postvulkanska pojava ili u područjima nekadašnjih vulkana.

114. Što su vrulje? Vrulje ili podmorski izvori su izvori slatke vode pod morem, karakteristični su za krš.

115. Što su mineralne vode? Mineralne vode su vode kod kojih je sadržaj otopljenih tvari veći od 1000 mg/L.

116. Ghyben-Herzbergov zakon Ghyben-Herzbergov zakon je zakon koji nam određuje koliko se slatke vode nalazi ispod razine mora na nekom otoku izgrađenom od sedimentne klastične stijene. On glasi

1−=γth

gdje je h dubina slatke vode ispod razine mora, t dubina slatke vode iznad razine mora, a γ specifična težina slane vode.

117. Što je korozija? Korozija je kemijsko trošenje stijena.

118. Što je denudacija? Denudacija je proces ogoljavanja, spiranja, zaravnjavanja i snižavanja kopnenih masa pod utjecajem atmosferskih voda, površinskih tokova, insolacije, leda, vjetra i organizama.

119. Što su klizišta i kako nastaju? Klizišta su pojave pomicanja dijelova terena na padinama do kojih dolazi zbog popuštanja kohezijskih sila među česticama stijene.

120. Što je abrazija? Abrazija je proces razaranja obala snagom valova.

121. Što je transgresija, a što regresija? Transgresija je pojava prodiranja mora na kopno koje se spušta. Regresija je pojava izdizanja kopna, što rezultira povlačenjem mora.

122. Stupnjevanje potresa po ljestvicama Jačina potresa danas se stupnjuje po četiri ljestvice (Mercalli-Cancani-Siebergova skala, modificirana Mercallijeva skala, japanska skala i Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala), dok se magnituda potresa mjeri Richterovom ljestvicom.

123. Što je inundacija, a što emerzija? Inundacija je vremensko razdoblje u kojem su kopnene mase ispod mora. Emerzija je vremensko razdoblje u kojem je određeno područje iznad morske razine.

124. Trasiranje podzemnih voda Trasiranje podzemnih voda izvodi se kemijski putem kolometrijske metode (ubacuju se neotrovne, vrlo uočljive boje), mehanički (ubacivanjem čestica, obično spora), elektrokemijskim putem i radioaktivnim tvarima.

125. Speleothemi Speleothemi su različiti (obično kosi) oblici spiljskog nakita.

126. Što su stalaktiti, stalagmiti, stalagmati? Stalaktiti su sige (oblik spiljskog nakita nastao izlučivanjem kalcijevog karbonata) koje se razvijaju sa stropa spilje. Stalagmiti su sige koje se razvijaju s poda spilje. Stalagmati ili stupovi su pojave koje nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita.

127. Što su helektiti, helegmiti, helegnati, botroidi? Helektiti su sige koje se razvijaju sa stropa spilje po kristalografskom zakonu. Helegmiti su sige koje se razvijaju s poda spilje po kristalografskom zakonu. Helegnati su spojevi helektita i helegmita. Botroidi su grozdaste sige koje nastaju u mirnim sredinama (gluhe dvorane nepovoljne za gradnju tunela).

128. Agresivnost vode Agresivnost vode je njezina sposobnost razaranja različitih materijala. Podzemna voda ima različitu agresivnost s obzirom na otopljene minerale u njoj pa se razlikuje agresivnost karbonatne kiseline, agresivnost izluživanja, općekiselinska agresivnost, sulfatna agresivnost, magnezijska agresivnost i agresivnost kisika.

129. Tipovi analiza hidrogeoloških radova Analiza hidrogeoloških radova može biti terenska, skraćena, kompletna i specijalna.

130. Uzajamni odnosi površinskih i podzemnih voda

131. Što je drenirajući, a što ponirući tok?

132. Ravnomjerno kretanje podzemnih voda

133. Neravnomjerno kretanje podzemnih voda na ravnoj i nagnutoj podlozi

134. Što je morena? Morena je rastrošeni i razlomljeni materijal, različit po sastavu, obliku i krupnoći fragmenata nastao razaranjem stijena utjecajem ledenjaka, a kojeg ledenjaci dalje odnose.

135. Što je erozija? Erozija je proces razaranja i trošenja stijena djelovanjem voda tekućica.

136. Što su potresi i kako nastaju? Potresi su kratkotrajne vibracije Zemljine kore koje nastaju kao rezultat endodinamskih procesa. Mogu biti tektonskog podrijetla (nastali pomicanjem litosfernih ploča), vulkanski i urušni (karakteristični za krška područja).

137. Što je eolska, a što glacijalna erozija? Eolska erozija je struganje, glačanje i produbljivanje terena fragmentima koje vjetar kotrlja po podu. Glacijalna erozija je produbljivanje i brazdanje terena kojim klizi ledenjak. Razaranju pomažu podinske morene.

138. Što su dine ili sipine? Dine ili sipine su pješčani humci koje vjetar formira u pustinjskim područjima s mnogo pijeska, a koje se i pokreću pod utjecajem vjetra.

139. Što su asekventna, konsekventna i insekventna klizišta? Asekventna klizišta su klizišta kod kojih je klizni materijal jednak materijalu zaobljene klizne plohe. Konsekventna klizišta su klizišta kod kojih je klizni materijal drugačiji po sastavu od materijala po kojem klizi. Insekventna klizišta su klizišta kod kojih su i klizni materijal i materijal po kojem klizi izgrađeni od više različitih stijena.

140. Kako se klizišta dijele prema vrsti stijena, nagibu padine, dubini klizne plohe, veličini? Prema vrsti stijena u kojima se nalaze, klizišta se dijele na

1. klizišta u mehanički oštećenim vezanim (čvrstim) stijenama 2. klizišta u poluvezanim stijenama 3. klizišta u nevezanim stijenama 4. klizišta u heterogenim stijenama

Prema nagibu padine, klizišta se dijele na 1. klizišta s veoma blagim padinama – s nagibom manjim od 5° 2. klizišta s blagim padinama – s nagibom od 5° do 15° 3. klizišta sa strmim padinama – s nagibom od 15° do 45° 4. klizišta s veoma strmim padinama – s nagibom većim od 45°

Prema dubini klizne plohe, klizišta se dijele na 1. površinska klizišta – s kliznom plohom plićom od 1 m 2. plitka klizišta – s kliznom plohom na dubini od 1 m do 5 m 3. duboka klizišta – s kliznom plohom na dubini od 5 m do 20 m 4. veoma duboka klizišta – s kliznom plohom dubljom od 20 m

Prema veličini, klizišta se dijele na 1. veoma mala – s površinom manjom od 100 m2 2. mala – s površinom između 100 i 1000 m2 3. srednje veličine – s površinom između 1000 i 10 000 m2 4. velika – s površinom između 10 000 i 50 000 m2 5. veoma velika – s površinom većom od 50 000 m2

141. Saniranje klizišta

Saniranje klizišta može se obaviti promjenom oblika padine, dreniranjem podzemne vode, potpornim konstrukcijama ili povećanjem čvrstoće materijala.

142. Što su odroni? Odroni su pojave do kojih dolazi u čvrstim stijenama na strmim padinama, u slučajevima kad su diskontinuiteti u stijeni blaže nagnuti od nagiba padine.

143. Što je sufozija? Sufozija je proces koji se odvija u koherentnim i nekoherentnim stijenama, a rezultira ispiranjem sitnih čestica djelovanjem tekućih podzemnih voda u terenu.

144. Što je likvefakcija? Likvefakcija je proces koji nastaje u inkoherentnim sedimentima koji su zasićeni vodom, a manifestira se njihovim prijelazom u tekuće stanje pod utjecajem dinamičkih faktora. Pri tome dolazi do deformiranja terena.

145. Endodinamski procesi Endodinamski procesi su procesi koji se odvijaju u unutrašnjosti Zemlje, uglavnom nastaju pod utjecajem visokog tlaka i temperature, a rezultiraju magmatskom aktivnošću i pokretima litosfere. To su plutonizam i vulkanizam, epirogenetski pokreti, orogenetski pokreti i seizmička aktivnost.

146. Što je orogeneza? Orogeneza je pojava vrlo jakih pokreta koji uzrokuju bitne promjene postojećih međusobnih odnosa stijena u dijelu litosfere.

147. Što je epirogeneza? Epirogeneza je pojava dugotrajnih vertikalnih promjena Zemljine kore koje ne dovode do promjena u prostornim odnosima među stijenama litosfere.

148. Što je vulkanizam, a što plutonizam? Vulkanizam je naziv za sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na površinu. Plutonizam je pojava zaostajanja i kristaliziranja magme u unutrašnjosti litosfere.

149. Što su fumarole, solfatare, mofete? Fumarole su pukotine iz kojih, nakon vulkanske aktivnosti, mogu na površinu izlaziti vodena para i plinovi različitog sastava. Solfatare su specifičan oblik fumarola u kojima prevladava sumporovodik. Mofete su pukotine iz kojih na površinu može izlaziti ugljikov dioksid i obično su predznak prestanka intenzivnije vulkanske aktivnosti.

150. Što je hipocentar, a što epicentar potresa? Hipocentar potresa je mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje. Epicentar je mjesto vertikalne projekcije hipocentra na površini gdje se osjeti najjači udar.

151. Potresni P, S i L valovi Longitudinalni ili P valovi su najbrži potresni valovi koji vibriraju u smjeru širenja potresnog udara i brzina im raste s dubinom. Transverzalni ili S valovi su sporiji od P valova, a vibriraju okomito na smjer širenja potresnog udara. Dugi ili L valovi su najsporiji potresni valovi koji se šire samo kroz litosferu i imaju najmanju važnost.

152. Određivanje relativne starosti stijena Za određivanje relativne starosti stijena koriste se metoda superpozicije (koja polazi od činjenice da su mlađi slojevi taloženi iznad starijih) i paleontološka metoda (koja se zasniva na određivanju relativne starosti pomoću fosilnih ostataka organizama u stijeni).

153. Ima li u Hrvatskoj Geološko paleontološki muzej i gdje ako ima? U Hrvatskoj ne postoji Geološko paleontološki muzej, ali u Zagrebu postoji Prirodoslovni muzej s Geološko paleontološkim odjelom.

154. Što su kamenolomi? Kamenolomi su područja u kojima se organiziranim radom i u većim količinama vadi kamen za tehničke i arhitektonsko-građevinske svrhe.

155. Određivanje radiometrijske starosti stijena Radiometrijski se starost stijena može odrediti radiokarbon metodom, metodom uran-olovo, metodom rubidij-stroncij i metodom kalij-argon-kalcij.

156. Razdoblja geološke prošlosti Geološka prošlost se dijeli na prekambrij, paleozoik, mezozoik i kenozoik. Prekambrij se dijeli na arhaik i proterozoik. Paleozoik se dijeli na kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm. Mezozoik se dijeli na trijas, juru i kredu. Kenozoik se dijeli na tercijar (paleocen, eocen, oligocen i miocen) i kvartar (pliocen, pleistocen i holocen).

157. Što je geološka karta? Geološka karta je na topografskoj podlozi grafički prikaz terena, starosti stijena, njihova sastava i međusobnih odnosa te ostalih važnih geoloških pojava.

158. Što je magnituda potresa? Magnituda potresa je jačina potresa u žarištu koja se temelji na količini oslobođene energije.

159. Vrste stijena u inženjerskoj geologiji U inženjerskoj geologiji razlikujemo vezane ili čvrste, poluvezane ili koherentne i nevezane ili inkoherentne stijene.

160. Najbitnije značajke stijena u inženjerskoj geologiji Najbitnije značajke čvrstih stijena su porozitet, propusnost, higroskopnost, otpornost na smrzavanje i grijanje, prostorna masa, statička i dinamička čvrstoća, habanje te modul elastičnosti i obradivosti. Svojstva poluvezanih stijena su mineralni sastav, higroskopnost, plastičnost, elastičnost, ljepljivost, stišljivost, kohezija, vodopropusnost, bubrenje i skupljanje. Najvažnija svojstva nevezanih stijena su mineralni sastav, granulometrija, porozitet, propusnost, stišljivost, kut unutrašnjeg trenja i kohezija.

161. RMR i Q klasifikacija stijena RMR (Rock Mass Rating System) je klasifikacija stijena prema kvaliteti. Ima 5 skupina (prva je najkvalitetnija) a bodovi se dobivaju prema mnoštvu kriterija, od kojih je jedan i RQD indeks. Q-sustav klasifikacije stijena je vrlo sličan RMR sustavu i povezuje se formulom RMR=9lnQ+44.

162. Što je litoral, neritik, batijal, abisal? Litoral ili obalno područje je prijelazno područje između mora i kopna. Karakteriziraju ga strme obale, blage (zaravnjene) obale, delte, estuariji, limani i lagune. Neritik ili šelf je plitkomorsko područje koje seže do 200, odnosno 400 m dubine. Taloži se materijal donesen strujama, ledenjacima, rijekama, no najvažniji sedimenti su biogeni i kemogeni vapnenci. Batijal je područje koje seže od 200 (400) m do 2000 (3000) m dubine. Na sedimentaciju u ovom području najveći utjecaj imaju morske struje u površinskom dijelu i mutne ili turbiditne struje pri dnu. Važniji sedimenti su pijesci, šljunci i glineni sedimenti. Abisal je dubokomorsko područje. Organski život u ovom području je rijetkost pa su sedimenti pretežno karbonatni i silicijski.

163. RQD indeks RQD indeks je postotak cjelovitosti stijene. Mjeri se u bušotini gdje se gleda razmak između pukotina na promatranom dijelu (obično visine 1 m) stijene.

164. Što su fosili i gdje ih nalazimo? Fosili su okamenjeni ostaci organizama koji su živjeli u nekom geološkom razdoblju i razvijali se u određenom okolišu. Nalazimo ih u gotovo svim stijenama.

165. Što su provodni fosili? Provodni fosili su ostaci organizama relativno kratke životne dobi, ali geografski vrlo rasprostranjeni.