GLASNOGOVORNIŠTVO

Gatekeeperi („vratari“): Pojedinci koji unutar masovnih medija zauzimaju položaj na kojem odlučuju o prihvaćanju, odnosno odbijanju potencijalne komunikacijske jedinice.Vratari odlučuju o tome koji će događaj postati javnim događajem, a koji ne, te na taj način pridonose oblikovanju primateljeve slike o društvu/svijetu. Imaju moć, imaju zadnju riječ . Primjenjuju sljedeće kriterije: učinak; blizina; pravodobnost; istaknutost; neobičnost; sukob.Mogu utjecati na prikrivanje negativnih vijesti o svome „klijentu“, može se reći da su „vratari“ „čuvari gospodara“.

Novi mediji/internet: Internet je omogućio interaktivnost i bitno olakšao dvosmjernu komunikaciju i kreiranje informacija. Novi mediji nude mogućnost stvaranja interaktivnosti programa i kreiranja informacija za specifičnu publiku.

Mediji iznad crte su: Tisak, radio, televizija, otvoreni(izložbeni) prostori i kino.Kada govorimo o reklamnim medijima, onda ih možemo podijeliti na medije iznad i ispod crte.

Mediji ispod crte: Tiskane informacije kao pomoć kod prodaje(letak, brošure, katalozi, razglednice i sl.) (pokretne reklame, posteri, stalci, satovi, podmetači za čašu i dr.) Zračno oglašavanje (pisanje na nebu, cepelini, reklame koje vuku zrakoplovi i dr.) Kalendari, CD/DVD, audio/video kazete, reklamne torbe, odjeća kao reklamni medij, zastave karte i dr.Mediji „ispod crte“ su svi mediji koji postoje kao dopuna medijima „iznad crte“. Stručnjaci OSJ tvrde da praktičari OSJ griješe kada se OSJ uključuju u medije „ispod crte“, zbog toga što OSJ nisu vrsta oglašavanja.

Četiri važne zadaće (djelatnika OSJ) komuniciranja s medijima:1. utvrđivanje politike organizacije o odnosima s medijima;2. planiranje izdavanje materijala medijima;3. popisi medija za distribuciju materijala;4. planiranje i organiziranje susreta s medijima;

Smjernice za dobre odnose s medijima:- govoriti otvoreno: iskrenost je najbolja politika u odnosima s medijima- biti na usluzi: djelatnici za odnose s javnošću trebaju poznavati novinarske rokove i ograničenja pojednih medija.- ne moliti i ne kuditi: medije zanima „prava“ informacija koja ima društvenu vrijednost- ne treba tražiti da se događaj prikrije- ne zasipati medije informacijama

Kompetencije glasnogovornika Informacijska kompetencija– danas je omogućen pristup mnoštvo informacija, zato nije

dobro reći da smo dobro informirani, nego je potrebno od mnoštva informacija (nepotpunih i iskrivljenih) odabrati one točne i kvalitetne. Zbog toga glasnogovornici moraju biti dobri „izbornici“ informacija i zato u svojim javnim istupima trebaju davati setove što operabilnijih informacija;

Komunikacijska kompetencija- pored toga što mora voditi računa o načelu istinitosti informacija, glasnogovornik mora paziti da njegova prezentacija informacija bude optimalna. Ova kompetencija predstavlja retorička znanja i vještine u komuniciranju s medijima i masama, te se mora brinuti za optimalizaciju „prometne vrijednosti informacija“, zbog čega se mora učiti i vježbati;

Etička kompetencija– je sadržana glasnogovornikova svrha cijelog djelovanja u smislu unaprjeđenja kvalitete života, emancipacije čovjeka i osiguravanja stalnog razvoja čovjeka u svim njegovim liberotropnim stremljenjima.

Tri ključne odluke u organizaciji ureda za odnose s javnošćuDužnosnik zajedno s glasnogovornikom mora odlučiti kako će ured za odnose s javnošću biti organiziran i za što će biti odgovoran. Tom prilikom, dužnosnik mora donijeti 3 ključne odluke:- U kojoj mjeri on želi biti dostupan novinarima?- Kakav će biti odnos dužnosnika s ostatkom dužnosnikova tima?- Kakav će biti odnos njegova ureda za odnose s javnošću i ostalih suradnika?

Autoritet, vjerodostojnost i lojalnost glasnogovorništvaAutoritet glasnogovornika je vrlo važna karakteristika u odnosima s dužnosnicima i novinarima, a ključna pitanja u svezi s njim su: - Hoće li glasnogovornik imati pristup najvišim suradnicima dužnosnika; - Je li glasnogovornik prva osoba od koje polazi kontakti s medijima, te ima li ikakvu kontrolu nad komunikacijom ostalih dužnosnika s medijima; - Tko kontrolira priopćenje za medije i tumačenja politike;

Autoritet glasnogovornici moraju sami izgraditi, nitko im ga neće posuditi osim ako nije ugrađen u samu funkciju.Vjerodostojnostje s druge strane najvažnija pojedinačna kvaliteta jednog glasnogovornika. Za svakog glasnogovornika najvažnije je sačuvati svoju vjerodostojnost, kao i vjerodostojnost svoga šefa. Ako želi biti učinkovit glasnogovornik mora uživati povjerenje novinara. Jednostavno u njegovom radu ne smije doći do „praznine u vjerodostojnosti“. Zbog brzine širenja vijesti glasnogovornik mora biti dostupan 24 sata dnevno i u svakom trenutku mora znati tko je osoba koja u određenom trenutku treba progovoriti, što mu otežava posao. Lojalnostje jedna od važnijih osobina suvremenog glasnogovornika, jer se svaki dan nalazi pred moralnom dilemom i on je kao „praktičar pozicioniran točno na presjeku onoga što s naziva vijesti onoga što je propaganda“. Odnosno nalazi se u tampon zoni između samoživih državnih službenika i čopora ciničnih novinara.

Tri načela glasnogovorničkog posla1)Služiti i govoriti istinu, 2) Otvoriti novinarima i ljudima i vrata i prozor institucije,3)Zaštititi predsjednika, čelnika;

Ukratko posao glasnogovornika zahtjeva održavanje uravnoteženog odnosa s mnogim ljudima, s dužnosnikom kojeg zastupa, službenicima, ostatkom administracije, te s novinarima.Glasnogovornik mora biti vidljiv umjesto svojega šefa, kada je to poželjno, odnosno ostati u njegovoj pozadini kada se šef nađe na medijskoj pozornici.

Pet vrsta spinovanja1. predspinovanje – pripremanje medija unaprijed, prije nego se što dogodi ili se za događaj sazna;2. postspinovanje – naknadno uljepšavanje i povoljno interpretiranje vijesti;3. tornado spin – pokušaj da se privuče zanimanje medija za nešto što nema vrijednost vijesti;4. kontrola krize – usmjeravanje pozornosti medija na ono što izmiče kontroli;5. ograničavanje štete – bavljenje onim što je već izmaknulo kontroli, kako bi se izbjegla još veća

Model 5 C Conceru (briga) – glasnogovornik mora pokazati istinsku brigu za događaj i ljude na koje se

odnosi Clarity (jasnoća) – organizacija treba govoriti jasno i otvoreno. Od ranih sati krize, organizacija

mora imati vrlo jasne poruke. Što se kaže na početku biti će ponavljano za vrijeme trajanja krize;

Control (kontrola) –glasnogovornici kada se obraćaju medijima moraju preuzeti kontrolu poruka, situacije, okoline i mjesta održavanja;

Confedence (pouzdanost) – glasnogovornik mora prenijeti ključne poruke s pouzdanošću, a ne skeptičnošću ili arogancijom;

Competence (kompetencija) – glasnogovornici također moraju pokazati kompetenciju i kazati što se čini na rješavanju problema.