UvodU ovom poglavlju govori se o socijalnom kontekstu unutar kojeg se vre kvalitativna istraivanja. Prilikom izrade nacrta istraivakog projekta kao i prilikom njegove kvalitativne provedbe, svakako se u obzir moraju uzeti politiki i etiki elementi koji zapravo oblikuju socijalni kontekst.

I etika i politika su bitni momenti ako se promatraju sa ideolokog stajalita, meutim, s metodolokog aspekta ti elementi mogu stvarati istraivau izvjesne probleme. Prema tome, ono to je s jedne strane prihvatsljivo, s druge moe biti sasvim neprihvatljivo i obratno. Istraivai, kao i praktiari, esto se nee sloiti s nekim politikim aspektima istraivanja kao to se nee sloiti i s nekim etikim. Ovdje se mogu razlikovati etiki od politikih ciljeva na dva naina:

Jedan je taj da se etika i politika usko podudaraju, s tim da kada govorimo o kvalitativnim istraivanjima, etika vie barata postupcima primjene profesionalnog etikog kodeksa, dok se politika uglavnom bavi praktinim koristima i trokovima od istraivakih projekata. Drugi nain je taj koji razlikuje politike od etikih aspekata u kvalitativnim istraivanjima prema tome to nema slubeno utvrenog kodeksa koji je prihvatljiv za politiko provoenje neke studije, a da je usporediv sa etikim kodeksom.

Politiki faktori u kvalitativnim istraivanjimaKada govorimo openito, politika je zaista prisutna u gotovo svim socijalnim istraivanjima, a pod politiku se podrazumijeva sve, odmikropolitike koja se bavi personalnim odnosima pa sve do meudravne politike, odnosno makropolitike. Valja poi od pretpostavke da gotovo sva kvalitativna terenska istraivanja za svoje centralne tehnike koriste upravo promatranje (uglavnom sudjelujue vrste) i dubinski intervju, a te metode ukljuuju prolongirano zadiranje u ivot pojedinca, grupe, odnosno organizacije ili zajednice koje su predmet odreenog istraivanja.

Vano je uzeti u obzir sve one znaajke koje nisu jasno definirane, a imaju bitan utjecaj pri provoenju kvalitativnog istraivanja. Tu spadaju: istraivaeva osobnost odnosno personalitet, prostorna ili geografska blizina, priroda istraivakog objekta, istraivaeva institucionalna pozadina, medijatori odnosno posrednici u istraivanju, status terenskih izviaa, oekivanja unutar timskog rada, neki ostali faktori koji utjeu na terenski rad, zatim objavljivanje nalaza i naposljetku socijalne i moralne obveze.Svaki od ovih faktora posebno e se objasniti:

Istraivaeva osobnost pomae da se lake definira i izabere cilj odnosno tema istraivanja i to prema njegovim sposobnostima i intelektualnim karakteristikama za terenski rad. Jedan od najjednostavnijih faktora koji slui odabiranju predmeta istraivanja je neposredna geografska blizina, tojest prisutnost na terenu. U lokalnoj zajednici, formalnim organizacijama ili neformalnim grupama moe se kriti trei faktor kvalitativnog istraivanja, a to je- priroda istraivakog objekta. Ona u znatnoj mjeri moe imati utjecaj na istraivaki projekt. to se tie istraivaevoe institucionalne pozadine- na primjer, akademske institucijemogu imati vitalan utjesaj u nekim sredinama dok u drugima on moe biti potuno nevaan. Gatekeeperi odnosno sponzori i medijatori vani su zbog ovisnosti rezultata istraivanja o potrebama, ulogama i resusrsima odreenih pojedinaca. Sponzori i naruitelji projekata ne moraju nuno biti predstavnici korporacija ili vladini agenti nego mogu biti lanovi neke akademske institucije kao npr. znanstvenog instituta ili sveuilita. Status terenskog radnika odnosno njegova prisutnost ili odsutnost na terenu ovisi o njegovom poloaju kao terenskog radnika. Pod ostale faktore koji utjeu na terenski rad spadaju dob, rasa, religija, etnicite, socijalni status, pretjerana identifikacija s istraivanom sredinom, stavovi te neke birokratske i administrativne zapreke. Skladni odnosi na terenu svakako utjeu i na idui bitan faktor u izvoenju kvalitativnih istraivanja, a to je objavljivanje nalaza. to se tie zadnjeg faktora- socijalnih i moralnih obaveze- one su ugraene u sam terenski rad i njima se trebaju rukovoditi sve terenske studije. Sastavljene su od dva dijela- prvi je osobna narav istraivakog odnosa s ljudima na terenu, a drugi dio su moralni i etiki aspekti koji upravljaju istraivanjem.

Etike i metodoloke znaajke kvalitativnih istraivanja Postoji niz etikih standarda koji se koriste tijekom istraivanja.Inae je utvreno pet pozicija koje kvalitativni istraiva moe zauzeti prilikom provoenja istraivanja. To su: apsolutistiki, relativistiki, kontekstualni, feministiki i decepcionistiki karakteristini poloaji.

Prema apsolutistikom gleditu istraiva nema nikakvo pravo naruavati privatnost drugih subjekata istraivanja, tako da su prema ovome stavu kvalitativna istraivanja neetika. Meutim istraiva je duan pridonositi drutvenom samorazumijevanju pa se svaka metoda koja postie taj cilj smatra opravdanom. Decepcionistiki ili tzv. Obmanjivaki model s druge strane prihvaa istraivaki voajerizam, a sve to u ime znanosti, istine i razumijevanja. Tijekom ovog tipa istraivanja, koristi se bilo koja metoda u svrhu postizanja veeg i dubljeg opsega razumijevanja situacije, od raznih obmana pa sve do prikrivenog motrenja i otvorenih lai. Ovdje ej potrebno relativizirati poziciju istraivaa kako bi se smanjila i ublaile eventualne ozbiljne etike implikacije. Relativistika pozicija dri da istraivai imaju apsolutnu slobodu istraivanja, ali trebaju prouavati samo one probleme koji proizlaze iz njihovog vlastitog iskustva. Konstektualno-konsekvencijski model utemeljen ja ne etiri principa,a to su: 1. Uzajamno uvaavanje, 2. Odsustvo manipuliranja, 3. Podravanje demokratskih i institucionalnih vrednota i 4. Uvjerenje da svaki istraivaki akt implicira moralne i etike odluke koje su sastavni dio socijalnog konteksta izraavanja. Ovaj model ujedno prihvaa i feministiku etiku koja se temelji na povjerenju i oputenijim odnosima izmeu istraivaa i subjekta istraivanja. Iz ovih modela da se zakljuiti kako najvei broj problema kree oko nanoenja tete subjektima istraivanja, anonimnosti, povjerljivosti, obmanjivanja subjekata, ouvanja njihovog integriteta ali i objavljivanja rezultata istraivanja.

Temeljno pitanje je zapravo koji su to etiki problemi kojih trebamo biti svjesni kada pristupamo nekom istraivakom projektu?

Neke od vanijih etikih normi koje determiniraju kvalitativna istraivanja su: a) dobrovoljna participacija u istraivanju, b) nepovredivost subjekta istraivanja, c) anonimnost i povjerljivost, d) ouvanje integriteta subjekta, e) analiza i objava nalaza i f) pridravanje normi etikog kodeksa profesije.

Dobrovoljna participacija- kod kvalitativnih istraivanja esto dolazi do uplitanja istraivaa u ljudske ivote i otkrivanja osnovnih osobnih podataka, nepoznatih okolini. Osnovno naelo istraivake etike ovdje je da eksperimentalni sudionici moraju dobrovoljno pristati na istraivanje, a ne pod bilo kakvom prisilom.

Nepovredivost subjekata istraivanja- prilikom istraivanja ne smije doi do situacije da se oteti ljude koji su predmet istraivanja (npr. da se ne ugrozi obiteljski ivot klijenta, prijateljstvo, profesionalni status i slino) bez obzira jesu li dobrovoljci istraivanja ili ne. U praksi osiguravanje ovog naela nije nimalo jednostavno ni lako.

Anonimnost i povjerljivost- prilikom zatite subjektova identiteta i zastupanjem subjektovih interesa najlake se dolazi do ostvarivanja blagostanja. To se esto moe vidjeti prilikom ispunjavanja ankete, gdje je jako vano jamiti za subjektovu anonimnost i povjerljivost.Neobmanjivanje subjekata- obmanjivanje ljudi je neetino pa ak i onda kada je ta obmana opravdana izvanrednim znanstevnim i administrativnim okolnostima.Analiza i objavljivanje rezultata- postoje naravno i obaveze istraivaa prema svojim kolegama, ne samo prema subjektima istraivanja; moraju biti upueni u sva tehnika ogranienja i nedostatke studije i sve to mora biti objavljeno italakoj javnosti pa makar i rezultati bili negativni- nuno ih je objaviti ako su povezani s kvalitativnom analizom-Pridravanje normi etikog kodeksa profesije- svaki istraiva mora se pridravati odreenih normi etikog istraivakog ponaanja.

ZakljuakNeke od glavnih odrednica do kojih se dolo ovom diskusijom o politici i etici su slijedee: pored tehnikih i znanstvenih razloga, kvalitativna istraivanja oblikuju administrativni, etiki i politiki faktori. to je zapravo etiki dobro, a to je loe u istraivanju predmet je rasprave oko ega se ljudi slau da je dobro ili loe. Meu istraivaima postoji dogovor da subjekti istraivanja trebaju biti dobrovoljni sudionici, a isto tako se slau da provoenje istraivake studije ne smije nanijeti tetu subjektima ukoliko oni svojevoljno i sa znanjem ne prihvate odreene rizike do kojih moe doi prilikom odvijanja istraivakog projekta. Kada se govori o anonimnosti, ona se odnosi na situacije u kojima ak ni istraiva ne moe identificirati specifine informacije od strane subjekta koji je predmet istraivanja. Povjerljivost se odnosi na one situacije kada istraiva zna sve vane podatke o subjektu ali ih istovremeno uva u tajnosti. Primjenom razliitih metoda i tehnika terenskog rada u nekim situacijama nailazi se na osudu ili odobravanje s etikog i metodskog aspekta, potiui pritom pitanje na koji nain kvalitativno istraivanje moe najbezbolnije dati vrijedne rezultate i napredak. to se politike tie- iako je znanost politiki neutralna, istraivai to nisu pa ak i onda kada znanstvene norme ne mogu prisiliti neke istraivae da budu subjektivni iznosei pritom neke svoje osobne stavove i vrednote, intersubjektivni karakter znanosti osigurava zatitu protiv takozvanih znanstvenih rezultata koji nisu objektivni nego su produkti pristranih istraivaa i predrasuda. Mora se svakako uzeti u obzir i injenica da su istraivai esto suoeni s proturjenim zahtjevima nalazei se izmeu normi vlastite struke i zahtjeva naruitelja i njihova interesa,a s druge strane i dobrobiti ispitanika.

Popis literatureHalmi, A. (1996.): Kvalitativna metodologija u drutvenim znanostima, A. G. Mato d. d., Samobor 1