Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet Smjer : Agrarna ekonomika Autori: Ana Bogovi Tina ugar

HRVATSKE AUTOHOTONE PASMINE MAGARACA -naziv seminara-

Zagreb, 2. mjesec, 2008.

SADRAJ

SADRAJ........................................................................................................................................2 UVOD..............................................................................................................................................3 POVIJEST MAGARACA...............................................................................................................4 PASMINE MAGARACA U HRVATSKOJ...................................................................................5 Primorsko-dinarski magarac(dalmatinski magarac)...................................................................6 Sjeverno-jadranski magarac........................................................................................................7 Istarski magarac...........................................................................................................................8 PROGRAM ZATITE MAGARACA U HRVATSKOJ...............................................................9 Prijedlog plana zatite................................................................................................................10 Putovnice za magarce i konje....................................................................................................10 Rezervat Liburna.......................................................................................................................11 Udruga Hrvatski tovar............................................................................................................11 ZAKLJUAK................................................................................................................................14 PRILOG.........................................................................................................................................15 LITERATURA..............................................................................................................................19

2

UVOD

Magarci su stoljeima obitavali na podruju hrvatskog priobalja, tijekom kojih su se prilagoavali okolinim uvjetima, poprimajui osobita fenotipska i genotipska svojstva. O magarcima kakve su uzgajali i upotrebljavalinai stari gotovo nema strunih zapisa naih autora. Uzgajali su se na rubu primorske zemljoradnje. Sluili su iskljuivo za noenje tereta i ovjeka na samaru. Tipino njihovo podruje jesu vrleti i besputni kamenjari. Jo u devetnaestom i poetkom dvadesetok stoljea bilo ih je ne samo u planiniskim nego i u ravniarskim krajevima Hrvatske. Zaputanje vinograda na strmim padinama, gradnja cesta, irenje male poljoprivredne mehanizacije, te razvitak turizma magarce su kao vrstu u samo nekoliko desetljea od nekadanje velike brojnosti doveli na rub opstanka. Budui da magarc u Hrvatskoj nikada u prolosti nisu bili predmet zanimanja imunih, nego su bili tipino blago teaka i pastira, u Hrvatskoj nije bilo njihova sustavna uzgoja. tovie, oni su vrsta koju su nai stoarski i veterinarski strunjaci poinju otkrivati tek u novije doba, i to radi zaustavljanja njihova izumiranja, te zbog prerastannja magaraca iz radnih ivotinja u miljenike. Danas magarca moemo vidjeti u ljetnim mjesecima kao lokalnu atrakciju dalmatinskog i istarskog kraja. Iskoristivost magarca danas je mala, vrlo malo slui radu, ve se dri iz ljubavi, hobija, entuzijazma. U dananje vrijeme prije svega magarac ima bioloku vrijednost radi ouvanja bioloke raznolikosti, pa se na tmelju toga nastoji magarca spasiti razliitim strategijama i programima zatite autohtonih pasmina, da bi se ouvale temeljne vrijednosti; odnosno gospodarske koristi (dohodovnost) koju ostavruje svojim uzgajivaima i vlasnicima. Stoga je mogue da e u budunosti nie proizvodne pasmine biti ekonomsko iskoristivije od visoko proizvodnih.

3

POVIJEST MAGARACAMagarac, mago, magare, tovar, osao, osel, a staro latini asinus, pa mu je ostalo latinsko ime Equus asinus. Njegov najstariji poznati prikaz datira iz 15. tisuljea prije Krista iz pilje TroisFreres, a udomaen je nekih 8. tisuljea kasnije u dolini Nila. U Mezopotamiji je vana domaa ivotinja i navodi ga glasoviti Hamurabijev zakonik, koji uope ne spominje konja. Kralj Midas je za kaznu od boga Apolona dobio magaree ui. Samson je magreom eljusti jednim udarcem ruio na tisue neprijatelja, a Kleopatra se kupala u magareem mlijeku. Na mnogo ga mjesta spominje Biblija. Uao je magarac i u nau lijepu knjievnost zahvaljujui Gunduliu, Driu, Uvodiu, Marinkoviu... Domai magarac (Equus asinus, L.) je domesticirani oblik divljih magaraca koji su ivjeli u Africi, meu kojima su jo danas postojei nubijski divlji magarac (Equus asinus africanus, Fitz.) i somalijski divlji magarac (Equus asinus somaliensis, Noack). Domai magarci najranije su uzgajani u junoj Europi i sjevernoj Africi, a potom i u junoj Aziji. Domaeg magarca, slino kao i konja, ovjek je uzgajao kao radnu ivotinju, ali u podrujima s manjim obiljem hrane i surovim terenom, gdje se konj nije mogao odrati. U preteito ravniarskim i poljoprivredno plodnijim predjelima uzgajani su vei tipovi magaraca, koji su koriteni uglavnom za vuu, dok su se u brdovitim i siromanim preteito krkim podrujima uzgajali sitniji tipovi magaraca za jahanje i noenje tovara (odatle hrvatski puki naziv tovar).

4

PASMINE MAGARACA U HRVATSKOJVeliki problem je definiranje pasmine. Na 1. smotri magaraca sjevernog Jadrana (6-11 studeni 1997. god.) odran je okrugli stol s temom zatite autohtonih pasmina magaraca u Hrvatskoj. Iz konteksta izvukao se zakljuak da je prerano govoriti o pasminama, pa je postojea populacija tada podijeljenja na tri tipa: 1. Sjeveno-jadranski tip 2. Primorsko-dinarski tip 3. Juno-dalamtinski tip Na 36. Znanstvenom skupu agronoma u Opatiji (2000. god.), postojea populacija magaraca dijeli se opet na tri tipa: 1. Primorsko-dinarski tip 2. Sjeverno-jadranski tip 3. Istarski tip Svaki tip magaraca ima svojstvene (osobite) znaajke tijela, formata, tjelesnog okvira i relativnih mjera, odnosno proporcija. Kako bi populaciju determinirali na molekularnogenetskom nivu, izvrena je i analiza polimorfni proteina i DNK. Na osnovi istraivanja proteinskih polimorfizama serumskih bjelanevina vie tipova magaraca u Hrvatskoj moe se zakljuiti slijedee: o Utvrene frekvencije alela su prvi pokazatelji genetskog profila tipova, to uz istraena eksterijerna svojstva pomae jasnijem definiranju tipova magarca; o Frekvencije Tf alela upuuju na filogenetsku bliskost istarskog i sjevernojadranskog tipa magarca kao i na razliitost primorsko-dinarskog tipa spram populacije koje obitavaju na podruju Kvarnerskog otoja i Istre; o Frekvencije Alb alela ne pokazuju signifikantnu razliitost tipova magaraca; o Hemoglobin (Hg) i postalbumin (A1B) su kod magaraca monomorfni;

5

o Standardne genetske distance upuuju na najveu razliitost izmeu primorskodinarskog i istraskog tipa (D=0,146917) kao i injenicu da je razliitost najmanja izmeu istraskog i sjeverno-jadranskog tipa magarca (0,013708); o Genetske distance pokazuju da je sjevreno-jadranski tip znatno blii istarskom tipu magarca (D=0,013708) nego primorsko-dinarskom tipu (D=0,083811); o nuno je nastaviti daljnja i cjelovitija istraivanja na koliko je to mogue veem broju ivotinja ukljuujui i istraivanje i druge polimorfne bjelanevine, te pristupit tipiziranju DNA kao najpouzdanijoj metodi odreivanja genetskog profila tipova.

Primorsko-dinarski magarac(dalmatinski magarac)Dalmatinski magarac poznat je u narodu i literaturi jo kao minijaturni magarac. Uzgaja se najveim dijelom uz obalu i priobalje Jadranskog mora, od najjunijih dijelova Hrvatske pa sve do Kvarnera i Liburnije. Prvo spominjanje magaraca u naim krajevima je iz 1214. godine u Statutu grada i otoka Korule u kojem se regulira kazna to je mora platiti vlasnik ako magarac napravi tetu na odreenim na nasadima odreenih kultura, a u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine regulira se cijena prijevoza magaraca morskim putem. Vrijedno je spomenuti da su pavlini u Lepoglavi (1440. godine) drali magarce koji su se, osim u sredozemnim krajevima Hrvatske, mogli nai jo samo u Samoborskom gorju kamo su ih sa sobom svojedobno doveli senjski uskoci. Dalmatinskog magarca karakterizira vrsta konstitucija, skladna graa, manji kompaktni tjelesni okvir. Proelna linija glave je ravna, relativno vrlo dugaka. Ui ove pasmine su vrlo dugake, miiave, s tamnijim vanjskim rubom i bijelim dlakama u sredini uha. Oi su izraajne, s time da su oko oiju u veini sluajeva izraene oale bijele boje. Gubica je bijele boje s tamnom do crnom regijom nozdrva. Vrat je srednje dug, miiav, vrlo jak. Griva je jaka, strea, s tamnijim vrnim rubom. Prsa su plitka i uska. Trbuh je pravilno razvijen, rijetko objeen. Lena linija je najee ravna, s manjim ulegnuima. Sapi su kose, slabo muskulozne s istaknutim sakralnim dijelom. Rep je srednje visoko nasaen i dopire do skonog zgloba. Noge

6

su vrste s jakim kostima. Kopito je malo, ali tvrdo prilagoeno krevitom terenu . Na kopitu se , uslijed manjeg kretanja i njege, mogu pojaviti deformacije. Boja trupa je sive boje, a u manjoj mjeri, povremeno, moe se pojaviti i tamnosmea boja. Boja trbuha varira od svijetlosive do bijele, kao i unutarnja strana stegna. Tamna pruga du lopatica i lea (kri) je izraajna i jasno uoljiva. Poprene tamne pruge na nogama (zebrice) su takoer izraajne i jasno uoljive. Najbolje rezultate u uzgoju i koritenju, a s obzirom na uzgojnu povijest i cilj, postiu se u mediteranskom dijelu Hrvatske. Na krevitim terenima zbog vee zastupljenosti kultura koje trae runu obradu tla (maslina, vinova loza), te zbog pomanjkanja kvalitetne krme, ali isto tako i nedostatka pomone radne snage magarca se stavlja u prvi plan. Ekonomska vrijednost mu je danas beznaajna i opstat e jedino zahvaljujui hobistima i ljubiteljima prirode te kao turistika atrakcija. Spada meu potencijalno ugroene vrste.

Sjeverno-jadranski magaracOsim naziva sjevernojadranski magarac u narodu se koristi jo i naziv istarski magarac. Uglavnom ga nalazimo na podruju Istre, a ima ga jo na Kvarneru i kvarnerskom otoju, te na otoku Visu. Nastao je na podruju Istre i Kvarnera krianjem domaeg magarca s pastusima apulijske pasmine. Grla ove izvorne pasmine magaraca bila su veeg okvira te su se upotrebljavala za proizvodnju bastarda s konjem (mula i mazgi). Proizvodnja mula za vlastite potrebe i za trita susjednih zemalja stoljeima je bila aktualna na podruju hrvatskog priobalja. Poetkom 20. stoljea poinju se uvelike uvoziti pastusi apulijske pasmine u Istru, prvenstveno zbog veeg tjelesnog okvira. U novijoj povijesti kako je padao interes za mulama, mazgama i magarcima veeg okvira uslijed snanog prodora mehanizacije, sjevernojadranski magarac preputen je sam sebi te dolazi do stihijskog i neplanskog parenja, te moemo slobodno rei da je vie rezultat prirodne selekcije, nego utjecaja ovjeka. Okvir tijela je pravokutan i snane je tjelesne grae. Glava je velika, ravnog pro?la, s dugim uima koje imaju bijele dlake u unutranjosti i tamni uni rub. Oale su bijele i dobro izraene. 7

Vrat je umjereno irok, muskolozan i dobro nasaen. Greben je dug i slabije izraen, lena linija ravna do blago konveksana. Prsa su srednje dubine, ali uska. Trbuh je pravilno razvijen, rijetko objeen. Zadnji dio tijela nadgraen je nad prednjim dijelom. Sapi su blago strme, s izraenim sakralnim dijelom. Noge su vrste s jakim kostima, dok je kopito srednje veliine i tvrdo. Boja trupa uglavnom varira od tamnosmee do crne. Trbuh kao i unutarnja strana stegna je sive do prljavo bijele boje. Griva je duga, tamna, uglavnom strea, ali nekada pada na stranu. Najveu uzgojnu vrijednost pokazao je u podruju Istre i Kvarnera. Kako u tome podruju ima manjih oraninih povrina, koristio se magarac veeg okvira, a opet koji moe preivjeti na oskudnijoj hrani. Veliku vanost imao je u proizvodnji mula i mazgi. Ekonomska vrijednost mu je danas beznaajna, osim kao turistika atrakcija. Spada u kritino ogroene vrste.

Istarski magaracIstarski magarac obitava u centralnom i zapadnom dijelu Istarskog poluotoka. Istarskom tipu svojstvena je vrsta do gruba konstitucija, veliki kvadratian tjelesni okvir. Boja trupa je veinom crna, rijetko tamno smea. Trbuh kao i unutarnja strana stegana je od sive do bijele boje. Kri i zebrice nisu uoljive. Griva je crna, izraena i strea a rijetko pada na stranu. Glava je velika, nezgrapna, ravnog do blago konkavnog profila s dugim uima koje imaju bijele dlake u unutranjosti. Oale su bijele i dobro izraene. Gubica je bijela s crnom regijom nozdrva. Vrat je .irok, muskulozan i dobro nasaen. Greben je dug i izraen, lena linija uglavnom blago ulegnuta. Nadgraenost je esto znatnija, premda je visina kria za 4,22 cm via od visine grebena. Sapi su strme, srednje miiave s istaknutim sakralnim dijelom. Prsa su srednje dubine ali uska. Trbuh je pravilno razvijen, rijetko objeen. Rep je nisko nasaen s upom dugih dlaka na zavretku. Noge su vrste s jakim kostima. Kopito je srednje veliine, tvrdo s rijetkim deformacijama. Istarskom magarcu fenotipska je bliska apuljska pasmina magarca, podrijetlom iz pokrajine Apulije u Italiji, s kojom ju je dosta autora poistovjeivalo. Aktualni podatci za apuljsku pasminu (FAO, 1995) ukazuju da visinom grebena (pastusi 153 cm, magarice 148 cm) znatno nadmauje visinu istarskog magarca (124,07 cm). Razlike valja potvrditi i analizom molekularno-genetske strukture.

8

U narodu esto sjeverno jadranskoga magarca nazivaju istarski, ali neka istraivanja su ih razdvojila, meutim imaju sline karakteristike. Najveu uzgojnu vrijednost pokazao je u podruju Istre i Kvarnera. Kako u tome podruju ima manjih oraninih povrina, koristio se magarac veeg okvira, a opet koji moe preivjeti na oskudnijoj hrani. Veliku vanost imao je u proizvodnji mula i mazgi. Spada u kritino ugroene vrste.

PROGRAM ZATITE MAGARACA U HRVATSKOJIzvorne i zatiene pasmine domaih ivotinja nastale na teritoriju Republike Hrvatske predstavljaju dio nacionalne i bioloke batine. Ouvanje i iskoritavanje pasmina obavlja se prema programu za pojedine pasmine. Zatita autohtonih pasmina magaraca provodi se prema programu kojeg provodi Hrvatsko stoarski selekcijski centar. Republika Hrvatska osigurava sredstva u dravnom proraunu za zatitu izvornih pasmina magaraca, a ostvarju se dranjem potrebnog broja ivotinja za odravanje uzgoja i uvanje genetskog materijala. Dosadanjim radom utvreno je da ne dolazi do eljene reprodukcije, kontrole, te uzgajivai ne ostavljaju budue nosioce uzgoja. Za ovakvo stanje u neku ruku moemo kriviti i nain poticanja reprodukcije, dranja, te dohodovnosti grla, i subjekte koji se do sada nisu previe bavili tom tematikom.

9

Prijedlog plana zatiteTemeljni zadaci HSSC-a (a i drugih subjekata) u akcijskom planu zatite magaraca; 1. izbor i oznaavanje ivotinja; na temelju pasminskog standarda izbairu se ivotinje koje fenotipski odgavaraju pasmini, te se na propisan nain oznaavaju i registriraju 2. utemeljene baze podataka matinog knjigovodstva 3. prijedlog zatite Samo uspjenim zahvatom kroz sve tri toke akcijskog plana moe se pronai smisao daljnjeg postojanja pasmine. Hrvatska putem novanih poticaja eli zadrati postojeu populaciju i poveati je, te prema trenutanom Zakonu o novanim poticajima isplauje sljedee poticaje: o enska rasplodna grla - 250,00 kn o enska grla po puljenju - 750,00 kn o muka rasplodna grla - 600,00 kn

Putovnice za magarce i konjeOd 1. sijenja 2008. primjenio se zakon premaa kojem e konji i magarci morati imati putovnice. Na snagu je stupio Pravilnik o identifikaciji i registraciji kopitara, prema kojem vlasnik mora podnijeti zahtjev za izdavanje putovnice za kopitara najkasnije u roku 120 dana od drjebanja. Magarea putovnica imat e tvrde sive korice, a izmeu njih e biti jo sedamdesetak stranica na kojima e se nalaziti detaljni podaci o vlasniku putovnice - znai, magarcu, magarici i puletu. Na koricama putovnice nai e se jedinstveni matini broj magarca, njegovo ime, datum izdavanja te broj putovnice. Na prvih e nekoliko stranica putovnice, u kojima e biti podaci o jedinstvenome ivotnom broju, pasmini, imenu, spolu, boji, datumu i mjestu roenja, ocu i majci te uzgajivau i

10

vlasniku, matinoj knjizi, broju krvnog tipa DNK, kastraciji i potvrdi o podrijetlu magarca biti i detaljan opis svakog nositelja putovnice. Ba na osnovi izgleda - od glave, vrata, prednjih i stranjih nogu, trupa i steenih oznaka do mikroipa, koji e biti ugraen u vrat svakom magarcu - moi e se jasno utvrditi odgovara li putovnica magarcu kojemu je izdana. Osim putovnice takoer je uveden mikroip kao slubena metoda oznaavanja. Mikroip sadrava brojani kod od 15 znamenaka i to: prva tri broja predstavljaju kod drave u kojoj je ivotinja roena, a ostali su brojevi serijski brojevi ipa.

Rezervat LiburnaRezervat Liburna osnovan je 1995. godine s ciljem zatite i ouvanja izvornih pasmina magaraca, a do danas je evoluirao i ima pored zatite i kulturno etnografski, edukativni i turistiki sadraj. Osnovni ciljevi i djelatnosti Udruge su: o uzgoj, zatita i ouvanje sitnog primorskog i kvarnersko- istarskog magarca kao dijela prirodne kulturne batine Istre i Kvarnera. o svojim radom Udruga doprinosi i ukljuuje se u ouvanje bioloke raznolikosti u Hrvatskoj o promicanje vanosti ouvanja prirodne kulturne batine u odgoju i obrazovanju mladih o povezivanje kroz zajedniko djelovanje sa gospodarskim subjektima (industrije,turizma,poljoprivrede) kroz odrivi razvoj. o odravati, u suradnji sa ostalim udrugama, smotre, izlobe i prezentacije.

Udruga Hrvatski tovar

Udruga tei da pospjei humani odnos preme magarcima, sprijeava svako muenje i zlostavljanje magaraca; organizira pouna predavanja, izlobe te turistiko - promidbene priredbe (vua malih zaprenih kola, jahanje magaraca, trka magaraca); odrava i proiruje 11

kontakte s udrugama istih principa i djelatnosti u zemlji i inozemstvu;ureuje i odrava pomorsko dobro koje se Udruzi daje na koritenje sukladno Zakonu; privez i odvez brodica za lanove Udruge; te ostale djelatnosti utvrene odredbom lanka 8. statuta Udruge. Zahvaljujui Drutvu za zatitu magaraca, Logorun, otok pored Tribunja postao je, prvi u svijetu, rezervat za magarace. Ako barkom odluite na koju logorunsku plau, ponesite neto suhih smokava, jer magarci su pitomi i drueljubivi.

12

13

ZAKLJUAKKod uzgoja magaraca u Hrvatskoj nailazimo na mnoge probleme: o Neinformiranost i neznanje ire populacije graena o znaenju magaraca kako u ekolokom tako i u gospodarskom smislu. Jo uvijek se pri samoj pomisli na magarce kod ljudi (naroito kod djece) javljaju odreene predrasude, upuujui na neto pogrdno i manje vrijedno. o Nedostaju udruenja uzgajivaa i ljubitelja magaraca. Do sada su osnovani kao to je i navedeno u seminaru Rezervat minijaturnog magarca Liburna-Valeta, Udruga Hrvatski tovar- Tribunj, te Most Raa, Udruga uzgajivaa domaih ivotinja Sv Juraj- Bra, ali trenutano u Hrvatskoj nema niti jedne udruge koja bi imala ratificirano rjeenje o uzgoju uzgojno valjanih ivotinja (u konkretnom sluaju magaraca). o Nedostatak razvojnih programa ouvanja magaraca u okviru obiteljskih gospodarstava i ukupne turistike ponude. o Nedostatno zakonodavstvo nemamo Zakona o zatiti autohtonih pasmina magaraca i pravilnika o ekolokoj poljoprivredi.

14

PRILOGTablica 1. Pregled brojnog stanja magaraca podselekcijskim obuhvatom prema kategoriji u 2006.

Kategorija Magarci Magarice Muki podmladak enski podmladak Muka pulad enska pulad Ukupno

Godina 2006. 287 787 58 88 29 45 1197

Graf 1.

Pregled brojnog stanja uzgajivaa/vlasnika magaraca u RH 2006. prema upanijama250 200 Uzgajivai 150 100 50 0Va Bj ra el ov d in Pr a rs sk im ko a or - bi s k lo o - go go r s ra ka ns Po ka e Br k o od -s sk lav o- o n po s sa ka Za vsk da a V u ib rs ko en ka s Sp var ko lits sko -kn ko -s ins -d rije ka al m m s at ka in Is ska ta rs ka Kr ap in sk oza go r sk a

216 135

226

45 11 1 8 1 3 4 6 7 5 2 9 4

62 2

upanija

15

Graf 2.

Pregled brojnog stanja prijavljenje novoroene puladi u 2006 . godini prema upanijamaNovoroena pulad 25 20 15 10 5sk a

23 16 13 5 2 7 3 1 1 2 1

B

Graf 3.

Pregled brojnog stanja prijavljenje novoroene puladi kroz godine80 60 Novoroena 40 pulad 20 0 22 28 14 2004 2005 2006 74

je ar lo a v P ar rim sk din or o- b ska s k il o og -g o or r s P an k a o sk e a B k ro o d -s sk la o- vo po n s sk V Z av a ad sk uk ib o e a rs a S va ns pl r ko ka its sk ko o-kn -d sriins al je ka m m at sk in a s Is ta ka rs ka

0

sk oza go r K ra p in

V

upanija

2003

Godina

16

Graf 4.

Broj magaraca obuhvaenih uzgojno selekcijskim radom u razdoblju od 2000.-2006. godine1200 1000 Broj magaraca 800 600 400 200 0 2000 2001 2002 2003 Godina 2004 2005 1083 1089 1150 845 1112 1105

1197

2006

Primorsko-dinarski ili dalmatinski magarac

17

Sjeverno-jadranski magarac

Istarski magarac

LITERATURAo Babi, E., (1939b)., Prilog poznavanju apuljskih magaraca u Dalmaciji, Veterinarski arhiv 9 (4): 228-252 o Babi, E., (1939a). Prilog poznavanju domaih primorskih magaraca, Disertacija, Zagreb, Poljoprivredno-umarski fakultet o ai, M., Korabi, N., Tadi, D., Kolari, S., Mlaenovi, M., Konjogojstvo, Godinje izvjee 2006., Hrvatski Stoarski centar, 2007. o Ernoi, M., Mogunost koritenja magaraca, Vol. 55. No. 2., Zagreb, Hrvatsko agronomsko drutvo, 2001. o Horvath, ., Staro blago novi sjaj: hrvatske izvorne pasmine, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja RH, Zagreb, 2003. o Ivankovi, A., Fenotipske znaajke magaraca u Hrvatskoj, Vol. 65. No. 2., Zagreb, Agronomski fakultet, 2000. o Ivankovi, A., Caput, P., Genetski polimorfizmi proteina krvi magaraca u Hrvatskoj, Vol. 53. No. 2, Zagreb, Hrvatsko agronomsko drutvo, 1999. o Posavi, M., Ernoi, M., Ozimec, R., Poljak, F., Hrvatske pasmine domaih ivotinja, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja RH, Zagreb, 2002. o Svrtan, ., Neke autohtone hrvatske pasmine domaih ivotinja, Zagreb, Hrvatski centar Znanje i okoli, 1995. o Vincek, D., Prijedlog programa zatite magaraca u Republici Hrvatskoj, Vol. 55 No. 6., Zagreb, Hrvatsko agronomsko drutvo, 2001. o http://hrcak.srce.hr/ o http://www.hssc.hr/ o http://www.rezervatliburna.hr/ o http://www.vjesnik.hr/ o http://www.vecernji.hr/ o http://www.vodice.hr/

19