I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 6 . studenog 2002. broj 45/2002

Domovinske vijesti■ Znanstveni skup o Lutheru i reformaciji u Hrvata■ Đakovo: Sjednica Pripremnog povjerenstva Biskupijske sinode■ Godina krunice za Požešku biskupiju■ Skup isusovaca iz srednje i istočne Europe■ Štitar: 50 godina crkvenoga zbornog pjevanja■ Jubileji hrvatskih isusovaca■ Skupština svećenika Riječke nadbiskupije■ Đakovo: Prva sjednica Prezbiterskog vijeća u novom sastavu■ Susret svećenika Varaždinske biskupije

400. obljetnica sjedinjenja hrvatskihfranjevaca trećoredaca s Redom

Bulom "Pro nostri pastoralis muneris" papeKlementa VIII. od 2. rujna 1602. provincija jesjedinjena s Redom, to jest s provincijamaTrećega reda sv. Franje na području Italije

Crkva u Hrvata■ Sarajevo: Blagoslovljene prostorije Katoličkog tjednika

Priopćenje sa zasjedanja BK BiH uSarajevu

Priprava za proglašenje blaženim IvanaMerza, rješavanje otvorenih pitanja uodnosima s državnim vlastima, pastoralniprogram za trogodište 2002.–2005., ponovnopokretanje Katoličkog tjednika neke su odmnogobrojnih tema zasjedanja BK BiH

Pastoralni pohod nadbiskupa BozanićaArgentini i Urugvaju

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeod 1. studenoga boravi u pastoralnom pohoduhrvatskim vjernicima u Južnoj Americi. IzBuenos Airesa u Argentini stigao je uMontevideo u Urugvaju, i to je bio prvislužbeni dolazak nekoga hrvatskog nadbiskupau Montevideo, a zasigurno i u cijeli Urugvaj, teje taj događaj nazvan povijesnim

■ "Socijalna ponuda Crkve: stvarnost ili utopija?"

Vatikan potvrdio čudo po zagovoruIvana Merza

Dekret o čudesnom ozdravljenju po zagovoručasnog sl. Božjega Ivana Merza, čime suispunjeni svi uvjeti za njegovo proglašenjeblaženim, bit će u prosincu svečano proglašenu Vatikanu

Inozemne vijesti■ Sastanak Mješovitog povjerenstva Svete Stolice i BK SAD-a■ Mons. Celestino Migliore novi stalni promatrač Svete Stolice pri UN-u■ Papa primio D Estainga u privatnu audijenciju■ Dokument američkih biskupa o nasilju nad ženama u kući■ Istočnoeuropski seminar o značenju medija za Crkvu i društvo■ Papa proglašen počasnim građaninom Rima■ Papa molio za žrtve potresa■ Nove američke smjernice sadrže i rok zastare■ Belfast: Razapet mladi katolik

Bjelorusija prihvatila najstroži zakon ovjerskim zajednicama u Europi

Uz Pravoslavnu crkvu priznata jeRimokatolička, ali ne i Grkokatolička crkva,dok je svim protestantskim skupinamazabranjena svaka djelatnost

■ Izjava slovenskih biskupa uoči izbora■ Zadušnica za žrtve potresa u Italiji■ Plenarno zasjedanje slovenskih biskupa

Prilog dokumenti■ Molitva za pokojne u svjetlu uskrsne nade■ Dostojanstvo svih svetih i preminulih■ Nova pjesma Bogu Spasitelju

Prilog prikazi■ Osvrt biskupa Bogovića na Nacionalova podmetanja■ Fra Bonaventura Duda: Crkva je kvasac ljudskog društva■ Dr. Špehar o (ne)potrebnim teolozima

2 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Pag: Susret pastoralnih suradnika i vijećnikaMons. Mustaćpotaknuo na obnovupučkih pobožnosti,istaknuo ulogusvetišta te govorio oprodoru sekularizacijei njezinu utjecaju naživot pojedinca idruštva

Pag, 26.10.2002. (IKA) - Susretstotinjak pastoralnih djelatnikai suradnika Paškog dekanata,koji čine župe Vlašić, Dinjiška,Povljana, Kolan, Barbat i Pag sfilijalama Šimuni i Goricaodržan je 26. listopada u Domukulture u Pagu. Na početkususreta paški dekan don SrećkoFrka Petešić srdačno jepozdravio nazočne, zadarskognadbiskupa Ivana Prenđu,generalnog vikara mons. IvanaMustaća te župnike u Paškomdekanatu, don Krešu Ćirka idon Ivana Babjaka, s kojima jepredmolio kontemplativnumolitvu krunice. Pjevani drugi dio molitveZdravo Marijo, predvođenžupnim zborom Paga podravnanjem s. Miljenke Biošić isviranjem AnthonyaBuljanovića stvorio je posebnoduhovno ozračje molećizagovor Gospe od Starogagrada, zaštitnice Paga, čiji jeplod bio trosatni pastoralni diosusreta u kojem je mons.Mustać, između ostalog,potaknuo na obnovu pučkihpobožnosti i istaknuo ulogu

svetišta, kao mjesta gdje semoli, ispovijeda i prakticirasakramentalni život. Govorio jeo prodoru sekularizacije injezinu utjecaju na životpojedinca i društva, ali i naveonove znakove nade -primjerice, iz Paškog sudekanata tri studenta na VTKŠu Zadru i dva bogoslova naBogosloviji. Član ekonomskog vijećaZadarske nadbiskupije donMario Soljačić predstavio jefinancijski sustav Crkve igovorio o rezultatima radaOdbora za obnovu i izgradnjuZadarske nadbiskupije, rekavši,između ostalog, da su u Paškomdekanatu obnovljene župnekuće u Povljani, Kolanu iVlašiću. Nadbiskup Prenđagovorio je o Caritasu i potrebida postoji u svakoj župi, jer jebriga za drugog bitna oznakaKristovih vjernika.Članica liturgijske skupineTatjana Kustić, član ŽPVDavor Dobrijević i suvoditelj ipjevač župnog zbora AnthonyBuljanović posvjedočili su oprodubljenoj kvaliteti

vjerničkog života izadovoljstvu koje im pružadodatni angažman u župi. S.Miljenka Biošić predstavila jerad kreativno - karitativneudruge Slavuj, koja djeluje podgeslom "Učinimo nešto lijepoza Boga i čovjeka", sa ciljemokupljanja vjernika namolitveno i radno druženje.Između ostalog, novčanompomoći pomogli su radmisionara s. Blaženke Barun uKongu i don Borisa Dabe,podrijetlom iz Novalje.Na kraju susreta nadbiskupPrenđa ohrabrio je okupljenomnoštvo pastoralnih suradnika,potaknuvši ih na razvijanjesvijesti o sebi kao aktivnimnavjestiteljima Evanđelja, kakobi kao vjernička jezgraugrađivali Kristov lik u životsvojih župa i dekanata.Druženje i međusobnoupoznavanje suradnikanastavljeno je na prigodnomdomjenku u konobi "Smokva",gdje su se predstavili pučkompjesmom iz glagoljaške otočnebaštine, čuvajući tradicijusvojih vjernih predaka.

Zadar: Doškolovanje odgajateljica u vrtićimaPraktični, pedagoški ipastoralno-katehetskidio izvedbenognastavnog programapredstavile su dr.Ružica Razum, s.Katarina Pišković iprof. BrankicaBlažević

Zadar, 26.10.2002. (IKA) - Uorganizaciji Katehetskog uredaZadarske nadbiskupije i Visoketeološko-katehetske škole izZadra u subotu 26. listopada uprostorijama VTKŠ u Zadruodržan je seminar o teološko-katehetskom doškolovanjuodgojiteljica za katoličkivjerski odgoj u predškolskimustanovama zadarske županije.Praktični, pedagoški ipastoralno-katehetski dioizvedbenoga nastavnogprograma prema okvirnomplanu i programu Vijeća zakatehizaciju HBK –Nacionalnoga katehetskogureda HBK predstavile sustručna suradnica programa dr.Ružica Razum, viša savjetnicaza vjerski odgoj djecepredškolske dobi NKU HBK s.Katarina Pišković i pedagoginjau vjerskim vrtićima u Zagrebu prof. Brankica Blažević. Već sam početak susreta, a to jebila neformalna molitvaOčenaša koju su u formidijaloga "izvele" predavačicePišković i Blažević, najavila je

situacijsko – spontani, no ipakplanski i predviđeni aspektvjerskog odgoja u vrtićima, kojitreba omogućiti djetetu daigrom doživljava i upoznajeporuke Evanđelja i uvodi dijeteu prijateljski razgovor sBogom, putem osobnogamolitvenog izražavanja. Nakonpozdravne riječi predstojnikaKatehetskog ureda Zadarskenadbiskupije mr. don GašparDodića i voditeljice susreta s.Klare Puljić, povjerenice zavjerski odgoj predškolske djeceZadarske nadbiskupije, dr.Razum održala je predavanje"Izbor i interpretacija biblijskihtekstova" za djecu predškolskedobi. S. Pišković upoznala jepetnaest nazočnih odgajateljicas Planom i programom vjerskogodgoja predškolske djece, terazradila korake o provedbisustavnoga vjerskog odgojadjece u predškolskimustanovama prema uputama izaključcima koji su u travnjuo.g. doneseni na skupuravnatelja Grada Zagreba i

četiriju okolnih županija, uorganizaciji Ministarstvaprosvjete i sporta, Zavoda zaunapređivanje školstva i NKU.Prof. Blažević govorila je ovjerskom odgoju u pedagoškojdokumentaciji.Zatim je održana radionica podnazivom "Korelacija biblijskihtekstova s drugim književno –umjetničkim tekstovima iaktivnostima", u kojoj je rečenoda bi sve djelatnosti koje se uvrtiću provode trebalaprožimati duhovna dimenzijakoja djetetu omogućujekvalitetniji život, razvijajućiosjećaj za ljepotu, istinu idobrotu. Predavačice supredstavile načine rada sbiblijskim tekstom, koji suodgajateljice trebale usporeditis umjetničkim tekstom tedefinirati cilj i zadaće prilikomodabira određenog teksta.Dinamici seminara pridonio je ivideo prikaz o ostvarivanjuvjerskog odgoja u katoličkimdječjim vrtićima u Zagrebu,koji je prikazao pet različitihaktivnosti vjerskog sadržaja.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Župni zborovi zadarskih župa u uzvratnom posjetuZmijavcimaZmijavci, 27.10.2002. (IKA) -Pjevački zborovi iz župa sv.Ante Padovanskoga izSmiljevca te UznesenjaMarijina iz Dračevca, župa uZadarskoj nadbiskupiji,nastupili su u nedjelju 27.listopada u župnoj crkvi Svihsvetih u Zmijavcima. Bio je to

uzvratni posjet zadarskihzborova župi Svih svetih uZmijavcima, čiji je zbornedavno gostovao u njihovimžupama.Pedesetak pjevača i pjevačica,sa župnikom Smiljevca donMladenom Kačanom tevoditeljicom obaju zborova s.

Antonelom Malenicompredvodili su pjevanje nanedjeljnoj župnoj misi koju je uzmijavačkoj župnoj crkvipredvodio i propovijedaožupnik fra Vinko Prlić. Nakonmise, zborovi iz župa Zadarskenadbiskupije bili su gostizmijavačkog župnika.

Hodočašće mladih Zadarske nadbiskupijeMladi Zadarskenadbiskupijehodočastili sudvadeset i trećugodinu za redom unajstarije marijanskosvetište Zadarskenadbiskupije, Gospiod Zečeva u Nin, aprvi put ove godinesredišnje mjestosusreta bio je samotočić Zečevo

Nin, 27.10.2002. (IKA) - MladiZadarske nadbiskupije u subotu27. listopada hodočastili sudvadeset i treću godinu zaredom u najstarije marijanskosvetište Zadarske nadbiskupije,Gospi od Zečeva u Nin, a prviput ove godine središnje mjestosusreta bio je sam otočićZečevo, smješten u ninskojlaguni desetak kilometarasjeverno od Nina.Hodočašće je organiziraloPovjerenstvo za pastoral mladihzadarske nadbiskupije, čiji jepročelnik don Igor Ikić, župnikžupe Alojzije Stepinac naBilom Brigu. Oko pet stotinamladih iz svih zadarskihdekanata stiglo je autobusimado Nina, i primivši blagoslovninskog župnika don ŠimeKevrića ispred spomenikaGrgura Ninskog uputilo se nadvosatni hodočasnički putprožet molitvom krunice ipjesmom. Mladi predvođenisvojim župnicima zaustavili suse kod crkvice u GajuJasenovo, gdje se u 16. st.udovici Jeleni Grubišić ukazaoGospin lik, otkad i potječeštovanje Bogorodice naZečevu. Tamo je vlč. Kevrićupoznao hodočasnike spoviješću svetišta ikarakteristikama marijanskogštovanja u Ninu, gdje se nalazi iprva Gospina bazilika nahrvatskom prostoru. Na padiniiznad mora, na južnoj strani

Zečeva, na travu oko crkvice,jedine građevine na otočiću, ikamen podno nje, uz more,posjedalo je dvadeset i šestskupina mladih i s voditeljimasvojih skupina, a to su bilisvećenici, redovnice,vjeroučitelji i studenti VTKŠ uZadru, promišljalo je o katehezikoju je na početku susretaodržao don Marinko Duvnjak,župnik župe sv. Josip naPlovaniji.Predmet njegova osvrta bila jePapina homilija sa Svjetskogdana katoličke mladeži uTorontu 2002. godine. U skladusa sadržajem Papine homilije,mladi su u radu po skupinamapokušali odgovoriti na pitanja:Što ti nudi duh svijeta i zašto teto privlači?, Što ti nudi IsusKrist i što to tebi znači?, te Štoje u tebi pobudila Papinahomilija koju si čuo?. Uodjecima na rad po skupinama,predstavnici skupina iznijeli suzaključke mladih rekavši da su,pored naizgled privlačneponude svijeta, ipak svjesni datrebaju mijenjati loše navike,jer samo Krist daje trajnuradost i snagu za izlaz izništavila, premda im seponekad čini da je Kristoveupute o ostvarenju potpunogživota teško vršiti. Vlč.Duvnjak predvodio je ipokorničko bogoslužje, a brojnisvećenici bili su naraspolaganju mladima za

pojedinačnu ispovijed.Vrhunac cjelodnevnog susretabio je svečano koncelebriranoeuharistijsko slavlje, koje jepredvodio zadarski nadbiskupIvan Prenđa, želeći sudjelovatiu razmišljanjima i zajedništvumlade Crkve, kako je to činila iGospa moleći s apostolima utrenutku kad su silaskomSvetog Duha sazrijevali iprimali snagu za naviještanje iodlazak u svijet. "U tome vidimveliku sličnost prve Crkve svama. Vi ste sad na praguživota, počinjete rasti...Osluhnite Duh Božji da vaspohodi i osnaži, da se ne bojitebiti jaki usred svijeta koji imasvoje ponude. Rana Crkva jeshvatila da u svijetu može bitijaka samo ako je praćenamolitvom Majke Crkve", rekaoje nadbiskup Prenđa i pozvaomlade da se odupru ropskomduhu svijeta, a odluče zaporuku Evanđelja kojaodgovara na sve ljudskepotrebe i pitanja. "UtisniteKristov duh i lik u život Crkve idržave, promatrajmo Gospukoja je pokazala kako se toradi", zaključio je u propovijedipastir zadarske Crkve,podržavajući hod i rast njenihmladih naraštaja. Hodočašćemladih održava se na početkuakademske godine u spomen naproslavu Branimirove godine1979.

Teološka tribina u OgulinuDr. o. Mijo Nikić onovim religioznimpokretima

Ogulin, 27.10.2002. (IKA) – Užupnoj crkvi u Ogulinu unedjelju 27. listopada priređenaje Teološka tribina na kojoj jegovorio dr. o. Mijo Nikić, DI,profesor na Filozofsko-teološkom fakultetu u Zagrebu,na temu "Novi religioznipokreti". Istaknuo je kako sunovi religiozni pokreti izazov

za Crkvu i društvo. Protumačioje tko i zbog čega ulazi u novesljedbe, kakav je stav Katoličkecrkve prema novim religijskimpokretima i kako zaustavitiširenje sekti.Na tribini je sudjelovalo okopet stotina ogulinskih župljanate više osoba iz susjedne župeOgulinsko Zagorje. Na tribinu

su posebno bili pozvaniroditelji 7. i 8. razreda osnovnihškola. Nakon predavanja višesudionika postavljalo je pitanjana temu predavanja, ali samo suneki mogli doći na red, jer jenakon tribine slijedila nedjeljnamisa, koju je predvodio župnikmons. Tomislav Šporčić, apropovijedao dr. o. Mijo Nikić.

4 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nin: Susret pastoralnih suradnika i vijećnikaNadbiskup Prenđaistaknuo veliki značajNinskog dekanata, jerje "Nin kolijevkahrvatske državnosti inekadašnje sjedištehrvatskih biskupa"

Nin, 27.10.2002. (IKA) -Vijećnici župnih pastoralnih iekonomskih vijeća, katehisti idrugi pastoralni suradnicipredvođeni svojim župnicimaokupili su se u nedjelju 27.listopada na dekanatskomsusretu u Ninu, u čijem susastavu župe Nin, Zaton, Vir,Privlaka, Vrsi, Poljica iDračevac Ninski. Susret jezapočeo molitvom krunice, apotom se okupljenimsuradnicima obratio zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,izrazivši želju da nadbiskupijaživi na svim svojim razinama,od temeljne jedinice, obitelji,preko župe do dekanata, što uproteklom stoljeću nije bilomoguće zbog teških povijesnihokolnosti.Generalni vikar Zadarskenadbiskupije mons. IvanMustać govorio je o stanjužupnih zajednica i potrebi da seobnove bratovštine, kojih jenpr. u Zadru u 18. st. bilo više

od trideset odjednom. Nin,najstarije marijanskohodočasničko mjesto Zadarskenadbiskupije primjer je da jenjegovanje raznih pučkihpobožnosti, npr. molitvekrunice, jamstvo opstanka vjereu nekom mjestu i njezinaprenošenja mlađim naraštajima.Ekonom Zadarske nadbiskupijedon Srećko Petrov ml.predstavio je novi financijskisustav u Crkvi, kojim senovčana sredstva župaujedinjuju u zajedničkoposlovanje, zbog njihovaracionalnijega i solidarnijegtrošenja. Voditelj Obiteljskogsavjetovališta u zadarskomCaritasu prof. Mladen Klanacpredstavio je Caritasovprogram "MilosrdniSamaritanac", u čijoj jerealizaciji potrebno "vidjeti,prići, suosjećati s potrebnim ipomoći mu, prepoznavajući iljubeći u njemu Isusa Krista" idodao da bi u svakom dekanatu

trebao postojati barem jedanorganizirani Caritas.Susret su obogatilasvjedočanstva angažiranihvjernika laika. Vjeroučiteljicalaikinja Barbara Sipina iz Ninaopisala je iskustvo rada sdjecom, kao i iskustva uvođenju župnoga ninskog zborasv. Marcele. Tatjana Begonja izPrivlake predstavila je programzajednice Kursiljo, a MilanBegonja, članneokatekumenske zajednice uPrivlaci, potaknuo je okupljenevijećnike i suradnike naredovito čitanje Sv. pisma.Na kraju susreta nadbiskupPrenđa istaknuo je veliki značajNinskog dekanata, jer je "Ninkolijevka hrvatske državnosti inekadašnje sjedište hrvatskihbiskupa", te je potaknuostotinjak okupljenih suradnikana svjesno i aktivno življenjekrsnog poslanja, čiji korijenipotječu upravo iz Nina.

Međudekanatski susret u OgulinuOgulin, 28.10.2002. (IKA) –Međudekanatski sastanaksvećenika Ogulinskoga iSlunjskog dekanata, koji suzajedno sazvali dekani tihdekanata, održan je uponedjeljak 28. listopada užupnom stanu u Ogulinu. Nasastanku je sudjelovao igospićko-senjski biskup Mile

Bogović.Razmatranje o svetkovini Svihsvetih svećenicima je održao o.Vice Blekić, franjevactrećoredac, a nakon toga jeuslijedilo predavanje dr. o. MijeNikića, DI na temu "Novireligiozni pokreti". Nakonpredavanja uslijedila je živarasprava o mnogim pitanjima

koja su vezana uz pojavu svejače prisutnosti raznih sljedbi užupama i dekanatima. Istaknutoje kako nije dovoljan rad samosvećenika i vjeroučitelja.Osobitu pozornost trebaposvetiti obiteljima i poticatiroditelje da budu prvivjeroučitelji svojoj djeci imladima.

Radio Marija može se slušati u SplituUdruga Radio Marijaosnovana je 1995.godine, a semitiranjem zazagrebačko područjezapočela je 22.veljače 1997.

Zagreb, 29.10.2002. (IKA) –Radio Marija se od utorka 29.listopada može slušati u Splitu injegovoj okolici na frekvenciji105,5 MHz, priopćeno je iz teradijske postaje. Uz molitvukrunice te pozdrav splitsko-makarskog nadbiskupa MarinaBarišića, glas Radio Marije,neprofitne radijske postaje kojaemitira cjelodnevni pretežnovjerski program, u ranim seposlijepodnevnim satimaproširio na splitsko područje. Udruga Radio Marija osnovanaje 1995. godine, a semitiranjem za zagrebačkopodručje započela je 22. veljače1997., najprije na frekvenciji96,5, a zatim i 106,8 MHz.Donedavno je program emitiraniz studija u Novom Zagrebu, asada iz novih prostorija na

Jordanovcu 110. Tako jeistovremeno, uz najveću pomoćvlastitih slušatelja, RadioMarija ostvarila dva velika izahtjevna projekta: novi studioi novi odašiljač.U prvo, eksperimentalnovrijeme, u Splitu će se čutizagrebački program, ali uzpraćenje i lokalnih splitskihduhovnih sadržaja i zbivanja.No, uskoro će se nastojati u eteruključiti i brojne potencijalnesuradnike, svećenike i katoličkelaike, s juga naše domovine.Udruga Radio Marija odpočetka namjerava svojimprogramima prekriti čitavohrvatsko državno područje, štoće jednim dijelom ovisiti opotpori slušatelja, od čijih sedobrovoljnih priloga izdržavadjelatnost udruge te ozakonskim i tehničkim

mogućnostima koje određujeRepublika Hrvatska, ističe se uobavijesti koju potpisuju glavniurednik o. Stjepan Fridl ipredsjednik Udruge RadioMarija Ivica Relković.Program Radio Marije može seu cijelosti pratiti i putemInterneta na adresi:http//www.radiomarija.hr.Neprofitne i dominantnovolonterske radijske postaje simenom Radio Marija djeluju utridesetak zemalja na svimkontinentima. Od tridesetakistoimenih radijskih postaja,dvadesetak ih je uključeno uSvjetsku obitelj Radio Marija,među kojima je i hrvatskaUdruga Radio Marija, kaojedna od sedam osnivača-utemeljitelja.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dubrovnik: Parlaonice za vjeroučenike srednjih škola"Vjera – osobni izborili tradicija"

Dubrovnik, 29.10.2002. (IKA)- "Vjera – osobni izbor ilitradicija" naziv je trećeparlaonice za vjeroučenikesrednjih škola, koje već drugugodinu priređuje Vijeće zapastoral mladih Dubrovačkebiskupije, a koja je održana 29.listopada u dubrovačkoj crkviDomino. Voditelj parlaonicebio je predstojnik Katehetskogureda Dubrovačke biskupijedon Petar Palić, dok suocjenjivački sud činili:srednjoškolka Jelena Ljiljanić,studentica Antonija Butigan, te

roditelji i aktivni laici u CrkviRužica Marković, TomislavMarinović i Ivan Barać.Pobjedu je odnijelaafirmacijska skupina koja jebranila stav da je smisao vjereupravo u osobnom izboru kojitreba napraviti tijekomodrastanja, dok je negacijska ibrojčano manja skupinaiznosila argumente o važnostitradicije za nastanak naše vjere,te oslonivši se na današnjustvarnost u Crkvi u Hrvata,ustvrdila da je za većinuvjernika vjera ipak samo

tradicija.Na kraju parlaonice don IvicaPervan podsjetio je na svrhususreta, a to je dubljepromišljanje svih sudionika igledatelja o svojoj vjeri, tekratko iznio nauk Crkve o tojtemi koji jasno formuliraKatekizam Katoličke crkve.Parlaonici su prethodila dvasusreta na kojima su se mladipod vodstvom srednjoškolskihvjeroučitelja pripremali za štobolje tumačenje svojih stavovei izbor najboljih argumenta zanjihovu obranu.

Šibenik: Svećenička rekolekcija i tribinaPredavanja održao dr.Tonči Matulić

Šibenik, 30.10.2002. (IKA) –Rekolekcija svećenika Šibenskebiskupije održana je u srijedu30. listopada u svećeničkomdomu u Šibeniku. U sklopuprvoga, molitvenog dijela,mjesni biskup Ante Ivas održaoje kratko razmišljanje natemelju najnovijeg dokumenta

HBK "Na svetost pozvani". Udrugom dijelu predavanje natemu "Bračni i obiteljski moralu svjetlu nove genetike" održaoje profesor teološke etike ibioetike na Katoličkomebogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu dr. TončiMatulić. Nakon predavanja bila

je rasprava.Istog dana navečer uKatoličkom domu u Šibenikudr. Matulić je na istu temuodržao predavanje za širupubliku, nakon kojeg je takođerbila rasprava okupljenih.

Gvozd: Određena lokacija za gradnju crkveCrkva će bitiposvećena sv. Petru iPavlu

Gvozd, 30.10.2002. (IKA) -Odbor za odnose s vjerskimzajednicama Općinskog vijećaGvozd predložio jePoglavarstvu općine Gvozdlokaciju za gradnju katoličke

crkve u Gvozdu. Predložen jeprostor u blizini doma zdravlja,a crkva će biti posvećena sv.Petru i Pavlu.Voditelj katoličke misije zaprognanike iz BiH, koji su

smješteni na tom području, fraJuro Stipić sada mise slavi unekadašnjemu vatrogasnomdomu i nada se da će gradnjacrkve započeti već sljedećegodine.

Zadar: Predstavljen suvremeni prijepis Časoslovaopatice Čike

Izdanje čine dvarukopisna časoslovaČike i njene kćeriVečenege, pretisakbenediktinskogrukopisa togčasoslova, koji sečuva u Oxfordu telatinska transkripcijačasoslova

Zadar, 30.10.2002. (IKA) - Ucrkvi Sv. Marije u Zadrupredstavljene su 30. listopadačetiri knjige, među kojimasredišnju pozornost zauzimasuvremeni prijepis Časoslovaopatice Čike, plemkinje iobnoviteljice samostanabenediktinki sv. Marije uZadru.Autor toga iznimnogliturgijskog i kulturološkogizdanja je pokojni dr. donMarijan Grgić, istraživačnajstarije hrvatske glazbenebaštine i povijesti umjetnostiZadra, koji je proučavaopovijest samostana sv. Marije uZadru, čije koludricebenediktinke već devet stotinagodina čuvaju riznicu zlata isrebra, pisane dokumentacije tesakralne i kulturne baštineZadra i okolice.Liturgijsku zbirku za osobnuuporabu iz 11. st. predstavili suravnatelj Hrvatskoga državnogarhiva dr. Josip Kolanović,pročelnik Hrvatskog instituta za

liturgijski pastoral dr. fraBernardin Škunca, dr. VesnaJakić Cestarić i akademik JosipBratulić. Izdanje čine dvarukopisna časoslova Čike injene kćeri Večenege, pretisakbenediktinskog rukopisa togčasoslova, koji se čuva uOxfordu te latinskatranskripcija časoslova.Oba časoslova izrađena su usvetokrševanskom skriptoriju, atekstualna, sadržajna,paleografska i sitnoslikarskaanaliza dokazuje da se svemolitve mole u ženskomobliku, što je neuobičajeno zacrkvene molitve, koje su inačepisane u muškom rodu.Dr. Škunca istaknuo je aktualnuvrijednost brevijara, važnu zalaičku duhovnost našegvremena, jer s liturgijskoggledišta taj molitvenik odražavapokušaj da se službena molitvaCrkve proširi na svijet "običnihvjernika", koji u Čikino dobanisu aktivno sudjelovali u tojmolitvi; čak ni za samostan

redovnica časoslov nije biokanonski propisan.Dr. Cestarić govorila je orodbinskim vezama plemkinjeČike, polusestre hrvatskogkralja Petra Krešimira IV. sobitelji Madijevaca, dok jeakademik Bratulić, osimestetskog vrednovanja djela,predstavio i tadašnji povijesnikontekst vremena u kojem seobnavlja promatranje ulogeBlažene Djevice Marije ipoštivanje žene kao nositeljiceživota.Na predstavljanju knjiga, kojesu tiskali Matica hrvatska,Hrvatski državni arhiv iKršćanska sadašnjost, nazočilisu i zadarski nadbiskup IvanPrenđa, umirovljeni zadarskinadbiskup Marijan Oblak,predsjednik Matice hrvatskeIgor Zidić, zamjenicazadarskog gradonačelnika AnaLovrin, te sestre benediktinke,koje su predstavljanje uveličaleizvedbom gregorijanskihkorala.

6 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Priprema se gradnja pastoralnog centra u PopovačiGradnja pastoralnogcentra prioritet je zažupu, ističe župnikVragović

Popovača, 30.10.2002. (IKA) –Župnik župe sv. Alojzija uPopovači Ivan Vragović uputioje zamolbu općinskomPoglavarstvu Popovače zapomoć pri gradnji pastoralnogcentra na prostoru gdje senalazi sadašnja crkva Sv.Alojzija Gonzage. Premariječima župnika Vragovića,gradnja bi obuhvaćalaizgradnju vjeronaučne dvoranete župnog dvora. Izradaglavnog projekta je završena,ishođene su suglasnosti

nadležnih službi i komunalnihpoduzeća i slijedi predajazahtjeva za izdavanjegrađevinske dozvole. Zagrađevinske radove, instalacijuplina, vode, kanalizacije,električne energije icentralnoga grijanja premaprocjeni projektantske kuće"Šah Radović" d.o.o. bit ćepotrebno 1.562.300 kuna, anovac će se osigurati krozdobrovoljne priloge vjernika,donacijama te ulaganjempostojeće kapitalne imovine

župe. Gradnja pastoralnogcentra prioritet je za župu, ističežupnik Vragović, jer sličnogprostora u Popovači nema.Stoga se sva okupljanja, rad sdjecom i mladima održavaju uprostoru crkve te na nekolikočetvornih metara privremenouređene prostorije bez grijanjau dvorištu župne kuće.Također će Općina Popovačapovećati sredstva za župu usklopu mogućnosti općinskogproračuna.

Pismo biskupa Košića o Danu reformacijePismo predsjednikaVijeća HBK zaekumenizam i dijalogupućeno je v.d.biskupu Evangeličkecrkve u HrvatskojAndreasu Lukši

Zagreb, 30.10.2002. (IKA) – Upovodu Dana reformacije,predsjednik Vijeća HBK zaekumenizam i dijalogzagrebački pomoćni biskupVlado Košić uputio je 30.listopada pismo v.d. biskupuEvangeličke crkve u HrvatskojAndreasu Lukši.

“Naša zajednička vjera uTrojedinoga Boga, Oca, Sina iDuha Svetog, i u Gospodinanašega Isusa Krista, pravogBoga i pravog čovjeka,povezuje nas u jednu zajednicuKristovih učenika. Nekaprisjećanje na prošla zbivanjasve nas kršćane u različitim

konfesijama nadahnjuje, da usve većoj mjeri prepoznajemozajedničku nam baštinu te dagradeći na njoj tješnjesurađujemo i odlučnijekoračamo k svomeekumenskom cilju – punomkršćanskom zajedništvu”, stoji,među ostalim, u tome pismu.

Akcija HKR-a “Advent u novom ruhu”Riječ je o snimanjunovih obrada poznatihadventskih pjesama

Zagreb, 30.10.2002. (IKA) -Želeći obogatiti adventskuglazbenu ponudu Hrvatskikatolički radio upućuje pozivsvim solistima i izvođačima dase uključe u pothvat “Advent unovom ruhu”. Riječ je osnimanju novih obradapoznatih adventskih pjesama.

Svaki izvođač, koji želisudjelovati u akciji, trebaodabrati tri napjeva, od kojih ćese prema dogovoru s ostalimizvođačima, odabrati jedan,koji će biti snimljen u studijuHrvatskoga katoličkog radija.Predviđeno je objavljivanjeCD-a i kasete s najuspjelijim

radovima.Prijave se primaju do 14.studenoga ove godine, a sveinformacije mogu se dobiti kodkoordinatora akcije HKR-aSlavka Nedića na broj telefona(01) 460 9999 ili e-mail adresusacroritam@hkr.hr.

Znanstveni skup o Lutheru i reformaciji u HrvataSkup prirediloProtestantskoevanđeosko vijeće uHrvatskoj

Zagreb, 30.10.2002. (IKA) – Upovodu 485. obljetnice Danareformacije Protestantskoevanđeosko vijeće u Hrvatskojpriredilo je u Europskom domuu Zagrebu u srijedu 30.listopada znanstvenu tribinu"Martin Luther i reformacija uHrvata", na kojoj se govorilo oulozi hrvatskih reformatora uočuvanju hrvatskog jezika,Bibliji u hrvatskoj stvarnostivjerskog pluralizma i o SoliScripturi.Pojašnjavajući iznimno važnuulogu hrvatskih reformatora uočuvanju našega jezika u 16.stoljeću, redoviti profesor naHrvatskim studijima dr. AlojzJembrih govorio je o djelovanjuprevoditelja i pisca StjepanaKonzula Istranina i radu tiskareu Urachu, gdje su objavljivaneknjige pisane glagoljicom,latinicom i ćirilicom.Zahvaljujući Konzulu,objavljeno je 37 knjiga nahrvatskom jeziku.Reformacijsko načelo Scriptura

Sola bila je tema izlaganjapredavača na Evanđeoskometeološkom fakultetu u Osijeku iTeološkom fakultetu MatijaVlačić Ilirik u Zagrebu mr.Daniela Berkovića. Govoreći opoložaju Svetog pisma naprostoru Hrvatske u dobareformacije, istaknuo je kako setada u Hrvatskoj provlačilopitanje opstanka, a tek poslijetoga moglo se razmišljati ovjerskim pitanjima. No, s drugestrane, ukazao je na važnuulogu najznačajnijegreformatora Matije VlačićaIlirika i velik doprinosreformacije u oblikovanjubudućega standardnoghrvatskog jezika. Sveto pismo unašim krajevima, premanjegovim riječima, dostiglo jeafirmaciju nakon Drugogavatikanskog sabora. Osvrnuvšise na prevođenje Biblije, rekaoje kako su njezini prijevodiimali za sve narode važnuulogu u njihovim kulturama ijeziku.

O Bibliji u hrvatskoj stvarnostivjerskoga pluralizma govorio jedr. Davorin Peterlin, predavačna Filozofskom fakultetuDružbe Isusove, posebice seosvrnuvši na autoritet Biblije.Nazočne je na početkupozdravio dr. Branko Lovrec,predsjednik Protestantskogaevanđeoskog vijeća,napomenuvši da reformacijaznači obnovu, preoblikovanje, ane raskol, a oni koji potječu izte baštine žele pokazati da su sereformirali, preoblikovali.Protestantsko evanđeoskovijeće u Hrvatskoj jeutemeljeno 15. svibnja 1992.godine, kao nasljednikUdruženja evanđeoskihvjerskih službenika. PEVokuplja Crkve reformacijskebaštine: Savez baptističkihcrkava u Hrvatskoj, evanđeoskeCrkve u Hrvatskoj, CrkveBožje, Kristove Crkve, nekenezavisne Crkve kao i nekeparacrkvene organizacije.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Predstavljen redizajn stranice www.step.hrNajavljena 9.studentska kršćanskakonferencija, koja ćese održati od 14. do16. studenoga podnaslovom “Odnosbitnoga i nebitnog”.

Zagreb, 30.10.2002. (IKA) -“Vjerujemo da za vrijemestudija mnogi dolaze u doticaj sInternetom. Redizajnom našihstranica htjeli smo na nov načinpokazati tko smo i što radimo”,istaknuo je tajnik Studentskogaevanđeoskog pokreta (STEP-a)Enoh Šeba, na predstavljanjuredizajna stranica STEP-a usrijedu 30. listopada u “Ergonetinternet centru” u Zagrebu. OSTEP-u i njegovu radu govorilisu volonteri i suradnici IvanaKordić, Ana Metikoš, te IvanaBeranek.Voditelj predstavljanja SinišaBegović simultano jekoordinirao prezentacijulinkova koju je pratilo 20-akstudenata na računalima

Internet centra.Redizajnirana stranica sadržilinkove naslovljene “Studentskiinfo”, “Film”, “Problemi”,“Duhovnost”. Link“Duhovnost”, među ostalim,nudi izbor malih pričanaslovljenih “Duhovni timeout”. Kako bi studenti dobilicjelovit pristup studentskimservisnim informacijamanapravljen je link kojiobuhvaća sadržaje poputpitanja kako "upasti" ustudentski dom, vozni redtramvaja, popis brojeva“Studentskog centra”. Na istojstranici mogu se naćiinformacije o mogućnostimastudiranja te veliki popisstudentskih linkova. Svakom

posjetitelju ponuđena jemogućnost da ocjenjivanjemstranica dadu doprinos umeđusobnoj komunikaciji,istaknuo je voditeljpredstavljanja.Organizatori su priredili inagradnu igru, a svakomposjetitelju uručili su kalendarza tekuću akademsku godinu iNovi zavjet. Glavni sponzorpredstavljanja bila je “Ergogrupa d.o.o.”Na skupu je najavljena 9.studentska kršćanskakonferencija, koja će se održatiod 14. do 16. studenoga podnaslovom “Odnos bitnoga inebitnoga”.

Đakovo: Sjednica Pripremnog povjerenstva Biskupijskesinode

Na sjednici se, međuostalim, razgovaralo orasporedu i doradimaterijala svihsinodskih zasjedanja

Đakovo, 30.10.2002. (IKA) –Nakon četvrtoga i posljednjegsinodskog zasjedanja održanogu Đakovu od 3. do 5. listopada,održana je u srijedu 30.listopada pod predsjedanjemdijecezanskog biskupa MarinaSrakića 29. sjednicaPripremnog povjerenstva Drugebiskupijske sinode đakovačke isrijemske.Članovi povjerenstva osvrnulisu se na nedavno održanoposljednje sinodsko zasjedanje,koje je imalo za temu "Ustrojbiskupijske zajednice". Uzosvrt na tijek i sadržaj

zasjedanja, iznesen je istatistički pregled o prisutnostisinodskih članova natrodnevnom zasjedanju, brojuizlaganja i rezultatimaglasovanja. Primijećeno je da jena tom zasjedanju bilo neštomanje rasprava, nego naprijašnjim. Potpuniji pregled isadržaj rada četvrtog zasjedanjabit će objavljen u sinodskom"Biltenu" koji je u pripremi.Nadalje, na sjednici serazgovaralo o rasporedu idoradi materijala svih sinodskihzasjedanja te načinu izradekonačnih sinodskih izjava i

odluka koje će službenoproglasiti dijecezanski biskup.Na tom će poslu sdijecezanskim biskupomsurađivati prije svega voditeljičetiriju sinodskih odjela(Evangelizacija, Liturgija,Kršćanski poziv i služenje,Ustroj biskupijske zajednice).Konačno tekstovi, naposesinodske izjave i odluke,trebaju biti pripravljeni dosvetkovine Duhova 2003.godine, kada je planiransvečani završetak Drugebiskupijske sinode đakovačke isrijemske.

Gunja: Mjesec listopad u znaku obitelji i misijaU tijeku mjesecalistopada unajistočnijoj župiĐakovačke iSrijemske biskupijeposebno se molilo zaobitelji

Gunja, 31.10.2002. (IKA) – Utijeku mjeseca listopada, koji jena posebni način posvećenBlaženoj Djevici Mariji imolitvi krunice, u najistočnijojžupi Đakovačke i Srijemskebiskupije Gunji posebno semolilo za obitelji. Svakog su sedana u molitve uključivalenakane pojedinih gunjanskihobitelji. Na pobožnostima

svake večeri sudjelovao jeveliki broj odraslih vjernika idjece, a tijekom cijelogamjeseca prikupljali su se idarovi za misije.Svečani završetak upriličen je učetvrtak 31. listopada. Vjernicisu u velikom broju pristupalisakramentu pomirenja, a prilikuza ispovijed imali su takođerstariji i bolesni u župi. Na

svečanoj misi domaći župnikIvan Lenić podsjetio je kako jePapa godinu od listopada 2002.do listopada 2003. proglasioGodinom krunice te da jepozvao da se krunica moliosobno i u obiteljima.U subotu 12. listopada župljaniGunje hodočastili su unacionalno marijansko svetišteMariju Bistricu.

Slavonski Brod: Otkrivena freskaFreska je pronađena uprezbiterijufranjevačke crkve

Slavonski Brod, 31.10.2002.(IKA) – Uoči svetkovine Svihsvetih u prezbiterijufranjevačke crkve uSlavonskom Brodu otkrivena jeoltarna. Glavni restauratorakademski slikar Josip Minsk izZagreba, koji je nekolikogodina izvodio zahtjevnerestauratorske radove, podvišeslojnom je bojom otkriomnogo slikovnih pojedinosti.

Freska je rađena po uzoru nadvorane dvoraca plemića iz 19.stoljeća. Strop je dekorirankrugovima, a iznad dvajuprozora, među likovima anđela,naslikane su dvije glavesvetaca, vjerojatno apostolskihprvaka Petra i Pavla. Godine1998. restaurator Minsk očistioje i pažljivo ostrugao velikuzidnu plohu površine 145četvornih metara, a potom je

čitavu površinu sanirao postrogim restauratorskimpravilima. Restauracija jenastavljena u svibnju ovegodine. Preostaje još ureditiprozore i prikladno osvijetlitiprezbiterij crkve kako bi glavnaoltarna slika "Presveto Trojstvokruni Majku Božju", koja senalazi u središtu prezbiterija,bila što bolje osvijetljena.

8 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Sjednica odbora za pripremu božićnog koncertaBožićni koncert"Tisuću glasova zaBožić" održat će se ukošarkaškoj dvoraniJazine u nedjelju 22.prosinca

Zadar, 31.10.2002. (IKA) - Podpredsjedanjem zadarskognadbiskupa Ivana Prenđe usalonu Nadbiskupskog doma uZadru u četvrtak 31. listopadaodržana je sjednicaorganizacijskog odbora zapripremu tradicionalnogabožićnog koncerta u sportskojdvorani Jazine u Zadru podnaslovom "Tisuću glasova zaBožić".Na sjednici su nazočili

predstavnici organizatorabožićnog koncerta, a to suNadbiskupija zadarska,Županija zadarska i grad Zadarte voditelji i organizatoritehničkoga i umjetničkogprograma koncerta.U ime Zadarske nadbiskupijesjednici su uz nadbiskupanazočili generalni vikar mons.Ivan Mustać i predstavniciTiskovnog ureda Zadarskenadbiskupije.

Na sjednici su razmatrana svapotrebna pitanja organizacijekoncerta, te dogovorenofinanciranje troškova, dok ćeumjetnički program koncertakao i do sada urediti osobe izglazbene struke. Božićni će sekoncert "Tisuću glasova zaBožić" održati u košarkaškojdvorani Jazine u nedjelju 22.prosinca, s početkom u 17 sati.

Varaždin: Misa sa zazivom Duha Svetog za novuakademsku godinu

Biskup Culej pozvaostudente da primajućiKristove darove duhai uma u svijet unosezdrave plodove istine,pravednosti i mira

Varaždin, 31.10.2002. (IKA) -Svečano misno slavlje sazazivom Duha Svetog za novuakademsku godinu uvaraždinskoj katedrali učetvrtak 31. listopadapredvodio je varaždinski biskupMarko Culej, a na misi su seokupili studenti varaždinskihvisokih škola i fakulteta sprofesorima i dekanima.Pozdravljajući na početku misesve okupljene, biskup Culejpozvao je na molitvu za Božjiblagoslov i nazočnost DuhaSvetog u njihovu

svakodnevnom životu i radu teduhovnim i intelektualnimnastojanjima i pothvatima. Upropovijedi je varaždinskibiskup podsjetio na tri vrednotena koje je upozoravao Isus i nakojima se treba temeljiti osobniživot pojedinca i život svakezajednice, a to su istina,pravednost i mir. Istaknuvšikako danas mnogi svjetonazorinude svoje istine, biskup jeupozorio da postoji samo jednaistina koju čovjek spoznajeotkrivajući Boga. "Na početkuove akademske godine vi mladi

želite posredovanjem svojihučitelja ispuniti svoj umznanjem. No, znanja nema bezzauzetosti, rada i marljivosti, alii upornosti te pomoći DuhaBožjeg. Stoga vas pozivam daprihvaćate znanost kao Božjidar, ali dar koji ide samo dosmrti, dok vjera prekoračuje tajprag. Zato vas pozivam danasljedujući Krista i primajućiNjegove darove duha i uma usvijet unosite zdrave plodoveistine, pravednosti i mira",zaključio je varaždinski biskupu propovijedi.

U Osijeku obilježen Dan reformacijeReformom do obnove iobraćenja

Osijek, 31.10.2002. (IKA) – UKršćanskom centru Dobrogapastira u osječkoj Tvrđi seniorOsječkog seniorataReformirane crkve u Hrvatskojmr. Jasmin Milić održao je 31.listopada svečano bogoslužjepovodom Dana reformacije, apotom i predavanje oreformaciji u Slavoniji iBaranji. Uz Martina Lutherapodsjetio je i na njegoveprethodnike - Zwinglija, JohnaCalvina i Čeha Jana Husa, kojije životom platio pokušajpoticanja obnove crkve.Reforma, prema riječimapastora Milića, znači obnova, aobnova može dovesti doobraćenja, pokajanja i može"dovesti pameti". Razmišljajmo

o tome, ne o reformaciji kao opovijesnoj istini što se dogodilanegdje u Njemačkoj prije 500godina, već o reformi koja trebabiti svakodnevno prisutna ukršćanskom životu, u nama kaoosobama, u našim obiteljima,crkvama, domovini, u našemdruštvu.U drugome dijelu večeri bilo jeriječi o reformaciji u Slavoniji iBaranji, napose o župiTordinci, živome spomenikuonoga što se, kako je pojasniopastor Milić, među Hrvatimadogađalo u 16. stoljeću. Tada jena tim prostorima bilo 120protestantskih župa. Usljedjakoga protureformacijskogapokreta mnoge su se ugasile,osim tordinačke, koja je prema

nekim povijesnim izvorimapreživjela zahvaljujući izemljopisnom položaju,odnosno nepristupačnosti.Važna godina je 1862., kad sežupa osamostalila. Tada je zažupnika došao Aleksa Kulifaj,najzaslužniji za njezinuobnovu, ali i izgradnju škole,crkve i župnoga stana. PastorJasmin Milić je osmi župnik uTordincima od 1862., a na čelute najstarije, ali i na timprostorima najmlađe župehrvatske Protestantskereformirane kršćanske crkve,što je u Osijeku zaživjela prijenekoliko godina i okupljapedesetak vjernika.

Osijek: Dar Centru za dijeteDeset tisuća kuna -dar Privredne bankeZagreb

Osijek, 31.10.2002. (IKA) - FraŽeljku Pauriću, ravnateljuosječkoga Centra za dijeteCaritasa biskupije Đakovačke iSrijemske u prigodiMeđunarodnoga dana štednjeJozo Matas, direktor Privrednebanke Zagreb, podružnicaOsijek i Marija Penzinger,voditeljica Poslovnice uručili

su ček na 10.000 kuna. Premariječima direktora Matasa riječje o akciji koju Privredna bankaZagreb organizira većgodinama u povodu 31.listopada diljem Hrvatske. Oveje godine u humanitarne svrheta banka darovala više odmilijun eura dječjim centrima,bolnicama, ekološkim

projektima, te mnogobrojnimorganizacijama za razvoj djecei mladeži. Prema riječima fraŽeljka Paurića i ta će vrijednadonacija Centru dobro doći,budući da skrbi o 350 obitelji snovorođenom djecom i očetrdesetak trudnica mjesečno.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Godina krunice za Požešku biskupijuPožeški biskup pozvaosve vjernike biskupijeda se u Godinikrunice ujedine uveliko molitvenozajedništvo

Požega, 31.10.2002. (IKA) -Posljednjeg dana listopada,mjeseca Kraljice sv. krunicepožeški biskup AntunŠkvorčević predvodeći molitvukrunice i misno slavlje upožeškoj katedrali, proglasio jeGodinu krunice za Požeškubiskupiju. Povod je tome bio tajšto je papa Ivan Pavao II. zaCrkvu proglasio Godinukrunice koja će trajati odlistopada ove do listopadasljedeće godine. Požeški biskuppodsjetio je na razloge zbogkojih je Papa proglasio Godinukrunice, napominjući kako onželi da vjernici u tijeku tegodine prihvate molitvukrunice. "Postoji mnogo razloga da mi uHrvatskoj i u svojoj Požeškojbiskupiji sa sinovskimraspoloženjem srca i odanošćuprihvatimo Papin poticaj.Duboko smo svjesni što nam jekrunica značila u osobnome,

obiteljskom i narodnom životuu tijeku naše povijesti, posebnou nedavnom ratu, kada je ovratu branitelja i u molitvenimrukama mnoštva vjernikapomogla na putu stvaranjaslobode. Danas, dok se svijetsprema na rat, Papa nampredlaže krunicu za mir. Doknam domovinu pritišćuproblemi stvarajući stanjebeznađa, Papa nas potiče dauzmemo krunicu u ruke imolimo za mir u srcima našihljudi. Kako ne poslušatimolitvenu preporuku onogaPape koji je prije 5 godinautemeljio našu biskupiju",upitao se biskup Škvorčević. Molitva krunice je, kako jedalje istaknuo požeški biskup,razmatranje lica Kristova pokojem poniremo u misterij štonam ga je pred oči stavilo gesloPožeške biskupije "Krist danasi uvijeke", izgrađujući nanajbolji način zajedništvo

mjesne Crkve u njezinudaljnjem povijesnom hodu.Zbog toga je požeški biskuppozvao sve vjernike biskupijeda se u Godini krunice ujedineu veliko molitveno zajedništvote da se nastavi i pojača sorganiziranim moljenjemkrunice prije mise u svimcrkvama. Isto tako poziv jeupućen i obiteljima u Požeškojbiskupiji da kao neizostavnudnevnu duhovnu točku uveduzajedničku molitvu krunicekoja će unijeti mir u duše tepovezati sve članove obitelji učvrsto zajedništvo kućne crkve. "Želim svima nama da krunicapo zagovoru Isusove majkedonose obilje plodova", poručioje požeški biskup, koji jeujedno predvodio molitvunovog otajstva krunice, otajstvasvjetla, koje je preporučio ivjernicima da ga po Papinojpreporuci.

Svetkovina Svih svetih u ŠibenikuBiskup Ivas predvodiomise u katedrali Sv.Jakova i na gradskomgroblju Kvanj

Šibenik, 1.11.2002. (IKA) -Svetkovina Svih svetihproslavljena je 1. studenogamisnim slavljima u graduŠibeniku i svim župamaŠibenske biskupije. Šibenski biskup Ante Ivaspredvodio je prije podnesvečanu misu u šibenskojkatedrali Sv. Jakova zajedno sgeneralnim vikarom Šibenskebiskupije mons. DominikomŠkevinom i katedralnimžupnikom don KrešimiromMatešom, a poslije podneslavio je misu na gradskomgroblju Kvanj za sve vjernemrtve grada i biskupije zajednosa šibenskim gradskimsvećenicima te u nazočnostivelikog broja vjernika koji sutog dana pohodili grobovesvojih najdražih. U propovijedi u katedralibiskup Ivas je istaknuo kako sesvetkovina Svih svetih možeprema Otkrivenju sv. Ivanaapostola nazvati dan“opečaćenih”, te kako bitiopečaćen od ljudi uglavnomznači nositi neki znak sramote,biti izbačen iz “normalnog”društva, sredine, vlasti, politike,biljeg po kome se taj drugi

svrstava, procjenjuje, prosuđujei najčešće osuđuje i izolira, svedo potpunog odbačenja i osude.“Ali za nas je taj znak pečat sileBožje, znak Svetoga, pečatBožji, znak Boga živoga, kojije svet, svet, svet GospodinSabaot”, poručio je biskup Ivaste se osvrnuo na skorašnjeproglašenje blaženim časnogsluge Božjeg Ivana Merza ičasne službenice Božje Marijeod Propetog Petković.Na kraju propovijedi biskupIvas ukratko je predstaviodokument hrvatskih biskupa“Na svetost pozvani”, te jeporučio: “Crkva je pozvana iposlana posvećivati svijetživeći najprije sama u sebi i usvijetu u kojem živi SpasenjeBožje. Blagdan Svih svetihnam je novi ispit, poziv, izazovi poslanje - u našem gradu,biskupiji, narodu! Za to ćemodanas moliti sve svoje Svete”. “Danas i sutra na svimkršćanskim grobljima svijetačinimo spomen na sve svojemrtve. Za svoje pokojne Boguzahvaljujemo, za njih semolimo i s njima u uskrslojvjeri uspostavljamo zajedništvosvetih. To činimo s dva velikaznaka koje donosimo na svoje

grobove i groblja, pod križeve ispomen ploče: s buketomcvijeća i gorućom svijećom”,istaknuo je na početkupropovijedi na šibenskomegradskom groblju biskup Ivas.Potom je protumačio zaštodonosimo cvijeće i palimosvijeće na grobovima. Čovjekje, kako je rekao biskup Ivas,najljepši Božji cvijet, te stogacvijećem Bogu zahvaljujemo zanaše pokojne, za one koji subili naše cvijeće, koji su namdarivali i bogatili život, činiliga sretnijim, punijim,mirisnijim. Svijeće palimo nagrobovima svojih najmilijih, jervjerujemo da u našimgrobovima pod križem nijeužas mraka i strahota tame ukoju su ušli i nestali životinaših pokojnika, rekao ješibenski biskup, te dodao:“Svijeća, jer je ujeruzalemskom Grobu našegaGospodina Isusa Krista Otacupalio Svjetlo, svjetloneugasivo, svjetlo za izlaz,prolaz i prijelaz iz tame smrtneu Svjetlo vječno, u životVječni, u pokoj, u mir vječnogsuživota sa Ocem, s braćom isestrama, u Životu posliježivota”.

10 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Misa na svetkovinu Svih svetih na MirogojuNa našim prostorimapromicanje svetostiprvenstveno jepovezano sazauzimanjem zapomirenje, solidarnosti socijalnu pravdu,poručio je biskupKošić

Zagreb, 1.11.2002. (IKA) – Nasvetkovinu Svih svetih u crkviKrista Kralja na središnjemzagrebačkom gradskom grobljuMirogoj svečano večernjemisno slavlje pred mnoštvomvjernika predvodio je 1.studenoga apostolski nuncij uRH nadbiskup Giulio Einaudizajedno s vojnim biskupomJurjem Jezerincem tezagrebačkim pomoćnimbiskupima Josipom Mrzljakomi Vladom Košićem te višesvećenika.Govoreći o svetosti i nedavnopredstavljenom dokumentuHrvatske biskupskekonferencije "Na svetostpozvani", biskup Košić upropovijedi je rekao kako tajdokument ističe da je na našimprostorima promicanje svetostiprvenstveno povezano sazauzimanjem za pomirenje,solidarnost i socijalnu pravdu.Svjedoci smo, piše dalje udokumentu, dubokog

nepovjerenja među našimgrađanima zbog nacionalnih ilipolitičkih razloga, kao i sobzirom na temeljne društveneinstitucije, te sve većihsocijalnih podjela ineosjetljivosti za najslabije inajsiromašnije. U takvimokolnostima posvećivati našustvarnost znači poglavito raditina liječenju bolnih rana našeganarodnog i društvenog tkiva tepoticati i podržavati procesekoji vode prema društvu ukojem će svi građani bitiizjednačeni u osnovnimljudskim pravima i dužnostima,kaže se u pastoralnimsmjernicama na početku trećegtisućljeća te se zaključuje kakoje riječ "svetost" nerazdvojivopovezana s buđenjem nade ubudućnost, a to je moguće samostvaranjem uvjeta u kojima ćesvi imati zaposlenje imogućnost ostvarenja temeljnihljudskih prava i potreba, kao štosu stan, rađanje i odgajanje

djece.Već je Drugi vatikanski sabor,prema biskupovim riječima,istaknuo da su svi u Crkvipozvani na svetost, a ne samoneki, što ponavlja i Ivan PavaoII., pojašnjavajući da svet značibiti "savršen kao što je savršenOtac nebeski". Taj ideal životaodabire svaki čovjek kadaprima krštenje, što znači da je uradikalnoj suprotnosti spozivom i životom kršćaninasvaka površna religioznost i snjome povezana minimalističkaetika, poručio je zagrebačkipomoćni biskup. Svetost je,kako je kazao biskup Košić,danas komunitarna vrednota,nju nije moguće gajiti nirazvijati sam za sebe, ni u kojojizolaciji, ona se postiže jedinozajedno s drugima.Po završetku misnog slavljabiskup Mrzljak predvodio jemolitvu odrješenja kodsredišnjeg križa.

Svih sveti u ZadruSvi sveti su oni kojipotvrđuju Božjezahvate u svomeživotu te su svojadjela, molitve i životduboko utkali ukršćansku kulturu,poručio je nadbiskupPrenđa

Zadar, 1.11.2002. (IKA) -Svečanim euharistijskimslavljima, molitvama Oficija zapokojne i odrješenja nagrobljima, u svim župamaZadarske nadbiskupije svečanoje 1. studenoga obilježenasvetkovina Svih svetih.U katedrali Sv. Stošije u Zadrusvečano euharistijsko slavljezajedno s umirovljenimzadarskim nadbiskupomMarijanom Oblakom ikanonicima Stolnog kaptola Sv.Stošije predvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa. Na misimeđu brojnim vjernicimanazočili su izaslanici gradaZadra i Zadarske županije, asvečanu liturgiju pjevanjem jeuveličao Katedralni zbor sv.Stošije."U svjetskim zbivanjima, kojanisu uvijek radosna, u danimakoji nam se čine kao dio nekesveopće ugroženosti, jesmo liblizu kraja našeg egzila, i ima linam nešto progovoriti što bisvijet ispunilo novimspoznajama i dalo novi sadržajživotu", upitao se propovjednikte istaknuo da kršćanstvonikada nije davalo jasnijeprocjene kraja civilizacije. "Svisveti su oni koji potvrđujuBožje zahvate u svome životu.Svoja djela, molitve i životduboko su utkali u kršćanskukulturu. Oni su model i uzor nesamo jednoga vremena, nego

oni daju pečat vrijednostisvemu onome što je ugrađenona našemu kršćanskom putu.Stoga nitko od njih nijeanoniman, svatko ima svojeime i svoje mjesto u povijesti, isvi čine zajednicu spašenih,Crkvu svetih na nebu", poručioje nadbiskup Prenđa. Govorećio svetosti, propovjednik jerekao da ona ne pripada samoonima koji se osjećajupozvanima na izdvojenost kakobi poslužili plemenitijim iuzvišenijim ciljevima, te ostajunedirnuti dnevnim brigama inepredvidivim okolnostimaživota. U tom smisluzaokupljenost sobom, kakobismo živjeli u pravilnimodnosima s drugima i s Bogom,postaje stvarna zadaćakršćanskih vjernika koji teže zasvetošću, poručio je međuostalim nazočnim vjernicimapredvoditelj euharistijskogslavlja. U poslijepodnevnim satimazadarski nadbiskup predvodioje Službu riječi s odrješenjemza pokojne na gradskomgroblju u Zadru. Nazočnommnoštvu vjernika koje je ušutnji, razmišljanju i molitvipohodilo grobove svojihpokojnika, rekao da se u KnjiziŽivota govori o čovjekovupoložaju u svijetu i predBožjim licem. “Smrtnost je

naše ljudsko iskustvo, nopotrebno nam je i iskustvo nadei sigurnosti da je naš život predBožjim očima vrijedan, te da jeBožje oko milosrdno i vodi nasnašem cilju. A vodi nas kroznašu grešnost i ljudskunesavršenost, i kazuje dačovjek postaje miljenik Božjiobdaren posinstvom Božjim.Bog je ljudski rod pomilovao, aMilost i Ljubav koja je došla poIsusu Kristu prethodi našojgrešnosti i jamstvo su da Bogotvara vrata svakome uzajedništvo s Njim”, rekao jenadbiskup. Također je pozvaona pravo vrednovanje stvari nanašemu zemaljskomproputovanju prema vječnojdomovini, da se ne zavedemoprolaznošću života, kako bismouživali otkupljenje i zajedništvos Bogom u vječnosti. Istaknuoje da križ na uzglavlju grobanije samo simbolika, nego“najdublja Božja zbilja namjestu gdje tijelo čeka svojeuskrsnuće. Pogled na križpobuđuje u nama nadu da sunaši pokojnici pod milosrdnimBožjim okom na putu svogotkupljenja”. Nadbiskup Prenđana posebni je način pozvaonazočne da sa svima svetimamole za pokojne hrvatskebranitelje, civilne žrtveDomovinskog rata i sve koji susvoje živote položili zaostvarenje naše slobode i mira.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Skup isusovaca iz srednje i istočne EuropeTema međunarodnogaskupa: "Mogućnosti iprimjena održivograzvoja u zemljamatranzicije"

Opatija, 1.11.2002. (IKA) -Dvodnevni skup članovaDružbe Isusove i njihovihsuradnika na područjusocijalnog apostolata iz zemaljau tranziciji započeo je 1.studenoga u Domu duhovnihvježbi u Opatiji. Tema skupa je"Mogućnosti i primjenaodrživog razvoja u zemljamatranzicije", a skupom predsjedasavjetnik isusovačkog generala

za socijalni apostolat FrancoFernandes.Riječ je o redovitomegodišnjem sastanku članovaDružbe Isusove djelatnika napodručju socijalnog apostolataiz zemalja srednje i istočneEurope. Na skupu se razmatramogućnosti primjene idejeodrživog razvoja u državamatranzicije i mogućnostiuključivanja socijalnog

apostolata mjesnih Crkava utom pravcu, a nazočno je oko20-ak sudionika.Iz Hrvatske sudjeluje promotorsocijalnog nauka i direktorIsusovačke službe za izbjeglice(JRS) za Istočnu Europu o.Stjepan Kušan. O stanju uHrvatskoj govori prof. dr. sc.Mate Babić iz Zagreba.

Split: Služba Božja za pokojneSlužbu Božju nasplitskom grobljuLovrinac predvodio jenadbiskup Barišićzajedno sa splitskimsvećenicima

Split, 1.11.2002. (IKA) - Nasvetkovinu Svih svetih, 1.studenoga, službu Božju zapokojne na splitskom grobljuLovrinac, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić zajedno sa splitskimsvećenicima.U propovijedi je nadbiskupBarišić istaknuo da "nas izgrada prema Lovrincu vodeputovi koji poput naše životnestaze danas postajujednosmjerni". "U ozračjuzajedništva i solidarnostisjećamo se više ljudi, jer sedanas ne zaustavljamo samokod groba, već u duhu i molitviidemo dublje i dalje. Neostajemo na grobu samo onihkoji su nama iz ljubavi darovaliživot, već tražimo i grobovenaših palih branitelja, koji su zanas dali svoj život. Posebnodanas suosjećamo s tolikima,sjećajući se svih onih znanih ineznanih za čiji se grob još nezna, za koje ni poslije tolikogodina njihove obitelji irodbina još ne znaju gdje supali i ubijeni, gdje su imgrobovi", istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup.Govoreći o svetkovini Svih

svetih, nadbiskup Barišić jeporučio kako smo pozvanisvjedočiti tu svetost onako kakosu je svjedočili i živjeli svi svetiu svom vremenu i društvu:"Oni su se zauzimali, pa i uzcijenu neuspjeha, poniženja,osude i žrtve života zahumanije odnose, pravednijedruštvo i bolji svijet. Zauzimalisu se za promjene i pravednijedruštvene strukture, ali i za onedublje promjene, iskrenuobnovu srca. Svjesni svogadostojanstva i poziva u ovomenašem vremenu, društvu isvijetu pozvani smo biti ipostati još više to što jesmo.Pozvani smo i poslani mijenjatinaslijeđeni i stečeni mentalitet,koji se ne mijenja samoreformama društvenihstruktura, već prije svegaosobnom i korjenitompromjenom mentaliteta, a to sezove i jest obraćenje". Pritom jedodao kako je to i naš dan,"blagdan naše nade,dostojanstva i ohrabrenja,svijesti i svjedočenja, ljudskostii svetosti u našem vremenu isredini, društvu i svijetu".Stoga je, prema nadbiskupovimriječima, svetost naša

biografska oznaka koja neisključuje iz svoje odgovornostii solidarnosti one bez radnogmjesta, bez primanja, životnesigurnosti; ona zna imativremena i razumijevanja zaklonule ruke i srca, razočarane ibeznadne. Istaknuo je kakosvetost zna stvarati uvjete isvjedočiti vrednote dostojneživota - da se mladi ne izgube uzemaljskim porocima i raznimovisnostima, već im dajeprimjer proroštva za puninuživota, te da biti svet znači"svjedočki se zauzeti u svojojsredini za pravednije isolidarnije odnose u društvu".Istaknuo je da je ta svetkovinapoziv da svjesni svogadostojanstva, još znakovitije,budemo prisutni i zauzeti uostvarenju humanijega isvetijeg društva.Nakon bogoslužja ispredkapelice, okupljeno vjerničkomnoštvo uputilo se u ophodudo središnjeg križa, gdje jenadbiskup Barišić izmoliomolitvu za sve pokojne.Na Službi Božjoj pjevali su podravnanjem fra Stipice Grgatapjevači splitskih župnihzborova.

Svi sveti u VaraždinuBiskup Culej izraziožaljenje što se i uVaraždinu počeoodržavati poganskiobičaj zvan “noćvještica”, koji kvarisvetkovinu Svih svetihi rastače vjeru umladeži

Varaždin, 1.11.2002. (IKA) - Upovodu svetkovine Svih svetih,1. studenoga, misna slavljaodržana su u svim župamaVaraždinske biskupije te nabrojnim grobljima.Varaždinski biskup MarkoCulej predvodio je misu ujutrou varaždinskoj katedraliUznesenja Marijina te popodnena varaždinskom groblju.Predvodeći misu u katedrali,varaždinski biskup istaknuo jeda se uz svetkovinu Svih svetihvjernici prisjećaju svih malih iobičnih ljudi koji su ovimsvijetom prolazili tiho i nečujnos vjerom u Boga u svojim

srcima i s ljubavlju i dobrotomprema bližnjima. “Tasvetkovina poziv je i nama nasvetost života kako bismo sepribližili cilju, zajedništvu sBogom i našim bližnjima kojisu napustili ovaj svijet prije nasi sada su kod Boga”, poručio jebiskup Culej, spomenuvši da nato pozivaju i hrvatski biskupi udokumentu koji nosi naziv “Nasvetost pozvani”. Osvrnuvši sena Isusov govor na gori,napomenuo je kako u ova dvadana, na svetkovinu Svih svetihi Dušni dan, kada se prisjećamosvojih dragih pokojnika namjestima žalosti i suza, u

kršćanima mora prevladati onauskrsna radost koju nam jedarovao Krist pobijedivši zlo itamu.Na kraju misnog slavlja ukatedrali, biskup je izraziožaljenje što se i u Varaždinupočeo održavati poganskiobičaj zvan “noć vještica”, kojikvari svetkovinu i rastače vjeruu mladeži. Sve nazočne pozvaoje da se kupnjom svijećauključe u humanitarnu akcijuCaritasa Varaždinske biskupije“Ova svijeća gori dulje”, jertako, osim molitve i zahvale,čine djela ljubavi.

12 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: Svetkovina Svih svetihMisa na grobljuMiroševac

Zagreb, 1.11.2002. (IKA) - Nasvetkovinu Svih svetih 1.studenoga slavljena je svečanamisa s odrješenjem zapreminule na platou izmeđuglavnoga križa i mrtvačnice nazagrebačkome grobljuMiroševac. Koncelebriranumisu predslavio je dr. fra

Zdenko Tomislav Tenšek,predstojnik Instituta za teološkukulturu laika KBF-a, a suslavilisu svećenici iz župe sv.Leopolda Bogdana Mandića načijem se području grobljenalazi, te iz župe sv. Mihaela.U propovijedi je fra ZdenkoTenšek govorio o značenju

svetosti, te po porucisvetkovine Svih svetihdanašnjemu čovjeku. Podsjetioje da na groblju Miroševacpočiva više od 80 tisućapreminulih, te istaknuo važnostIsusove zapovijedi ljubaviprema Bogu i bližnjima.

Blagoslovljeni temelji nove crkve u ErdutuBuduća crkva graditće se na mjestunekadašnje crkve Svihsvetih porušene uDomovinskom ratu

Erdut, 1.11.2002. (IKA) -Župni blagdan Svih svetihsvečano je proslavljen 1.studenoga u Erdutu. Svečanomisno slavlje u privremenojcrkvi predvodio je aljmaškižupnik Ante Markić. Tomprigodom župnik Markićblagoslovio je i temelje budućecrkve, koja će se izgraditi na

mjestu nekadašnje crkve Svihsvetih porušene uDomovinskom ratu.U propovijedi se župnik Markićosvrnuo na brojne nestale iz težupe te je rekao kako nasvetkovinu Svih svetih i Dušnidan mještani erdutske općine namjesnim grobljima odajupočast ubijenima u

Domovinskom ratu, čiji sugrobovi još svježi te svimpokojnicima. Pritom je dodaokako je u općini Erdutu, učijem je sastavu među ostalimaAljmaš, Dalj, te daljska ialjmaška planina, ubijeno inestalo 207 osoba.

Svi sveti i Dušni dan na HvaruNa svetost nisupozvani samopojedinci ili velikiljudi Crkve, poručio jebiskup Štambuk

Hvar, 2.11.2002. (IKA) - Nasvetkovinu Svih svetih, 1.studenoga, svečano misnoslavlje u hrvatskoj katedralipredvodio je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambukzajedno s više svećenika. Uprigodnoj propovijedi biskupŠtambuk osvrnuo se nadokument hrvatskih biskupa“Na svetost pozvani”, te jepritom istaknuo značenjesvetosti koja bi trebala bititemelj budućnost Crkve, jer,kako je rekao, na svetost nisupozvani samo pojedinci iliveliki ljudi Crkve, premda je upovijesti Crkve uvijek bilo ljudikoji su svetost živjeli naherojskom stupnju kreposti.

Pritom je također napomenuokako je danas zastupljenoomalovažavanje svetaca, asvetost je pojam nastranoga inemoralnog. Osvrnuo se i nanedavno zasjedanje hrvatskihbiskupa u Krku, te na novinskenapise oko izbora novogapredsjednika HBK, poručivšikako je biranje tajno i nemanikakve preporuke iz Vatikana,jer je svaki biskup slobodan uizboru.Na Dušni dan, 2. studenoga,biskup Štambuk predvodio jeprijepodnevno i večernje misnoslavlje u katedrali. Govoreći upropovijedi o grobljimaistaknuo je kako je svakogroblje sveti prostor, te ga stoga

kao takvog treba poštivati i uskladu s time treba ponašatiprigodom posjeta grobovasvojih najmiliji. “ObilježavanjeDana mrtvih može bitipopraćeno cvijećem i paljenjemsvijeća. Međutim, za naskršćane najvažnija je molitva zaduše umrlih, jer svi smo jednaCrkva. Bilo bi žalosno da seprisjećamo mrtvih samo tajjedan dan u godini”, poručio je,između ostalog, biskupŠtambuk.Na misnim slavljima pjevanjeje predvodio katedralni zbor“Sv. Cecilije” pod ravnanjemKlare Tomičić.

Dušni dan u ZadruNadbiskup Oblakpotaknuo da svojommolitvom,prikazivanjem mise,dobrim djelima iosobnim žrtvamapomognemo dušama učistilištu

Zadar, 2.11.2002. (IKA) - NaDušni dan u subotu 2.studenoga umirovljeni zadarskinadbiskup Marijan Oblakpredvodio je u katedrali Sv.Stošije u Zadru euharistijskoslavlje u spomen na svepokojne, u koncelebraciji sazadarskim nadbiskupomIvanom Prenđa, generalnimvikarom zadarske nadbiskupijemons. Ivanom Mustaćem,pročelnikom Tiskovnog uredadon Nedjeljkom Zubovićem,katedralnim župnikom mons.Milivojem Bolobanićem i joščetvoricom svećenika.Na početku misne žrtvenadbiskup Oblak pozvao je da"uđemo u nju vjerom da je ona

najučinkovitije djelo za našupokojnu braću i sestre". Upropovijedi je rekao da naDušni dan zdušnije molimo zanaše pokojne, sve vjerne mrtvei duše u čistilištu. "A čistilištenije mjesto, prostor, nego stanjeduše koja je preminula u Božjojmilosti i ljubavi, Božjemprijateljstvu. No ipak, s ovogasvijeta je pošla u vječni život snesavršenostima", rekao jenadbiskup i dodao da te dušeželjno čekaju da sasvim urone uBožje blaženstvo, a ta čežnja daBoga ugledaju je bolna i trpeća."U tom čišćenju duša se čisti odtereta kojeg je ponijela s ovogsvijeta, od nesavršenosti,grešnosti, propusta i sebičnosti,

da bi postala dostojna uroniti uBožje blaženstvo i postignutipotpuno spasenje. Jer, ništagrešno i nečisto ne može doćipred Boga", upozorio jenadbiskup Oblak i potaknuo dasvojom molitvom,prikazivanjem mise, dobrimdjelima i osobnim žrtvamapomognemo dušama učistilištu. Istaknuo je da namDušni dan posvješćuje istinučistilišta i općinstva svetih,zajedništva živih s pokojnombraćom i poziva da živimodostojno svoga kršćanskogpoziva, jer sve našenesavršenosti čeka pročišćenjedok konačno ne ugledamoBožje lice.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Jezerinac predvodio misu za pokojne hrvatskebranitelje

Ne smijemo nikadazaboraviti da suupravo braniteljiiskupili svojomprolivenom krvlju ovošto danas imamo:slobodnu Hrvatsku,istaknuo je biskupJezerinac.

Zagreb, 2.11.2002. (IKA) –Kad se na "Dan mrtvih"okupljamo na molitvu za našepokojne, posebno za poginulebranitelje, želimo i Bogamolimo da ni jedan položenživot, ni jedna kap prolivenekrvi na pedlju ove svete i dragenam zemlje, ne bude uzaludna,nego da nam ti grobovi, ukojima leži "najljepši cvijet"hrvatske mladosti, trajno zborešto se uistinu dogodilo, da usebi nosimo osjećajodgovornosti pred budućnošću,upravo zbog svetosti njihovežrtve, poručio je vojni biskupJuraj Jezerinac na misizadušnici za pokojne hrvatskebranitelje, koju je 2. studenogapredvodio u zagrebačkoj crkviSv. Marka.Na misi, na kojoj su bilinazočni ministar hrvatskih

branitelja iz Domovinskog rataIvica Pančić, ministrica obraneŽeljka Antunović, visokidužnosnici hrvatske vojske ipolicije kao i članovi obiteljistradalih, biskup Jezerinacistaknuo je kako ne smijemonikada zaboraviti da su upravobranitelji iskupili svojomprolivenom krvlju ovo štodanas imamo: slobodnuHrvatsku. Poučeni riječjuBožjom, kazao je vojniordinarij, vidimo da čovjek neumire da bi zauvijek nestao,nego je usmjeren na Boga kojije njegovo središte. Drugimriječima, primarni "strateškiinteres" svakoga čovjeka inaroda jest "integracija" usretnu vječnost Božjegakraljevstva, zaključio je biskupJezerinac.

Govoreći o kršćaninu koji jetrajno i temeljito obilježenkrižem i našim grobljima, kojasu obilježena tim istim znakom,vojni biskup rekao je kakopodignuti nekome spomenik ikriž znači – ne zaboraviti tuosobu. No, mnogo značajnijeod križeva, mramornih ploča inatpisa, prema njegovimriječima, jest naša odluka izavjet da ne zaboravimo onekojima podižemo spomenike:da sve to ostane zapisano prijesvega u našim srcima i to nesamo kao činjenica i podatak,nego da taj spomen postanenadahnuće i bude misao vodiljaza buduće generacije te da se,poglavito kad je riječ o našimbraniteljima, živi taj povijesnispomen i prenese na budućenaraštaje.

Svetkovina Svih svetih i Dušni dan u PožegiMisa zadušnica ufranjevačkoj crkviDuha Svetoga za svepoginule hrvatskebranitelje i civilnežrtve rata

Požega, 2.11.2002. (IKA) – Nasvetkovinu Svih svetih 1.studenoga u istoimenoj župi uPožeškim Sesvetama središnjeeuharistijsko slavlje predvodioje požeški biskup AntunŠkvorčević. Tom prigodom podsjetio jekako ljudi nisu osamljenipojedinci, nego bića zajedništvašto je posebno izraženo u Crkvigdje je u to zajedništvouključeno i Nebo, a na što nasposebno podsjeća blagdan Svihsvetih. U to zajedništvo nas jeuveo Isus Krist svojom mukom,smrću i uskrsnućem. Kroz tusvetkovinu to želimo obnoviti usvojoj svijesti, osobito danaskada postoje toliki problemi i

muke koji nas žele razbiti. Kroztaj blagdan općinstva svihsvetih iskusimo kako postojivelika utjeha što u životu kao isvim poteškoćama nismo sami,nego uz nas stoji Bog izajedništvo svih svetih, poručioje biskup. U popodnevnim satima biskupŠkvorčević je u koncelebraciji spožeškim župnicima većtradicionalno predvodioeuharistijsko slavlje napožeškom groblju Sv. Ilije,podsjetivši na važnostsvetkovine Svih svetih, kojanas poziva da u svom životuslijedimo put svetosti na kojismo svi pozvani. Na krajuslavlja moljena je molitva

odrješenja. U prigodi blagdanapredstavnici Ministarstvahrvatskih branitelja, Udrugastradalnika Domovinskog rata,Ureda državne uprave uPožeško-slavonskoj županiji,Ministarstva obrane iunutarnjih poslova te Požeško-slavonske županije i GradaPožege položili su vijenceispred Centralnog križa nagroblju Sv. Ilije. Na Dušni dan2. studenoga za sve poginulehrvatske branitelje i civilnežrtve rata slavljena je misazadušnica u franjevačkoj crkviDuha Svetoga.

Blagoslov župske kuće evangeličke općine u IlokuIlok, 3.11.2002. (IKA) – UIloku je u nedjelju 3. studenogageneralni biskup iz Slovačkedr. Julius Filo blagosloviožupsku kuću Slovačkeevangeličke crkvene općine, unazočnosti dobrotvora izNorveške, seniorke Legradskogseniorata Seije Uimonen izKutine, dekana Evangeličkogfakulteta "Matija Vlačić Ilirik"iz Zagreba dr. Vita Belaja, fraFlavijana Šolca, predstavnikaevangeličkih crkvenih općina izHrvatske, Srijema i Bačke,

župana Vukovarsko srijemskežupanije prof. Nikole Šafera tepredstavnika političkoga,društvenog, kulturnog iprosvjetnog života grada ižupanije.Svečanu službu Božjupredvodio je biskup Filo uzdomaćeg svećenika DušanaSajaka, seniorku Uimenon isvećenika iz Bačke PalankeMihaela Kolara. Svečanost susvojim programom obogatilidječji zbor i mješoviti pjevačkizbor pod vodstvom svećenice

Božene Sajak. Svećenik Dušan Sajak došao jeu Ilok u studenome 1999.godine iz Slovačke. Pokrenuoje duhovni život evangeličkezajednice u Iloku, u Osnovnojškoli predaje evangeličkivjeronauk, a pokrenuo jegradnju župske kuće, koju je uzpomoć dobrotvora iz svijeta,županije i grada, te domaćihvjernika priveo kraju.

14 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zlobin: Blagdan Sv. Huberta zaštitnika lovaca"Zasučimo svi rukaveu našoj Hrvatskoj,radimo više i bolje.Ima niz nepravdi sastrane našihpolitičara, ali moramopriznati kad bismo svibili više predani, višeradini i pošteniji da bionda i oni koji vladajuvidjeli da bi svetrebalo voditi premaboljim odnosima iboljem životu”,istaknuo je dr.Šimunović u homiliji

Zlobin, 3.11.2002. (IKA) – Užupnoj crkvi Sv. IvanaKrstitelja u Zlobinu u nedjelju3. studenoga svečanom misomproslavljen je blagdanzaštitnika lovaca sv. Huberta.Misno slavlje predvodio jemons. dr. Milan Šimunović,profesor Teologije u Rijeci ivanjski suradnik u župničkojskupini u Bakarskom dekanatu,a koncelebrirali su župniciskupine mons. dr. Ivan Šporčić,Franjo Šiško i moderatorskupine i dekan bakarski PetarBelanić. To je bilo prvi put dase blagdan sv. Huberta slavimisnim slavljem na kojem su seokupljeni lovci i vjernici umolitvi prisjetili svih pokojnihlovaca toga kraja.Dr. Šimunović u propovijedi jegovorio kako su danas odnosi

među ljudima konfliktni ieliminatorski što je vidljivo i upolitici, na svjetskoj razini, gdjeveliki žele zavladati malima,što smo mi u Hrvatskoj najboljeosjetili. Takvi odnosi vladaju imeđu nama, u našim obiteljima,tamo gdje radimo.“Čitajući o vašim društvima i ovama čini mi se da je kod vassolidarnost i jednakost posebnopoznata i u lovu i u druženju. Iod onoga što ste ulovili dijelitei dajete. To je upravo ono štodanas treba svima nama.Izgleda da to pomalozaboravljamo pa i u crkvi i užupnim zajednicama svenekako dijelimo: tko je viši, tkoje niži, tko je tu bio redovito, atko je došao možda prošlihgodina. Naši odnosi ne bitrebali biti konfliktualni i

eliminirajući, negonatjecateljski. Natječimo se tkoće bolje pa i u lovu, u poslu, usebedarju i ljubavi premasvakome. Zasučimo svi rukaveu našoj Hrvatskoj, radimo više ibolje. Ima niz nepravdi sastrane naših političara, alimoramo priznati kad bismo svibili više predani, više radini ipošteniji da bi onda i oni kojivladaju vidjeli da bi sve trebalovoditi prema boljim odnosima iboljem životu”, istaknuo jeizmeđu ostaloga dr. Šimunovići istaknuo da bi to misno slavljetrebalo biti poticaj za češćeokupljanje na nedjeljnimmisama, a ne da to postanesamo običaj i folklor lovačkogkaraktera.

Štitar: 50 godina crkvenoga zbornog pjevanjaOdržan i susret ikoncert župnihzborova Županjskogdekanata

Štitar, 3.11.2002. (IKA) – ŽupaŠtitar kod Županje dvodnevnimje programom proslavila 50.obljetnicu crkvenoga zbornogpjevanja. U nedjelju 3.studenoga župna zajednica jemisom i ophodom tradicionalnoslavila zahvalnu nedjelju.Svečano slavlje predvodio je ipropovijedao đakovački isrijemski biskup Marin Srakić.Posebno se zahvalio pjevačimakoji su tijekom pola stoljećapredvodili crkveno pjevanje ipridonosili bogoslužju svojimzbornim pjevanjem. Nakonmise za sve pjevače i gostepriređen je prijateljskidomjenak u vjeronaučnojdvorani.U ponedjeljak 3. studenogaodržan je susret i koncertžupnih zborova Županjskogdekanata. Na koncertu su bili

mnogi gosti, svećenici iredovnice rodom iz Štitara,župnici iz dekanata i drugisvećenici te mnoštvo mještana.Sve nazočne pozdravila ježupanjska gradonačelnicaLjubica Brdarić.Otvarajući susret, župnik JosipAntolović pozdravio je prisutnei obrazložio razlog i svrhususreta. Slijedilo je čitanje višeodabranih ulomaka o crkvenojglazbi iz koncilske konstitucijeo svetoj liturgiji "Sacrosanctumconcilium". Pročitana su zatim izanimljiva "Sjećanja" članazbora Đure Dominkovića ozbornom pjevanju u Štitaru.Voditeljica zbora s. BenediktaTumpa, sažeto je predstavilasveukupno djelovanje zbora inastojanja svih župnika okopučkoga i zbornog pjevanja.Duhovno-glazbenom

meditacijom, koju je predvodilamještanka s. KarmelaDominković i zajedničkompjesmom završio je prvi diosusreta.Uslijedio je zatim koncertzborova iz dekanata. Svaka ježupa, pod ravnanjem svojevoditeljice ili voditelja,otpjevala po dvije skladbe.Nastupili su zbor iz Bošnjaka,zbor župe Županja 1, župnizbor Županje 2, zbor Maticeumirovljenika iz SlavonskogBrod, zbor štitarske župe tezbor iz Cerne. Cijeli je susretanimirala s. KarmelaDominković. Župnik JosipAntolović i Odbor za proslavupripravili su i podijelilipjevačima i voditeljimazborova posebna priznanja idiplome.

Jubileji hrvatskih isusovacaIsusovci o. JosipĆurić i o. Ivan Loinaproslavljaju 50.obljetnicu svećeništva.Ujedno br. IvanLovreković slavi 60.obljetnicu, a o.Vladimir Horvat i br.Antun Đakovacobilježavaju 50godina života uDružbi Isusovoj

Zagreb, 3.11.2002. (IKA) –Isusovci o. Josip Ćurić i o. IvanLoina proslavili su 3. studenoga50. obljetnicu svećeništva.Ujedno je br. Ivan Lovrekovićslavio 60. obljetnicu, a o.Vladimir Horvat i br. AntunĐakovac 50 godina života uDružbi Isusovoj.Zlatomisnik o. Josip Ćurićpredvodio je 3. studenogasvečano prijepodnevno misnoslavlje u zagrebačkoj baziliciSrca Isusova u Palmotićevoj, ukojoj je zaređen za svećenika1952. godine.Svećenike treba izmoliti imolitvom u životu do kraja

podržavati, poručio je upropovijedi o. Josip. Govorećio svećeničkoj službi, istaknuoje kako je, prema Bibliji,svećenik uzet od ljudi, tj. svakije svećenik prije svega čovjekkoji je podložan slabostima,grijesima i svim mogućimljudskim porocima. No, Boguse svidjelo po svećenicimagrešnicima spašavati grešnike,kazao je zlatomisnik.Po završetku misnoga slavljaupravitelj svetišta o. Mijo Nikićčestitao je zlatomisniku.O. Josip Ćurić rođen je 1926. uTravniku. U jesen 1943. stupioje u Družbu Isusovu. Studij

filozofije na Filozofskominstitutu Družbe Isusove uZagrebu počeo je 1945. izaključio ga ispitom “exuniversa philosophia” 1948.Bogoslovlje je studirao naKatoličkome bogoslovnomfakultetu u Zagrebu.Diplomirao je 1953., amagistrirao 1954. godine.Filozofske discipline naFilozofskom institutu DI uZagrebu predavao je od 1955.godine, a u jesen 1966. pozvanje za predavača na KBF-u, gdjeje od 1989. do 1991. obnašaoslužbu dekana.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Gunja: Nedjelja budućih hrvatskih blaženikaPredstavljeni IvanMerz i s. Marija odPropetog Petković

Gunja, 3.11.2002. (IKA) –Nedjelja nakon svetkovine SvihSvetih 3. studenoga u župi Sv.Jakova u Gunji bila je u znakubudućih hrvatskih blaženikačasnih slugu Božjih IvanaMerza i s. Marije od Propetog

Petković.Domaći župnik Ivan Lenićgovorio je na nedjeljnimmisnim slavljima na temeljunajnovijeg dokumentahrvatskih biskupa "Na svetostpozvani" te predstavio lik i

djelo tih slugu Božjih. Nakonsvih misa vjernici su imaliprilike nabaviti prigodneknjige, životopise, brošure isličice, koje pomažu dubljemupoznavanju tih duhovnihveličina.

Knjiga "Slovaci u Iloku"To je prva takvaknjiga međuSlovacima uHrvatskoj

Ilok, 3.11.2002. (IKA) – USlovačkom domu u Iloku unedjelju 3. studenogapredstavljena je knjiga AndrejaKurica "Slovaci u Iloku".Knjigu su predstavili MatoBatorović, v. d. ravnateljMuzeja grada Iloka, dr. EmilHorak iz Bratislave te samautor.Knjiga "Slovaci u Iloku"tiskana je dvojezično, na

hrvatskome i slovačkom jeziku.Autor je u svom djelu izniopovijesni prikaz najvećeslovačke zajednice u Hrvatskojod doseljenja Slovaka u tekrajeve do danas, kroz svevidike njihova djelovanja udruštvenome, političkom icrkvenom životu. Izdavačiknjige su "Matica slovačka"Ilok i Muzej grada Iloka. To jeprva takva knjiga među

Slovacima u Hrvatskoj.U Iloku, prema popisu iz 2001.godine, živi oko 1.000 Slovakaevangeličke vjere. Slovaci uIloku imaju svoje kulturnoprosvjetno društvo, Maticuslovačku te nastavu naslovačkom jeziku. Slovačkaevangelička zajednica u Ilokuima svoju crkvu.

300 godina župe Sela kod SiskaBiskup Košićpredvodio svečanomisno slavlje teblagoslovio kapelicuRanjenog Isusa i novozvono za župnu crkvu

Sela kod Siska, 3.11.2002.(IKA) – Župa sv. MarijeMagdalene u Selima kod Siskasvečano je u nedjelju 3.studenoga proslavila 300.obljetnicu. Svečane obrede imisno slavlje predvodio jezagrebački pomoćni biskupVlado Košić.Proslava je započelablagoslovom kapelice uizgradnji Ranjenog Isusa nakrižanju cesta u Selima kodSiska. Od tuda je krenuo ophodprema župnoj crkvi, gdje jeslavljena svečana misa.U obnovljenoj župnoj crkviizrečeni su pozdravi i uručenidarovi. Biskup Košić upropovijedi je istaknuoznačenje obilježavanjaobljetnice župe, s tim da se nezaboravi na izgradnju njezinesretnije budućnosti. Nakonmise biskup Košić blagoslovioje novo zvono za župnu crkvu.Uz jubilej župe tiskana je iknjižica “300 godina župe uSelima kod Siska”, koju je župaizdala za tu prigodu. U knjižici

je prikazana povijest župe uproteklih 300 godina. Župusačinjavaju četiri naselja: Sela,Greda, Jazvenik i Stupno. Svata četiri naselja spominju se većpočetkom 13. stoljeća, kad subila u sastavu sisačkogvlastelinstva, čiji je vlasnik bioZagrebački kaptol. U 15.stoljeću spominje se u Selimakapelica Sv. Marije Magdalene,a krajem 16. stoljeća ista sunaselja bila aktivno uključena uobranu od Turaka.Drvena kapelica u Selima,utemeljenjem župe ustudenome 1702. godine,postaje župnom crkvom. Tek60 godina nakon utemeljenjažupe, drvenu župnu crkvuzamjenjuje zidana crkva.Današnja župna crkva Sv.Marije Magdalene u Selimakod Siska, s dva vitka zvonika,prava je “ljepotica” u tomdijelu Hrvatske, građena od1759. do 1765. godine. Crkvaje tijekom stoljeća stradavalaod potresa, groma i ostalihvremenskih nepogoda, te ju je

trebalo obnavljati. Temeljito jeobnovljena u tijeku posljednjih15 godina i izvana i iznutra,gdje su obnovljene i vrijednezidne freske iz proteklihstoljeća. Obnovljene su i starevrijedne orgulje iz 1741.godine, kao i stari župni dvor,dok je u župnom dvorištuizgrađen 1993. godine novipastoralni centar s dječjimvrtićom.Župom je u tijeku 300 godinaupravljalo oko 30 župnika.Tijekom II. svjetskog ratažupom su upravljali franjevci-konventualci, a nakon njih od1947. do 1957. godinesalezijanci. Od poznatijihimena biskupijskih svećenikatreba spomenuti povjesničara,pisca i kanonika BaltazaraAdama Krčelića, graditeljažupne crkve Matiju ŠantekaRemetinečkog, istaknutogacrkvenog glazbenika MatijuIvšića, obnovitelja crkveVladimira Hrena, kao i njegovanasljednika u obnovi sadašnjegžupnika Ivana Frkonju.

Skupština svećenika Riječke nadbiskupijeSredišnje teme skupakoji je u Lovranuokupio sedamdesetakdijecezanskih iredovničkih svećenikabile su dokument HBK"Na svetost pozvani"te pitanjeujednačavanjapastoralne prakse napodručju Riječkenadbiskupije

Lovran, 4.11.2002. (IKA) – UDomu pastoralnih susreta uLovranu u ponedjeljak 4.studenoga održana je drugaskupština svećenika Riječkenadbiskupije. Skupština, nakojoj je sudjelovalosedamdesetak dijecezanskih iredovničkih svećenikauključenih u pastoral Riječkenadbiskupije, sastojala se oddva dijela. U prvome,prijepodnevnom, dijelu

predstavljen je i raspravljannajnoviji dokument Hrvatskebiskupske konferencije “Nasvetost pozvani”, koji jepredstavio riječki nadbiskupIvan Devčić. Uposlijepodnevnom dijelu, uzmoderaciju generalnog vikaraRiječke nadbiskupije mons.Emila Svažića i dekanaPrvostolnog riječkog dekanatafra Stanka Dodiga, razgovaralose o pitanju ujednačavanja

pastoralne prakse na područjuRiječke nadbiskupije sposebnim naglaskom na praksudijeljenja sakramenatakršćanske inicijacije tesakramenta ženidbe.U uvodu predstavljanjadokumenta “Na svetostpozvani” nadbiskup Devčićobrazložio je nakanu izdavanjatog dokumenta od strane HBKte u kratkim crtama naznačiozašto se dokument upravo bavi

16 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

problematikom svetosti i što tasvetost u našemu aktualnomtrenutku znači. Na to pitanjedokument odgovaraanalizirajući vršenje trostrukeslužbe naviještanja, službeposvećivanja u strogom smisluriječi te pastirske, odnosnoslužiteljske službe Crkve.“Dokument u tom smislu predsobom ima stvarnost onoga štose već činilo i što se čini unašoj pastoralnoj praksi na tompodručju te prvenstveno služikao inventura naše pastoralnesituacije kako bi se čim boljeuvidjelo što je to dobro ivrijedno i što treba zadržati iunaprjeđivati, a što trebaodstraniti i nadomjestiti nečimnovim. Tako svaki svećenik utom dokumentu može imatisvojevrsni vodič po kojem semože orijentirati, ocijenitisituaciju u svojoj župi i svojevlastito pastoralno djelovanje –a upravo je to i bila namjerabiskupa, da daju dokument kojiće pomoći bazi da se napravepotrebni pomaci u pastoralu,kako bi se što bolje odgovorilozahtjevima sadašnjegavremena”, rekao je nadbiskupDevčić. Govoreći o spomenute trislužbe, nadbiskup se najvišezadržao na službi naviještanja

Božje Radosne vijesti.Istaknuta je i potreba sustavnijepriprave za propovijedanje,školski vjeronauk i župnukatehezu, katehezu za odraslete pripravu na sakramente.Istaknuta je i činjenica daslužbu naviještanja Božje riječisvećenik ne smije shvatiti kaoprenošenje i tumačenje svogavlastitog stava o nekom pitanju,jer “svećenik nije poslanpropovijedati privatnomišljenje, svoju vlastituteologiju, nego prvenstvenovjeru Crkve i njezino tumačenjeBožje riječi”, rekao jenadbiskup Devčić. U vezi s timspomenuta je i potrebnasuradnja s vjernicima laicima,koji kao školski vjeroučitelji ižupni katehete sudjeluju u tojnavjestiteljskoj službi i to uvećem broju od svećenika,barem što se tiče Riječkenadbiskupije. “Treba voditiračuna o tome da školskivjeroučitelji nisu poslaniciministarstva, da nisu običnizaposlenici škole, negoposlanici Crkve, koji pobiskupovu mandatu i snagomnjega u školi vrše svojespecifično crkveno poslanje",istaknuo je nadbiskup Devčić. U raspravi koja je uslijedilanajveće zanimanje pokazano je

u pogledu načina prezentacijedokumenta široj vjerničkojjavnosti. Preporučeno je dasvaki zauzetiji vjernik,vjeroučitelj, član pastoralnogaili ekonomskog vijeća pojedinežupe i slično dobije primjerakdokumenta, a da se ostalimvjernicima prezentira u oblikukratke homilije prije nedjeljnihmisa, slijedeći tako primjerTalijanske biskupskekonferencije.U poslijepodnevnom dijeluprograma radilo se naujednačavanju pastoralneprakse u pogledu podjeljivanjapojedinih sakramenata napodručju Riječke nadbiskupije,posebno u odnosu nasakramente kršćanskeinicijacije. O nekimproblemima i različitostima upraksi na terenu nadbiskupijegovorili su mons. Svažić sastajališta kanonskog prava tedekan Dodig iz iskustvapastoralnog djelovanja. Najviševremena posvećeno je pitanjukatekumenata, odnosnouvođenju odraslih u kršćanstvote je istaknuta potrebaosnivanja skupina katekumenapo dekanatima kao i potrebadavanja veće pozornosti nakanikoju osoba ima kada dolazitražiti sakramente.

Đakovo: Prva sjednica Prezbiterskog vijeća u novomsastavu

Na dnevnom redu bilasu i pitanjaostvarivanja načelaprema kojima djelujeUstanova zauzdržavanje klera idrugih crkvenihslužbenika

Đakovo, 4.11.2002. (IKA) – UBiskupskom domu u Đakovu uponedjeljak 4. studenogaodržana je sjednicaPrezbiterskog vijeća podpredsjedanjem đakovačkoga isrijemskog biskupa MarinaSrakića. Sjednica je održana unovom sastavu, u koji jepotpisom od 15. listopadadijecezanski biskup, uz dvojicupomoćnih biskupa, imenovao37 prezbitera Đakovačke iSrijemske biskupije na mandatod pet godina.Na početku sjednice uvodnu jemolitvu i pozdrav izrekaodijecezanski biskup. Zatim suuslijedila izlaganja i rasprave otočkama predviđenoga dnevnogreda. U raspravi o kanonskimvizitacijama članoviPrezbiterskog vijeća podržali sunoviji model vizitacija, s kojimsu biskupi već započeli ovegodine te su predložili elementenjegove dorade i planiranjevizitacija po svim župamapojedinog dekanata u istomrazdoblju tj. u tijeku iste

godine. Vijećnici su biliupoznati i s nedavnopotpisanim Provedbenimugovorom o pravnim osobamau Katoličkoj crkvi u RH,procesom denacionalizacijeoduzete imovine ustanovamaĐakovačke i Srijemskebiskupije te procedurom, kojaje potrebna da bi došlo doostvarenja potpisanih ugovora.Na dnevnom redu bila su ipitanja ostvarivanja načelaprema kojima djeluje Ustanovaza uzdržavanje klera i drugihcrkvenih službenika. Uvodno jeizlaganje o toj temi održaoravnatelj te Ustanove vlč.Nedjeljko Čutura. Najprije jeiznio pregled rada i poslovanjaUstanove u ovoj godini. Natemelju dosadašnjeg iskustvadogovorene su neke promjene sobzirom na konkretizacijupostojećih načela pri raspodjelisredstava za investicije.Dogovoreno je također da seizraz "obiteljski dar" zamijeniizrazom "doprinos župebiskupiji". Članovi

Prezbiterskog vijećarazgovarali su i o pitanjimabiskupijske kuće za susrete uMurteru. Uvodno izlaganje otom pitanju održao je župnik uTrnavi Mato Matasović.Dijecezanski biskup na sjednicije zatražio mišljenje vijećnika oviše pitanja povezanih supravom i ustrojem biskupije tenekim pastoralniminicijativama. Zaključeno je daće svi svećenici biti naprikladni način pozvani da nasvojim dekanatskim susretima,u pogledu razvoja župnogustroja biskupije, tijekom ovejeseni rasprave i predložepotrebne promjene s obziromna preraspodjelu župa podekanatima i eventualni ustrojnovih dekanata, kao i osnivanje"područnih" pastoralnih centarate promjene granica župa uonim slučajevima u kojima bito omogućilo bolju pastoralnuskrb za vjernike u filijalama iravnomjernije opterećenjepojedinih svećenika.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret svećenika Varaždinske biskupijeFra Zvjezdan Linićpredstavio dokumenthrvatskih biskupa “Nasvetost pozvani”.

Varaždin, 4.11.2002. (IKA) –Susret svećenika Varaždinskebiskupije održan je 4.studenoga u prostorijamaBiskupskog ordinarijata uVaraždinu.U sklopu susreta fra ZvjezdanLinić predstavio je dokumenthrvatskih biskupa “Na svetostpozvani”. Posebno se uizlaganju osvrnuo na četvrtisakrament – sakramentpomirenja, protumačivši razvojtog sakramenta kroz povijest.Potom je protumačio pojedinepojmove, ispovijed i pokoru, teje istaknuo crkvenost togsakramenta. Napomenuo jekako je poziv na obraćenjenešto trajno, te da je taj

sakrament također i ispovijedvjere, koji dokazuje kako nasvjernike Bog, usprkos našojgrešnosti, voli. Poručio jesvećenicima kako je izpastoralnog vida potrebno da ivjernici vide da i se i svećenikispovijeda, odnosno da je i ongrešnik. Pritom je takođernapomenuo kako je pokorničkobogoslužje isto liturgijskoslavlje, koje je potrebno slavitiu zajednici kako bi zajednicaosjetila to Božje praštanje, tuBožju ljubav, jer usprkos našojgrešnosti, Bog nas ljubi. Usvome izlaganju fra Zvjezdan jeistaknuo eklezijalni vidsakramenta pomirenja,ispovijedi i pokore.

Nakon predavanja bila jerasprava. Potom je ekonomVaraždinske biskupije JosipGrošić govorio o pitanjugodišnjega financijskogizvještaja, a mjesni ordinarijMarko Culej izvijestio jeokupljene svećenike o nedavnoodržanom zasjedanju Hrvatskebiskupske konferencije u Krku,te je govorio o ostalimpastoralnim smjernicamavažnim za biskupiju. Takođerje najavio datume korona popojedinim dekanatimaVaraždinske biskupije zamjesec studeni, koje će seodržavati na temu “Crkvaotajstvo zajedništva”.

Nova Gradiška: Djelovanje Biblijske sekcije OŠ“Ljudevit Gaj”

Humanitarne akcije iporuka Papi

Nova Gradiška, 4.11.2002.(IKA) – U OŠ “Ljudevita Gaja”u Novoj Gradiški djelujeBiblijska sekcija koja je ovejeseni provela akciju“Pomozimo prijateljima”. Utijeku akcije prikupili sunovčana sredstva za svojeprijatelje, učenike škole, koji suslabijega imovinskog stanja.Prikupljenim sredstvimaosigurali su im dnevni obrok uškolskoj kuhinji. Također su

organizirali akciju prikupljanjabrašna za svoje male prijatelje ivršnjake u Kninu. U akciji susudjelovali učenici od 4. do 8.razreda i prikupljeno je više od200 kg brašna.Uz te aktivnosti, članovi sekcijeprikupljali su također i pomoćza djecu u Kamerunu, u kojojdjeluje hrvatski misionar KarloPrpić, a koji je inače iz NoveKapele. Uz prikupljenebilježnice, igračke i školski

pribor, priložili su i bilten, kojisu sami pripremili, a u njemu jepredstavljena Požeškabiskupija, Brodsko-posavskažupanija i OŠ “Ljudevit Gaj”.Članovi sekcije nedavno supisali i papi Ivanu Pavlu II., ukojem su predstavili svojedosadašnje aktivnosti, želje iplanove. Pisali su i o tome kakose raduju ponovnome Papinuposjetu Hrvatskoj na proljećeiduće godine.

Teološko-pastoralni tjedan o pluralizmu u CrkviTjedan se, uorganizaciji KBF-a,održava od 21. do 23.siječnja 2003.

Zagreb, 4.11.2002. (IKA) –Katolički bogoslovni fakultetSveučilišta u Zagrebu priređujeod 21. do 23. siječnja 2003.godine u Nadbiskupskomedječačkom sjemeništu na Šalatiu Zagrebu teološko-pastoralnitjedan na temu "Pluralizam uCrkvi", objavilo jePovjerenstvo za Teološko-pastoralni tjedan KBF-a.Na teološko-pastoralnom tjednudr. Ivica Raguž održat ćepredavanje "Pluralizam kaoimperativ i načelo vremena:teološki pogled", dr. AnđelkoDomazet iznijet će ekleziološketemelje pluralizma u Crkvi, dr.Josip Grbac pojasnit će

mogućnosti i izazove etičkoga imoralnog pluralizma u Crkvi,dr. Marijan Steiner održat ćeizlaganje o liturgijskojraznolikosti u prošlosti i"liturgijskom pluralizmu" usadašnjosti, dr. Nediljko A.Ančić održat će predavanje"Crkva u Hrvatskoj i unutarnjipluralizam: stvarnost ili želja?".Dr. Špiro Marasović iznijet ćeperspektive pluralističkogadjelovanja Crkve u hrvatskomedruštvu, teološki pluralizam –ekumenizam nakon "DominusIesus" bit će tema predavanjadr. Tome Vukšića, dok će dr.Ivan Šarčević govoriti oteološkim perspektivama

crkvenog pluralizma imeđureligijskog dijaloga natemelju iskustva Bosne iHercegovine. Dr. Ivan Štengliznijet će psihološki pristupodgoju za prihvaćanjepluralizma u Crkvi, a dr. MilanŠpehar će pojasniti karizmatskeseminare u svjetlu pluralizma uCrkvi.Informacije u vezi sodržavanjem i smještajem utijeku tjedna mogu se dobiti utajništvu KBF-a u Zagrebu natelefonske brojeve: 01/4890-402, 4890-429, faks: 01/4814-704 ili na E-mail:kbf@theo.kbf.hr.

Biskup Jezerinac predvodio misu za “Tigrove”Prva gardijskabrigada Hrvatskevojske obilježila 12.obljetnicu utemeljenja

Zagreb, 5.11.2002. (IKA) -Prva gardijska brigadaHrvatske vojske “Tigrovi”obilježila je 5. studenoga uzagrebačkoj vojarni "Croatia"12. obljetnicu utemeljenja. Upovodu toga svečano misnoslavlje u bogoslužnom prostoruu vojarni predvodio je vojni

ordinarij Juraj Jezerinac.U propovijedi je biskupJezerinac, na temeljupročitanog evanđelja, istaknuokako Bog svakodnevno pozivačovjeka na suradnju te jenapomenuo kako i danaspostoje oni koji tu suradnjuodbijaju, što zapravo nimalo ne

iznenađuje, budući da su i uIsusovo doba postojali oni kojisu odbijali suradnju s njim.Treba se odazvati pozivu,istaknuo je vojni biskup tedodao kako se svi oni, koji seodazovu Božjem pozivu,nazivaju blagoslovljenima.“Dakle Krist svakodnevno

18 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

poziva čovjeka na suradnjukroz glas savjesti, preko Crkve,preko ljudi, a i preko događaja.Zapravo se veličina čovjeka, a injegova sreća, sastoji da li ikoliko netko sudjeluje s Bogomu ovom životu, a opasno je akočovjek ne sudjeluje s Bogom tetako stvara od sebe božanstvo,a nerijetko postavlja sebe kaoBoga”, upozorio je biskupJezerinac. A kade se to dogodi,

čovjek nije više čovjek,istaknuo je vojni biskup tedodao kako nas je na toupozorio i papa Ivan Pavao II.u prigodi svog posjetaHrvatskoj 1994. godine: “Kadčovjek odbacuje ili zapostavljaBoga, skoro se neminovnopočinje klanjati ispraznimidolima. Počinje čak obožavatiidole jedne nacije, jedne rase,jedne stranke, da bi potom, u

njihovo ime, opravdao mržnju,diskriminaciju i silu. Samo jeBog sigurni temelj života inepovrediva dostojanstvasvakog čovjeka”. Na kraju jebiskup Jezerinac poželio da unadolazećim danima preustrojaHrvatske vojske “svi zajednoporadimo na vlastitomeduhovnom preustroju, na kojinas Krist poziva. I na tomevalja raditi svakodnevno”.

Misa za pokojne pastire Zadarske nadbiskupijeZadar, 5.11.2002. (IKA) –Umirovljeni zadarski nadbiskupMarijan Oblak predvodio je 5.studenoga misu za pokojnenadbiskupe, biskupe isvećenike Zadarskenadbiskupije u katedrali Sv.Stošije u Zadru. Na početkumisne žrtve nadbiskup Oblakizrazio je radost i zahvalnost

pokojnim pastirima za svaduhovna dobra koja su učinilisvome narodu biskupskom isvećeničkom službom. “Mivjerujemo u učinkovitost našemolitve za njih, u milosnusnagu mise koju prinosimo zanjihovu nebesku nagradu.Očeva je volja da nikog neizgubi i da uskrsne svakog

vjernika u posljednji dan”,rekao je nadbiskup i dodao dato vjerničko iskustvo imamoveć u Starom zavjetu, kada jeJuda Makabejac prinio žrtvu uJeruzalemu za poginulesuborce, “jer je vjerovao uuskrsnuće da će im Bog bitimilosrdan i nagraditi ih vječnimživotom”.

Blagdan sv. Mirka u zagrebačkim ŠestinamaZagreb, 5.11.2002. (IKA) –Blagdan sv. Mirka svečano jeproslavljen 5. studenoga uzagrebačkoj istoimenoj župi uŠestinama. Središnje svečanomisno slavlje s više svećenikapredvodio je zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljak.U prigodnoj propovijedi biskupMrzljak govorio je o značenjusveca te je istaknuo kako je

svetac čovjek koji pripadaBogu, čovjek za današnjevrijeme. Pritom je dodao daonaj koji je Božji da je na stranipravde, istine i ljubavi te kaotakav može izgrađivati novi ibolji svijet. Temelje na kojempočiva vjera i na kojem se onaizgrađuje je Sveto pismo, kojeje Božja riječ kojom se čovjekhrani, a tu su još i sakramenti, u

kojima također čovjekpronalazi hranu za svojvjernički život.Na misi je pjevao župni zborpod ravnanjem Suzane Vulin uzorguljsku pratnju BožidaraLjubenka. Župa sv. Mirka zablagdan se pripremalatrodnevnicom, koju je od 2. do4. studenoga predvodioisusovac o. Josip Rožmarić.

Preminuo svećenik Nedjeljko BadurinaPogrebne obrede imisu zadušnicupredvodio biskupŽupan

Luna, 5.11.2002. (IKA) –Svećenik Krčke biskupijeNedjeljko Badurina preminuoje u četvrtak 31. listopada urodnoj župi Luna na otokuPagu u 66. godini života odposljedica srčanog udara.Pokopan je u rodnom Lunu uutorak 5. studenoga. Pogrebneobrede i misu zadušnicupredvodio je krčki biskupValter Župan u zajedništvu strideset i pet svećenika Krčkebiskupije i Zadarskenadbiskupije.

Vlč. Nedjeljko Badurina rođenje 22. travnja 1937. god. uLunu – Jakišnica, na otokuPagu. Četverogodišnju osnovnuškolu završio u rodnojJakišnici, a klasičnu gimnazijuu Zadru i Pazinu. Visokuteološku školu završio je uPazinu. Biskup KarmeloZazinović zaredio ga je zasvećenika u Rabu 30. lipnja1963. godine.Prva mu je služba bilaupravitelja župe u Loparu.Zatim je obavljao službu

župnika u Sv. Vidu i DragiBašćanskoj na otoku Krku.Nakon ponovnog župnikovanjau Loparu, godine 1981.imenovan je župnikom Banjola.Četrnaest godina (od 1987. do2001.) požrtvovno i nesebičnoje vršio službu župnika uKolanu i Viru u Zadarskojnadbiskupiji. Godine 2001.imenovan je župnikom urodnom Lunu, gdje je iznenadapreminuo 31. listopada 2002.

Povratak kipa sv. Nikole putnika u crkvicu nanajvišemu hvarskom vrhuHvar, 5.11.2002. (IKA) - Ovihdana iz Splita se na svojemjesto u staru crkvicu Sv.Nikole putnika, na Glavici,najvišem vrhu otoka Hvara,vratio obnovljeni kameni kipsv. Nikole putnika, zaštitnikaribara, mornara i svih putnika.Spomenički vrijedan kip sv.Nikole potječe s kraja XVIII.

stoljeća, djelo je nepoznatogmajstora, a krasi oltar crkvicepodignute njemu u čast, nakojem stoji od 1770. godine.Nedavno je premakonzervatorskom elaboratusplitske konzervatorice AniteGamulin završena temeljitaobnova stare svečeve crkvicena Glavici, te je u nju ponovno

postavljen obnovljeni kamenikip. Obnovu crkvice Sv. Nikoleputnika pokrenuli su isudjelovali u radovima župljaniSvete Nedjelje i Svirča, uzsvesrdnu potporu župnika donMarija Zelanovića, te novčanupotporu brojnih darovatelja iiseljenih župljana.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Izrazi sućuti zagrebačke Crkve biskupu TermolijaHrvatsku i pokrajinuMolise povezujubrojna mjesta ukojima već stoljećimažive Hrvati doseljeniiz Dalmacije

Zagreb, 5.11.2002. (IKA) – Upovodu potresa, koji suzahvatili talijansku biskupijuTermoli, te prouzročili brojneljudske žrtve, kao i materijalneštete, zagrebački pomoćnibiskupi Josip Mrzljak i VladoKošić uputili su 5. studenogaizraze sućuti biskupu TermolijaTommasiju Valentinettiju.U ime našeg ordinarijanadbiskupa Josipa Bozanića,koji se trenutno nalazi upastoralnom posjetu Hrvatima

Južne Amerike, izražavamonašu solidarnost s Vamaosobno, s Vašom cijelomdijecezom i s cijelimtalijanskim narodom povodomteške nesreće koja je u potresuzadesila San Giuliano di Pugliai druga mjesta. Posebnomolimo za poginulu nevinudjecu, čijim roditeljimaizražavamo svoju dubokusućut. Hrvatsku i pokrajinuMolise povezuju i stanovniciAquaviva Collecroce i ostalih

susjednih sela u kojima većstoljećima žive Hrvati doseljeniiz Dalmacije. Naši su biskupiviše puta posjećivali ta sela, aposebno je s njima bio povezanpokojni kardinalom Šeper. Dokse Bogu molimo da potaknesrca dobrih ljudi i predstavnikavlasti da se pomogne tisućamakoji su ostali bez krova nadglavom, ostajemo u Kristu Vamodani pomoćni zagrebačkibiskupi, stoji u izrazima sućutibiskupa Mrzljaka i Košića.

400. obljetnica sjedinjenja hrvatskih franjevacatrećoredaca s Redom

Bulom "Pro nostripastoralis muneris"pape Klementa VIII.od 2. rujna 1602.provincija jesjedinjena s Redom, tojest s provincijamaTrećega reda sv.Franje na područjuItalije

Zagreb, 5.11.2002. (IKA) –Jubilarna 400. obljetnicasjedinjenja hrvatske provincijefranjevaca trećoredaca s Redomsvečano se proslavlja 5. i 6.studenoga u samostanu Sv.Franje Ksaverskog u Zagrebu,dvodnevnim znanstvenimskupom na kojemu je pozornostposvećena događaju sjedinjenjai njegovu značenju zaprovinciju, stanju društva iCrkve toga vremena u našimkrajevima te stanju i životuprovincije prije i poslijesjedinjenja s Redom. Bulom"Pro nostri pastoralis muneris"pape Klementa VIII. od 2. rujna1602. provincija je sjedinjena sRedom, to jest s provincijamaTrećega reda sv. Franje napodručju Italije. Nakon pozdravih riječiprovincijala franjevacatrećoredaca glagoljaša fra PetraGrubišića, na otvorenju skupa5. studenoga nazočnima seobratio generalni ministarReda, fra Ilija Živković. On jeistaknuo da je obljetnica razlogsusreta te napomenuo da u dobasvakovrsnih otuđenja itehničkih surogata tople ljudskeneposrednosti, koji često značebijeg od susreta, upravo sukršćani, posebice redovnici,pozvani obnavljati i stvaratinovu civilizaciju susreta.Obljetnica je, prema njegovimriječima, prigoda obnavljanjapovijesne memorije. Zaborav inemar prema prošlom nijesamo nepristojna indolentnost izapuštenost već i opasnost dalutamo, tapkamo, ponavljamoisto i zaboravljamo tko smo,upozorio je. Istaknuo je kako,upravo kao generalni ministarReda, gaji nadu da će skup oširenju i razvitku Reda, koji jehrvatska provincija bitno

obogatila, probuditi u nas novuosjetljivost za sadašnje stanjetrećoredskog bratstva u svijetu,novu znatiželju da se boljeupozna Red te novuodgovornost i suradnju za rastcjeline. Od 1602. do danaspredstavnici Hrvatske sudjelujuna generalnim kapitulima,članovi su generalnih vijeća imnogi su od njih, posebiceposljednjih stotinjak godina,dali važni doprinos održanju ukriznim vremenima, širenju iorganizaciji Reda, kazao je fraIlija Živković. Izrazio je radostšto su na proslavi te značajne400. obljetnice nazočnigeneralni vikar fra MichaelHigins, generalni vijećnici fraCorpus Izquierdo Barrero i fraFernando Scocca, provincijalidanašnjih provincija u Italiji fraLino Temperini iz Provincijesv. Franje Asiškog sa sjedištemu Asizu i fra VincenzoSantalucia iz Provincije sv.Joakima i Ane na Siciliji, fraBernat Nebot, provincijalšpanjolske provincijeBezgrešnog Začeća, fraEdmund Caroll, provincijalProvincije Presvetog SrcaIsusova u SAD i fra MiguelAngel Caceres Recalde,provincijal Provincije sv.Antuna Padovanskog uParagvaju, potom fra MarkMcBride iz SAD-a i fraFrancesco Masseria iz Italije,članovi ekonomskog vijeća tefra Salvador Cabot Rossello ifra Jose Antonio Marorell Pouiz Španjolske i fra FredericoGayoso iz Paragvaja. Nazočne je u ime Zagrebačkenadbiskupije pozdraviopomoćni biskup Josip Mrzljak,zahvalivši trećorecima kojipastoralno djeluju na Ksaveru iu znanstvenim institucijama

nadbiskupije. Pozdrave suizrekli i provincijal Zadarskeprovincije sv. Jeronima fraBernardin Škunca, provincijalHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda fra LucijeJagec, predstavnikFranjevačkoga svjetovnog redaMato Batorović, te u imeKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebui Hercegovačke franjevačkeprovincije fra Ivan Dugandžić.Na otvorenju skupa nazočni subili i izaslanici Vlade iGradskog poglavarstva. Salvador Cabot Rossello, članšpanjolske provincije, održao jeprvo predavanje o stanju Reda itrećoredskih kongregacija uEuropi na početku XVII.stoljeća, koji su tada, premanjegovim riječima, prolazilikroz razdoblje obnove ipreporoda. Kao jedan odproblema naveo je pritisakFranjevačkoga prvog reda kojije smatrao da njemu pripadabriga za cjelokupnofranjevaštvo. Upozorio je i napolitičko-religiozne probleme udržavama Europe nakonreformacije. Član Franjevačke provincije sv.Jeronima sa sjedištem u ZadruAtanazije Josip Matanićosvrnuo se na bulu Pro nostripastoralis muneris papeKlementa VIII., kojomsjedinjuje trećorece Istre iDalmacije s talijanskimtrećorecima. Taj je korakSvetog Oca bio učinkovitprvenstveno na pravnom planu,potom na povijesnom tekonačno na duhovnome iživotnom planu, smatra fraAtanazije. Radilo se o tome,kako je kazao, da naši trećoreciiznad svoga provincijala nisu

20 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

imali poglavara, to jest generalai stoga je bilo potrebno da sepodvrgnu generalu u Italiji.Od 1473. godine hrvatskaprovincija franjevacatrećoredaca već je postojala kaosamostalna redovničkazajednica, koja naprovincijskom zboru (kapitulu)bira svoga poglavara.Provincija je u to doba većimala samostane na područjuDalmacije, Kvarnera i Istre. Od1602., od sjedinjenja s Redom,predstavnici Provincijesudjeluju na generalnimkapitulima s aktivnim ipasivnim pravom glasa, a

generalni poglavar ima pravopohađati provinciju ipredsjedati provincijskimkapitulima. Hrvatska provincija franjevacatrećoredaca danas ima 79redovnika koji žive u 18samostana i kuća u Hrvatskoj.Četrnaestorica redovnikadjeluju u inozemstvu, uNjemačkoj, Italiji, SAD-u iPeruu. Redovnici, u vjernostifranjevačko-trećoredskojkarizmi, žive i rade usamostanima i župama,surađuju kao kapelani ubolnicama i domovima za

starije i nemoćne, organizirajurazličite oblike duhovnih idobrotvornih susreta u svojimsamostanima, voditelji suduhovnih vježbi i obnova ipredavači na crkvenimučilištima; posebno seposvećuju pastoralu sakramentapomirenja. Među kandidatimaza redovničko-svećenički životsu sedmorica braće sprivremenim zavjetima, dvanovaka i šesnaestsjemeništaraca-postulanata.Sjedište Provincije je uZagrebu, Jandrićeva 21.

Zagreb: Pjesnička večer Ivana GolubaVečer poezije podnazivom "Hodočasniku štaglju" održana jeu Europskom domu, ačitale su se autorovepjesme nahrvatskome,španjolskom,latinskom, grčkom, alii na kalnovečkom,novaljskom isusačkom dijalektu

Zagreb, 5.11.2002. (IKA) –Pjesnička večer svećenika,pjesnika i teologa Ivana Golubapod naslovom "Hodočasnik uštaglju" održana je u utorak 5.studenoga u Europskom domuu Zagrebu. U dojmljivom nizuizvedeno je više pjesama iproznih tekstova iz autorovihzbirki i knjiga na hrvatskomeknjiževnom jeziku, ali i nanjegovu zavičajnomkalnovečkom, zatim dijelom nanovaljskom i susačkomdijalektu te na španjolskome,

latinskom i grčkom jeziku.Posebnu draž činila jezavičajnost autorovih pjesamana kajkavskom, a iznenađenjeza autora bile su pjesme koje suizvorno ispjevane na latinskom,a koje je on prepjevao nahrvatski, dok ih je za tu prigoduVid Balog prepjevao nakajkavski.Pjesme su, osim Baloga,govorili Mirta Zečević, IvanKatić, Vjenceslav Kapural,Hrvoje Zalar, Zlatko Jelinčić iIvana Sablić. U glazbenom

dijelu programa izvedene su triskladbe Mate Lešćana naGolubove tekstove koje su, uzklavirsku pratnju DarijanaBlaće i Tatjane Nikić, pjevaliBranka Sekulić i Josip Lešaja.Na kraju se brojnoj publiciobratio i pjesnik, rekavši kakoje zadivljen i ganut tom večeri ikako je on zaista hodočasnik uštaglju, budući da su njegovaprva hodočašća u MarijuBistricu vezana uz prenoćišta uštaglju.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Blagoslovljene prostorije Katoličkogtjednika

Prvi broj Katoličkogtjednika trebao bi sepojaviti za svetkovinuKrista Kralja

Sarajevo, 30.10.2002.(IKA/KTA) – ProstorijeKatoličkog tjednika u Sarajevublagoslovio je 30. listopadasarajevski nadbiskup kardinalVinko Puljić u nazočnostibiskupa okupljenih nazasjedanju BK BiH. Govoreći oulozi katoličkih medija,

kardinal Puljić je istaknuo kakoje pisana riječ važno sredstvounošenja Radosne vijesti udomove ljudi dobre volje.Pritom je poželio da svidjelatnici Katoličkog tjednikasvojim radom i pisanjemprinesu vladavini pravde i mirana tim prostorima i u svaku

obitelj, koja će čitati tu novinu.Ponovno pokretanje Katoličkogtjednika bila je jedna od temana zasjedanju biskupaBiskupske konferencije BiH.Prvi broj Katoličkog tjednikatrebao bi se pojaviti zasvetkovinu Krista Kralja, 24.studenoga ove godine.

Priopćenje sa zasjedanja BK BiH u SarajevuPriprava zaproglašenje blaženimIvana Merza,rješavanje otvorenihpitanja u odnosima sdržavnim vlastima,pastoralni program zatrogodište2002.–2005., ponovnopokretanje Katoličkogtjednika neke su odmnogobrojnih temazasjedanja BK BiH

Sarajevo, 31.10.2002. (IKA) –Biskupska konferencija Bosne iHercegovine održala je svoje26. redovno zasjedanje od 28.do 30. listopada u prostorijamaVrhbosanskoga nadbiskupskogordinarijata u Sarajevu.Sjednici je predsjedaobanjolučki biskup FranjoKomarica. Uz članove BK BiHna zasjedanju su takođersudjelovali delegat HBKđakovački i srijemski biskupMarin Srakić i savjetnikApostolske nuncijature mons.Astolfo Astolfi.Biskupi BiH na svom suzasjedanju, između ostalog,razmotrili i usvojili potrebnepromjene Statuta BK BiH iCaritasa BK BiH te saslušaliizvješće predsjedavajućegaBiskupske komisije za Papinskihrvatski zavod sv. Jeronima uRimu mons. Ratka Perića.Budući da je Komisiji istekaomandat, biskupi su izabralipomoćnoga sarajevskogbiskupa Peru Sudara za svogčlana Komisije. Na zasjedanjuje osnovan i Odbor za pripremu"Katoličkog dana" zemaljaSrednje Europe, koji će seslaviti od Uzašašća 2003. doUzašašća 2004. Dogovoreno jeda središnje liturgijsko slavljena razini Vrhbosanskemetropolije bude 19. srpnja2003. na Kupresu.U očekivanju proglašenjablaženim časnog sluge BožjegaIvana Merza, prvog kandidataza oltar iz BiH i to iz redovalaika, biskupi su saslušaliizvješće biskupa Komarice opastoralnim akcijama koje sepoduzimaju i koje se planirajuna području Banjolučke

biskupije, čitave Metropolije iod strane Postulature za štobolju i sveobuhvatnu pripremuCrkve u hrvatskom narodu zanjegovo proglašenje. Istaknulisu, da u kontekstu te priprave,posebnu brigu treba posvetitiformaciji katoličkog laikata kodnas. Biskupi su također odlučiliuputiti pismo zahvale i molbeSvetom Ocu Ivanu Pavlu II. U razmatranju aktualnogadruštvenog i političkog stanja uBiH, a na temelju izvještajakardinala Vinka Puljića,biskupi su zapazili više vrloozbiljnih neriješenih problemas kojima se susreće Katoličkacrkva, posebno u pojedinimkrajevima BiH. Na zasjedanjusu donesene određene odluke usvrhu pozitivnoga i bržegrješavanja svih otvorenihpitanja u odnosima s državnimvlastima. Posebnu pozornostbiskupi su posvetili prijedlogupastoralnog programa zatrogodište 2002.–2005. napodručju Metropolije, koji jepredstavio biskup Komarica, au povodu 40. obljetniceDrugoga vatikanskog Sabora.Dogovoreno je da se u prvomredu treba pozabavititemeljitom liturgijskomkatehezom vjernika. Zaduženoje Liturgijsko vijeće kao iVijeće za kler da razmotreaktualnu situaciju u našimbiskupijama i pripremekonkretni program. Odlučili suosnovati Povjerenstvo zapermanentno obrazovanjesvećenika u pastvi.Kardinal Puljić je izvijestio otijeku priprema Direktorija zaobitelj. Također je upoznaobiskupe s ponovnim

pokretanjem Katoličkogtjednika, koji je od 1922. do1945. objavljivan u Sarajevu.Osnivač Katoličkog tjednika jeVrhbosanski nadbiskupskiordinarijat. Drugimbiskupijama je ostavljenamogućnost da budu suizdavači.Biskupi su izrazili svojezadovoljstvo i obećali podršku.Biskupi su saslušali izvještaje splenarnog zasjedanja Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija, održanog uSarajevu od 3. do 6. listopada,kao i sa Svjetskoga katehetskogkongresa o KatekizmuKatoličke crkve održanom uRimu od 8. do 11. listopada o.g. Razmotrili su i molburavnatelja Katoličkogaškolskog centra i rektoraDječačkog sjemeništa uTravniku dr. Pere Pranjića da sekonačno riješi pitanje povrataotuđenog dijela zgradeSjemeništa, koje ove godineobilježava 120. obljetnicupostojanja. Zaključili da ćeponovno intervenirati kodnadležnih vlasti da se ubrzapovrat otuđene zgradeSjemeništa Katoličkoj crkvi,kao što je još 1997. vraćena svaotuđena imovina Islamskojzajednici u Travniku. Takođersu dogovorili radni kalendarBiskupske konferencije za2003. godinu.Biskupi upozoravaju katoličkevjernike da izdanje Novogzavjeta (Zenica 2001. i 2002.)nije u skladu s odredbamaCrkve i s toga se oni, u duhu tihodredaba, njime ne moguslužiti.

Završetak listopadskih pobožnosti u subotičkoj župisv. RokaSubotica, 31.10.2002. (IKA) -U subotičkoj župi sv. Rokazavršetak listopadskepobožnosti protekao je u znakunovih otajstava krunice. Župnik

je obavijestio vjernike da jepapa Ivan Pavao II. obilježiopočetak 25. obljetnice svogapontifikata novim apostolskimpismom o krunici te

dosadašnjim otajstvima krunicedodao otajstva svjetla, arazdoblje do listopada 2003.godine proglasio Godinomkrunice.

22 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Župnik Andrija Anišić u tijekupet dana tumačio je okupljenimvjernicima u prigodnojpropovijedi nova otajstva, apotom su kroz tri posljednjadana te pobožnosti djeca imladi predmolili nova otajstva.Posljednjeg dana listopadažupnik je svima nazočnimapodijelio tekst novih otajstava sodgovarajućom ilustracijom te

najavio da će taj župni uredtiskati sličice koje ćeprikazivati određeno otajstvo sodgovarajućim tekstom.Također je u tijeku misepročitao dio novoga Papinaapostolskog pisma o krunici tepotaknuo vjernike da i daljemole krunicu, osobito zajednou obitelji što je Papina izričitaželja.

Zajednička nakana sudionikalistopadske pobožnosti u tojžupi bila je ona koju jepreporučio Sveti Otac, tj. zamir u svijetu i za obitelji.Gospin oltar prigodno jeukrašen slikama i tekstomnovih otajstava, a ispredglavnog oltara bila je Papina iGospina slika s natpisom"Totus tuus".

Studenti Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronimaposjetili rimsko groblje Campo Verano

Na tom rimskomgroblju nalazi sezavodska grobnica,koju su pohodilistudenti, a navečer jeslavljena misa uhrvatskoj nacionalnojcrkvi Sv. Jeronima

Rim, 1.11.2002. (IKA) -Studenti Papinskoga hrvatskogazavoda sv. Jeronima posjetili su1. studenoga zajedno srektorom mons. JuromBogdanom rimsko gradskogroblje Campo Verano, gdje seod 1859. nalazi zavodskagrobnica. U prigodnoj molitviza pokojne svećenike,redovnike i redovnice, posebnosu se sjetili mons. JurjaMadjerca, dugogodišnjegazavodskog rektora, koji jepreminuo prije 45 godina te jebio pokopan u tu zavodskugrobnicu.Svećenik Zagrebačkenadbiskupije i student odgojnihznanosti na Salezijanskomsveučilištu Antun Sente uprigodnoj je riječi prikazaoživot i djelo mons. Madjerca.Nakon molitve kod grobnicesvi su se zaustavili u kratkoj

molitvi pokraj groba slugeBožjega Bonifacija Pavletića,rodom iz Kutine, koji je kaočlan redovničke zajednice vrlomlad umro u Rimu na glasusvetosti. Svećenici i studenti sasestrama milosrdnicama iKćerima milosrđa, pomolili suse i na grobnicama tihredovničkih zajednica za sve uRimu preminule redovnice. Tuje neko vrijeme bila pokopana islužbenica Božja Marija odPropetoga Petković, koju ćePapa iduće godine zajedno sIvanom Merzom proglasitiblaženom.Na večernjoj misi u hrvatskojnacionalnoj crkvi Sv. Jeronimabile su nazočne i dvije skupinehrvatskih hodočasnika. Jedna izhrvatske katoličke misije izBerna u Švicarskoj, a druga izRijeke. Hodočasnici iz Bernapjesmama su i sviranjem na

tamburicama pratili misnoslavlje koje je predvodiosvećenik Splitsko-makarskenadbiskupije i studentpsihologije na Salezijanskomsveučilištu u Rimu BorisVidović.Protekle nedjelje 27. listopadau hrvatskoj crkvi Sv. Jeronimaslavljena je misa za pokojnogZdenka Babića, istaknutogahrvatskog djelatnika u Rimu idugogodišnjeg suradnikaHrvatskog programa RadioVatikana. Rođen u Tuzli 1920.godine, Babić je završio studijprava u Zagrebu. Nakon ratamorao je napustiti domovinu isklonio se u Italiju, gdje jeusavršio pravničku struku ivodio istaknuto talijanskopoduzeće. Preminuo je 15.srpnja 2002. godine u bolnici uFermu, a pokopan je na grobljuu mjestu Pedaso.

Svi sveti i Dušni dan u HKM SindelfingenMisna slavljapredvodio fra TihomirKrunoslav Grgat

Sindelfingen, 2.11.2002. (IKA)– Fra Tihomir Krunoslav Grgat,duhovnik hrvatskih redovnica unadbiskupiji Muenchen-Freising, predvodio je misnaslavlja na svetkovinu Svihsvetih 1. studenoga i na Dušnidan 2. studenoga u HKMSindelfingen, a ujedno jevjernicima predstavio svojroman "Cestak".Roman donosi priču o sudbininaših ljudi koji su krenuli na

privremeni rad u inozemstvo,koji se pretvorio u svevremeni.Autor govori o ostavljanjuživotne stvarnosti u Cetinskojkrajini šezdesetih godina i oradu po "bauštelama"Njemačke.Na misnom slavlju nasvetkovinu Svih svetih fraTihomir je u propovijedi rekaokako je upravo to blagdan nadeza sve ljude. Životne kušnje ipatnje označene su

prolaznošću, a ono što nasčeka, ako imalo budemo znaliživjeti u odanosti Bogu,označeno je vječnošću, kazao jefra Tihomir, dodavši da se radivječnosti isplati nasljedovatinaše pređe, naše očeve i majke,naše skromne ljude po selima igradovima, koji su s preziromgledali na poteškoće i sponosom očekivali budućnostkoju su htjeli namrijeti sebi isvojim budućnicima.

Dušni dan u TolisiTolisa, 2.11.2002. (IKA) - NaKarauli, najstarijem grobljuBosanske posavine, ovih su sedana izmjenjivale tisućehodočasnika koji su željelizahvaliti dragim pokojnicima,napose braniteljima, za gruduravne Posavine. Molitvi imisnom slavlju pridružio se i

general reda franjevacatrećoredaca dr. fra IlijaŽivković.U svojoj propovijedi on jeistaknuo kako se sve svodi napitanje je li smrt kraj ili nije.Ako je kraj, onda smo njimestrašno osakaćeni, ako nije, tajtrenutak dobiva zadivljujuće

novu dimenziju. Poručio jekako tajna života i smrti ovisi otajni Boga. Poželio jevjernicima, kao i onima koji nevjeruju, nadu koja će im doposljednjeg daha pružati radostnad životom.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Pastoralni pohod nadbiskupa Bozanića Argentini iUrugvaju

Predsjednik Hrvatskebiskupske konferencijeod 1. studenogaboravi u pastoralnompohodu hrvatskimvjernicima u JužnojAmerici. Iz BuenosAiresa u Argentinistigao je uMontevideo uUrugvaju, i to je bioprvi službeni dolazaknekoga hrvatskognadbiskupa uMontevideo, azasigurno i u cijeliUrugvaj, te je tajdogađaj nazvanpovijesnim

Buenos Aires/Montevideo,4.11.2002. (IKA) - PredsjednikHrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić od 1.studenoga u pastoralnom jepohodu hrvatskim vjernicima utrima zemljama Južne Amerike:Argentini, Urugvaju i Čileu.Nadbiskup Bozanić je u BuenosAires doputovao u petak 1.studenoga, gdje su ga dočekalihrvatski franjevci Provincije sv.Jeronima iz Zadra, župnik naargentinskoj župi JoseIngenijeros fra Berislav Ostojići ravnatelj za Hrvate uArgentini te voditeljHrvatskoga vjerskoga središtasv. Nikole Tavelića u BuenosAiresu i organizatorpastoralnoga pohodanadbiskupa BozanićaArgentini, Urugvaju i Čileu fraIvan Gavran.“Mi u Argentini smo uozbiljnoj krizi od prošle godine.Kriza koja je zahvatila ovuzemlju nije samo gospodarska,nego je riječ o trostrukomobliku krize: političkome,gospodarskom i socijalnom, akad se ta tri oblika spoje ujedno, onda je to sveopća krizakako ove zemlje tako i njezinihstanovnika, a Hrvati su dio ovezemlje. Upravo zbog togamožda u jednom od najtežihtrenutaka Argentine smatralismo prikladnim i potrebnimpozvati prvog pastira Crkve uHrvatskoj, nadbiskupa JosipaBozanića da dođe, da nasposjeti, da nas svojomnazočnošću, svojom riječju,svojom molitvom podrži iohrabri u ovome teškomtrenutku. Prijatelji, pastiri namtrebaju ne samo kad je svenormalno, nego i u trenucimakada je teško i kada je, kao štoje sada u Argentini jedan teškikritični trenutak”, rekao je fraIvan Gavran, tumačeći razlogepoziva nadbiskupa Bozanića uArgentinu. Na svetkovinu Svih svetihnadbiskup Bozanić je uHrvatskom središtu sv. NikoleTavelića u Buenos Airesupredvodio misno slavlje. Napočetku je kazao da nosi“pozdrave iz Hrvatske, osobitopozdrave hrvatskih biskupa”,podsjetivši na nedavnozasjedanje Hrvatske biskupskekonferencije na kojemu jebiskupe upoznao sa svojim

putovanjem u zemlje JužneAmerike.To je misno slavlje, kao icjelokupni pohod Hrvatima,nadbiskup Bozanić, kako jerekao na početku mise, stavio ukontekst povezanosti iseljenihHrvata sa svima onima skojima su oni povezani unjihovim novim domovinama,kao i s onima s kojima supovezani u svojoj izvornoj,matičnoj domovini. SvetkovinaSvih svetih i Dušni dan, šire tajhorizont naše povezanost, čak is onima koji su s one stranesmrti, ali su po životu u IsusuKristu povezani sa svima nama,rekao nadbiskup Bozanić teposebno pozvao na molitvu zasve pokojne Hrvate na tomjužnoameričkom kontinentu,kao i u cijelome svijetu.Drugoga dana boravka uArgentini, 2. studenoga,predsjednik HBK susreo se spetnaestak hrvatskih svećenikai redovnicama koji djeluju u tojzemlji. Nadbiskup Bozanićupoznao ih je sa životom Crkveu Hrvatskoj, posebice sobzirom na predstojećeproglašenje blaženima IvanaMerza i s. Marije od PropetogPetković, čije sestre Kćerimilosrđa djeluju u Argentini, teo mogućnostima trećeg dolaskaSvetoga Oca u Hrvatsku, koji bibio “znakovit ne samo ucrkvenome, nego i u širemdruštvenom kontekstu”. Sobzirom na s. Mariju odPropetoga Petković, nadbiskupBozanić je podsjetio da će onabiti prva Hrvatica proglašenablaženom, i to ona koja jeutemeljila družbu u Hrvatskoj,ali je zakoračila i u Argentinu itu produžila život svoje družbe,čime je stvoreno zajedništvo stim kontinentom.Tijekom poslijepodneva, najednom od većih groblja“Olivos”, nadbiskup Bozanić jekod središnjega križa predvodioslužbu čitanja i molitvuodrješenja za pokojne članovehrvatskih zajednica u BuenosAiresu. Nakon molitve krunicei čitanja, nadbiskup je izmeđuostaloga, pozivajući na vjeru uuskrsnuće, rekao: “Ako želimoproučavati povijest Hrvata uArgentini, u ovome velikomgradu, onda trebamo doći i naovo groblje i odavde početistudirati ono što su naši živjeli idoživjeli u ovoj novoj zemlji,na ovome kontinentu. Ovo

groblje, kao i sva druga groblja,zapravo su knjiga povijesti.Dok čovjek prolazi grobljem,dok gleda križeve i čita imenazapisana na križevima, ulazi ujednu povijest, povijestčovjeka, povijest ljudi koja jeoznačena križem”.Molitvi na groblju priključili suse i dr. Dinko Krpan, profesoristočnoga bogoslovlja na višeteoloških učilišta, te GiordanoBelanich, koordinator hrvatskepastve u nadbiskupiji Newark uameričkoj državi New Jersey.Na groblju “Olivos”, pokopanoje, prema riječima fra Ivana,više tisuća Hrvata. Nakon togase hrvatska zajednica okupila usredištu sv. Nikole Tavelića,gdje je nadbiskup Bozanićpredvodio misno slavlje ipropovijedao. U nedjelju 3. studenogazagrebački je nadbiskup upratnji fra Ivana Gavrana i vlč.Belanicha brodom stigao uMontevideo u Urugvaju. U lucisu ga dočekali predstavniciurugvajskih Hrvata na čelu spredsjednikom Hrvatskogadoma Fedorom Jaugustom. Bioje to prvi službeni dolazaknekoga hrvatskog nadbiskupa uMontevideo, a zasigurno i ucijeli Urugvaj, te je taj događajnazvan povijesnim. UMontevideu je zagrebačkinadbiskup predvodio misnoslavlje, kojemu se priključio iIsidoro Sirotić, umirovljenisvećenik nadbiskupijeMontevideo, čiji su roditelji uUrugvaj doselili iz Istre, adrugo je čitanje čitala redovnicahrvatskoga podrijetla, s. EmiliaSoldo, članica sestarakapucinki.“Ova misa je znak našepovezanosti. Ona nas na nekinačin vodi daleko unatrag, nakorijene, u stari kraj, odakle stedošli ili vi, ili vaši očevi,majke, bake i djedovi. Ovamisa je u isto vrijeme znakkako je Bog onaj koji naspovezuje. Došli smo na misukoja se služi po čitavom svijetu,ali ova danas u Montevideu, uUrugvaju, slavit će se nahrvatskom jeziku, na jezikuvaših pradjedova, na jeziku nakojem se slavi misa u našojdomovini Hrvatskoj”, rekao jena početku misnoga slavljanadbiskup Bozanić, kojemu jedobrodošlicu na španjolskomjeziku izrekao animator slavlja

24 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Luis Pehar. Čitanja su, kao imisne popijevke, koje je nagitari predvodio potpredsjednikHrvatskoga doma dr. EduardoAntonich, bile na španjolskomjeziku.Na vrlo jednostavni i razumljivnačin, a tako blizu srca, kako jepropovijed ocijenio jedan odnazočnih urugvajskih Hrvata,nadbiskup Bozanić protumačioje vrijednosti koje ljudi ponesuiz svoga obiteljskog doma ikoje ostaju cijeloga života,poput molitve Očenaša, koja jepuna osjećaja, spomena,uspomena na sve one koji sunas učili moliti i s kojima smozajedno molili Očenaš. “Vamato govorim na hrvatskomjeziku. Budite uvijek blizuBoga, budite ljudi koji moleonako kako su nas učili našistari, jer je to jedini način dačovjek ostane miran i da većovdje na zemlji postigne pravusreću i radost života”, rekao jenadbiskup, pozvavši nazajedničku obiteljsku molitvu sdjecom i unucima, jer “to jesveti zavjet našega krštenja,naše vjernosti Bogu, Crkvikatoličkoj, vjernosti MajciBožjoj i vjernosti svojimkorijenima”. Samo onaj čovjekkoji znade otkuda dolazi i kamoide, siguran je čovjek, zaključioje nadbiskup, pozvavši Hrvateu Urugvaju da tu istinu svogaživota, svoje prošlosti, svojepovijesti prenose i na novapokoljenja koja ondje rastu.Nakon zajedničkoga objeda uHrvatskome domu, nadbiskupje kod “Hrvatskoga panteona”na gradskom groblju “Norte”, ukojemu su pokopani brojniurugvajski Hrvati, većinomdoseljeni sa srednjeg Jadrana iotoka, predvodio molitvu zapokojne. U ponedjeljak 4. studenoga onse u pratnji vodstva Hrvatskogadoma, predsjednika Jagusta ipotpredsjednika Antonicha,susreo s nadbiskupom

Montevidea NicolasomContugnom. Sugovornici suizmijenili iskustva iz životadviju Crkava u dvjemarazličitim državama ikontinentima, ali se pokazalokako su mnoga nastojanja iproblemi dosta slični u odnosuCrkve i države, posebice napodručju zakonodavstva.U poslijepodnevnim satima naUrugvajskome katoličkomsveučilištu nadbiskup se susreos vodstvom te visokeznanstvene ustanove.Posljednjih desetak godina uUrugvaju djeluje i katoličkosveučilište koje je, kako jerekao rektor Carlos EnriqueVasquez Posada, izvanrednomjesto susreta vjere, kulture iznanosti. Pozdravljajućinadbiskupa Bozanića, dr.Posada je istaknuo živu vjeruhrroda, ocrtavši lik kardinalaAlojzija Stepinca te podsjetivšina njegovo proglašenjeblaženim u Mariji Bistrici1998. godine. Podsjetivši napojedine povijesne trenutke izživota Crkve u Hrvatskoj ihrvatskoga naroda, kao i nasadašnje vrijeme tranzicije nagospodarskome, političkom ikulturnom području uHrvatskoj, nadbiskup Bozanićistaknuo je da tko ulaže umlade ulaže u budućnost,zaželjevši im puno uspjeha naputu istine i dijaloga.Nadbiskup Bozanić darovao jerektoru Posadi medalju bl.Stepinca, a dr. Posadanadbiskupu sveučilišnumedalju.Prvi hrvatski doseljenici uUrugvaju spominju se u drugojpolovici 18. stoljeća. Bili su tohrvatski pomorci koji sunapuštali mletačke i španjolskebrodove i ostajali u timkrajevima. Najstarijesvjedočanstvo o tomu jeoporuka Šimuna Matulića, izPostira na otoku Braču, izgodine 1790. u kojoj navodiimena hrvatskih ljudi koje je

odredio da vode brigu onjegovim imanjima. Prvizapaženiji Hrvat u Urugvajubio je pomorac Filip Lukšić, izSutivana na otoku Braču, kojije postao brodovlasnikom.Značajnija skupina doseljenikaiz Hrvatske došla je između1924. i 1936. godine, koja sevećinom nastanila uMontevideu. Došli su spodručja od Splita doDubrovnika, Hercegovine iImotskoga, te s otokasjevernoga Jadrana. Većinomsu radili u industriji, javnimslužbama i trgovini te školovalisvoju djecu koja su danaszauzela značajne pozicije uurugvajskom društvu kaoekonomisti, odvjetnici,inženjeri i arhitekti. Posljednjidoseljenici stigli su oko 1961.godine, pozvani od svojihrođaka koji su već živjeli uUrugvaju. U Montevideu je Hrvatski domizgrađen 1928. godine i Hrvatisu ga sačuvali sve do danas.Broj Hrvata u Urugvaju sesmanjio s otprilike 4.000,polovicom prošloga stoljeća, naoko 1.000 danas. Od toga broja,kontakte s hrvatskomzajednicom održava oko 500, asvi koji nose prezimena shrvatskih korijenom veoma suponosni na te svoje korijene. U Urugvaju su nekadadjelovale hrvatske sestremilosrdnice, koje su uMontevideu imale sanatorij zaliječenje oboljelih na živce teinstitut “San Vincente” kaointernat i zabavište. U Miguesusu imale školu “San Jose”, kojusu otvorile 1955. I Kćerimilosrđa su u mjestu LaPaloma imale kuću sambulantom i školom. Danasod toga više ništa ne postoji.Posljednjih tridesetak godina uUrugvaju nema ni hrvatskogasvećenika, a posljednji kojeg sesjećaju bio je franjevacBonifacije Šipić.

Kardinal Puljić čestitao Papi imendanSarajevo, 4.11.2002.(IKA/KTA) – Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić uputio je čestitku papiIvanu Pavlu II. u povodunjegova imendana. "Uz brojnečestitke iz cijelog svijeta,primite i ovu skromnu, ali odsrca čestitku iz Sarajeva – i izBosne i Hercegovine. U ovučestitku sričemo sve našeiskrene želje, vjerničke molitvei duboku zahvalnost, te trajnu

odanost i vjernost. Osjetili smoVašu očinsku blizinu dok sedogađao krvavi rat na ovimprostorima. Osobno ste naspohodili kada smo zakoračili naprve korake izgradnje mira.Uputili ste ne samo krajevnojCrkvi, nego i svim narodimakoji žive na ovim prostorimasnažnu poruku mira i istinskezauzetosti za čovjeka i njegovodostojanstvo. Dok Vamčestitam imendan u ime

pomoćnog biskupa, svećenika,redovnika, redovnica i cijelogpuka Božjeg, te u svoje ime kaopastira ove mjesne Crkve, toploVam preporučamo našu muku inastojanje da preživimo iopstanemo na ovim prostorima.Neka Vaš snažni očinski glasza prava ljudska i dostojanstvosvakog čovjeka odjekuje kaopotpora svima nama", kaže se,među ostalim, u porucikardinala Puljića.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

"Socijalna ponuda Crkve: stvarnost ili utopija?"Predavanje prof. dr.Stjepana Balobana uSarajevu

Sarajevo, 4.11.2002. (IKA) – Uprostorijama Vrhbosanskekatoličke teologije u Sarajevu uponedjeljak 4. studenogaodržana je Teološka tribina natemu "Socijalna ponuda Crkve:stvarnost ili utopija?". Gosttribine bio je prof. dr. StjepanBaloban iz Zagreba.Sve je na početku susretapozdravio voditelj dr. Niko

Ikić, ističući radost zbogvelikog broja nazočnih. Prijeizlaganja prof. Balobanaprikazan je film pod naslovom"Od danas do sutra", koji je ukratkim crtama prikazaosocijalno stanje u Bosni iHercegovini.U svom izlaganju dr. Balobanje govorio o socijalnoj ponudiCrkve kao nečemu što je u

temeljima samog kršćanstva."Enciklikom Rerum novarumsocijalna ponuda pojavljuje sekao organizirani socijalninauk", istaknuo je predavač iizrazio zadovoljstvo što se uBiH i Republici Hrvatskojmediji sve više zanimaju zasocijalni nauk i djelovanjeCrkve.

Sućut kardinala Puljića u povodu potresa u Italiji"Mi znamo što značiizgubiti svojenajdraže, znamokoliko je težak ovajtrenutak za sve vas"

Sarajevo, 5.11.2002. (IKA) – Upovodu tragičnog potresa najugu Italije u kojem su smrtnostradale brojne osobe, međukojima i 26 djece, vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić uputio je brzojav sućutibiskupu Tremolija TommasuValentinettiju. "U ime biskupa,svećenika, redovnika iredovnica, u ime djece i svihvjernika laika Crkve u Bosni i

Hercegovini upućujem Vašojekscelenciji, dragometalijanskom narodu i svimobiteljima poginulihnajiskrenije izraze sućutipovodom smrti djece preminuleu tome tragičnom potresu.Preko TV-a pratili smo vijesti otragediji te smo molili zanastradale, ali i za sve njihoveroditelje, rodbinu i za cijelitalijanski narod ožalošćen tom

tragedijom. Mi znamo što značiizgubiti svoje najdraže, znamokoliko je težak ovaj trenutak zasve vas. Stoga želim izrazitimoju bratsku blizinu Vama kaopastiru kao i svim obiteljima.Molim za snagu vjere koja ćevas ohrabriti da idete naprijedljubeći život", kaže se ubrzojavu sućuti vrhbosanskognadbiskupa.

Vatikan potvrdio čudo po zagovoru Ivana MerzaDekret o čudesnomozdravljenju pozagovoru časnog sl.Božjega Ivana Merza,čime su ispunjeni sviuvjeti za njegovoproglašenje blaženim,bit će u prosincusvečano proglašen uVatikanu

Vatikan, 5.11.2002. (IKA) –Kongregacija za proglašenjesvetih i blaženih u Vatikanudefinitivno je 5. studenogapotvrdila čudesno ozdravljenjekoje se dogodilo po zagovoručasnog sluge Božjega IvanaMerza, a koje je predstavljeno upostupku za njegovoproglašenje blaženim. Čudo jepotvrđeno na redovitojskupštini kardinala i biskupa,članova te Kongregacije. Očudesnom ozdravljenju AniceErcegović i njegovojznanstvenoj neobjašnjivosti dalisu još 23. svibnja 2000. godinesvoje mišljenje najprije hrvatskiliječnici dr. Mladen Pajtler i dr.Branko Šegec. Potom sekomisija sastavljena od petvatikanskih liječnika, nakon štoje proučila slučaj i popratnudokumentaciju, 7. svibnja ovegodine jednoglasno izjasnila dase ozdravljenje AniceErcegović ne može objasnitiprirodnim putem te da jeznanstveno neobjašnjivo. Prijedva mjeseca, 13. rujna 2002.,komisija vatikanskih teologaproučila je to ozdravljenje i

potvrdila da se čudo stvarnodogodilo u povezanosti sačasnim slugom Božjim IvanomMerzom i da ga se ima pripisatinjegovu posredovanju izagovoru. To čudesnoozdravljenje po zagovoru IvanaMerza sada je potvrdila iposljednja instancaKongregacije, odnosnoskupština kardinala i biskupa, itime je u potpunosti završenkanonski postupak zautvrđivanje čuda.Nakon što je 5. srpnja ovegodine proglašen dekret oherojskim krepostima IvanaMerza, novi dekret o čudesnomozdravljenju bit će u prosincusvečano proglašen u Vatikanu uPapinoj nazočnosti. Time ćepostupak za beatifikaciju IvanaMerza s pravno kanonskestrane biti u potpunosti dovršeni bit će ispunjeni svi uvjeti zaproglašenje blaženim časnog sl.Božjega, koje se očekuje usvibnju iduće godine u prigoditrećega Papina pohodaHrvatskoj. Anica Ercegović, rođena 1905.u Gradusi kraj Sunje, u svojoj

19. godini teško je oboljela odtuberkuloze pluća koja je u onovrijeme bila neizlječiva bolest.Tijekom šest godina uzalud jepokušavala razna liječenja, alibez ikakvog uspjeha. U srpnju1930. počela je molitidevetnicu Ivanu Merzu zaozdravljenje. Posljednjeg danadevetnice došla mu je na grob uZagreb, gdje se ponovnoiskreno molila. Vratila se kućipotpuno zdrava. Iste godine,nakon tri mjeseca poozdravljenju dr. VladimirČepulić, specijalist za plućnebolesti, koji ju je bezuspješnoliječio, nakon podrobnogpregleda dao joj je potvrdu daje potpuno zdrava. U punomzdravlju Anica Ercegović jeproživjela još više od 50godina, a da nije više trebalaliječnika niti je trošila bilokakve lijekove. Umrla je 1987.g. u 82. godini života. Cijelogaživota bila je trajno zahvalnaBogu, koji joj je po zagovoručasnog sluge Božjega IvanaMerza udijelio dar ozdravljenja.

Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicimaVatikan, 6.11.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. pozdravioje 6. studenoga na općojaudijenciji u Vatikanu skupinuhrvatskih hodočasnika

sljedećim riječima: "Srdačnopozdravljam sve nazočnehrvatske hodočasnike. Predragi,udjeljujući apostolski blagoslovsvakome pojedinom od vas i

vašim obiteljima, od srca želimda znadete biti navjestitelji isvjedoci kršćanske nade usredini u kojoj živite i radite.Hvaljen Isus i Marija!".

26 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Uskoro web stranice vatikanskih muzeja i Tajnogarhiva

Web stranicaVatikanskih muzejabit će otvorenasredinom prosinca

Vatikan, 29.10.2002. (IKA) – UVatikanu je 29. listopadapredstavljena web-stranicaVatikanske apostolskebiblioteke na kojoj će svimzainteresiranima biti omogućenslobodni pristup cjelovitomkatalogu tiskanih knjiga

biblioteke, koji obuhvaća1.600.000 knjiga. Tomprigodom tajnik Upravedobrima Apostolske Stolicemons. Claudio Maria Cellipojasnio je kako je riječ o prvojetapi širega kulturalnogpothvata. Naime, sredinom

mjeseca prosinca bit ćeotvorene i web straniceVatikanskih muzeja, na kojimaće se moći izvršiti "virtualniposjet" prostorijama muzeja.Pothvat će biti zaključen "online" verzijom vatikanskogaTajnog arhiva.

Zapovijed "Ne ubij" vrijedi i u prometuPastirsko pismofrancuskih biskupavozačima

Pariz, 30.10.2002. (IKA) –Zapovijed "Ne ubij" vrijedi i uprometu, upozorili su u svomepastirskom pismu francuskibiskupi. Francuska biskupskakonferencija smatra da je brojod osam tisuća poginulih i oko150 tisuća ozlijeđenih godišnje

na francuskim cestamaalarmantan, te traži većusigurnost u prometu. Od svihsudionika u prometu, posebnood vozača, biskupi tražesvojevrsnu "askezu", jer sivozači svakodnevno morajuposvijestiti da se "za vožnju

ulicom ne treba izboriti, negoda su ulice namijenjene svimvozačima". Na ulicama trebaosigurati prostor i sigurnost i zanajslabije sudionike prometa,ističu francuski biskupi.

Sastanak Mješovitog povjerenstva Svete Stolice i BKSAD-aVatikan, 30.10.2002. (IKA) – UVatikanu je 28. i 29. listopadaodržan sastanak Mješovitogpovjerenstva Svete Stolice iBiskupske konferencijeSjedinjenih Američkih Državaradi revizije "Normi" koje jeusvojila BK SAD vezano uzslučajeve spolnog zlostavljanja

maloljetnika od stranepredstavnika američkog klera,priopćio je 30. listopadapredstojnik Tiskovnog uredaSvete Stolice dr. JoaquinNavarro-Valls. Prijedlozi sasastanka Mješovitogpovjerenstva bit ćepredstavljeni na plenarnom

zasjedanju BK SAD-a koje ćese održati u Washingtonu od11. do 14. studenoga.Dokument koji će odobritiBiskupska konferencija SAD-abit će zatim upućen SvetojStolici na daljnji "recognitio".

Sveta Stolica izrazila zabrinutost zbog dramatičnihzbivanja u Srednjoafričkoj Republici

Priopćenje Tiskovnogureda Svete Stolice

Vatikan, 30.10.2002. (IKA) –Predstojnik Tiskovnog uredaSvete Stolice dr. JoaquinNavarro-Valls uputio jepriopćenje u kojem se osvrćena teška zbivanja uSrednjoafričkoj Republici. U

priopćenju se izražava željaDržavnog tajništva da sestanovnici te afričke zemlje"odreknu korištenja oružja,koje vodi samo uništenju, tepoštuju ustavni poredak". SvetaStolica istodobno potiče

"međunarodnu zajednicu danastavi svoje djelovanje uprilog pomirenja, a mjesnuCrkvu da ustraje u svomezaslužnom djelovanju premabratskom i miroljubivomsuživotu".

Poziv na solidarnost za svetkovinu Svih svetihPriopćenje CaritasaKoparske biskupije

Kopar, 30.10.2002. (IKA) –Caritas Koparske biskupijeobjavio je posebno priopćenje upovodu svetkovine Svih svetih iDušnoga dana. U priopćenju sepoziva sve katolike u Sloveniji,kao i sve ljude dobre volje, da

sjećajući se svojih mrtvihrođaka i prijatelja, te paleći zanjih svijeće i polažući im nagrobove cvijeće, ne zaboravenačiniti dobra djela u koristpotrebnih. Caritas posebnopoziva na djelatnu solidarnost s

djecom bez roditelja,invalidima, starima, bolesnimai napuštenima, kao i onima kojisu zbog rata, nepravde iliovisnosti ostali bez doma iobitelji.

Nova akcija Austrijskoga CaritasaZa potrebe siromašnihprikupljaju sepoštanske markice ušilinzima

Innsbruck, 30.10.2002. (IKA) –Austrijski Caritas pokrenuo jenovu akciju prikupljanjapoštanskih makrica u šilinzima.Upućena je molba svim

Austrijancima da darujupreostale poštanske markice ušilinzima, kao i frankiranerazglednice i dopisnice, zapotrebe Caritasa. Pojedinci, ako

žele zamijeniti markice ušilinzima u one u eurima,moraju platiti, ističe Caritas,moleći sve da daruju nevažećemarkice za siromašne.

Mons. Celestino Migliore novi stalni promatrač SveteStolice pri UN-uVatikan, 31.10.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. imenovaoje 31. listopada mons. Celestina

Migliora, dosadašnjegadotajnika za odnose s državamau Državnom tajništvu, stalnim

promatračem Svete Stolice priOrganizaciji ujedinjenih narodau New Yorku, te naslovnim

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

biskupom Canose. Tim jeimenovanjem mons. Migliorenaslijedio u važnojdiplomatskoj misiji SveteStolice nadbiskupa RenataRaffaela Martina, koji je 1.listopada imenovanpredsjednikom Papinskogvijeća za pravdu i mir.

Mons. Celestino Migliore ima50 godina, diplomirao jeKanonsko pravo, a udiplomatskoj je službi SveteStolice od 1980. godine. Svojuje službu vršio u papinskimpredstavništvima u Angoli,Sjedinjenim AmeričkimDržavama, Egiptu i Poljskoj. U

travnju 1992. godine postajeposebnim izaslanikom sdužnostima stalnogapromatrača pri Vijeću Europe uStrasbourgu, a u prosincu 1995.preuzima dužnost dotajnika zaodnose s državama u Državnomtajništvu.

SAD: 34 milijuna ljudi potpuno siromašnoAmerički biskupiodredili nedjelju ustudenome zaprikupljanje pomoći

Washington, 31.10.2002.(IKA/CNS) – Američkikatolički biskupi pozvali su nahitno djelovanje protiv gladi isiromaštva u SAD-u. Oko 34milijuna stanovnika SAD-a živiu potpunome siromaštvu,upozorili su biskupi u svome

priopćenju. Posebno suugrožena djeca, a svako šestodijete nema dovoljno hrane isredstava za preživljavanje,posvjedočili su biskupi,pozvavši sve katolike i ostaleljude dobre volje da na četvrtunedjelju studenoga velikodušno

daruju za potrebenajsiromašnijih.Biskupi su tu nedjelju odredilikao dan prikupljanja za potrebesiromašnih, ističući kakodosadašnji pothvati za pomoćnisu imali prevelikog odjeka ukatoličkoj i ostaloj javnosti.

Papa primio D Estainga u privatnu audijencijuRazgovor s Papom inajvišimpredstavnicimaVatikanskogadržavnog tajništva bioje usmjeren na izradueuropskog Ustava,ulogu vjeroispovijestiu njemu i zanimanjekršćanskih zajednicaeuropskih država zanjegovu izradu

Vatikan, 31.10.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. primio je učetvrtak 31. listopada uprivatnu audijencijunekadašnjega francuskogpredsjednika Valery Giscard DEstainga, koji se nalazi udvodnevnom pohodu Italiji usvojstvu predsjednika Europskeustavotvorne skupštine, kojaveć više mjeseci u Bruxellesuizrađuje nacrt europskogUstava.Razgovor s Papom i najvišimpredstavnicima Vatikanskogadržavnog tajništva bio jeusmjeren na izradu tog Ustava,ulogu vjeroispovijesti u njemu izanimanje kršćanskih zajednicaeuropskih država za njegovuizradu.Voditelj Tiskovnog ureda SveteStolice Joaqin Navarro Vallsspomenuo je u prigodnoj izjavizanimanje vjernika europskihdržava, u kojima su kršćanivećina, za taj ustav. "Oni žele

da se poštuje njihov identitet iposebni prinos koji su dali i jošuvijek daju europskomedruštvenom životu te njihovpravni položaj, koji im je dosada osiguravalozakonodavstvo njihovihzemalja, rekao je NavarroValls. Pohod nekadašnjegafrancuskog predsjednika bio jeprilika za razmjenu mišljenja oEuropi, kazao je Navarro Vallsi dodao kako je Giscard DEstaing sam tražio da ga primiSveti Otac te da možerazgovarati s vatikanskimdržavnim tajnikom kardinalomAngelom Sodanom i tajnikomSvete Stolice za odnose sdržavama nadbiskupom Jean-Louis Tauranom. Papa je u tijeku susreta iznio triprimjedbe koje se odnose navjerski i duhovni sadržajbudućega europskog Ustava,kazao je D Estaing nakon u

Apostolskoj palači. Vrlo kratkoje komentirao svoj pohododmah nakon susreta, ali nijerekao što mu je Sveti Otacgovorio i koje su bile Papineprimjedbe. Na pitanje novinarahoće li se sada o tome voditiračuna, Giscard D Estaing je,napuštajući Vatikan, odgovoriokako će to na izvjestan načinbiti učinjeno.Talijanska agencija Ansanagađa kako bi tri Papineprimjedbe mogle biti najprijekršćanski identitet, zatimposebni prinos europskomedruštvenom životu i pravnipoložaj kršćana u Europi.Poznato je da je Ivanu Pavlu II.važno da buduća Temeljnaeuropska povelja prizna ulogukoju je kršćanstvo imalo i ima upovijesti i u kulturi europskogkontinenta te onu koju danasimaju kršćanske Crkve uEuropi.

Dokument američkih biskupa o nasilju nad ženama ukući

"Ni od koga se netraži da ostane ubraku zasnovanom napovredama dužnosti.Nasilje i zlostavljanje,a ne rastava, su ti kojiprouzročuju raskidbraka" i za teslučajeve Crkvapredviđa poništenje,pišu američki biskupi

Washington, 31.10.2002. (IKA)– "Nasilje nad ženama nijenikada opravdano" i predstavlja"grijeh, a često i zločin", kažese u pastoralnom pismu onasilju u obitelji o kojem će seraspravljati na jesenskomeplenarnom zasjedanjuBiskupske konferencije SAD-a.Dokument nosi naslov "Kadatražim pomoć. Pastoralniodgovor na nasilje nad ženamau kući". Pismo američkihbiskupa želi, s jedne straneponovno potvrditi solidarnostCrkve sa ženama žrtvamanasilja a, s druge strane,

predložiti konkretna rješenja zataj problem, pomažući takođernapadačima.Religija, ističe se u dokumentu,može biti potpora žrtvama, alimože postati i prepreka kada,na temelju pogrešnih tumačenjaBiblije, služi "da se u njimastvore osjećaji krivnje i patnje"i za opravdavanje njihovihmučitelja. U tome smislu, ioproštenje na koje pozivaevanđelje ne znači "zaboravitizlostavljanje i praviti se da ganije ni bilo". Slično se tumači icrkveni nauk o ženidbi. "Ni odkoga se ne traži da ostane u

braku zasnovnom napovredama dužnosti. Nasilje izlostavljanje, a ne rastava, su tikoji prouzročuju raskid braka" iza te slučajeve Crkva predviđaponištenje. Žrtve se, zaključujese u dokumentu, ne smijenikada ostaviti da se samesuočavaju s njihovom dramom.Dokument stoga poziva župe ikatoličke udruge da pomognuzlostavljane žene stvarajućimjesta na kojima će bitisaslušane i upućujući ih u za topreviđene strukture.

28 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

UNICEF traži hitnu demobilizaciju djece-vojnikaOko 300.000 djecevojnika

Bangkok, 31.10.2002. (IKA) –UNICEF je zatražio hitnooslobađanje oko 75 tisućadjece-vojnika u Istočnoj Aziji.Djeca, koja su prosječno stara13 godina, regrutirana su pod

prijetnjom smrti u razne vojne iparavojne postrojbe, gdje suizložena tjelesnome ipsihičkom zlostavljanju.Prema podacima UNICEF-a usvijetu je više od 300 tisuća

djece-vojnika, od čega ječetvrtina u Aziji. Mnogeudruge za zaštitu ljudskih pravaupozoravaju kako je brojprisilno regrutirane djeceznatno veći.

Papa primio vjerodajnice novoga belgijskogveleposlanika

Izgradnja Europetreba se temeljiti nazajedničkimvrednotama, istaknuoje Sveti Otac

Vatikan, 31.10.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. primio je31. listopada vjerodajnicenovoga belgijskogveleposlanika pri Svetoj StoliciBenoita Cardona De Lichtbuerate u govoru istaknuo kako seizgradnja Europe treba temeljitina “zajedničkim vrednotama”.One bi trebale voditi računa okršćanskim korijenimarazličitih naroda, koji sunezaobilazna stvarnosteuropske povijesti i kulture. Nemože se zanemariti odlučandoprinos kršćanstva ikršćanskoga viđenja čovjeka upovijesti i kulturi Starogakontinenta. To je zajedničkoblago koje treba biti upisano unacrtu Europske konvencije. Sdruge strane, dodao je SvetiOtac, valja priznati nazočnost i

slobodu djelovanja Crkava ivjeroispovijesti. To načelo većpostoji u ustavima mnogiheuropskih država. Sveti je Otacpotom ponovio poziv vladarimazauzetima u borbi protivterorizma, da suprotnosti međunarodima smanje putemdijaloga, te istaknuo kako jenužno suzbijati brojne nepravdekoje izazivaju srdžbu, mržnju inasilje.Osvrćući se na svijet mladih,Papa je istaknuo kako je u naševrijeme sve nužnije zaštititidjecu i uvjeriti se da je odgoj uslužbi cjelovitog razvitkaosobe, kako u obitelji, tako i uškoli. Osuđujući ponovnoseksualnu zloporabu mladih,Papa je poželio da seprimjenjuje hrabra politika kojaće podržati obitelj, kako bi ona

bila “postojano i uravnoteženomjesto za rast djece”.Na kraju je Papa istaknuozalaganje Crkve u obrani životate izrazio brigu i osudunedavno u nekim zemljamaprihvaćenih zakona kojilegaliziraju eutanaziju. Udruštvu u kojemu često imajuvažnost samo “dobro zdravlje isposobnost zarađivanja”, valjasvrnuti pogled na slabe osobe ina umiruće. "Priznavanjesvetoga i nepovredivogobilježja ljudske osobe, jedinaje prava zaštita protiv kršenjanjegova dostojanstva i prava.Zbog toga je nužno poštivatiljudsko biće u svakom trenutkunjegova života", zaključio jeSveti Otac.

Pakistan: Novi liturgijski obrasci na narodnom jezikuKarachi, 31.10.2002. (IKA) –Od 1. prosinca, prve nedjeljeDošašća, u Pakistanu će stupitina snagu novi liturgijski obrasciza slavljenje sakramenata isakramentalija na urdu jeziku,narodnom jeziku zemlje. Nova

verzija, u sedam knjiga,zamijenit će staru koja je uupotrebi od 1977. godine,donoseći ispravke nekihnejasnih tumačenja iposuvremenjujući jezik. Za tuprigodu pakistanski su biskupi

objavili pastoralno pismo da bipodsjetili vjernike i svećenikena važnost i vrijednost liturgije,znaka života i uskrsnuća, uiskustvu vjere svakog vjernika.

Egipat: Proširena kršćansko-islamska bibliotekaDominikanskoga orijentalnog instituta

Interkulturalnabiblioteka čuva90.000 knjiga naarapskome i zapadnimjezicima, a svake segodine obogaćuje s1.600 novih naslova

Kairo, 31.10.2002. (IKA) – Uglavnom gradu Egipta Kairuproteklih je dana proširenkršćansko-islamski odsjekbiblioteke Dominikanskogaorijentalnog instituta. Nasvečanom otvorenju, međuostalima, bio je nazočan i tajnikPapinskog vijeća zameđuvjerski dijalog biskupMichael Fitzgerald. Novimzdanjem biblioteke, kako je

tom prigodom istaknuo biskupFitzgerald, dominikanciotvaraju bogatstva dvajukultura, kršćanske imuslimanske, još većem brojustudenata i profesora.Interkulturalna bibliotekaInstituta čuva 90.000 knjiga naarapskome i zapadnimjezicima, sve islamske klasike,a svake se godine obogaćuje s1.600 novih naslova.

Dominikanski orijentalniinstitut, utemeljen 1954.godine, ima i vlastitupublikaciju "Melange", koja jeraširena u 40 zemalja međukojima u Iraku, Iranu,Švedskoj, SAD-u i Beninu.Institut ima i svoju internetstranicu. Adresa je: www.ideo-cairo.org.

Napredak tehnologije još više ugrozio životPoruka kardinalaArinzea hindusima upovodu svetkovineDiwali

Vatikan, 31.10.2002. (IKA) –"Tehnologija je u našim danimapostigla velike napretke. Životje možda postao sigurniji,jednostavniji i duži. Ali, kojeodgovore možemo dati nasljedeća pitanja: je litehnologija pomogla poboljšati

kvalitetu ljudskog života? Je litehnologija pomogla dativrijednost ljudskom životu? Snapretkom tehnologije životkao da je postao, paradoksalno,ugroženiji nego prije", ističe se,među ostalim, u porucipredsjednika Papinskog vijeća

za međuvjerski dijalogkardinala Francisa Arinzeahindusima u povodu svetkovineDiwali, koju mnogi od njihslave 4. studenoga.Ta svetkovina, koja se slavi tridana, predstavlja pobjedu istinenad laži, svjetla nad tamom,

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

života nad smrću, dobra nadzlom i označava početak novegodine. "Suvremena genetskaznanost postala je oruđe učovjekovim rukama", nastavljase u poruci. "On je može

koristiti ili zloupotrijebiti.Čovjek, koji je katkad izložennapasti da postane manipulantživotom ili čak posrednik smrti,treba ponovno otkriti svojutemeljnu ulogu u stvaranju,

naime da je stvoren od Boga ida je Bog jedini Stvoriteljsvega što postoji", kaže se uporuci kardinala Arinzea upovodu hinduske svetkovineDiwali.

Istočnoeuropski seminar o značenju medija za Crkvu idruštvo

Na seminaru, koji jepriredilaMeđunarodna udrugakatoličkih muževa"Unum omnes"sudjelovali su ipredstavnici Udrugehrvatskih katoličkihmuževa "Papa IvanVIII.", predvođeniduhovnikom dr.Đurom Puškarićem

Schmochtitz, 31.10.2002.(IKA) - U njemačkom gradićuSchmochtitzu nedalekoDresdena od 28. do 31.listopada održan je VIII.Istočnoeuropski seminar:"Značenje medija za Crkvu idruštvo". Na seminaru, koji jepriredila Međunarodna udrugakatoličkih muževa "Unumomnes", uz sudionike izRumunjske, Ukrajine,Mađarske, Litve, Njemačke,Luksemburga i Austrije,sudjelovali su predstavniciUdruge hrvatskih katoličkihmuževa "Papa Ivan VIII.",predvođeni duhovnikom dr.Đurom Puškarićem.Predstavnici svake državeopisali su trenutačnu medijskusituaciju u njihovim zemljama,s posebnim osvrtom nakatoličke medije. Prilike uHrvatskoj izazvale su velikupozornost sudionika, koji suimali brojna pitanja omedijskim slobodama,državnom radiju i televiziji,katoličkim emisijama u njima,katoličkoj novinskoj agenciji,glasilima, tiskovinama i dr.Organizaciju, iskustva i

poteškoće pojedinih medijskihsredstava biskupije Dresden-Meissen: tjednika "Tag desHerrn" ("Dan Gospodnji"),radiopostaje i Interneta, tevjerske emisije na dresdenskojtelevizijskoj postaji predstavilisu njihovi urednici. Sudioniciseminara posjetili su iuredništvo "SorbischeZeitunga" ("Serpskih novina"),autohtone slavenske nacionalnemanjine Lužičkih Serba, koja jeu tom dijelu Njemačke uspjelatijekom stoljeća sačuvati svojjezik, sličan slovačkom, običajei pripadnost Katoličkoj crkvi.Na kraju su predstavnici svakedržave iznijeli planove -projekte o poboljšanjukatoličke medijske nazočnosti unjihovim zemljama iprihvaćeno je Priopćenje zajavnost u devet točaka.Sudionici su u priopćenjuizjavili kako vide u medijimavažnog čimbenika za životCrkve i društva. Raznovrsnost irasprostranjenost, kao i razvitakmedija čini mnoge ljudenesigurnima i primorava ih datraže sigurni orijentir u odnosuprema medijima, upozoravaju

sudionici te poručuju kako oni,kao zauzeti ljudi u Crkvi,osjećaju posebnu odgovornostda ukažu na mogućnosti i rizikekoje ubrzani razvitak medija sasobom nosi, a u svrhu zaštiteljudske osobe i njezinadostojanstva. Sudionici skupasmatraju za potrebnimpreispitati kodeks časnogponašanja za sve koji noseodgovornost za rad u medijimai njihovu rasprostranjenost.Zauzimaju se za trajnuizobrazbu i pospješivanje radakatoličkih novinara od straneCrkve. Kao udruga "Unumomnes" pozivaju katoličkemuževe da razborito izabiru iosmisleno koriste medije, kojisu im na raspolaganju.Pozdravljaju velike mogućnostikoje nam mediji nude u svrhupospješivanja dijaloga međuljudima. Ophođenje s medijimai njihova uporaba iziskuje odnas katolika trajno usavršavanjenaših savjesti kako bismo ihmogli razborito koristiti, ističusudionici te poručuju kako želepodržavati katoličke medije ipoticati njihov rast u zemljamasrednje i istočne Europe.

Papa proglašen počasnim građaninom RimaPrvi put u povijestigrad Rim dodijeliopočasno građanstvonekom papi

Vatikan, 31.10.2002. (IKA) – Uprivatnoj biblioteci Apostolskepalače u Vatikanu rimskigradonačelnik Walter Veltronisimboličnom gestom uručivanjaključeva grada Rima svečano je31. listopada proglasio papuIvana Pavla II. počasnimgrađaninom Rima. To je prviput u povijesti da je grad Rimdodijelio počasno građanstvo

nekom papi.Na svečanosti je Papa podsjetiona duboke veze koje ga vežu uzRim još iz studentskih dana. Tesu veze s Rimom posebnoosnažene posljednje 24 godine,rekao je Papa, "tijekom kojihsam svakodnevno osjetioblizinu i toplinu njegovihstanovnika". Rim nije samo"baštinik tisućljetne kulture", u

kojoj se duboko ukorijenilaplodna klica evanđeoskognavještaja, već ima i važnuzadaću da bude "u službisadašnjega i budućegčovječanstva".Svečanom proglašenju bili sunazočni najviši predstavnicirimske gradske skupštine idržavni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodano.

Romske župe u MađarskojVelika prisutnostRoma u zemlji dovelado organiziranjasamostalnih romskihžupnih zajednica

Budimpešta, 31.10.2002. (IKA)– U Mađarskoj Romi imajuvlastite župe. Velika prisutnostRoma, kojih je u zemlji od 400do 600 tisuća, dovela je doorganiziranja pravihsamostalnih župnih zajednica,koje slave na oba obreda,latinskome i grkokatoličkom.Obično su župnici Mađari, no

postoji nekolicina svećenikaRoma. U jednoj župi Romi suorganizirali i pravi socijalnisustav s domom za starije,obitelji i majke u krizi, a gradise i dječji vrtić. Crkvagrkokatoličkog obreda imadvije romske župe u istočnojMađarskoj. Jedna ima oko 700Roma, a druga 300. Iduće

godine u srpnju u Budimpeštiće se održati Peti svjetskikongres pastorala za nomade.Prema popisu stanovništva iz2001. katolika zapadnog obredau Mađarskoj je 5.1000.000,kalvina 1.300.000 te luterana300.000.

30 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Zlatni vatikanski euri u prosincuVatikan, 31.10.2002. (IKA) –Vatikanska banka objavit će 16.prosinca prve zlatne kovaniceeura. Na kovanicama će bitimotiv Noine arke i

Abrahamove žrtve, a bit ćeobjavljene u 2.800 primjeraka.Time započinje serija zlatnihkovanica eura s motivima"korijena vjere". Istoga dana

objavit će se i srebrne kovaniceu vrijednosti 10 eura s temomSvjetskog dana mira.

Papa pozvao stanovnike Istočnog Timora na opraštanjeUnatoč sjećanjima nakrvoprolića, ubojstva inasilje, budućnostzemlje može se graditisamo na pomirenju,opraštanju i nadi

Vatikan, 31.10.2002.(IKA/CNS) – Katolici uIstočnom Timoru posvjedočilisu svoju vjeru u tijeku borbe zanezavisnost, a sada morajuunijeti svoje katoličkevriednosti u novo društvo kojeizgrađuju, upozorio je IvanPavao II. primajući dvojicubiskupa iz Istočnog Timora uposjetu "ad limina". Unatočsjećanjima na krvoprolića,ubojstva i nasilje koja su još usrcima ljudi, budućnost zemljemože se graditi samo napomirenju, opraštanju i nadi,posvjedočio je Sveti Otac,dodajući kako sloboda također

znači slobdu izražavanja iobnove katoličke vjere kodmnogih stanovnika IstočnogTimora. Župne zajednicetakođer su pozvane svjedočitipraštanje, po uzoru namilostivoga oca koji jeprihvatio izgubljenog sina,prema braći i sestrama koje sevraćaju kući tražeći oproštenje.Papa je rekao da zna da semnogi pitaju kako je itkomogao sudjelovati u takostrašnim zločinima kakvi su sedogodili g. 1999.,pojašnjavajući da oproštenje neznači zaboravljanje onoga što jeučinjeno ili ignoriranje zahtjeva

za pravdom, nego uključuje"ispit savjesti" i želju zaliječenjem rana. Kršćani semoraju sjetiti Isusovih riječiljudima koji su željelikamenovati ženu uhvaćenu upreljubu – tko je među vamabez grijeha neka prvi bacikamen, rekao je Sveti Otac,svjedočeći da vjerovati u Kristaznači vjerovati da je njegovaljubav nazočna u svijetu i da jejača od svakoga zla u kojepojedinac, čovječanstvo i svijetmože upasti. Istočni Timor jenakon 24 godine borbi dobionezavisnost od Indonezije.

Idući godišnji sastanak pitomaca Papinskog zavodaGermanicuma et Hungaricuma u Zagrebu

Tom će prigodomobilježiti i 5.obljetnicu proglašenjablaženim AlojzijaStepinca

Rim, 1.11.2002. (IKA) - Naproslavi 450. obljetniceutemeljenja Papinskog zavodaGermanicuma et Hungaricumaproteklog tjedna u Rimu,nekadašnji pitomci Zavodadogovorili su se da će narednigodišnji sastanak biti održan od6. do 9. srpnja iduće godine uZagrebu. Tom će prigodomobilježiti i 5. obljetnicu

proglašenja blaženim AlojzijaStepinca, koji je i sam biopitomac toga poznatogPapinskog zavoda u Rimu, izkojeg je potekao i sv. MarkoKriževčanin. Predviđen jeznanstveni skup, obilazakStepinčeva rodnog mjestaKrašića i svečana misa nanjegovu grobu u zagrebačkojkatedrali.

Papinski zavod Germanicum etHungaricum utemeljen je kaoodgovor na izazoveprotestanske reforme. U tijeku450 godina iz zavoda jeproizašlo više od 7.500svećenika, među kojima i oko250 iz Hrvatske. Među njima jebio i sluga Božji Josip Stadler,utemeljitelj Vrhbosanskenadbiskupije.

Međunarodni susret katoličkih bolničara iliječničkih pomoćnika

Na skupu, na kojem jesudjelovalo 850izaslanika iz 38zemalja, raspravljalose o izazovima skojima se suočavakatoličko medicinskoosoblje upluralističkomokruženju, u kojemusu kršćanske vrednotekao što jedostojanstvo ljudskeosobe, izloženekritikama i zbogmedicinskoga itehnološkog razvitka

Bangalor, 1.11.2002. (IKA) -Predsjednik Papinskog vijećaza dušobrižništvo zdravstvenogosoblja nadbiskup JavierLozano Barragan istaknuo je naMeđunarodnom susretukatoličkih bolničara iliječničkih pomoćnika uindijskom gradu Bangaloru daje u svijetu, u kojem jezdravstvena pomoć uvjetovanalogikom profita, potrebnohumanizirati bolničarskozvanje.Na skupu, na kojem jesudjelovalo 850 izaslanika iz 38zemalja, raspravljalo se oizazovima s kojima se suočavakatoličko medicinsko osoblje upluralističkom okruženju, ukojemu su kršćanske vrednotekao što je dostojanstvo ljudskeosobe, izložene kritikama izbog medicinskoga i

tehnološkog razvitka. Stoga jezbog tih izazova potrebna,prema mišljenju nadbiskupaBarragana, prikladnijaprofesionalna i duhovnapriprava katoličkoga bolničkogosoblja, koji ne bi nikada smjelismetnuti s uma etičkudimenziju svoga zvanja.To je istaknuo i papa IvanPavao II. u poruci koju jeuputio sudionicima skupa. SvetiOtac primjećuje kako pružanjezdravstvene pomoći ubolničkim ustrojstvima postajesve neosobnije i podliježelogici poduzeća. Bolesnik ječesto samo broj, a njegovabolest slučaj koji može bitizanimljiv za proučavanje. Utakvoj se situaciji odnospacijenta i bolničara svodi naodnos subjekta i objekta.Katolički bolničari i

bolničarke moraju imati etičkiodgoj i o dubokomekršćanskom značenju odgovorana bitna pitanja o bolesti,bolovima i smrti. U tom okviru,prema mišljenju nadbiskupaBarragana, škole za bolničare ibolničarke imaju važnu ulogu.Predsjednik Svjetskog savezakatoličkih udruga bolničara imedicinskog osoblja RichardLai primijetio je kako se samoistinski katolički bolničar možeprikladno suočiti s tim oblikomizazova. Apostolski nuncij uIndiji nadbiskup LorenzoBaldisseri također jesudionicima skupa uputioporuku, u kojoj primjećujekako je pružanje pomoći imedicinskih usluga bolesnicimasastavni dio misijskog poslanjaCrkve.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Katolički patrijarsi Bliskog istoka protiv vojnognapada na Irak

Također osuđujuprotu-islamskestavove nekih desnousmjerenih kršćana,kao opasne iuvredljive

Beirut, 1.11.2002. (IKA/KAP) -Katolički patrijarsi Bliskogistoka protive se napadu naIrak, smatrajući da ne postojerazlozi koji ga mogu opravdati.U izjavi koju su 1. studenogaobjavili u Beirutu katoličkipoglavari ističu da postojialternativa, koja dosad nijezbiljno razmatrana, naimepregovori. Priopćenje su

potpisali maronitski, melkitski,koptski kaldejski, latinski,sirijski i armenski katoličkipatrijarsi regije, koji sudjelujuna petodnevnom zasjedanjunedaleko od glavnogalibanonskog grada. Istodobnosu osudili protu-islamskestavove nekih desno usmjerenihkršćana, kao opasne iuvredljive, upozoravajući na

nužnost konstruktivnogdijaloga među religijama,narodima i kulturama zapada iistoka.Proteklih su mjesecipropovjednici i protestantskifundamentalistički duhovnicina američkim televizijskimpostajama opetovano opisivaliislam kao zlu, nasilnu ili čakterorističku religiju.

Papa molio za žrtve potresaNa rimskom grobljuVerano misno slavljepredvodio kardinalRuini

Vatikan, 1.11.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. sišao je nablagdan Svih svetih 1.studenoga u podzemljevatikanske bazilike, gdje jemolio na grobovima papa kojisu tamo pokopani te za dušesvih pokojnika. Sveti Otac jemolio za djecu, stradalu upotresu, za njihove roditelje iobitelji. "U ovome vatikanskompodzemlju predajemo Očevumilosrđu žrtve potresa koji jepogodio južnu Italiju, a naposebrojnu djecu koja su izgubilaživot te njihove roditelje iobitelji. Molimo i za sve koji suovdje pokopani i očekujuuskrsnuće tijela, napose zavrhovne svećenike, koji su kaopastiri služili općoj Crkvi, dabudu sudionici vječne nebeskeliturgije", rekao je Papa.Sveti Otac se 1. studenoga veću podnevnom nagovoru prijeAngelusa sjetio žrtava potresa,djece i njihovih roditelja,kojima je svoju sućut izraziobrzojavima biskupima stradalihpodručja. Na rimskom groblju

Verano popodne je misnoslavlje predvodio Papin vikarza Vječni grad kardinal CamilloRuini i tom je prigodom pozvaookupljene vjernike da mole zadjecu i odrasle, stradale upotresu koji je pogodio mjestoSan Giuliano di Puglia upokrajini Molise. U propovijedije kardinal rekao kako takvidogađaji bude pitanje zašto Bogdopušta patnju i smrt malenih,koji nemaju osobne krivnje. Tose pitanje javlja kad nam umrenetko od najbližih ili kad nassame pogodi patnja i bolest.Riječ je o pitanju koje nemožemo izbjeći. Svi ćemomorati prijeći prag smrti, rekaoje kardinal i dodao kako jesvaki od nas mnogo više odsmrtnoga tijela. Kardinal Ruinimolio je za sve koje je ovihdana pogodila smrt, da nas sveGospodin oslobodi sljepoćeduha, te nam dadne oči davidimo tko smo i što smo, danas ovaj život, dobro proživljenu Isusu Gospodinu, povedeprema punini života. Kardinal

Ruini je nadalje govorio osmislu budućeg života koji nasočekuje i koji već uživaju onikoji su nam prethodili, svecikoji su posvjedočili pobjedudobra nad zlom, milosti nadgrijehom. Ta je pobjedaslobodni i velikodušni darBožjeg milosrđa, koje jesvojom krvlju platio GospodinIsus Krist. Krist je skupo platiopobjedu dobra, a plaćamo je imi iz dana u dan. Velikodušnosu je već platili i sveci. Mi smosvi pozvani sudjelovati unjihovoj svetosti, za što jepotrebno stalno obraćenje, vjerau spasenjsku i posvetnu Božjusnagu te da joj dopustimo danas prožme i promijeni. Takoćemo početi živjeti kao pravadjeca Božja, usmjereni premabudućnosti u kojoj ćemo bitislični Kristu, jer ćemo gapromatrati takvim kakav onzaista jest. Bit ćemo tadadionici punine vječnoga života,koji je naš glavni poziv i svrha,zaključio je kardinal Ruini.

Papa obilježio 56. obljetnicu misništvaVatikan, 1.11.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. obilježio je1. studenoga 56. obljetnicumisništva. U knjizi “Dar iotajstvo” ovako opisuje 1.studenoga 1946. godine, kadaje u privatnoj kapelicikrakovskih nadbiskupa biozaređen za svećenika: “Gledam

tu kapelu, dok su vjernicipjevali Dođi Duše Presveti iLitanije svih svetih. Ja samležao na zemlji, raširenih rukupoput križa i čekao polaganjeruku. Ležeći u tom položaju uobliku križa prije ređenja,prihvaćajući, poput Petra, usvoj život Kristov križ, i

postajući apostolom braćinalazi se duboki smisao svakesvećeničke duhovnosti". Rekaoje to papa Ivan Pavao II. koji je56 godina poslije, uoči 25.obljetnice svog pontifikata,svoje svećeništvo stavio podznak svete krunice, marijanskemolitve.

Biskupi Srpske pravoslavne crkve dolaze u VatikanVatikan, 2.11.2002. (IKA) -Srpskopravoslavni biskupinamjeravaju sljedećeg ožujkaposjetiti Rim i Vatikan. Kakojavlja njemački program RadioVatikana, to je najaviopredstojnik Papinskog vijeća zajedinstvo kršćana kardinalWalter Kasper. Apostolskinuncij u Beogradu nadbiskup

Eugenio Sbarbaro potvrdio jeda se pravoslavni biskupi želesusresti i sa Svetim Ocem.Kardinal Kasper, koji jenedavno posjetio Jugoslaviju,to je ocijenio vrlo značajnimkorakom. U međuvremenu jegradonačelnik talijanske lukeBari izrazio nadu da će se unjegovu gradu susresti

ruskopravoslavni patrijarhAleksij II. i papa Ivan Pavao II.U tijeku svog posjeta Moskvigradonačelnik je izjavio da jeBari za to pogodno mjesto,zbog groba sv. Nikole. Taj jelučki grad za ruskopravoslavnevjernike jedno od najvažnijihhodočasničkih odredišta uinozemstvu.

32 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Crkva mora učiti od gospodarstva, tvrde anglikanciVjernici idu u crkvukad im "ponudaodgovara"

London, 2.11.2002. (IKA/KAP)- U borbi protiv sve manjegbroja vjernika na bogoslužjimaanglikanci u Engleskoj odlučilisu se ugledati na gospodarstvo.Svećenik i ekonomski stručnjakBob Jackson istaknuo je ucrkvenoj studiji objavljenoj u

Londonu, kako svaka trgovinaartikl koji se više ne prodajeuklanja s polica i zamjenjujedrugim, "o čemu bi i Crkvatrebala razmisliti".Naveo je primjer kako je premastatistikama u posljednjojgodini za 17% opao broj

vjernika koji idu na nedjeljnobogoslužje. Ali, istodobno je tajbroj porastao za 12% u nekimcrkvama u gradskom središtuLondona. Jackson to smatradokazom da vjernici idu ucrkvu kad im "ponudaodgovara".

Nove američke smjernice sadrže i rok zastareOdustajanje odunutarcrkvenihdisciplinskih mjeranakon isteka desetgodina je djelomičnoodstupanje odsmjernica koje su nasvom zasjedanju ulipnju dogovoriliamerički biskupi

Washington, 2.11.2002. (IKA)- Razrađene američkesmjernice za postupanje premasvećenicima kojima jedokazana krivnja za seksualnozlostavljanje sadrže i interni rokzastare od 10 godina. Izjavio jeto, prema izvještaju dnevnikaWashington Post, čikaškinadbiskup kardinal FrancisGeorge. Odustajanje odunutarcrkvenih disciplinskihmjera nakon isteka deset godinaje djelomično odstupanje odsmjernica koje su na svomzasjedanju u lipnju dogovoriliamerički biskupi, naime da se u

skladu s politikom nultetolerancije svaki svećenikkojemu se dokaže krivnja udaljiiz službe. Većina slučajeva kojisu od početka godine izazvaliskandal u SAD-u dogodili su seprije više desetljeća.Kardinal George kazao je kakoje, unatoč tome što crkvenizakonik sadrži takav rokzastare, Vatikan u posljednjojreviziji smjernica također"signalizirao" mogućeodstupanje u pojedinačnimslučajevima. Također supreciznije definirali samoseksualno zlostavljanje.

Komisija sastavljena od početiri predstavnika SveteStolice i američkih biskupanadalje je precizirala da nitijedan svećenik ne može bitiotpušten iz službe dok mu se nedokaže krivnja na crkvenomsudu.Kardinal tvrdi da je unatočreviziji ostao netaknut sam ciljodređen u Dallasu. Nasuprottome glasnogovornik žrtavazloporaba David Clohessysmatra da je revizija donijela"sve ono čega su se i bojali",posebno osuđujući rok zastare.

Belfast: Razapet mladi katolikBelfast, 2.11.2002. (IKA) - Uprotestantskom predgrađuBelfasta Dunmurry razapet jeHarry McCartan, 23-godišnjikatolik. Prema pisanjusjevernoirskog tiska, skupinamladih u subotu 2. studenoga

pribila ga je na stup ograde, ananijete su mu teške ozljederuku i nogu. Mladića suonesviješćenog pronašlivatrogasci i prevezli u bolnicu.Prema policijskom izvoru,McCartan je napadnut kad je

pokušao ukrasti automobil, apolicija je stanovnike kvartapozvala u pomoć upronalaženju počinitelja. Nekiipak ne isključuju političko-vjerske uzroke napada.

Bjelorusija prihvatila najstroži zakon o vjerskimzajednicama u Europi

Uz Pravoslavnu crkvupriznata jeRimokatolička, ali ne iGrkokatolička crkva,dok je svimprotestantskimskupinama zabranjenasvaka djelatnost

Minsk, 2.11.2002. (IKA) -Bjeloruski parlament prihvatioje zakon o vjerskimzajednicama, prema kojemu suzabranjene sve vjerskeaktivnosti, koje nisu izričitopredviđene zakonom. UzPravoslavnu crkvu priznata jeRimokatolička, ali ne iGrkokatolička crkva, dok jesvim protestantskim skupinamazabranjena svaka djelatnost.Vjerske zajednice, koje nisubile priznate u doba SovjetskogSaveza ne mogu se višeregistrirati.Prema tome novom zakonu, za

koji mnogi tvrde da je najstrožiu Europi, vjerske će zajednicemoći objavljivati svoje posloveod izdavačke djelatnosti dopoučavanja vjeronauka, samoako imaju 10 registriranihzajednica. Od tih 10 baremjedna je morala biti registriranaprije 1982. godine. Tim sezakonom želi dati potporuPravoslavnoj crkvi koja ovisi oMoskovskom patrijarhatu.Pravoslavna je Crkva, premariječima predsjednika Državnogpovjerenstva za vjerske inacionalne zajednice StanislavaBukoa, odigrala važnu i

odlučujuću ulogu za kulturni iduhovni razvoj zemlje. Zbogtoga je zakon "uzeo u obzirbjelorusku tradiciju, koja morabiti zaštićena pred novimvjerskim obredima i sektama".I Rimokatoličkoj je crkviprijetila opasnost da budezabranjena, jer je – kako setvrdilo – previše ovisila opoljskoj zajednici. Zbog toga jekardinal Kazimierz Swiatekzabranio uporabu svihnacionalnih poljskih simbola ucrkvama. Pretpostavlja se da ćei židovska vjerska zajednicaimati ozbiljnih problema.

Nove orgulje za Sikstinsku kapeluVatikan, 2.11.2002. (IKA) -Državni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodanoblagoslovit će 14. prosincanove orgulje Sikstinske kapeleu Vatikanu, dar KneževineLiechtenstein papi Ivanu PavluII.

Vrijedne 640.000 franaka, te ćenove orgulje imati četrnaestregistara, podijeljenih na dvijetastature i 787 cijevi. Izradila ihje poznata švicarska radionicaorgulja. Posebni je problem zaizvođače bila činjenica da seorgulje zbog fresaka na

zidovima Sikstinske kapele nemogu postaviti i učvrstiti nazid. Stoga je nađeno rješenje dase tri i pol tone teške orgulje uzpomoć posebnoga električnoghidrauličnog vozila bez trešnjelako premještaju.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Izjava slovenskih biskupa uoči izboraBiskupi ističu da jeizlazak na izboredužnost svakoggrađanina ikršćanina, jer sebiranjem poštenih isposobnih kandidataotvaraju novemogućnosti istinskognapretka države inaroda

Ljubljana, 3.11.2002. (IKA) -Uoči predsjedničkih izbora kojise u Sloveniji održavaju idućenedjelje, slovenski biskupiobjavili su Izjavu za javnost.Upozoravajući kako će se sizborom novog čovjeka na čeludržave i odgovornih uopćinskoj upravi odrediti smjeri vrijednost razvoja slovenskogdruštva sljedećih godina,biskupi su, kao odgovorni zabudućnost vjere i kršćanskihvrednota u narodu, vjernicima isvim ljudima dobre voljeukazali na što bi osobito trebaliobratiti pozornost.Na početku izjave, kojuobjavljuje Tiskovni uredSlovenske biskupskekonferencije, biskupi ističu da

je izlazak na izbore dužnostsvakog građanina i kršćanina,jer se biranjem poštenih isposobnih kandidata otvarajunove mogućnosti istinskognapretka države i naroda.Predlažu, nadalje, da se na čelodržave izabere osoba s visokommoralnom svijesti, predsjednikili predsjednica svakog čovjeka,jer će zastupati opće vrednotena kojima se temelji slovenskadržava. Između ostalog, osobukoja će se zauzimati zaravnopravnost svih predzakonom i pravdu i poštenje nasvim područjima društvenogživota. Osobu koja će stvaratiozračje tolerancije imeđusobnog razumijevanja,zauzimati za poštivanje vjerske

slobode u školi, istinito iobjektivno obavještavanjejavnosti, zaštitu ljudskog životaod začeća do naravne smrti izaštitu obitelji, jer su to jamstvabudućnost naroda. Trebaizabrati osobu koja će sezauzimati za pravednu ikulturnu Sloveniju, radosnuzemlju s manje samoubojstava,solidarnu obitelj i manjesocijalne razlike, za narodotvoreniji životu - za Slovenijunade.Biskupi istodobno upozoravajuna važnost izbora župana iopćinskih vijećnika, navodećiriječi bl. Antona MartinaSlomšeka, koji upozorava nalažna obećanja i važnostdosadašnjih djela.

Zadušnica za žrtve potresa u ItalijiDržavno tužiteljstvopokrenulo je službenuistragu tragičnogdogađaja

Rim, 3.11.2002. (IKA) - Vrlopotresnom misom zadušnicomjužnotalijanska zajednica SanGiuliano di Puglia oprostila se3. studenoga od 29 žrtavapotresa, među kojima i 26učenika prvog razreda. Misukoju je predvodio biskupTommaso Valentinetti izravnoje prenosila talijanskatelevizija, a nazočan je bio ipredsjednik države CarloAzeglio Ciampi, više ministarai vodećih političara. Mještanisu se odrekli službene državneceremonije, a nedjelja je uItaliji proglašena Danomžalosti.Dvadeset i šest bijelih lijesova

položeno je u mjesnugimnastičku dvoranu, a biskupje u molitvi izgovorio imesvakoga poginulog prvašića.Misu su slavili biskupi isvećenici regije, a Svetu Stolicupredstavljao je nuncij u Italijinadbiskup Paolo Romeo.Nakon što je biskupblagoslovio lijesove, nuncij jeobiteljima i prijateljima žrtavajoš jednom izrazio Papinu sućuti blizinu. Na kraju se majkajednoga od poginulih učenikazajednici obratila apelomodgovornima da se intenzivnijezalože za sigurnost škola, kako"nikada više očevi i majke ne bimorali oplakivati djecu

izgubljenu na taj način".Državno tužiteljstvo pokrenuloje službenu istragu tragičnogdogađaja, a sve se glasnijeističu nedovoljne sigurnosnemjere. I nadbiskup CampobasseArmando Dini izjavio je uintervjuu za Corriere della Serakako se škola možda ne bi takosrušila da su izvršene strogekontrole uvjeta koji supropisani zakonom za potresomugrožena područja. U popisu od1998. godine ta je regijanavedena kao posebnonestabilno područje. Nadbiskupje upozorio na velikuodgovornost birokracije.

Angola: Nasilje građanskog rata nadići u srcimaPredstojnikKongregacije zamisije kardinalCrescenzio Sepe upastirskom pohoduAngoli

Sao Paulo de Luanda,3.11.2002. (IKA) - Istinski mirne sastoji jednostavno uodsutnosti rata već unadilaženju nasilja u srcimaljudi, istaknuo je PredstojnikKongregacije za misije kardinalCrescenzio Sepe u tijeku svogapastoralnog posjeta Angoli. Taafrička republika u kojoj su jakiportugalski utjecaji, svoju jenezavisnost postigla ustudenome 1975., a mirovnimsporazumom od 4. travnja ovegodine okončala je desetljećagrađanskog rata.

Kardinal Sepe u Angoli jeposjetio više biskupija, susreose s biskupima, svećenicima iredovnicima te predstavnicimavlasti. Posjetio je i izbjegličkikamp na rubu glavnoga gradaSao Paulo de Luanda, asredišnji dio posjeta bila jemisa zahvalnica u katedraliglavnoga grada za napokonpostignuti mir.Kardinal Sepe pozvao jeangolske katolike da sezauzimaju za "Kristov mir", jero njemu ovisi budućnostafričkih naroda. Posebno je

pozvao obitelji da budu "kućnecrkve" i škole kršćanskogživota u kojima će se čuvati"ognjište ljubavi premabližnjemu". Crkvene djelatnikekardinal je pozvao da ne ostanupasivni prema jakom nadiranjusekti, osobito u siromašnimgradskim područjima, teupozorio kako se prije svega unadbiskupiji Luanda Crkvamora zauzeti na novojevangelizaciji.Više od 50% od 14 milijunastanovnika Angole su katolici.

Francuska: Crkva traži jasno vjersko određenje ueuropskom UstavuLurd, 3.11.2002. (IKA) - Napočetku svog plenarnogzasjedanja u Lurdu 3.studenoga francuski su biskupizatražili da u budućemu

europskom Ustavu bude jasnoizražen posebni prinos Crkava ivjerskih zajednica bivanjuEurope. Predsjednik Francuskebiskupske konferencije

nadbiskup Jean-Pierre Ricardistaknuo je kako je nužno daEuropa ne zanemari svojuduhovnu, vjersku ihumanističku baštinu. Upozorio

34 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

je da ujedinjena Europa morastupiti u strukturalni dijalog svjerskim zajednicama. Biskupiokupljeni u glasovitomehodočasničkom svetištu na juguFrancuske do subote će

raspravljati, između ostaloga, io pitanjima odnosa Crkve idržave u budućoj Europi.Više se zemalja članicaEuropske unije, među njima ilaička Francuska, u sastavljanju

europske temeljne poveljezaložilo za izostavljanje svakogspomena vjerskih vrednota udokumentu. Ta bi poveljamogla biti sastavni diobudućega europskog Ustava.

Papa proslavio imendanKao i proteklih godinaPapa je imendanproslavio u krugusvojih sunarodnjaka

Vatikan, 4.11.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. proslavio jena blagdan Karla Boromejskog4. studenoga svoj imendan ukrugu svojih sunarodnjaka, kojeje primio u posebnuaudijenciju. Karol Wojtylatakođer je telefonirao svomimenjaku talijanskompredsjedniku Carlu Ciampiju,uputivši mu imendanskečestitke.

Papa je, kao i obično za svojimendan, primio u saliKlementini Apostolske palače300 poljskih hodočasnika, kojisu došli u Rim čestitati muimendan i zajamčiti svojemolitve. "Svaki dan osjećamplodove tih molitava", rekao imje dobro raspoloženi Papa."Zajedno s Vama zahvaljujemna daru vjere koji sam primiona krštenju", dodao je Sveti

Otac i vidno ganut zahvaliosvojim pokojnim roditeljima,koji su mu prenijeli dar vjere.Papa je izrazio želju i nadu dato iskustvo dožive sva djeca nasvijetu. Prema ustaljenomobičaju, Papa je na svojimendan primio i 11umirovljenih kardinala Rimskekurije, koji su navršili 80godina. I oni su mu čestitaliimendan.

Protiv korištenja religija u političke svrhePassau, 4.11.2002. (IKA) –Protiv korištenja vjerskihzajednica i religija općenito upolitičke svrhe izjasnio sepredstavnik muslimanskezajednice u Njemačkoj.

Pripadnici različitih religijamogu zajedno živjeti u miru,upozorio je predsjednikSredišnjeg vijeća muslimanskihzajednica u Njemačkoj NadeemElyas. Političke snage često

koriste razlike među religijamakako bi ljude suprotstavilimeđusobno, pojasnio je Elyas,a prenosi njemačka katoličkaagencija.

Dijamantima se financira ratUpozorenje udrugeMedico International

Frankfurt, 4.11.2002.(IKA/CNS) – Međunarodnahumanitarna udruga MedicoInternational optužila jeindustriju dijamanata, jer nedopušta neutralnu kontrolu

iskorištavanja rudnikadijamanata. Udruga upozoravakako se upravo dijamantimafinanciraju mnogi građanskiratovi. Borba za vlasništvo ilipristup naftnim izvorima ili

rudnicima dijamanata uzrok suvećine dugogodišnjihgrađanskih ratova u Africi i uostalim dijelovima svijeta,ističe se u priopćenju tehumanitarne udruge.

Njemačka: Katolici čine 32,3% stanovnikaSmanjen brojnapuštanja Crkve

Bonn, 4.11.2002. (IKA) – UNjemačkoj živi 26,25 milijunakatolika, objavila je Njemačkabiskupska konferencija.Katolici iznose 32,3%

stanovništva Njemačke, a brojkatolika opao je za 160 tisuća uodnosu na godinu 2000. Ulaganom je padu i broj katolikakoji redovito nedjeljom

sudjeluju na misi. Premapodacima Njemačke BK uprotekloj je godini za 16 tisućaopao broj službenih napuštanjaKatoličke crkve.

Iz Svete zemlje emigriralo 60% kršćanaPortorikanskinadbiskup upozoriona teško stanjekršćana u Svetojzemlji

San Juan, 5.11.2002. (IKA) –"Kršćanska zajednica u Svetojzemlji je marginalizirana i trpizlostavljanja i tlačenja odizraelskih vlasti. Nije slučajnoda se broj naše braće znatnosmanjio", izjavio je po povratkuiz Svete zemlje nadbiskup San

Juana u Portoriku RobertoGonzales Nieves.On je, kako prenosi RadioVatikan, upozorio na teškostanje kršćana u "zemlji gdje ježivio Krist" te pozvaoPortorikance da za njih mole.Prema nadbiskupu Nievesu,

izraelske su vlasti "donijeleplan da potpuno izbrišu našuprisutnost na tome mjestu.Naime, 60% kršćana jeemigriralo zbog diskriminacijekoju provode izraelske vlasti".

Hong Kong: Biskup se žrtvuje za vjerske slobodeNovi katolički biskupspreman se suzdržatikritike

Hong Kong, 5.11.2002. (IKA)– Novi katolički biskup HongKonga Joseph Zen Ze-kiunspreman je biti suzdržaniji usvojoj kritici Kine, ukoliko ćeto pomoći povećanju vjerskeslobode u Narodnoj Republici iboljim odnosima s Vatikanom.To je žrtva koju je u svakomslučaju spreman prinijeti te si utom smislu lako može

predstaviti i suradnju sKineskom komunističkompartijom, izjavio je biskup,prema pisanju dnevnika"Hongkong Economic Times".Biskup Zen ističe kako suposljednjih godina kineskevlasti zatvorile brojne crkve, amnogim svećenicima zabranilepropovijedati, pa se strahuje daće ta ograničenja zahvatiti i

Hong Kong.Novi je biskup poznat po vrlooštrim kritikama režima uPekingu, a od 1998. zabranjenmu je ulaz u NarodnuRepubliku. Biskup Zen preuzeoje vodstvo biskupije HongKong krajem rujna, naslijedivšipreminuloga kardinala JohnaBaptistu Wu.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Škotska: I posljednje katoličko sjemenište predzatvaranjemEdinburgh, 5.11.2002. (IKA) –I posljednje škotsko katoličkosjemenište našlo se predzatvaranjem. Zbog drastičnosmanjenog broja polaznika,škotski biskupi okupljeni nasvome plenarnom zasjedanju uEdinburghu razmišljaju o

zatvaranju sjemeništa uBearsdenu pokraj Glasgowa.Prema crkvenim podacima prije20 godina bilo je 136svećeničkih kandidata, a danasih je 37. Stoga je postalopovoljnije poslati studente naškolovanje u Englesku i

inozemstvo, nego uzdržavatisjemenište, čiji su troškoviprocijenjeni na 1,5 milijunaeura godišnje. Pored toga, odsame prodaje zgradenamaknula bi se milijunskasredstva.

Bjelorusija: Burne reakcije na novi zakon o vjerskimzajednicama

Kontroverznimuredbama oštro su sesuprotstavile vjerskemanjine i organizacijeza ljudska prava kojiih smatrajuprestrogima idiskriminacijskim

Minsk, 5.11.2002. (IKA) –Novi zakon o vjerskimzajednicama, koji je nedavnoizglasan u bjeloruskomparlamentu, izazvao je brojnepolemike.Kontroverznim uredbama oštrosu se suprotstavile vjerskemanjine i organizacije zaljudska prava, koje ih smatrajuprestrogima idiskriminacijskim. Osim štoPravoslavnoj crkvi pridajepovlašteno mjesto, novi zakonuvodi i niz zabrana iograničenja vjerskih djelovanjamanjinskih vjerskih zajednica.

Među najspornijim odredbamasu postroženi uvjeti koje nekavjerska zajednica morazadovoljiti da bi se registrirala,bez čega neće imati pravnistatus te dakle neće moći vršitivjerske djelatnosti. Novimzakonom čak će biti zabranjenookupljanje vjernika na molitvuu privatnim kućama. Predstavnici Katoličke crkvelatinskog obreda u Bjelorusijiza sada su odlučili šutjeti. Tu sušutnju, neki promatrači ocijenilikao prešutno slaganje sbjeloruskim vlastima. Njihove

tvrdnje nadbiskup Minsk-Mogileva kardinal KazimierzSwiatek nazvao je "neukusnimai smiješnima". "Katolička crkvane bavi se politikom. Ako netkodobiva povlastice onda su topravoslavni", rekao je zaagenciju CNS. Odlučno protivtog zakona ustali su, međutim,katolici istočnog obreda. PremaYauhiynu Androsiku,glasnogovorniku 23grkokatoličke župe Minska,postoji stvarna opasnost davelika većina njih ne uspijeishoditi novu registraciju.

Pakistan: Jedini katolički glazbeni studio slavisrebrni jubilej

WAWE imanajsuvremenijuprodukcijskutehnologiju i vrsnestručnjake

Lahore, 5.11.2002. (IKA) –Jedini katolički glazbeni studiou Pakistanu slavi 21. studenoga25. obljetnicu djelovanja. Unajavi proslave srebrnogjubileja Radionice zaaudiovizualno obrazovanje(WAWE), izvršni tajnikNacionalnoga katoličkog vijećaza društvene komunikacije o.Nadeem John Shakir istaknuoje kako se Crkva u Pakistanuosobito ponosi što ima vlastitiglazbeni studio, koji vrlo

zauzeto nastoji na formacijivjernika u putem elektroničkihmedija.Studio posjedujenajsuvremeniju produkcijskutehnologiju i vrsne stručnjake,te uživa punu potporunadbiskupa Lahorea LawrencaJohna Saldanha. Međuuglednim gostima na proslavijubileja bit će i direktorpakistanske televizije, čijiproducenti često koriste uslugeWAWE-a. Na svečanosti će biti

podijeljene i nagrade osobamazaslužnima za dugogodišnjeuspješno djelovanje glazbenogstudija.WAWE između ostaloga snimai program na urdu jeziku zaRadio Veritas Azije (katoličkapostaja Azijske biskupskekonferencije sa sjedištem uManili), a proizveo je 107audio kaseta, 21 video kasetu i5 CD-a.

Papa predvodio misu za pokojne kardinale i biskupe -i kardinala Kuharića

Papa se spomenuoimena pokojnihkardinala, međukojima i kardinalaFranje Kuharića

Vatikan, 5.11.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. predvodioje u srijedu 5. studenoga uvatikanskoj bazilici Sv. Petramisu zadušnicu za kardinale ibiskupe koji su preminuli utijeku protekle godine dana. Papa se u prigodnoj homilijipoimence prisjetio pokojnihkardinala, a među njima ikardinala Franje Kuharića.Uz kardinala Kuharića to suPaolo Bertoli, Louis-Marie

Bille, Alexandru Todea,Johannes Joachim Degenhardt,Lucas Moreira Neves,Francois-Xavier Nguyen VanThuan i John Baptista WuCheng-Chung. Papa se takođerprisjetio i nadbiskupa i biskupa"koji su u različitim dijelovimasvijeta dovršili svoje zemaljskoputovanje". Sveti Otac je istaknuo kako jesvaki od njih uložio vlastitiživot u "naviještanje Kristova

oproštenja, Kristova milosrđa,Kristova otkupljenja".U ime Boga ljubavi, njihove suruke blagoslivljale, njihoveriječi tješile, njihova nazočnost– također tiha – rječito jesvjedočila da je Božje milosrđebeskrajno, da je njegovasamilost nepresušna. Neki odnjih imali su milost pružiti tosvjedočanstvo na herojskinačin, podnoseći teške kušnje inečovječne progone, istaknuoje Papa.

36 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Plenarno zasjedanje slovenskih biskupaIstaknuta potreba štoskorijeg usvajanjaZakonika krajevnogprava, koji će natemelju zaključakaplenarnoga zboraodrediti dužnosti iprava crkveno-pravnih subjekata

Ljubljana, 5.11.2002. (IKA) –Tiskovni ured Slovenskebiskupske konferencije objavioje 5. studenoga priopćenje s 15.plenarnog zasjedanjaslovenskih biskupa održanogod 28. do 31. listopada uLjubljani. Uz članove SBK nazasjedanju su bili nazočniapostolski nuncij u Slovenijinadbiskup Giuseppe Leanza,savjetnik nuncijature mons.Guido Pecorari, kaopredstavnici susjednik mjesnihCrkava biskupi tršćanskiEugenio Ravignani ivaraždinski Marko Culej.

Biskupi su se upoznali s dosadpostignutim u uređenjudušobrižništva za pripadnikeSlovenske vojske te pastoralneskrbi u zatvorima te je utvrđenoda su stečeni uvjeti zaustanovljenje vikarijata zazatvorenike. Posebnu pozornostbiskupi su obratili pitanjimaodnosa BK i slovenskogMinistarstva za kulturu, osobitosufinanciranju dijela slovenskihbiskupijskih arhiva i osnivanjuSlovenskoga vjerskog muzeja uStični. Biskupi su saslušaliizvještaj Odbora za provedbuzaključaka plenarnog zbora

Crkve u Sloveniji. Istaknuli supotrebu što skorijeg usvajanjaZakonika krajevnog prava, kojiće na temelju zaključakaplenarnoga zbora odreditidužnosti i prava crkveno-pravnih subjekata. Također susaslušali izvještaje o stanjuCrkve u Hrvatskoj i Italiji tepripravama za Srednjoeuropskikatolički dan u Mariazellu.Na početku plenarnogzasjedanja slavljena je svečanakoncelebrirana misa, koju je uljubljanskoj prvostolnicipredvodio nuncij Leanza.

Gvatemala: Biskupi zabrinuti poništenjem presudeosumnjičenima za ubojstvo biskupa Gerardija

"Vidjeli smo kako je utijeku sudskogprocesa zarasvjetljivanjeubojstva biskupaJuana JoseaGerardija Conedere,postalo očito damoćne skupine kojejoš uvijek postojesilno žele prikritiistinu", ističe se upriopćenju

Guatemala, 6.11.2002. (IKA) –Gvatemalska biskupskakonferencija objavila jepriopćenje u kojem poziva napravdu u slučaju ubojstvapomoćnoga biskupa JuanaJosea Gerardija Conederu.Prizivni sud u Guatemali,naime, nedavno je poništiopresude protiv četvoriceosumnjičenih za biskupovoubojstvo, trojice nekadašnjihpripadnika gvatemalske vojskei jednog svećenika te seočekuje novo suđenje. U svompriopćenju sa zasjedanjabiskupske konferencijegvatemalski biskupi podsjećajukako je za pravedno suđenjepotrebno neovisno i slobodnosudstvo. "Vidjeli smo kako je u

tijeku sudskog procesa zarasvjetljivanje ubojstva biskupaJuana Josea GerardijaConedere, postalo očito damoćne skupine još uvijekpostoje silno žele prikritiistinu", ističe se u priopćenju."Eto zašto smo zabrinuti iiznenađeni nedavnom odlukomkoju je donio 4. Prizivni sud",koji je poništio prvostepenupresudu protiv osumnjičenihubojica i suučesnika u ubojstvu.Prema prvostepenoj presudi izlipnja 2001. umirovljenipukovnik Disrael Lima Estrada,natporučnik Byron Lima Olivai podnarednik Sergeant ObdulioVillanueva osuđeni su na 30godina zatvora dok jesvećeniku don Mariju Orantesu

izrečena kazna od 20 godinazatvora zbog suučesništva uubojstvu. U presudi jenavedeno kako je to bilo"politički motivirano" ubojstvobudući da je ubijeni biskup bioveliki pobornik zaštite ljudskihprava i radio na razotkrivanjuzločina počinjenim nadcivilnim pučanstvom u tijeku36-godišnjega krvavoggrađanskog rata u toj zemlji.Biskup Gerardi ubijen je utravnju 1998., dva dana nakonšto je objavio dossier"Gvatemala, nikada više" ozločinima počinjenim u tijekugrađanskog rata u Gvatemali ukojem je dokumentirano višedo 55.000 slučajeva kršenjaljudskih prava.

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Molitva za pokojne u svjetlu uskrsne nadePapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 3. studenoga2002.

1. Jučer smo slavili godišnjiliturgijski spomen svih vjernihmrtvih. Iz Crkve, rasute posvijetu, uzdigao se složni zazivBogu života i mira da primi usvoje Kraljevstvo beskrajnogsvjetla sve duše, osobitonajnapuštenije i najpotrebitijenjegova milosrđa. Kršćanskamolitva za preminule – u čijemje znaku cijeli mjesec studeni –mora se moliti u svjetluKristova uskrsnuća. Kažedoista apostol Pavao: "A akoKrist nije uskrsnuo, uzaludna jevjera vaša, još ste u grijesima...Ako se samo u ovom životu uKrista ufamo, najbjedniji smood svih ljudi. Ali sada: Kristuskrsnu od mrtvih, prvinausnulih!" (1 Kor 15,17.19-20).Današnji svijet više no ikad imapotrebu ponovno otkriti smisaoživota i smrti u pogleduvječnog života. Izvan njega,suvremena kultura, rođena kakobi veličala čovjeka i njegovodostojanstvo, preobražava se naparadoksalan način u kulturusmrti, jer, izgubivši Božjiobzor, postaje zatvorenikom

svijeta, živi u strahu i postajenažalost poprištemmnogobrojnih osobnih ikolektivnih bolesti. 2. Drago mi je navesti, u tomepogledu, tekst sv. KarlaBoromejskog, čiji ćemoliturgijski spomen sutra slaviti."Moja će duša", pisao je,"neprekidno hvaliti Gospodinakoji nikada neće prestati obilnorazdjeljivati darove. Dar jeBožji što si od grijeha pozvanna pravednost; dar je Božji štosi poduprt da ne padneš; dar jeBožji snaga koja ti se daje damožeš ustrajati do kraja; dar ćeBožji biti i uskrsnuće tvogamrtvog tijela, tako da, ni jednavlas s tvoje glave neće bitiizgubljena; dar će Božji bitiproslava nakon uskrsnuća; i,napokon, dar će Božji biti štoćeš ga moći neprestano slaviti uvječnosti..." (Homilija, 5. rujna1583.). Dok pozivam nameditaciju tih prosvjetljujućihmisli svetoga milanskognadbiskupa, koristim priliku daizrazim svoju zahvalnost onima

koji su mi, o spomendanu sv.Karla, uputili čestitke zaimendan. Zahvaljujem prijesvega na molitvama koje ste mizajamčili i od srca ih uzvraćam,zazivajući na sve obiljenebeskih milosti. 3. Obraćajući se sada PresvetojMariji, molimo je da podupreosobito našu molitvu zapokojne. U ovoj Godinikrunice, revno pohađajmoškolu Djevice, da s njomrazmatramo otajstvo Kristaumrloga i uskrslog, naduvječnoga života za svakogačovjeka. Nakon AngelusaSvi smo danas u duhu dijeliliboli zajednice San Giuliana diPuglie, toliko kušane tragičnomsmrću brojne svoje djece. Jošjednom želim tim dragimobiteljima poručiti da im jePapa blizu i da moli za njih,moleći od Gospodina, pozagovoru Marije, Majkemilosrđa, utjehu vjere ikršćanske nade.

Dostojanstvo svih svetih i preminulihPapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja nasvetkovinu Svih Svetih1. studenoga 2002.

1. Danas Crkva, kao što kaželiturgija, "jednom svetkovinomčasti sve svete" (Zbornamolitva): ne samo one koje jeproglasila u tijeku stoljeća,nego također bezbrojnemuškarce i žene čija je svetost,skrivena na ovome svijetu,dobro znana Bogu i blista unjegovu vječnom Kraljevstvu.U duhovnom ozračjuzajedništva svetih, drago mi jepodsjetiti na devetero braće isestara koji su proglašenisvetima u tijeku ove godine:Alonso de Orozco, Ignazio daSanthia, Umile da Bisignano,Paulina do Coracao Agonizantede Jesus, Benedetta CambiagioFrassinello, Pio iz Pietrelcine,Pedro de San Jose Betancur,Juan Diego di Guadalupe iJosemaria Escriva de Balaguer.Razmišljajući o tim svijetlimsvjedocima evanđelja,zahvalimo Bogu, "izvoru svakesvetosti", što ih je dao Crkvi isvijetu. Svojim primjerom, onipokazuju da su "svi vjernici" –kako uči Koncil – "pozvani napuninu kršćanskog života isavršenstvo ljubavi" (LG, 40),stremeći "visokom mjerilu"redovitoga kršćanskog života(usp. ap. pismo Novo millennioineunte, 31).2. Današnja nas svetkovina

poziva upraviti pogled k nebu,cilju našega zemaljskoghodočašća. Tamo nas očekujeradosna zajednica svetih. Ondjećemo se ponovno susresti snašim dragim pokojnicima, zakoje će se uzdići molitva usutrašnjemu velikomliturgijskom spomen slavlju.Kršćanski vjernici i obiteljiodlaze ovih dana na groblja,gdje počivaju posmrtni ostacinjihovih rođaka, u iščekivanjukonačnog uskrsnuća. I ja se uduhu vraćam na grobove mojihdragih, na kojima sam imaopriliku nedavno se zadržati, utijeku apostolskog putovanja uKrakov.Ipak, 2. studenoga traži od nasda ne zaboravimo, već štoviše,u određenom smislu damopovlašteno mjesto u molitvidušama tolikih preminulihkojih se nitko ne sjeća, da bi ihpreporučili zagrljaju božanskogmilosrđa. Mislim posebno nasve one koji su, tijekomprotekle godine, napustili ovajsvijet. Molim ponajprije zažrtve krvoprolića, koja suproteklih mjeseci kao i ovihdana nastavila mučitičovječanstvo. Spomen svihvjernih mrtvih je i složni zazivmira: mira za onoga koji ježivio, mira za onog koji živi,

mira za onoga koji će živjeti.3. U slavi raja blista DjevicaMarija, koju je Krist okrunio zaKraljicu anđela i svetih. Nju,koja je "znak sigurne nade iutjehe" (LG, 68), gleda Crkvahodočasnica, sa željom da sepridruži pobjedničkoj Crkvi unebeskoj domovini. PresvetojMariji povjeravamo svepokojne, da im se udijeli vječnoblaženstvo. Nakon AngelusaPosljednjih su dana zabilježenasnažna podrhtavanja tla naSiciliji i ostalim krajevimajužne Italije, koja su nanijelateške patnje i nevolje timdragim stanovnicima. Osobito,jučer, snažni je potres pogodioMolise, prouzročivši štete uPugli i Abruzzu. Želim izrazitisvoju duboku duhovnu bliziniosobama pogođenim timtragedijama, misleći osobito nadjecu zatrpanu u ruševinamaškolske zgrade u San Giulianudi Pugli. Dok uzdižemGospodinu svoju usrdnumolitvu za žrtve i njihoveobitelji, upućujem riječ ljubavii ohrabrenja preživjelima isvima onima koji su zauzeti upružanju pomoći, sa željom dabudu poduprti solidarnošćučitavog naroda.

38 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Nova pjesma Bogu SpasiteljuPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 6. studenoga2002.

Kateheza br. 56 – Gospodinovapobjeda o njegovu konačnomdolaskuUvodno biblijsko čitanje: Ps 97"Pjevajte Jahvi pjesmu novu, /jer učini djela čudesna. /Pobjedu mu pribavi desnicanjegova / i sveta mišicanjegova. / Jahve obznanispasenje svoje, / pred poganimapravednost objavi. / Spomenuse dobrote i vjernosti / premadomu Izraelovu. / Svi krajevisvijeta vidješe / spasenje Boganašega. / Sva zemljo, poklikniJahvi, / raduj se, kliči i pjevaj! /Zapjevajte Jahvi uz citaru, / uzcitaru i uza zvuke harfe; / uztrublje i zvuke rogova: / kličiteJahvi kralju! / Neka huči more išto je u njemu, / krug zemaljskii stanovnici njegovi! / Rijekenek plješću rukama, / zajedno snjima neka se brda raduju! / JerJahve dolazi, / dolazi suditizemlji. / Vladat će krugomzemaljskim po pravdi / ipucima po pravici". 1. Psalam 97., koji je maloprijesvečano pročitan, pripada vrstihimana koje smo već susretalina duhovnom putu, koji smopoduzeli u svjetlu Psalterija.Riječ je o himnu Gospodinukralju svega svijeta i povijesti(usp. r. 6). Opisan je kao"pjesma nova" (r. 1), što ubiblijskom rječniku značisavršena, potpuna i svečanapjesma, koja se izvodi uzsvečanu pratnju glazbenogsastava. Osim složne pjesme,spominju se naime "zvuci"harfe (usp. r. 5), trublja i rog(usp. r. 6), ali također nekavrsta pljeska svemira (usp. r. 8).Više put, potom, javlja se ime"Gospodin" (šest puta), kojegse zaziva kao "Boga našega" (r.3). Bog je, dakle, u središtuprizora u svem svomveličanstvu, dok ostvarujespasenje u povijesti i dok ga seočekuje da "sudi" svijet inarode (r. 9). Hebrejska riječkoja označava "sud" značitakođer "vladati": stoga seočekuje snažni zahvat Vladaracijele zemlje, koji će donijetimir i pravednost. 2. Psalam započinje proglasombožanskog zahvata u povijesti

Izraela (usp. rr. 1-3). Slike"desnice" i "svete mišice"podsjećaju na izlazak, naoslobođenje iz egipatskogropstva (usp. r. 1). Savez sizabranim narodom jespomenut kroz dvije velikebožanske savršenosti:"dobrotu" i "vjernost" (usp. r.3).Ti su znaci spasenjaposvjedočeni "pred poganima" i"svim krajevima svijeta" (rr.2.3), da bi čitavo čovječanstvobilo privučeno Bogu Spasiteljui otvorilo se njegovoj riječi injegovu djelu spasenja. 3. Doček upriličen Gospodinukoji djeluje u povijesti je uznaku složne hvale: osimorkestra i pjesama u hramu naSionu (usp. rr. 5-6), u njojsudjeluje i sva zemlja, kojasačinjava svojevrsni svemirskihram.Četiri su pjevača toganeizmjernog zbora hvale. Prvije more sa svojim hukom, kojesluži gotovo kao neprekidni bastome veličanstvenomhvalospjevu (usp. r. 7). Moreprate zemlja i krug zemaljski(usp. rr. 4.7) sa stanovnicimanjegovim, ujedinjeni usvečanom skladu. Trećupersonifikaciju predstavljajurijeke koje, promatrane kaoruke mora, kao da svojimritmičnim tokom plješćurukama (usp. r. 8). Na kraju etobrda koja kao da plešu odradosti pred Gospodinom,unatoč svojoj masivnosti iimpozantnosti (usp. r. 8; Ps28,6; 113,6).To je gorostasni zbor koji imasamo jednu svrhu: veličatiGospodina, pravednoga kralja isuca. Završetak psalma, kao štoje rečeno, prikazuje Boga koji"dolazi suditi (i vladati)zemlji... po pravdi i pucima popravici" (Ps 97,9). To je tavelika nada i naš zaziv: "Dođikraljevstvo tvoje!", kraljevstvomira, pravde i radosti, koje ćeiznova uspostaviti prvobitnisklad stvaranja. 4. U tom je psalmu apostolPavao s dubokom radošćuprepoznao proroštvo Božjegdjela u otajstvu Krista. Pavao se

poslužio 2. retkom da izrazitemu svoje velike poslaniceRimljanima: u evanđelju"pravednost se Božja otkrila"(usp. Rim 1,17), "očitovala"(usp. Rim 3,21).Pavlovo tumačenje daje psalmupuniji smisao. Čitan uperspektivi Starog zavjeta,psalam proglašava da Bogspašava svoj narod i da svinarodi, videći to, ostajuzadivljeni. Međutim ukršćanskoj perspektivi, Bogostvaruje spasenje u Kristu,sinu Izraelovu; svi narodi tovide i pozvani su biti dionicitoga spasenja, jer evanđelje je"snaga Božja na spasenjesvakomu tko vjeruje - Židovunajprije, pa Grku", to jestpoganinu (Rim 1,16). Već sada"svi krajevi svijeta" ne samo da"vidješe spasenje Boga našega"(Ps 97,3), nego ga i primiše. 5. U toj perspektivi Origen,kršćanski pisac iz trećegstoljeća, u tekstu koji će zatimpreuzeti sv. Jeronim tumači"pjesmu novu" tog psalma kaopredokus slavlja kršćanskenovosti raspetog Otkupitelja.Poslušajmo, dakle, njegovkomentar koji ispreplićepjesmu psalmiste s navještajemevanđelja."Pjesma nova je Božji Sin kojije bio raspet – nešto što se jošnikada nije čulo. Novastvarnost mora imati novupjesmu. Pjevajte Gospodinupjesmu novu. Onaj koji jepodnio muku zapravo ječovjek; ali vi pjevajteGospodinu. Podnio je mukukao čovjek, ali je spasio kaoBog". Origen nastavlja: Krist"je učinio čudesa međuŽidovima: ozdravljao je uzete,čistio gubave, uskrisivao mrtve.Ali i drugi su proroci to činili.Nekoliko je kruhova pretvoriou bezbroj i nahranio neizmjernomnoštvo. Ali i Elizej je toučinio. Što je, dakle, novoučinio da zaslužuje pjesmunovu? Želite znati što je novaučinio? Bog je umro kaočovjek, da bi ljudi imali život;Božji Sin je bio raspet, da binas uzdigao u nebo" (74 omeliesul libro dei Salmi, Milano1993., str. 309-310).

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Osvrt biskupa Bogovića na Nacionalova podmetanjaGospićko-senjskibiskup Mile Bogovićosvrnuo se u srijedu30. listopada na napis"Vatikan spasioBozanića" u"Nacionalu" od 29.listopada, u kojemu seu negativnomkontekstu spominje injegovo ime. Tekstprenosimo u cijelosti:

Za članak u Nacionalu mogusamo reći da je jednamonstruozna konstrukcija. Neznam hoće li Sveta Stolicasmatrati uputnim reagirati natako nisko štivo. Budući da samu tekstu stavljen na čelo"negativaca", čini mi se da jepotrebno nešto odgovoriti, i tosamo zbog onih koji još nepoznaju ulogu Nacionala injegovih mentora. Prije glasovanja zapredsjednika Hrvatskebiskupske konferencije ni odjednog biskupa nisam čuo da bitrebalo izabrati nekoga drugogana mjesto nadbiskupaBozanića, iako ne bi trebalonikakva "puča" da se po istekumandata izabere netko drugi.Nije bilo nikakve "predizborne

kampanje" jer se mimeđusobno dobro poznajemo.Ja sam osobno bio zaBozanićev naredni mandat.Ako me je tko zapitao u tomsmislu sam mu odgovorio.Bozaniću nije bila potrebnanikakva dodatna potpora izVatikana. Dovoljna mu je bilapotpora hrvatskih biskupa. Vjerujem da će hrvatskajavnost prepoznati motiveNacionalove zlonamjernekonstrukcije. Nekome jepotrebno podijeliti narod injegove ključne institucije da binjime lakše vladao ("Divide etimpera!"). Nažalost u nas je tataktika već pokazala svoještetne plodove. Što se tičebiskupa, oni su složni da trebaizgrađivati zajedništvo

hrvatskog naroda i svihhrvatskih građana. Ako im za tonetko želi davati "pljuske", tosu oni koji stoje i iza ovognapisa u Nacionalu, a nipoštoSveta Stolica, kojoj je Nacionalpripisao pljusku hrvatskomepiskopatu. Nije teško shvatiti razlogeNacionalovih napada, jer taj list(oni koji ga podržavaju) imadobro uigranu strategiju dakrivce najradije traži međubraniteljima, a ne međunapadačima. U njemu smo i dosada čitali najave koji ciljevi semogu slobodno napadati, alinije bilo tako jasno rečeno izkojeg smjera opasnost dolazi.Svakako treba biti budan.

Fra Bonaventura Duda: Crkva je kvasac ljudskogdruštva

Razgovor za"Kvarnerski vez"

Pravi vjernici žive svoj život usvojoj Crkvi, ali ga žive i usvojem društvu i u svojemokružju, Crkva je zapravokvasac ljudskog društva, izjavioje naš najpoznatiji bibličar fraBonaventura Duda u razgovoruza "Kvarnerski vez" (listopad,2002.), odgovarajući na upit oulozi Crkve u suvremenomdruštvu.Crkva je, prema riječima fraBonaventure, uvijek živa,nekad i pritiješnjena i gotovoodsutna, čak i neprijateljski

primljena, ipak ona živi usvojim članovima, makar zanjih nitko ne pita. Ako uzmemoda danas Katolička crkva brojiviše od milijardu ljudi, apravoslavna i protestantskadrugu milijardu, treba najprijereći da sigurno te dvijemilijarde na najrazličitijenačine djeluju na ostale četirimilijarde, mišljenja je fraBonaventura. Na pitanje što za njega osobnoznači Biblija, fra Bonaventura

je odgovorio kako je ona zanjega knjiga koju stalno voli iproučava, ali je prvenstvenoknjiga njegove vjere, a ondapredmet proučavanja. Kodprijevoda ju je, kako sam ističe,više puta čitao i čitao iiščitavao, sa subratom o.Jerkom Fućakom. Biblija je zamene nadasve učiteljicaBožanske mudrosti, koja jenama predana ljudskimjezikom, zaključio je fraBonaventura Duda. (ika-kj)

Dr. Špehar o (ne)potrebnim teolozimaRazgovor predstojnikaTeologije u Rijeci dr.Milana Špehara zamjesečnik zakršćansku kulturu"Zvona"

Predstojnik Teologije u Rijecidr. Milan Špehar u razgovoruza listopadski broj mjesečnikaza kršćansku kulturu "Zvona",odgovarajući na pitanje gdje supotrebni diplomirani teolozi,osim u školi kao vjeroučitelji,upozorio je kako se potreba zadiplomiranim teolozima još nijerazvila, a jedan od razloga jefinancijske prirode.Na upit imaju li u Riječkojnadbiskupiji sluha zazapošljavanje diplomiranihteologa na drugim mjestimaosim u školi, dr. Špehar rekaoje kako nema, napomenuvši daje potrebno prodrmati

svećeničku savjest. Mi naTeologiji nismo nikada dobiliupit jednoga župnika koji bitrebao pastoralnog asistenta ibojim se da teolozi ostaju kaočuvari reda u crkvi za vrijememise, upozorio je predstojnikTeologije u Rijeci. Dodao jekako nema interesa za teologeniti iz gradskih ureda socijalneskrbi niti iz raznih organizacijai savjetovališta. Napomenuo jekako primjerice u Rijeci imanekoliko bolnica, a samo jejedan dušobrižnik, te je naveoprimjer kako u svijetu postojipraksa da su laici dušobrižniciu bolnicama i zatvorima. I

teolozi bi morali sami sebeispitivati jesu li se postavili užupi kao čuvari reda ili želesuradnju u smislu dasamostalno kreiraju, smatra dr.Špehar.Na pitanje je li identitet teologadanas u krizi, odgovorio je dajest, a jedan od razloga, premanjegovu mišljenju, nedostatakje širine djelovanja, a važan je isamostalni angažman studenatana fakultetu i na župi. Teologće naći svoj identitet krozosobno zalaganje i kreiranjenovih ideja i to je ono što jenajviše potrebno, zaključio jedr. Špehar. (ika-kj)

Ruka radosnica Drage ŠtambukaKršćanska sadašnjost izZagreba objavila je zbirkupjesama Drage Štambuka"Ruka radosnica". Pišući upogovoru o duhovnom u

Štambukovu pjesništvu, MarkoKovačević istaknuo je kako je ukritičkim prikazima njegovapjesništva već na samompočetku zamijećena njezina

tankoćutna duhovnost,usmjerenost prematranscendenciji, u početkulatentna, u kasnijim zbirkamasve izričitija, ali nikad bučna ni

40 6 . studenog 2002. broj 45/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

nametljiva, vazda "metafizičkistidljiva". Pročita li se pomnodesetak autorovih zbirkipjesama, nastalih posljednjadva desetljeća XX. stoljeća nacrti europskoga lirskogmoderniteta, pjesamaemocionalno suzdržanih, uizričaju zgusnutih,discipliniranih, hermetičnih iznačenjski zatamnjenih, katkadinkrustriranih čakavizmima i

arhaizmima, ali vazda "saslutnjom izvjesnoga smisla",lako ćemo razabrati četiritematske cjeline (priroda,egzistencija, baština, vjerskisimboli), kroz koje zrači"nostalgija za vječnošću", pišeKovačević. On nijekonfesionalni pjesnik, pa niduhovni pjesnik u užem smislute riječi, no kroz njegove četiritematske cjeline prosijava

"slutnja izvjesnog smisla" izrači profinjeno religiozno iduhovno iskustvo, priopćenodiscipliniranim stilom ijezikom, na crti dubokogpoštovanja riječi koje sehrvatskom lirskom pjevunametnulo od A.B. Šimića,preko Tadijanovića, J.Kaštelana, Maka Dizdara iSlavka Mihalića, zaključujeKovačević. (ika-kj)

33 meditacije na putu do smislaIz tiska je izašlo 4. izdanjeknjižice "33 meditacije. Naputu do smisla" autora dr.Tomislava Ivančića. Djelo,objavljeno u nakladi Kršćanskesadašnjosti, pokušaj je da seosnovne postaje u traženjuvjere dožive kroz meditaciju.Kako se ističe u uvodu, tekstovi

meditacija počinju temeljnimpitanjima o čovjeku i njegovojvjeri i nevjeri, slijede tekstovi o"indicijama", o tragovimaBožje opstojnosti i nazočnosti usvijetu, zatim su objavljenitekstovi o razlozima zakršćansku vjeru i pripadnostCrkvi Isusa Krista. Slijede

tekstovi iz središta crkvenoga ikršćaninova života temeditacije o produbljivanjuvjerničkog osvjedočenja i svedubljeg uranjanja u slobodukoju Isus Krist donosi svojimotkupljenjem. (ika-kj)

"Oče... Upute i predlošci za kršćansku meditaciju"U nakladi Kršćanskesadašnjosti objavljeno je 6.izdanje knjige "Oče... Upute ipredlošci za kršćanskumeditaciju" dr. TomislavaIvančića. Kršćanske meditacijepodijeljene su u devettematskih cjelina: čovjek –darovano biće, Bog Otac –

Stvoritelj, grijeh i otuđenje,Isus Krist – Spasitelj, obraćenjei pomirenje, Duh Sveti izajedništvo, Marija – MajkaBožja, uskrsnuće tijela i živjetiiz vjere. Knjiga sadrži i uvod ukršćansku meditaciju tepojašnjava kako meditirati.Hitnja svakodnevice opterećuje

suvremenog čovjeka, trga ga odvlastitih korijena i ostavlja napovršini premorena i izranjenastresovima, a ova knjiga želiotvoriti put prema rasterećenju,smirenosti, odmoru iukorijenjenosti u Bogu i vlastitisrcu, ističe autor u predgovoru.(ika-kj)

Kršćanska sadašnjost objavila priče o medvjedićuKrižiKršćanska sadašnjost izZagreba objavila je priče omedvjediću Križi, seriju od petbogato ilustriranih knjižica zadjecu autora Stephanie Jeffs iJacqui Thomas, u kojima suopisane zgode dječaka Ivana imedvjedića Križe. Knjižice su

naslovljene: Prvi Božićmedvjedića Križe, MedvjedićKrižo pronalazi prijatelje, Lošdan za medvjedića Križu,Medvjedić Križo je moj iVolim te medvjediću Križo.Cijena pojedine knjižice je 28kuna, a kompleta 140 kuna.

Knjižice su posebno pogodneza djecu predškolskoga imlađeg školskog uzrasta.Također su prigodne kao dar zaSvetoga Nikolu ili Božić. (ika-ap/kj)

Objavljen “Mali časoslov”Kršćanska sadašnjost izZagreba u svojoj biblioteciLiturgijska pomagala objavilaje ilustrirani “Mali časoslov”,namijenjen najmlađimvjernicima, koji na 47 stranica

donosi dnevne časove, jutarnjei večernje te molitve Oče naš,Zdravo Marijo, Slava Ocu,Vječni pokoj i Anđele Božji."Mali časoslov" je bogatooslikan reprodukcijama ikona i

starokršćanskih mozaika.Cijena knjižice, formata12x14,5 cm, iznosi 35 kuna.(ika-ap/kj)

Za bolji svijetNakladnička kuća Kršćanskasadašnjost objavila je 5. izdanjeknjige dr. Tomislava Ivančića“Za bolji svijet”, koja bi, premaautorovim riječima, htjelapodsjetiti na golema bogatstvakršćanske vjere i na čudesnemogućnosti preobražaja svijeta.

Autor u knjizi govori odijeljenju, plodovima iduhovnoj sili blagoslova.Nadalje, dr. Ivančić pojašnjavakako blagoslivljati riječima,srcem, gestama, snagom svojeslužbe te iznosi potrebu da se

blagoslivlja one koji nasproklinju kao i svijet.Knjižica, prema autorovimriječima, nije traktat oblagoslivljanju, nego poticaj naotkopavanje blaga koje leži unašim dušama. (ika-kj)