I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 23. studenoga 2005. broj 47/2005

Domovinske vijesti■ Obljetnica Požeške kolegije■ Ukop fra Denisa Sačera■ Križari slave 75. obljetnicu■ Studijski dani hrvatskih karmelićana■ Udbina: Prihvaćena prilagodba rješenja Crkve hrvatskih mučenika■ Lovran: Odgojna uloga škole■ Koncert na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara■ Pokopan poznati pučki misionar fra Silvestar Aračić

Akademija "Povijest i mi"

U sklopu proslave 75. obljetnice križarskeorganizacije u Zagrebu održan Nacionalnisusret svih križarskih društava

■ Susret voditelja zborova mladih u župama Zagrebačke nadbiskupije■ Dan sjećanja na škabrnjske žrtve■ Split: Stručni skup vjeroučitelja■ Hrvatski umjetnici Plehanu■ Đakonsko ređenje u Splitu■ Nacionalni susret pokreta salezijanske mladeži■ Poštanska marka "Božić 2005."■ Predstavljanje Glasa Koncila na KBF-u u Zagrebu

U Banjoj Luci osnovana Europskaakademija

Akademija želi biti otvoreni forum za susrete ikritički i ravnopravan dijalog o aktualnimpitanjima i životnim problemima ljudi koji želesudjelovati u zajedničkom traženju rješenja

Crkva u Hrvata■ Kardinal Puljić primio veleposlanika RH u BiH■ HKM Sindelfingen u novim prostorijama■ Rim: Akademik Šanjek o biskupu Strossmayeru■ Biskup Komarica primio francuskog diplomata■ Sarajevo: Seminar o javnim glasilima■ Sarajevo: Blagoslovljen temeljni kamen za "Vrtić za Europu"

Imenovan novi nuncij u BiH

Nadbiskup Alessandro DEnrrico do sada je biopredstavnik Svete Stolice u Pakistanu

Demokratsko, pravedno i mirnorješenje za BiH je moguće

Komisija Pravda i mir BK BiH oglasila sepriopćenjem u povodu 10. obljetniceDaytonskih sporazuma, u kojem ističe kako naovaj način uređena BiH nije voljna nisposobna učinkovito štiti čovjeka niti prihvatitii njegovati bogatstvo narodnih, jezičnih,kulturnih i religijskih razlika te je upozorilakako "bez skidanja daytonskih okovainstitucionalizirane nepravde nikada nećemoni do praga Europske unije"

■ Drago Bubalo dobio glazbenu nagradu nadbiskupije New York

Franjevci Europe pozvali na napuštanjeDaytonskog koncepta uređenja BiH

Učiniti sve kako bi BiH postala uspješnaeuropska zemlja s pravednim političkim,ekonomskim, kulturnim, medijskimstrukturama za svakog čovjeka i za svaki narodu BiH

Inozemne vijesti■ Dokument o pastoralu dvaju franjevačkih svetišta u Asizu■ Američki biskupi o političarima-katolicima

Izraelski predsjednik u Vatikanu

Predsjednik Katsav sastao se s BenediktomXVI. i kardinalom Sodanom te održaokonferenciju za novinare

■ Vatikan: Međunarodna konferencija o ljudskom genomu■ Vatikan: Pretpremijera filma "Ivan Pavao II."■ Obljetnice dokumenata Drugoga vatikanskog koncila■ Pothvat za prevladavanje "digitalne podjele"■ 13 novih meksičkih blaženika

Prilog dokumenti■ “Krist, alfa i omega”■ U Kristu je sve obnovljeno, i čovjek

2 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Obljetnica Požeške kolegijePrije misnog slavljaispred crkve Sv. Lovrebiskup Škvorčevićblagoslovionovopodignuti križ uspomen na svepreminule poglavare ipitomce Kolegije

Požega, 15.11.2005. (IKA) - Nagodišnjicu posvete crkve Sv.Lovre, a prigodom 170.obljetnice utemeljenjapožeškog sirotišta u zgradiIsusovačke Kolegije, u kojoj jedanas sjedište Požeškebiskupije, 60. obljetnicenjezinog ukinuća i 150.obljetnice ulaska u sirotišteprvog vrhbosanskognadbiskupa sluge BožjegaJosipa Stadlera, biskup AntunŠkvorčević predvodio je 15.studenoga u crkvi Sv. Lovresvečano misno slavlje. Uznjega su koncelebriraliizaslanik zagrebačkognadbiskupa kardinala JosipaBozanića biskup ValentinPozaić, izaslanik vrhbosanskognadbiskupa kardinala VinkaPuljića dr. Ivo Balukčić,generalni vikar Požeškebiskupije mons. JosipKrpeljević, biskupski vikarpreč. Josip Klarić, brodskidekan preč. StjepanBelobrajdić, vlč. Ivan Lenić izSlavonskog Broda, rodne župenadbiskupa Stadlera, te ostalisvećenici i redovnici. Prijemisnog slavlja ispred crkve Sv.Lovre biskup je blagoslovio

novopodignuti križ u spomenna sve preminule poglavare ipitomce Kolegije, kao i na sveone čiji je životni put nakon II.svjetskog rata završio udvorištu crkve Sv. Lovre. Kako je istaknuo biskupŠkvorčević, Požeška kolegijadala je veliki broj svećenika,njih 173, među kojima jenajpoznatiji prvi vrhbosanskinadbiskup Stadler, rođenjemBrođanin, a 1855. postao jePožežanin kao pitomacKolegije u kojoj je ostao četirigodine. Požeška kolegija dalaje brojne časne znanstvenike,književnike, liječnike,sveučilišne profesore. Više od70 pitomaca Požeške kolegijesteklo je znanstveni doktorat, aisto toliko ih se baviloknjiževnim i pjesničkim radom,među njima i svećenici VilimKorajac, Luka Ilić Oriovčaninte pisac povijesti filozofijeAlbert Bazala. Šestero njih jepostalo rektorima zagrebačkogSveučilišta, među njimasvećenici Franjo Barac, JosipaPazman i Juraj Dočkal, agotovo 50 njih je predavalo naSveučilištu. Petero njih bili su

članovi HAZU-a, a međupitomcima se nalazio i jedan odnaših najboljih skladateljafranjevac Kamilo Kolb.U tijeku misnog slavljapodsjetilo se na sve ovepolaznike Kolegije, kao i nanjezina utemeljiteljazagrebačkog biskupaAleksandra Alagovića, koji jekupivši zgradu od državeomogućio tolikim mladima inadarenima da se školuju teduhovno, kulturno i znanstvenoizgrađuju sebe i svoj narod.Neka zagovor tolikih koji suprošli kroz Kolegiju, a posebnosl. Božjega Stadlera, daje svimanama snage da imamo hrabrostiživjeti od susreta s Bogom,poručio je biskup Škvorčević. Na proslavi obljetnice i misnomslavlju okupili su se i redovniceDružbe služavke Malog Isusana čelu s vrhovnom glavaricoms. Sandrom Midenjak, koje jeutemeljio nadbiskup Stadler,profesori i učenici požeškeGimnazije na čelu sravnateljem Pavlom Bucićem ipožeški gradonačelnik ZdravkoRonko.

Knjiga o MarijiU Slavonskom Brodupredstavljena knjiga"Marija - Početakboljeg svijeta (Malapučka mariologija)"fra Gracijana Birišića

Slavonski Brod, 15.11.2005.(IKA) - U franjevačkoj crkviPresvetog Trojstva uSlavonskom Brodu nakonvečernje mise 15. studenogapredstavljena je knjiga "Marija- Početak boljeg svijeta (Malapučka mariologija)" fraGracijana Biršića. Gvardijan fraDomagoj Šimunović predstavioje autora iz Osijeka, koji jedugo godina bio na službi uAustraliji. Nakon što je izniosvoje dojmove o knjizi,gvardijan je postavljao pitanjana koja je fra Gracijanodgovarao te na taj načinprikazao ono najbitnije što je uknjizi napisao. Istaknuo je kakoje knjiga prikladna za svenaraštaje i uzraste vjernika, te

kako je pišući knjigu uzeo sebiu zadatak da si položi račun zasvaku riječ koju u molitviizgovara. Bogata literatura isuvremene enciklopedije kojeje autor koristio pomogle su muda sintetizira cjelokupnuznanost o Blaženoj DjeviciMariji te sve svoje stručnoznanje pretoči u jezik blizaksvakom čovjeku.Knjiga ima četiri dijela. Prvidio naslovljen "Marijinarazmatranja", donosi tekstovenadahnute otajstvom Isusovemajke, prikladne za molitvenorazmišljanje za sve uzraste."Marijina škola molitve" naslovje drugog dijela knjige, u kojemautor iscrpno tumačeći RiječBožju ostavlja čitatelju

mogućnost da osvježi svojuvjeru, te je to svojevrstankatekizam za odrasle. U trećemdijelu "Uspon premaKristolikosti" autor je naveo iprotumačio sva otajstavakrunice, koja su velike istinenaše vjere. Kako svako otajstvoima svoj specifičan i značajansadržaj, autor je taj dio knjigeosobito preporučio. U četvrtomdijelu "Teološki glosar"razjašnjeni su različiti sadržajikao i strane riječi koje su uknjizi spomenute. Čitatelj uknjizi može pronaći pjesmebrojnih hrvatskih autora kao ipoticajne molitve. Tematskokazalo pomaže čitatelju da zasvaku željenu temu pronađesavjet i pomoć.

14. obljetnica progona SlunjanaSlunj, 16.11.2005. (IKA) - USlunju je 16. studenogaobilježena 14. obljetnicaprogona Slunjana iz njihovamjesta. Misu za sve poginule iubijene Slunjane predvodio je užupnoj crkvi Presvetog Trojstvaslunjski župnik i dekan mons.Mile Pecić, a uz brojne

župljane, nazočio joj je igradonačelnik Ivan Bogović.Ukazavši na brojne primjerehrabrosti i žrtvovanja, mons.Pecić podsjetio je na mještanekoji su vlastite živote položiliza svoj kraj i domovinu, aistaknuo je ujedno velikustrpljivost i skromnost Slunjana

u doba progonstva.Nakon mise u župnoj je dvoraniotvorena izložba fotografija smotivima iz vremenaprogonstva, a zatim su položenivijenci kod spomenika usredištu Slunja i kod križa nagroblju.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zadar: Svećenička rekolekcijaNadbiskup Prenđaodržao predavanje"Pastirski pohod usvjetlu Direktorija opastoralnomdjelovanju biskupa"

Zadar, 16.11.2005. (IKA) -Svećenička rekolekcijazadarskog prezbiterija održanaje 16. studenoga u dvoraniNadbiskupskog sjemeništaZmajević u Zadru. Nakonmolitve Srednjeg časa usjemenišnoj kapeli, zadarskinadbiskup Ivan Prenđa održaoje predavanje "Pastirski pohodu svjetlu Direktorija opastoralnom djelovanjubiskupa", a povjerenik zaduhovna zvanja don ZdenkoDundović izložio je Plan iprogram Povjerenstva zaduhovna zvanja i ministrante.Nadbiskup Prenđa predstavio jeosnovne značajke pastirskog

pohoda koji je, prema Zakonikukanonskog prava, prilika zaoživljavanje evanđeoskihdjelatnika, poziv vjernicima naobnovu kršćanskog života iintenzivnije apostolskodjelovanje. Pohod biskupuomogućuje vrednovanjedjelotvornosti struktura isredstava u pastirskomsluženju, uočavanje okolnosti iteškoća u evangelizaciji te boljeodređivanje prioriteta ucjelovitom pastoralu.Nadbiskup je govorio onjegovoj pripravi i načinurealizacije.Govoreći o Godini za zvanja,don Zdenko Dundović je,

između ostalog, spomenuoinicijativu posjeta 7. i 8.razreda i njihove vikend susreteu sjemeništu, s održavanjemkateheze o pozivu. NadbiskupPrenđa će uputiti i pastirskopismo Nadbiskupiji s poticajomna organizirani rad za zvanja usvim crkvenim strukturama, namolitvenom polju i ukonkretnom pastoralu.Podsjetio je na misao papeIvana Pavla II. da je "nužno ihitno uspostavljanje širokog ikapilarnog pastorala zvanja kojibi zahvatio župe, odgojnasredišta i obitelji".

"Veliko srce za male ljude"Caritas Osijek i ovegodine u došašću želipotaknuti ljude narazmišljanje o onimakojima je pomoćpotrebna

Osijek, 17.11.2005. (IKA) -Caritas Osijek i ove će godine udošašću pokrenuti projekt"Veliko srce za male ljude"kojim u vrijeme blagdanskogaraspoloženja želi potaknutiljude na razmišljanje o onimakojima je pomoć potrebna.Projektom su obuhvaćeniCaritasova Pučka kuhinja, kojatrenutačno dnevno priprema200 obroka i Centar za prihvatbeskućnika koji u prosjeku

skrbi za 16 korisnika. Mjesečnepotrebe za pripremanje toplihobroka Pučke kuhinje iznoseoko 26.000 kuna, a troškovizbrinjavanja beskućnika oko31.000 kuna. Cilj je projektapomoći povećanju brojakorisnika Pučke kuhinje, jer jedosta osoba na listi čekanja teprivremeno rješavanjeproblema nedostatka hrane inamirnica za potrebe Pučkekuhinje. Projektom se također

želi animirati župne Caritase,donatore i javnost, aprikupljanje će se organiziratina način da će župni Caritasilobirati na području Osječkogaistočnog i Osječkoga zapadnogte Čepinskog dekanata.Novčana sredstva mogu seuplatiti na žiro račun CaritasaOsijek: Slavonska banka Osijek2393000-1102039593 iPrivredna banka Zagreb2340009-1100158725.

Predstavljena knjiga "Božja revolucija"Knjiga "Božjarevolucija" prva jeknjiga Benedikta XVI.potpisana njegovimpapinskim imenom

Split, 17.11.2005. (IKA) -Nakladna kuća Verbumpriredila je u četvrtak 17.studenoga tiskovnukonferenciju u Splitu u povoduizlaska knjige Benedikt XVI.:"Božja revolucija". Knjigu supredstavili direktor nakladnekuće Verbum Miro Radalj iglavni urednik mr. Petar Balta.Knjiga "Božja revolucija" prvaje knjiga Benedikta XVI.potpisana njegovim papinskimimenom. Knjiga je 11. listopadasvečano predstavljanja uVatikanu, a već sada jedostupna i hrvatskimčitateljima u izdanju nakladnekuće Verbum, kao jedno odprvih inozemnih izdanja,objavljeno čak dva mjesecaprije predviđenog engleskogizdanja. Time Verbum u skladusa svojom prepoznatljivomuređivačkom politikom,nastavlja svoja nastojanja dadomaćim čitateljima ažurnoponudi aktualne knjižne hitovevjerske tematike, istaknuo jedirektor Radalj.U knjizi su sabrani svi govori

Svetoga Oca izgovoreni utijeku Svjetskog dana mladih ukolovozu 2005. godine uKoelnu, kao i cjelovit tekstporuke mladima Ivana Pavla II.objavljene u kolovozu 2004., uprigodi najave Svjetskog danamladih u Koelnu. Osimglavnog i najopsežnijeg dijela,koji sadrži Papine govore ipropovijedi upućene mladima,knjiga donosi i tekstove Papinihgovora na susretimameđureligijskoga i ekumenskogkaraktera održanima tomprigodom u Njemačkoj.Zaključni prilog knjizi jestosvrt Pape Benedikta XVI. nasusret u Koelnu i na značenješto ga taj susret ima za čitavuCrkvu. Uvod u knjigu napisaoje kardinal Camillo Ruini, apredgovor hrvatskom izdanjukardinal Josip Bozanić, koji jeistaknuo kako "izgovorenePapine riječi, sabrane sada uovoj knjizi, daju mogućnost dase svatko tko želi nad njimaiznova zaustavi, razmatra onjihovu značenju i pretoči ih usvoj život".

Urednik mr. Balta napomenuoje kako je naslov knjige preuzetiz Papina govora naMarienfeldu, koji je tomprigodom pred milijunskimmnoštvom mladih istaknuo:"Samo od svetaca, samo odBoga dolazi prava revolucija,odlučujuća preobrazbasvijeta… Svijet ne spašavajuideologije, nego samo okretanježivome Bogu koji je našStvoritelj, jamac naše slobode,jamac onoga što je uistinudobro i istinito. Prava serevolucija sastoji samo ubezpridržajnu okretanju Bogu,koji je mjera onoga što jepravedno i istodobno je vječnaljubav".U svijetu koji na sve više razinaruši dostojanstvo čovjeka tajpoziv na istinsku revoluciju -revoluciju srca - koji odzvanjaknjigom, biva iznimno aktualante stoga ne čudi i velikozanimanje za ovu knjigu iPapine misli u njoj sabrane,zaključio je mr. Balta.

4 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Ukop fra Denisa SačeraFra Denis je pokopanu kripti crkve SvetogDuha

Zagreb, 17.11.2005. (IKA) - Uprepunoj crkvi Sv. AntunaPadovanskog na Svetom Duhuu Zagrebu služena je 17.studenoga misa zadužnica zafra Denisa Sačera, članaHrvatske provincije sv.Jeronima franjevacakonventualaca, koji jepreminuo 14. studenoga. Ukoncelebraciji s provincijalomHrvatske provincije sv.Jeronima franjevacakonventualaca fra IlijomMiškićem bili su fra MaksKlanjšek, izaslanik ministraprovincijala Slovenskeprovincije sv. Josipa franjevacakonventualaca, te još pedesetaksvećenika. U propovijedi jeprovincijal Miškić oslikao likpokojnog fra Denisa, koji jekroz svoj redovnički isvećenički život zračioposebnom toplinom, koja seočitovala u pravoj franjevačkojmalenosti, nenametljivosti ibeskrajnoj vedrini. Njegovudragost i mladenačkurazdraganost osjetili su doistasvi, kojima je bio poslan bitipastirom, svećenikom ivjeroučiteljem i katehetom.Djelujući kao mladi svećenik užupi sv. Antuna Padovanskog uZagrebu i u župi UznesenjaBlažene Djevice Marije uMolvama mladi su u njemuprepoznavali istinskogprijatelja. Svi koji su gapoznavali doživljavali su gakao redovnika zaljubljena usvoje zvanje u kojem je slijedio

primjer asiškog siromaška sv.Franje. Kroz godine provedeneu franjevačkom bratstvuizrastao je od živahnog dječakaslavonske ravni do odgovornogi svome zvanju predanogredovnika i svećenika. Usprkossvim promjenama, koje sezbivaju u procesu stasanja iodrastanja, mladenačku dušu injenu jednostavnost nijeizgubio. Kroz posljednjihnekoliko godina strpljivo i bezprigovora nosio je i podnosioteret tjelesne boli. I u trenucimaprikovanosti za krevet nijeklonuo duhom. Uvijek je bilaprisutna nada u bolje sutra -bilo u ono ovozemno, bilo uonozemno sutra. Završavajućipropovijed, fra Ilija je citiraodio jedne od posljednjihpjesama koje je napisao fraDenis: "Ne, nije mi došao kraj /Živjeti još mi je znam, / Dok Tine odlučiš znam, / Nije midošao kraj".Pogrebni obred predvodio je fraAmbroz Knežić, gvardijansamostana Svetog Duha,kojemu je do smrti pripadao fraDenis. Fra Denis je pokopan ukripti crkve Svetog Duha.Fra Denis Sačer rođen je 31.srpnja 1967. u Vinkovcima.Nakon osnovnog školovanja urodnim Vinkovcima, ulazi usjemenište franjevacakonventualaca na SvetomeDuhu, polazi Interdijecezanskusrednju školu za spremanjesvećenika u Zagrebu gdjematurira 1986. U novicijat

franjevaca konventualaca naCresu ušao je 1. kolovoza1986., gdje je godinu danakasnije na blagdan Gospe odAnđela - Porcijunkule položioprve privremene zavjete, nakončega upisuje kao redovitistudent Katolički bogoslovnifakultet gdje je diplomirao 2.rujna 1994. Svečane zavjetepoložio je na blagdan sv. Franje1992. u crkvi sv. AntunaPadovanskog. Za đakona ga je10. listopada u zagrebačkojkatedrali zaredio kardinalFranjo Kuharić. Đakonskipraktikum provodi u župi sv.Josipa Radnika u Sisku-Galdovo i u župi sv. AntunaPadovanskog u Zagrebu. Zasvećenika ga je zaredio kardinalKuharić 26. lipnja 1994. uzagrebačkoj katedrali. FraDenis je službovao u župi sv.Antuna Padovanskoga uZagrebu i župi Uznesenja BDMu Molvama kao župni vikar. UZagrebu je vršio službuduhovnog asistenta franjevačkemladeži te vjeroučitelja uosnovnim školama "IvanCankar" i "Medvedgrad" ikatehete u župi.Fra Denis Sačer preminuo je14. studenoga, na blagdan sv.Nikole Tavelića u bolnici"Sveti Duh" nakon duže i teškebolesti, okrijepljen svetimsakramentima i ispraćenmolitvama braće u 39. godiniživota, 19. redovništva i 12.svećeništva.

Biskup Mrzljak na proslavi zaštitnice FSR-aSv. Elizabeta Ugarskaspoznala je kako sekraljevstvo Božjeostvaruje na zemlji isvoj je život ispunilabogatstvomkršćanskogadjelovanja

Zagreb, 17.11.2005. (IKA) - Nablagdan sv. Elizabete Ugarske,zaštitnice Franjevačkogasvjetovnog reda, 17. studenoga,zagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak predvodio jesvečano euharistijsko slavlje ucrkvi Sv. Franje nazagrebačkom Kaptolu.Koncelebrirali su provincijalniministar Hrvatske franjevačkeprovincije sv. Ćirila i Metodafra Željko Železnjak, vikar HFPsv. Ćirila i Metoda fra MatijaKoren, duhovni asistent FSR-afra Zdravko Lazić i višesvećenika. Sve je pozdravio fraMatija Koren, a posebnobiskupa Mrzljaka koji jetakođer član FSR-a. Riječidobrodošlice biskupu Mrzljakuuputio je i ministar FSR-aZoran Milić, rekavši kako su utrodnevnici koja je prethodilasvečanom slavlju, promišljajući

o pozivu svjetovnog franjevca,zaključili da je živjeti Kristovoevanđelje zanosom sv. Franje,sv. Klare, bl. Alojzija Stepinca imnogih drugih uzora vjere,njihova istinska čežnja.U propovijedi je biskupMrzljak, govoreći o svecima, anapose o sv. ElizabetiUgarskoj, istaknuo kako su oniupravo u euharistiji primili odBoga milost ići u život i vršitiono što su po Božjoj riječiprimili. Sv. Elizabeta spoznalaje kako se kraljevstvo Božjeostvaruje na zemlji i svoj ježivot ispunila bogatstvomkršćanskoga djelovanja. Bogneprestano želi biti s čovjekomi zato njegovu Riječ slušamo,jer je ona uvijek nova, budućida Bog čovjeku govori usvakomu vremenu. Naša jezadaća posadašnjiti BožjuRiječ, a uzor u toj zadaći mogu

nam biti oni koji su je naherojski način živjeli. Ozbiljnoshvaćanje Božje Riječizajedničko je svim svecima, jerje milost Božja u njimadjelovala te je Riječ postalaživotna stvarnost. Euharistija jebila neiscrpno vrelo njihovaživota, a ona je i nama prilikada svece molimo za zagovorkako bismo mogli kršćanskiživjeti u jednostavnosti,zaključio je biskup.U tijeku mise obnovom suzavjeta 60. obljetnicu polaganjaprvih zavjeta proslavile s.Elizabeta (Terezija Popović) is. Marija (Sofija Bedrač).Pjevanje na misi predvodili sučlanovi FRAMA-e te zborfranjevačkih sjemeništaraca uzglasovirsku pratnju FilipaČelikovića.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sjećanja na život u požeškoj KolegijiInženjergrađevinarstva izSiska Lojzo Buturackoji je iznio svojasjećanja na požeškuKolegiju od 1945. do1947. godine kada sunjom upravljalidijacezanski svećenici

Požega, 17.11.2005. (IKA) - Udvorani bl. Stepinca uBiskupskom domu u Požegi 17.studenoga održana je tribina"Vjerska kultura četvrtkom" nakojoj je inženjer građevinarstvaiz Siska Lojzo Buturac izniosvoja sjećanja na požeškuKolegiju od 1945. do 1947.,kada su njom upravljalidijecezanski svećenici. LojzoButurac rođen je u DjedinojRijeci, župa Ruševo, a upožeškoj Kolegiji boravio je uškolskoj godini 1945./1946. te1946./1947., svjedočećinajburnijim godinama ustanovekoju ju je prije 170 godinautemeljio zagrebački biskupAleksandar Alagović kaoorfanotrofij. Buturac, koji je uKolegiju došao kaosedmoškolac požeškeGimnazije, prisjetio se kako seprvih nekoliko mjeseci školskegodine 1945./46. do donošenjaUstava u školi molilo prijenastave, a na zidu su visjelikriževi. Međutim, već tada jetzv. komunistička mladež,pripadnici SKOJ-a, pravilaneprilike prilikom molitve

nedolično se ponašajući iizrugujući se. U proljeće 1946.SKOJ-evci su pozvali svegimnazijalce u požeško kinoCentral u kojem su istaknuli daneće dozvoliti da se uGimnaziji školuju budući"popovi" te djeca iz, po njima,neprijateljskih obitelji. Pročitalisu tridesetak imena učenikakoji se izbacuju iz omladinskeorganizacije i gimnazije, ameđu njima su bili i sva trojicakolegijaša: Vjekoslav Marić,sadašnji župnik u Požegi,Vladimir Koharić i IvicaBegovac. Premda su profesorikazali da SKOJ-evci nisuovlašteni izbacivati ih izGimnazije te da idući dan dođuu školu, njima su SKOJ-evci ifizički onemogućili ulazak uzgradu Gimnazije. Kada je 31.prosinca 1946. donesena odlukakojom se vjerskim zajednicamazabranjuje bavljenje odgojemdjece i mladih, svi kolegijašimorali su napustiti zgradupožeške Kolegije, čime jeprestao njezin rad. Buturac, kojije svoj cijeli radni vijek proveokao inženjer građevinarstva u

Sisku, zdušno pomažućižupnicima sisačkog kraja ugradnji crkvenih objekata,podsjetio je i na tadašnjenemile događaje izvanKolegije. Tako je početkomlistopada 1946. u njegovojrodnoj župi ubijenavjeroučiteljica redovnica s.Josipa Nevistić, a nekolikodana poslije i njegovdvadesetogodišnji brat Antun.U proljeće 1947. u Pleternici jeubijena nekadašnja redovnicaLala Kulijer, dok je ruševačkižupnik osuđen na osam godinazatvora.Na kraju predavanja Buturcu,koji je bio dugogodišnjiorguljaš u sisačkoj župnoj crkviSv. Marije te član Pastoralnogvijeća Zagrebačkenadbiskupije, zahvalio jepožeški biskup AntunŠkvorčević. Na ovaj način,dodao je biskup, žele sesačuvati uspomene prema onimosobama koje su davno priježivjele, ali su ostavile svojetragove, dušu i srce, koji suutkani u našu, hrvatsku,sudbinu.

Križari slave 75. obljetnicuProslava obljetniceosnutka križarskeorganizacije započelaje otvaranjem izložbefotografija "75" umultimedijalnojdvorani GlasaKoncila

Zagreb, 17.11.2005. (IKA) -Izložbom fotografija "75" kojaje 17. studenoga otvorena umultimedijalnoj dvorani GlasaKoncila, započela je proslava75. obljetnice osnutka križarskeorganizacije. Uputivši križarskipozdrav "Bog živi", nazočnimase obratio predsjednikSredišnjeg vodstva Križarskeorganizacije (SKV) DarioVrbaslija, rekavši kako jeprvotna zamisao cijele izložbebila povijest. Povijest o 1930.godini, o dr. Ivanu Protulipcu,s. Marici Stanković, IvanuMerzu, o biskupu Mahniću,Orlovstvu i napose križarstvukao i o svim milim i nemilimdogađajima koji su obilježili nedugačku, ali ni zanemarivukrižarsku povijest. Izloženefotografije nazvao je vrijednimne samo povijesnim, nego ibudućim oruđem. Izložbu jesvečano otvorila referentica zaprosvjetu pri SKV-u dr. MirnaGalešić. Spomenula seznačajnijih imena kao što suosnivatelj Križarskeorganizacije i predsjednikVelikog križarskog bratstva(VKB) dr. Ivan Protulipac tepredsjednica Velikogkrižarskoga sestrinstva (VKS)Marica Stanković. Spomenula

se također i dr. LavaZnidarčića, koji jepredsjednikom križarskeorganizacije postao 1945.,nakon što je zbog zaštitečlanstva od progona i uhićenjazagrebački nadbiskup AlojzijeStepinac donio odluku oraspuštanju svih katoličkihdruštava. Dr. Lav Znidarčićzaslužan je i za obnavljanjerada križarske organizacije1992., a njegov je dotadašnjiposao prepušten dr. PetruKraljeviću. Budući da jevrijeme pokazalo potrebuujedinjenja VKB-a i VKS-a,godine 2004. osnovano je iSredišnje križarsko vodstvo sciljem povezivanja društava uZagrebu i izvan njega.Citirajući riječi kardinalaFranje Kuharića, kako Bog usvakom vremenu poziva ljudeda za njega svjedoče, živenjegov život kako svijet nikadane bi bio bez svjetla, dr. Galešićpozvala je nazočne na"zajednički povijesni hod krozkrižarsku organizaciju dug 75godina". Na kraju otvorenjaVrbaslija je, u ime vodstvaSKV-a, uručio priznanjaposebno istaknutim članovimakrižarske organizacijeTomislavu Stanišiću,

donedavnom blagajniku, a idanas još uvijek aktivnomčlanu, te posthumno dr. LavuZnidarčiću, dugogodišnjempredsjedniku i obnoviteljuVKB-a. Priznanje je primilanjegova supruga ŽeljkaZnidarčić. Svečanost otvorenjaglazbenim je izvedbamauzveličao Bogoslovski oktet izZagreba, a pismo MariceStanković dr. Ivanu Merzupročitala je Kristina Domović.Postav izložbe podijeljen je u 3dijela. U prvom dijeluprikazano je djelovanje križarapočevši od 1930. do 1945.godine. Točnije, prikazani sunjihovi brojni susreti kao što jeblagoslov. Tamnom pločomprikazan je period od 1945.godine, kada je križarskaorganizacija djelovala utajnosti, pa sve do 1992. kada jeponovno obnovljena. Treći dioizložbe odnosi se na vremenskiperiod od 1992. do danas.Prikazani su i pismo MariceStanković upućeno dr. Merzukao i peti broj križarskogaglasila "Križ" od mjesecasvibnja 1930. Izložbu supostavili Darijo Burjan, DarioVrbaslija, Ana Nedić i dr.Mirna Galešić.

6 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: Predavanje o bl. Ivanu MerzuPredavanje prof.Thomasa Gueydierana Filozofskomfakultetu DI o bl.Ivanu Merzu, uzorudijaloga vjere ikulture

Zagreb, 17.11.2005. (IKA) - NaFilozofskome fakultetu DružbeIsusove u Zagrebu, u okvirunovoosnovanog Centra zadijalog vjere i kulture, ThomasGueydier, profesor modernefrancuske književnosti i glavnikoordinator Centra teološkihstudija u Caenu u Francuskoj,održao je predavanje odisertaciji bl. Ivana Merza te onjezinom prihvaćanju iznačenju za suvremenuFrancusku, a u povodu njezinaobjavljivanja u Parizu. Svoje predavanje profesor jezapočeo konstatacijom kako uovome trenutku Francuskaotkriva bl. Merza, aobjavljivanje ponovnogaizdanja njegove doktorskedisertacije na francuskomjeziku posebno pobuđuje velikiinteres u francuskojakademskoj javnosti. Kako seove godine u Francuskojobilježava stogodišnjica zakonaodvajanja Crkve i države,profesor uočava kako su seondje probudili i neki staridemoni, a slavljenje "laičnosti"bila je prilika za pripadnikeborbenog laicizma da vrate nascenu određene ideje za koje sesmatralo da pripadaju prošlosti.Tako bi prema laičkom duhu,Francuska postojala i definiralase samo po svom odvajanju odCrkve, zaključio je Gueydier. Analizirajući disertaciju bl.Merza, prof. Gueydier ističekako se iz nje mogu izvućibitne karakteristike francuskogaidentiteta: kršćansko nasljeđeFrancuske, o čemu svjedočiknjiževnost, i to ne samoduhovno nasljeđe, već i bogataliturgijska baština.

Doktorska disertacija IvanaMerza pruža odgovorfrancuskome laicizmu, jer se unjoj vidi snažna Merzova vizijakulture i odnosa između kulturei vjere. Upravo na tom odnosu,u kojem se jasno očituje dakulturi treba vjera, a jednakotako i da je vjeri potrebnakultura, predavač je temeljiosvoje predavanje. Kada Merz govori o liturgiji,ona je za njega "nacionalnabaština francuskoga naroda".Upravo ova tvrdnja, kazao jeprof. Guydier, iznenađujesuvremenoga Francuza, jer jenacionalni osjećaj, osimnekoliko iznimaka, danas uFrancuskoj nestao: vrlo je visokpostotak onih koji ne izlaze naizbore, nasilje, koje je trenutnoprisutno i na ulicama gradova,je u porastu, a jedino jenogomet taj koji Francuzeokuplja oko francuskoga imena.Profesor je istaknuo kako suuzroci toga apatriotizma, kojise često manifestira u oblikuopasne asocijalnosti, naglašeniindividualizam, moralnirelativizam i hedonizam, kojinagrizaju vrijednosti francuskeRepublike. Ivan Merz je,međutim, kroz svoju disertacijuizvukao na vidjelo sliku jednezaboravljene Francuske, kaoživog i skladnog organizmakoji okuplja žene i muževe okoonih vrijednosti koje im jeostavila zajednička baština,misleći pritom u prvom redu naliturgiju. Za nju Merz uzaključku studije kaže: "Onanije samo učiteljica ukusafrancuskom narodu, ona mutakođer i priskrbljuje onaj nauks kojim narod često usklađujesvoje najvažnije postupke uživotu".

Govoreći koliko je vjeripotrebna kultura, Ivan Merzpokazuje kako se liturgija, kojačini francusku kulturu, razvija uraznolikosti kultura. Merzopisuje utjecaj književnogastila na liturgiju, te analizirajućiupravo taj stilistički utjecaj,zaključuje kako za Merza nepostoji liturgija bezknjiževnosti. Disertacija bl. Ivana Merzadokazuje da katolicizam imaneospornu vrijednost sestetskog, intelektualnog isocijalnoga stajališta, što nijezanemarivo ako se osvrnemo nadanašnje vrijeme u kojemu surelativizirane duhovnevrjednote. Jednako tako,zaključuje prof. Gueydier,Merzova disertacija svjedoči oiskrenoj želji za otvorenošću,iznoseći čvrstoću dijalogaizmeđu književnosti i liturgije,odnosno kulture i vjere. Upravotaj dijalog uspostavlja izmeđunjih obogaćujuću raznolikost isavršenu jednakost, istaknuo jeprof. Gueydier na kraju svogaizlaganja. Prije dolaska u Zagreb, prof.Gueydier posjetio je BanjuLuku gdje je 16. studenogasudjelovao na osnivanjuEuropske akademije, održavšiprigodni govor. Uposlijepodnevnim satimaposjetio je banjolučkugimnaziju koju je svojedobnopohađao bl. Ivan Merz. Ondjeje profesorima i učenicimagimnazije održao predavanje obl. Ivanu Merzu kao uzorudijaloga između vjere i kulturete o njegovim vezama sFrancuskom.

Studijski dani hrvatskih karmelićanaSusret je održan uduhovnome centru"Gospe Karmelske" uKrku

Krk, 18.11.2005. (IKA) -"Studijski dani" Hrvatskekarmelske provincije sv. o.Josipa prvi put su održani od16. do 18. studenoga u zgradiduhovnog centra "GospeKarmelske" u gradu Krku.Tema susreta koji je okupiodvadesetak karmelićana izHrvatske, Bosne i Hercegovine,Italije, Srbije i Crne Gore iBugarske, bila je karmelskiidentitet. Nakon uvodnihizlaganja oca provincijala,

poglavara pojedinih zajednica ivoditelja različitih institucijaspecifičnog apostolata,raspravljalo se okokonkretizacije četiriju točaka,koje su ocijenjene važnima zaidentitet članova Hrvatskekarmelske provincije:organiziranje i praćenjeaktivnosti duhovnih centara prizajednicama u Hrvatskoj iinozemstvu; usvajanje planaaktivnosti za promicanjezvanja; daljnje razvijanje

Karmelskog studija praktičneduhovnosti (KSPD); i sustavnijirad na Karmelskim izdanjima(KIZ). Zaključke raspravaProvincijalni savjet je u sklopuistoga skupa odmahpreoblikovao u operativnesmjernice. Skup je završen uzpreporuku da se "Studijski daniHKP" organiziraju i ubuduće,kao oblik trajne formacije zahrvatske karmelićane.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Udbina: Prihvaćena prilagodba rješenja Crkvehrvatskih mučenika

Ahitekt Bašić je, ukontinuitetu vizualnoprihvaćenog idejnogrješenja, ponudio joškreativniji projekt ukojemu se dobiva višesadržaja kojiobogaćuju novosvetište. Obimnijigrađevinski radovi nanovome svetištu početće na proljeće

Udbina, 18.11.2005. (IKA) -Ocjenjivački sud prihvatio jekonačno rješenje prilagodbeprojekta Crkve hrvatskihmučenika na Udbini. Nasastanku, kojega je u petak 18.studenoga u Udbini sazvaogospićko-senjski biskup MileBogović, članovi toga tijela dalisu vrlo pohvalne ocjenearhitektonskom rješenju koje jeponudio arhitekt Nikola Bašić,čiji je rad pobijedio nanatječaju i koji je već bioprihvaćen, ali je zbogarheoloških otkrića nastalanova situacija koju je trebalovrednovati. Riječ je o crkvi Sv. Nikole iz18. st., čiji su temelji nađeni napodručju gradilišta novogasvetišta, a koji uključuju inalazište grobnica unutar samecrkve, kao i potporni zid okocrkve. Budući da je arheološkinalaz trebalo sačuvati iprezentirati, jer značajnoobogaćuje ideju mučeništva isvjedoči kontinuitet katoličkogavjerovanja, stradanja i mučenjaod turskih vremena do rušenjacrkve 1942., na sastankuOcjenjivačkoga suda 21. rujna,donesena je odluka da arhitektu

Bašiću treba ostaviti kreativnumogućnost da, na temelju većprihvaćenog rješenja i ukontinuitetu vizualnosti, uskoroponudi rješenje koje ćevrednovati tu novu situaciju. Umeđuvremenu su arheoloziotkrili i izgled nekadašnjesakristije. Bašić je sada, u kontinuitetuvizualno prihvaćenog rješenja,ponudio još kreativniji isadržajniji projekt u kojemu sedobiva više sadržaja kojiobogaćuju novo svetište. Prijesvega, težište se većegavjerničkog okupljanja sadapremješta na južnu stranuispred ulaza u crkvu i poredarheološkog nalaza crkve Sv.Nikole. Posebno je dobrimocijenjeno rješenje, uvjetnorečeno, kripte u kojoj se, poredmemorijalnog kompleksa kojije ostao iz prijašnjeg rješenja,dobiva kapela, velika i maladvorana te novi muzejskiprostor. Cijeli je donji dio ispodrazine crkve, koja je u svomarhitektonskom rješenju ostalaista kao što je bila i prihvaćena,povezan s okolnim prostoromtako da se logično i skladnostapa u funkcionalnu cjelinu.

Nešto je izmijenjen i završetakkrižnoga puta koji premasvetištu ide iz Krbavskogapolja, od crkve Sv. MarkaGroba, a završna 14. postajapostavit će se upravo uarheološko otkriće crkve Sv.Nikole. Izmijenjen je i, uodnosu na prijašnje rješenje,premješten pastoralni centarkoji sada postaje samo župnistan te je smješten nasjeverozapadni dio te mu seomogućuje kolni ulaz, adobiven je i novi javni sanitarničvor. Cijelo će svetište bitipovezano ophodno pa će, kadabude dogotovljeno, značajnopridonijeti novoj sakralnojarhitekturi, a predstavljat će ivrijedni memorijalni kompleks. Tom je prigodom rečeno da će,nakon stanke koja je uslijedilazbog arheoloških otkrića isituacije koju je u projektutrebalo riješiti, obimnijigrađevinski radovi na novomesvetištu Crkve hrvatskihmučenika započeti na proljećete se očekuje da će se dinamikagradnje odvijati prema planu.

150 godina znanstvene knjižnice ZadarZnanstvena knjižnicaistaknuti je i značajandio zadarskogkulturnog lica,istaknuo nadbiskupPrenđa

Zadar, 18.11.2005. (IKA) - Uprigodi proslave 150 godinadjelovanja "Znanstveneknjižnice Zadar" 18. studenogau njenoj je izložbenoj dvoraniodržan znanstveni skup smeđunarodnim sudjelovanjem"150 godina Znanstveneknjižnice Zadar", na kojem sebrojnoj kulturnoj i znanstvenojjavnosti obratio i zadarskinadbiskup Ivan Prenđa.Čestitao je djelatnicima teustanove u ime "najdugotrajnijezadarske ustanove", mjesneCrkve stare 17 stoljeća, rekavšida mu je i obljetnica 150godina od utemeljenjaZnanstvene knjižnice takođerblizak jubilej, jer je kršćanstvovjera koja je izrasla iz Knjige."Zato je knjiga bliska Crkvi i unjoj je puno toga predano poKnjizi, Starome i Novomezavjetu. Mudrost knjige uvijekje pomogla da čovječanstvo idenaprijed", poručio je nadbiskup.Rekao je da je Znanstvena

knjižnica istaknuti i značajandio zadarskog kulturnog lica. U svojih 150 godina rasla jedjelovanjem te je jubilejpokazatelj svega što je krozstoljeće i pol učinila kaočuvarica bogatog kulturnognasljeđa. Usporedio je to smišlju iz biblijske knjigePropovjednika da postojivrijeme šutnje i vrijemegovorenja. "Vrijeme šutnje jevrijeme stvaralaštva i dosezanjavelikog knjižničarskog rada, ajubilejski simpozij je vrijemegovorenja koje će otkriti sve štoje šutnja stvarala", poručio jenadbiskup Prenđa. Fond Znanstvene knjižniceZadar seže od srednjovjekovnihrukopisa, preko inkunabula iprvotisaka zadarskih i hrvatskihhumanista, do ostale raritetne ivrijedne građe, nastojećiponuditi korisnicima svaknjižnično-informacijska

dostignuća i dati svoj doprinos3000 godina postojanom Zadru,Zadarskoj županiji i cijelojHrvatskoj, kao dijelu europskekulturološke obitelji. Od 1994. g. Knjižnica priređujegodišnju izložbu "Izdavaštvo nazadarskom području", kojabrojem i bogatstvom naslovapotvrđuje aktivno nakladništvona zadarskom području. Kaostoljetno političko središteDalmacije, Zadar je oduvijekbio i važno središte hrvatskepismenosti i kulture, te jebogata povijest grada iDalmacije sačuvana u fondujedne od najvećih hrvatskihknjižnica - Znanstveneknjižnice u Zadru. Uzvanicimase obratila i ravnateljicaKnjižnice prof. MilenkaBukvić, a prigodni jubilejobilježen je kulturnimdogađajima koji svjedoče onjenom radu i stvaralaštvu.

8 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: Dobrotvorna aukcija slikaPrihod s aukcijenamijenjen je djecioboljeloj odcerebralne paralize,koja su smještena učakovečkom Centru"Sv. Vinko Paulski"pri CaritasuVaraždinske biskupije

Zagreb, 18.11.2005. (IKA) - Uzagrebačkom hotelu "Palace"18. studenoga, u sklopuprojekta "Ostavi trag ljubavi udječjem srcu" u organizacijiNacionalnog centra udrugeVojske Bezgrešne i sakralnegalerije "Laudato" iz Zagreba,održana je aukcija slikahrvatskih umjetnika za djecukoja boluju od cerebralneparalize, a smještena su učakovečkom Centru za radnuterapiju i rehabilitaciju "Sv.Vinko Paulski" pri CaritasuVaraždinske biskupije. Svadjela darovi su hrvatskihumjetnika s ovogodišnjelikovne kolonije, organiziranesredinom lipnja u prekrasnomokolišu župne crkve uMađarevu i Podrutama. Aukciji je nazočio i varaždinski

biskup Marko Culej, koji jepozdravio sudionike, anazočnima se obratila ivoditeljica Centra KatarinaHoblaj, koja je uručilazahvalnice organizatorima iumjetnicima. Aukciju su vodiliDavor Meštrović i kustosumjetničkog paviljona uZagrebu prof. Stanko Špoljarić.Kulturno-duhovni programsvojom pjesmom obogatio jevokalno-instrumentalni sastav"Apostoli mira" iz Mađareva, ameditacijama glumica islikarica Vlasta Knezović.Svim umjetnicima idarovateljima u imeorganizatora zahvalili su župnikžupe sv. Jurja i Vida mč. izMađareva fra Zdravko Tuba,OFM Conv., te vlasnica galerije"Laudato" Ksenija Abramović.Na radost svih, sva umjetnička

djela su izlicitirana te jeprikupljeno sto tisuća kunakojima će se opremitimultisenzorički prostor zapotrebe djece s najtežimoblicima cerebralne paralize ivišestrukih oštećenja. U duhu redaka Matejevaevanđelja "Zaista, kažem vam,što god učiniste jednomu odove moje najmanje braće, meniučiniste" projekt "Ostavi tragljubavi u dječjem srcu" i daljese nastavlja. Svi koji se želeuključiti u tu dobrotvornuakciju, mogu to učinitiizravnom uplatom na žiro računCaritasa Varaždinske biskupijes naznakom za Centar "Sv.Vinko Paulski": ZABA2360000-1101733293.

Lovran: Odgojna uloga školeSeminar zavjeroučitelje voditeljestručnih vijeća,mentore i savjetnike

Lovran, 18.11.2005. (IKA) -Seminar za vjeroučiteljevoditelje, mentore i savjetnikeu organizaciji Zavoda zaškolstvo RH i Nacionalnogakatehetskog ureda HBK održanje u Domu pastoralnih susreta uLovranu u dva termina, 11. i12. te 18. i 19. studenoga. Višeod stotinu mentora i savjetnikaiz svih hrvatskih biskupija zbogbrojnosti su podijeljeni u dvijeskupine, s obzirom na biskupijeiz kojih dolaze. U tematskimpredavanjima i radionicamasudionicima je predstavljenHrvatski nacionalni obrazovnistandard i mjesto vjeronaukaunutar tog projekta te ulogaZavoda za školstvo u razvojuodgoja i obrazovanja.Seminar je namijenjenvjeroučiteljima mentorima isavjetnicima te voditeljimažupanijskih stručnih vijećavjeroučitelja, koji su, uzpredstojnike biskupijskihkatehetskih ureda,najodgovorniji za promocijukvalitete vjeronauka uosnovnim i srednjim školama.Seminar je 18. studenogazapočeo svečanim otvorenjemna kojemu su sudionikepozdravili i uputili im riječipoticaja riječki nadbiskup imetropolit dr. Ivan Devčić,pomoćnik ministra znanosti,obrazovanja i sporta NenadMarković, ravnatelj Zavoda zaškolstvo RH Vinko Filipović tepredstojnik NKU HBK dr.Ivica Pažin.

Riječki nadbiskup podsjetio jeokupljene na mnoge stručnesusrete koji nude trajnoobrazovanje i usavršavanjevjeroučitelja koje je neophodnoza uspješan rad i komunikacijus djecom. "U eri komunikacijepostaje sve teže izravnokomunicirati", primijetio jenadbiskup. Podsjetio je naspecifičnost vjeronauka kaopredmeta koji prenosi istinevjere koje nadilaze samorazumsko shvaćanje tezahvaćaju i srce i volju i djelujuna život. Takvu istinu prenijetidrugome zahtjevna je zadaća.Vjeronauk je u službi čovjeka inačin na koji Crkva pridonosistvaranju zajedništva ucjelokupnom društvu. Dr. Pažin istaknuo je važnostdijaloga Crkve i ministarstva ustvaranju nastavnih planova iprovođenju vjeronauka uškolama. "Vjeronauk imabudućnost ako otvori vratasuradnji i pluralnosti. Zaprovođenje vjeronauka uškolama jednako su odgovorniCrkva i država, stoga se spravom očekuje nastavakzajedničkog djelovanja", rekaoje.Nenad Marković predstavio jeHrvatski nacionalni obrazovnistandard (HNOS), vladinprojekt u službi razvojaobrazovanja i odgoja uHrvatskoj. Dokument jetemeljen na sveobuhvatnompromišljanju sustava odgoja i

obrazovanja u suradnji sbrojnim stručnjacima,znanstvenicima, socijalnim idrugim partnerima i otvoren jeza promjene i poboljšanjatijekom procesa primjene.HNOS je usmjeren premaizgradnji društva cjelovitogznanja, što znači da sadržistandarde sadržaja, poučavanjausavršavanja i vrednovanjaodgojno-obrazovnog procesa."Naglasak se u tom procesustavlja na stjecanje trajnoupotrebljivih znanja i odgojnedimenzije naučenoga", rekao jeMarković. Istaknuo jespecifičnost vjeronauka kaopredmeta koji se ne temelji napukom gomilanju spoznaja,nego stečena znanja imajuodgojnu funkciju. Upravo jeodgojna uloga škole novostkoju se želi istaknuti ovimprogramom. HNOS se u ovojškolskoj godinieksperimentalno provodi u 5%osnovnih škola.O ulozi Zavoda za školstvo urazvoju odgoja i obrazovanja tespecifičnostima vjeronauka uodgojno-obrazovnom procesugovorio je ravnatelj Filipović.Nakon uvodnih predavanjavoditelji i mentori uradionicama su razgovarali ounaprjeđenju komunikacije unastavi vjeronauka kojaosposobljava za cjelovitoučenje, te ulozi mentora isavjetnika i programu radastručnih vijeća za vjeroučitelje.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

341. obljetnica smrti hrvatskog bana Nikole ZrinskogČakovečkog

U mjesnoj crkviUznesenja BlaženeDjevice Marije misazadušnica za NikoluZrinskog Čakovečkogi sve branitelje istradalnike Vukovarai Škabrnje

Gornji Kuršanec, 18.11.2005.(IKA) - U Gornjem Kuršancu,mjestu župe Novo Selo naDravi i općine Nedelišće, gdjeje 1664. smrtno stradaohrvatski ban i pjesnik, idejnizačetnik Zrinsko-Frankopanskepobune, Nikola ZrinskiČakovečki, održan je 18.studenoga komemorativni skupu povodu 341. obljetnicenjegove smrti. Uz predstavnikeorganizatora, čakovečkogogranka Matice hrvatske,Općine Nedelišće, Župe NovoSelo na Dravi i Mjesnog odboraGornji Kuršanec, skupu sunazočili svećenici Varaždinskebiskupije, predstavnici Zrinskegarde Čakovec, Družbe "Braćahrvatskoga zmaja" Zmajskogstola Čakovec i Sveučilišta"Nikola Zrinski" iz Budimpeštete zamjenica međimurskogžupana Dijana Marciuš, aokupili su se i drugi štovateljiobitelji Zrinski te vjernici župaNovo Selo na Dravi iNedelišće.U uvodnom slovu predsjednikčakovečkog ogranka Maticehrvatske dr. Zvonimir Bartolićpodsjetio je ukratko na život idjelo bana Nikole Zrinskog,koji je stradao tijekom lova ukuršanečkoj šumi 18. studenoga1664., te na lik KatarineZrinski, žene Nikolina brataPetra, čija se 380. obljetnicasmrti navršava ove godine.Načelnik Općine NedelišćeMladen Posavec napomenuo jekako se na obljetnicu pogibije

Nikole Zrinskog hrvatski narodprisjeća još jednog tragičnogdogađaja, i to pada grada herojaVukovara. Pozvao je nazočneda im odaju dužno poštovanje izahvalu koji nikada ne smijuprestati, jer je dugogodišnjatežnja za slobodom isamostalnošću Hrvatskeostvarena i njihovom žrtvom.Pri spomen-obelisku NikoliZrinskom, uz koji su počasnustražu držali Zrinski gardisti,zatim su položeni vijenci izapaljene svijeće. Vijence supoložila izaslanstva Maticehrvatske Ogranak Čakovec,Općine Nedelišće, Mjesnogodbora Gornji Kuršanec, ŽupeNovo Selo na Dravi, Zmajskogstola Čakovec, Sveučilišta"Nikola Zrinski" iz Budimpeštete Zrinske garde Čakovec.U mjesnoj crkvi UznesenjaBDM potom je prikazana misnažrtva za Nikolu ZrinskogČakovečkog i sve branitelje istradalnike Vukovara iŠkabrnje. Misno slavljepredvodio je župnik središnječakovečke župe sv. Nikolebiskupa i gvardijanfranjevačkog samostana fraStanko Belobrajdić, a suslavilisu dekan Čakovečkog dekanatapreč. Stjepan Mostečak, dekanGornjomeđimurskog dekanatamons. Leonard Logožar, dekanDonjovaraždinskog dekanatapreč. Mijo Horvat, župnik izVratišinca preč. Josip Horvat,župnik iz Svetog Jurja na Bregupreč. Ivan Kozjak i domaći

župnik mr. Josip Janković.Predvoditelj misnog slavljanapomenuo je kako je nazočneu zajedništvu i ljubavi s IsusomKristom okupilo štovanje izahvalnost prema NikoliZrinskom Čakovečkom tebraniteljima i stradalnicimaVukovara i Škabrnje. Govorećio Nikoli Zrinskom podsjetio jekako je on kao vjernik katolik1659. godine doveo u Čakoveci Međimurje redovnikefranjevce da ovdje svjedoče zaKrista po uzoru na sv. FranjuAsiškog. Rekao je kako je uz tučinjenicu potrebno istaknuti ipisano svjedočanstvo NikoleZrinskog koje u cijelostiodređuje njegovu osobu, a to je"da je svjestan da je Hrvat i daje Zrinski". Tih najznačajnijihobilježja hrvatskog čovjeka,pripadnosti svom narodu iodanosti obitelji i domu, bili susvjesni i branitelji i stradalniciVukovara i Škabrnje, koji su zasamostalnu i slobodnuHrvatsku dali ono najvrjednije -vlastiti život. Fra Stankopozvao je nazočne da kaokršćani po tim primjerimaprepoznaju i ostvare svoj život,a sve po pozivu Isusa Krista nanesebičnu ljubav i solidarnost,koje su spremne i na najvećužrtvu.Komemorativni skup i misnoslavlje svojim je nastupomuzveličao crkveni pjevački zboriz Gornjeg Kuršanca.

Koncert na Dan sjećanja na žrtvu VukovaraNa koncertusudjelovalo višeeminentnih hrvatskihpjevača uz pratnjutamburaškoga sastavaSlavonia band

Vukovar, 18.11.2005. (IKA) -Na Dan sjećanja na žrtvuVukovara u crkvi Sv. Filipa iJakova u Vukovaru održan je18. studenoga koncert duhovneglazbe pod nazivom "Nezaboravi me", na kojemu jesudjelovalo više eminentnihhrvatskih pjevača uz pratnjutamburaškoga sastava Slavoniaband. Organizator koncerta bioje franjevački samostan uVukovaru i Hrvatska radio-televizija. Na samom početkuriječi pozdrava uputio jevukovarski gvardijan o. ZlatkoŠpehar, koji je poručio: "Tusmo! Nismo nestali! Jači smood svega! Nisu nas pobijedili!To je Vukovar! Ne zaboraviteVukovar!".Koncert je otvorio vukovarskidječji zbor Golubići s pjesmom

"Grade moj", a potom je prvuskladbu "Krist na žalu"otpjevala Ivana Husar. ToniCetinski otpjevao je skladbu"Samo tvoja ljubav Bože", apjevačica Vanna "Kao štokošuta". "Gospode moj" nazivje skladbe koju je otpjevao TediSpalato, dok je "Milost" izvelaNina Badrić. Marija Husarotpjevala je pjesmu "Tvojakrv". Nekoliko poznatihpjesama o Vukovaru izveo jeSlavonia band. Koncert je bioprožet i poezijom. Prigodnepjesme pročitao je voditeljkoncerta Branko Uvodić. Riječizahvale i pozdrava uputio je nakraju i vukovarskigradonačelnik dr. TomislavŠota. Pri samom kraju koncertaBand aid, u kojemu je bio iPetar Grašo, izveo je pjesmu

"Ne dirajte mi ravnicu",tijekom koje su se naimproviziranoj pozornici,predvođeni gvardijanomŠpeharom, pridružili i najmlađiVukovarci sa svijećama urukama. Koncert je završiopjesmom "Glory, glory aleluja",koju su, kao i prethodnu pjesmus izvođačima zdušno otpjevali isvi nazočni. Na koncertu susudjelovali svećenici, redovnicii redovnice, velik broj župljanai gostiju, posebice mladih, tedjelatnici gradske uprave.Crkva Sv. Filipa i Jakova zamjesec će dana ponovno bitidomaćin koncerta. Riječ je opetom jubilarnom koncertuTiha noć u Vukovaru koji ćebiti upriličen 18. prosinca u 20sati.

10 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Pokopan poznati pučki misionar fra Silvestar AračićMisu zadušnicu isprovodne obredepredvodio nadbiskupBarišić

Imotski, 18.11.2005. (IKA) - Unazočnosti mnogobrojnihvjernika iz cijele Imotskekrajine i šire, rodbine iprijatelja u župnoj isamostanskoj crkvi Sv. Frane uImotskome slavljena je 18.studenoga misa zadušnica zafra Silvestra Aračića, članasplitske franjevačke provincijePresvetog Otkupitelja. Ukoncelebraciji s provincijalomfra Željkom Tolićem,gvardijanom imotskogfranjevačkog samostana fraPavlom Vučkovićem,gvardijanima samostanasplitske provincije, više odstotinu franjevaca i biskupijskihsvećenika, misu zadušnicupredvodio je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić. Odpokojnika su se u crkvioprostili nadbiskup Barišić, kojije istaknuo pokojnikovusvećeničku i misionarsku

predanost i revnost, a uimeprovincije provincijal fraŽeljko, imotski gvardijan fraPavao, sinjski gvardijan fraZoran Kutleša te župniknjegove rodne župe Vinjani fraDinko Bošnjak, koji su oslikalisvećenički i redovnički put iživot fra Silvestra, koji je bioomiljen, ne samo u imotskomvjerničkom puku, iz kojega je isam potekao, već i svugdje gdjeje predano služio Bogu, Crkvi isvom hrvatskom narodu više odpola stoljeća svoga svećeničkogživota, najprije kao dušobrižniku župama u Zagrebu, Sinju i uŠibeniku, a potom i kao pučkimisionar više od tri desetljeća,diljem Hrvatske. Istaknuli sukako se fra Silvestar kaočovjek, svećenik, a naposeredovnik, odlikovao pravomfranjevačkom malenošću, te siskrenom zaljubljenosti slijediouzor asiškog siromaška sv.

Franje, neumoran unaviještanju Božje riječi, što jeostao sve dok ga nije svladalateška bolest. Posmrtni ostaci fraSilvestra Aračića pokopani su ufranjevačkoj grobnici naimotskom groblju Gospe odAnđela, a sprovodne obredevodio je splitsko-makarskinadbiskup, uz pokojnikoveredovničke poglavare,franjevačku subraću ibiskupijske svećenike. FraSivestar Aračić rođen u 10.listopada 1926. u župi Sv. Rokau Vinjanima Donjim, mladumisu slavio je 29. lipnja 1951.godine u Zagrebu. Umro jeokrijepljen svetimsakramentima u 80. godiniživota, 61. godini redovništva i54. godini svećeništva, 17.studenoga u bolnici Merkur uZagrebu.

Akademija "Povijest i mi"U sklopu proslave 75.obljetnice križarskeorganizacije uZagrebu održanNacionalni susret svihkrižarskih društava

Zagreb, 18.11.2005. (IKA) - Usklopu proslave 75. obljetniceosnutka križarske organizacijeu Nadbiskupskom duhovnomstolu održana je 18. studenogasvečana akademija podnazivom "Povijest i mi".Nazočne je u program uveo iprigodnim riječima pozdraviopredsjednik Središnjegkrižarskoga vodstva (SKV)Dario Vrbaslija, istaknuvšikako je svrha križarskeorganizacije učiniti nekolikokoraka naprijed, tj. organizacijuu budućnosti što više približitimladima. Prvo predavanje održao je mr.Krešimir Cerovac,dugogodišnji član Velikogkrižarskog bratstva. Tumačećiporuku dokumenta II.vatikanskoga koncila tj. dekretao apostolatu laika -Apostolicam actuositatem,istaknuo je kako niti jedanvjernik ne smije zanemaritiapostolat u smislu otkrivanja inaviještanja Kristove vjere usvijetu, i riječima i djelima. Usvjetlu toga dokumenta mladimoraju biti izravni apostolimladih i vjerni u izvršavanjuapostolata. Kako je to istaknuopapa Ivan Pavao II., današnjevrijeme obilježeno je krizom

svjedoka. Naša, pak, vjera nesmije ostati zatvorena sama usebi, nego otvorena životu.Govoreći o današnjemuvremenu, istaknuo je kako sunam unatoč velikoj duhovnojzapuštenosti potrebni svjedoci isveti primjeri, jer život jepotrebno razvijati kao izrazKristova svjedočanstva. To jeshvatio i Ivan Merz, koji je bionošen radosnom nadombudućega života, a ta misaomože biti poruka i poticaj ikrižarskoj organizaciji zabudućnost, zaključio je mr.Cerovac. O bliskoj prošlosti odnosnoplanovima i budućnostkrižarske organizacije govorilaje tajnica SKV-a Ana Nedić,posebno se osvrnuvši naaktivnosti križarskeorganizacije u posljednjihnekoliko mjeseci. Riječ je omolitvenom susretu koji je podnazivom "Sa Svetim Ocem umolitvi" održan u travnju.Uslijedilo je i ljetovanje tj.duhovna obnova u Luci naDugom otoku, u kojoj jesudjelovalo oko 25 mladih, apredvodio ju je župnik izSlatine mons. VladimirŠkrinjarić. Treća aktivnost kojuje organiziralo znatno

pomlađeno i novoizabranovodstvo križarske organizacijejest i proslava 75. obljetnicenjenoga osnutka. Kad je riječ obudućnosti, najavljeno je da ćedo kraja godine biti tiskan ibilten, tj. prospekt križarskeorganizacije kojim će sepokušati približiti široj javnosti.U dogovoru s Povjerenstvom zapastoral mladih Zagrebačkenadbiskupije, u planu suduhovne vježbe za mlade uDomu za pastoralne susrete uLasinji, proljetni humanitarnikoncert na kojem će zajedno spoznatim pjevačima nastupiti izborovi mladih. Bit će održani idrugi susreti, tribine iljetovanja, a osobito pokretanjeprojekata za studente vezane uzkrižarsku duhovnost. U večernjim je satima istogadana u velikoj dvoraniRezidencije Družbe Isusove uZagrebu održan i Nacionalnisusret svih križarskih društava.Na susretu su se kratkimprogramom predstavilekrižarske organizacije izZagreba, Koprivnice, Požege,Kalinovca, Slatine, Karlovca,Ogulina, Zadra, Hvara,Josipdola i Gospića.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret voditelja zborova mladih u župama Zagrebačkenadbiskupije

Treći susret u sklopuprojekta "Naša misa"

Zagreb, 19.11.2005. (IKA) -Treći susret u sklopu projekta"Naša misa" koji je započeo uožujku protekle godine i imanakanu pomoći svima koji vodebrigu oko pjevanja na "misamaza mlade", održan je 19.studenoga u prostorijamaNadbiskupskog duhovnogastola u Zagrebu, a okupio jevoditelje i članove 30-akzborova. Susret na temu"Predsinodska rasprava na temuglazbe u liturgiji" organiziralisu Povjerenstvo za pastoralmladih Zagrebačkenadbiskupije i Hrvatskikatolički radio uz potporusestara milosrdnica. Nazočne je na početkupozdravio povjerenik zapastoral mladih Zagrebačkenadbiskupije vlč. BožidarTenšek, pojasnivši kako je riječo radnom susretu, jer nakana jesusreta da mladi koji surađuju uliturgiji, osobito pjevanjem,svojim prijedlozima ipromišljanjima o značenjuglazbe u liturgiji budu sudionicipredsinodskih rasprava. Mladima se obratio i tajnikDruge sinode Zagrebačkenadbiskupije dr. TomislavMarkić, ispričavši kako jecrkveni otac KlementAleksandrijski grčki mit oOrfeju i Euridici, odnosnoljubavi koja želi biti jača odsmrti, alegorijski usporedio sodnosom Krista i čovječanstva,jer Krist po izgubljenočovječanstvo silazi upodzemlje, a kao što je Orfejuinstrument lira, Kristovinstrument kojim se služi uizvođenju čovječanstva izcarstva smrti u područje životajest Crkva. Pri tome odjekujepjesma radosti, nade iuskrsnuća, pjesma koju trebajupjevati i svi voditelji i članovicrkvenih zborova mladih. O onomu što se do sadadogađalo, a napose o ciljevimaprojekta "Naša misa", govorilaje Jelena Vuković, predstavivšiukratko prethodna dva susretavoditelja zborova. Prvom odnjih koji je održan u ožujku2004., odazvalo se 60 zborova.Tada su izneseni prijedlozi ostvaranju stručnogapovjerenstva o popularnoj

duhovnoj glazbi u Zagrebačkojnadbiskupiji čiji članovi bitrebali biti glazbenici,liturgičari, ali i mladi, testvaranje pjesmarice spjesmama koje bi se mogleizvoditi u liturgiji kojuanimiraju zborovi mladih.Drugi susret na kojemu jesudjelovalo 24 zbora održan jeu prosincu 2004., a na njemu jezaključeno kako je potrebnodati osnovne odrednice koje ćepomoći u odabiru liturgijskihpjesama. Najavljen je i četvrtisusret voditelja zborova uožujku 2006. godine. Vlč. Tenšek potom jepredstavio teme dva radna listaod ukupno 123, o kojima će seraspravljati na predsinodskimraspravama. Riječ je o radnimlistu br. 39, čija je temaliturgijska glazba, i br. 40. čijasu tema koncerti u crkvama.Svaki se radni list sastoji iz 3dijela, a obuhvaća stavcrkvenoga učiteljstva o temi okojoj se raspravlja, prikazstanja u nadbiskupiji, odnosnopastoralno-teološkapromišljanja i konačnoelemente za raspravu i rad umanjim skupinama. Neka odpitanja na koja će mladi imatiprilike dati odgovore odnose sena to koliko smo upoznati scrkvenim dokumentima ocrkvenoj glazbi i koliko ihsukladno tomu primjenjujemo,postoje li u našim župamacrkveni bendovi i kojeinstrumente koriste, održavajuli se u našim crkvama koncerti,kakva su naša pozitivna ilinegativna iskustva vezana uz toi dr. Crkveno učiteljstvo,naime, govori kako je glazbatemeljni ljudski simbol zaizražavanje slavlja, zajedništva,duhovna dijaloga i duhovnogobilježja našega življenja. Onaje i povlašteno mjesto dijalogaCrkve s kulturom.Dostojanstvo, pak, crkvenogabogoslužja iziskuje da crkvebudu pridržane isključivo zabogoslužje i čine vjere ipobožnosti, istaknuo je Tenšek. Glazbeni urednik HKR-aSlavko Nedić istaknuo je kakounatoč krutim pravilima radnihlistova moramo prihvatiti da suupravo oni okvir unutar kojihnam je djelovati, premda će svi

oni koji o tim temama buduraspravljali na temeljuosobnoga iskustva moćiskrenuti pozornosti naeventualne nepravilnosti ipogreške u njima. Riječ je omogućnosti kreativnogasudjelovanja u stvaranju pravilaunutar kojih ćemo se ponašatine samo mi, nego i generacijenakon nas, zaključio je Nedić. Nakon predavanja, sudionici suse predvođeni svojimanimatorima podijelili u šestskupina. Tri skupine obrađivalesu temu liturgijske glazbe, apreostale tri promišljale su natemu održavanja koncerata ucrkvama. Nakon jednosatnogarada održan je i plenum nakojemu su izneseni zaključci,prijedlozi i sugestije mladihvezane uz spomenute teme. Kad je riječ o liturgijskojglazbi, potvrđen je zaključak sprvog susreta voditelja, da jepotrebno sastaviti pjesmarice spjesmama koje bi se mogleizvoditi u liturgiji, s tim da bijasno trebalo definirati pojmovekoji se koriste u liturgijskojglazbi. Potom su raspravljali ouporabi instrumenata na misi,zaključivši da o prostoru ovisi iuporaba određenoga glazbala.Također je potrebnosenzibilizirati župnike zanazočnost na ovakvimsusretima kako bi čuli potrebemladih. Istaknuta je i važnostdekanatskih susreta na kojimabi se promišljalo o crkvenojglazbi, kao i seminara zavoditelje zborova koji nemajuteološku naobrazbu. Predloženoje i izdavanje brošure u kojoj bibili sadržani svi crkvenidokumenti na temu crkvenogapjevanja. Kad je, pak, riječ oodržavanju koncerata,zaključeno je kako potrebnoviše provjere repertoarapjesama prije održavanjasamoga koncerta, te da je ucrkvi neprikladno izvoditipjesme narodnoga i profanogasadržaja. Pjesme koje se nakoncertima izvode trebale bibiti duhovnoga sadržaja, te je utom smislu potrebno izdati iodređene upute kakve bi sepjesme smjele pjevati ucrkvama.

12 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Osijek: Skupština područnog bratstva FSR-aNa susretu jesudjelovalo više odčetrdeset članovaFSR-a iz Belišća,Đakova, Iloka, NovogSada, Osijeka,Požege, SlavonskogBroda te Vinkovaca

Osijek, 19.11.2005. (IKA) - UFranjevačkom samostanu sv.Križa u osječkoj Tvrđi održanaje 19. studenoga VIII. skupštinaSlavonsko srijemskogpodručnog bratstvaFranjevačkoga svjetovnog redasv. Antuna Padovanskoga sasjedištem u Osijeku. Susret jezapočeo euharistijskim slavljemkoje je predvodio predsjednikKonferencije područnihduhovnih asistenata fra FlavijanŠolc OFM iz Iloka, asudjelovali su i novi područniduhovni asistenti te više odčetrdeset članova FSR-a izBelišća, Đakova, Iloka, NovogSada, Osijeka, Požege,Slavonskog Broda teVinkovaca. Fra Flavijan je upropovijedi istaknuo primjerzaštitnice FSR-a sv. Elizabete uljubavi prema Bogu i bližnjemuu čemu je uzor i današnjim

naraštajima sljedbenika sv.Franje u svijetu. Radnimdijelom skupštine predsjedao jepodručni ministar brat MilanNikić, a posebni naglasak danje raspravi o Nacionalnomstatutu FSR-a koji očekujesvoje priznanje izMeđunarodnog vijeća u Rimu,te bratstvima FSR-a uVojvodini i njihovom ustroju,budući se nalaze u sastavuOsječkog područnog bratstva.FSR se organizira premadržavama, te će vjerojatnouskoro nastati Nacionalnobratstvo FSR-a Srbije i CrneGore. Osječko područnobratstvo ima svoju web stranicu-www.fsr.hr te se razgovaralo osuradnji svih zajednica napoboljšanju stranice, te ovijestima. Predloženo je da se usvakom bratstvu odredi osobaza informiranje i komunikaciju,

kao što Nacionalno vijeće FSR-a ima Povjerenstvo s istimnazivom. Raspravljalo se i osuradnji s Franjevačkommladeži, koja se organizira popodručnim bratstvima po uzoruna FSR. Usvojen je prijedlogKalendara za 2006. godinu, ukojemu su određeni datumi začetiri skupštine, sastankePodručnog vijeća, susretezaduženih za formaciju,hodočašće u Ilok uz 550.obljetnicu smrti sv. IvanaKapistrana i druga događanjakoja organizira Područnobratstvo. Kraj Skupštine bio jeposvećen raspravama odjelovanju mjesnih bratstava iizneseno je više korisnihprijedloga za bolji rad naduhovnoj izgradnji članovasvjetovnih franjevaca. Susret jezavršen domjenkom iizmjenama iskustava.

Dan sjećanja na škabrnjske žrtveMisno slavlje za svežrtve iz Škabrnje i svestradale uDomovinskome ratuslužio je župnik BorisPedić

Škabrnja, 19.11.2005. (IKA) -U spomen na 14. obljetnicuškabrnjskih žrtava uDomovinskom ratu u župnojcrkvi Uznesenja BDMškabrnjski župnik Boris Pedićslužio je 18. studenoga misu zastradale u Škabrnji i sve koji sudali život za sloboduDomovine. Misi su nazočila iizaslanstva Vlade RH,predvođeni ministrimaBožidarom Kalmetom iNevenom Ljubičićem,potpredsjednik Sabora LukaBebić, saborski zastupnici,predstavnici županijskih,gradskih, općinskih, policijskihi vojnih vlasti, te udrugaproizašlih iz Domovinskog rataiz mnogih hrvatskih gradova.Srbijanski su agresori 18.studenoga 1991. u mjestumasakrirali 44 Škabrnjana, a uDomovinskom je ratu stradalo57 škabrnjskih civila i 25branitelja; 1992. g. do temeljasu srušili župnu crkvu. Upravoza one koji su to činili, župnikPedić je pozvao na molitvu."Uklonimo mržnju, izdignimose nad svoju ljudskost i molimoza njih. Ubijali su i palili, aliostali smo tu. Nećemo ihproklinjati i mrziti", poručio jedon Boris, a poziv na milosnidar praštanja koji oslobađa, ucrkvi je potaknuo uzdahebrojnih, svjesnih težineKristovih riječi "Ljubiteneprijatelje", na što je potaknuožupnik. "Sjećamo se naših koji

su obrađivali hrvatsku zemljuda bi od nje i za nju u slobodiživjeli. Ali, bilo je onih koji suhtjeli da Škabrnja ne dišehrvatski i da naših okolnihmjesta tu ne bude. Okupili smose da bismo se sjetili ljudi kojisu voljeli svoju domovinu, dabismo rekli: Mi smo toproživjeli i osjetili na vlastitojkoži. To ne znači da mrzimo,ali se sjećamo", rekao je župnikPedić.Crkvu su ispunila brojnaškabrnjska djeca koja 1991.nisu bila ni rođena. Don Borispotaknuo je odrasle da taj mladinaraštaj odgajaju u ljubaviprema domovini i braniteljimakoji su dali živote, jer smoizloženi pojavama koje žrtvuumanjuju i ne vrednuju. Poželioje da ti mladi ne doživerazdore, po principu "podijelipa vladaj". U svjetlu biblijskogčitanja u kojem sv. PavaoRimljane naziva braćom, donBoris je upitao za koga mimožemo reći da nam je brat."Mogu li reći za onog koji mi jes lijeva i s desna da mi je brat?Ako nismo političkiistomišljenici, za njega dakažem da je moj brat? Ne, on jemoj konkurent" istaknuo je donBoris, podsjetivši da smo se1991. g. bojali "nekih drugihkonkurenata". Upozorio je dasmo danas "sami sebi postalikonkurenti i nažalost, teška jeriječ, neprijatelji. Ne možemobez toga. Uvijek moramo imati

nekog s kim ćemo biti u lošimodnosima. A sv. Pavao naspoziva da budemo braća",poručio je župnik Pedić,dodavši da različiti pogledi imišljenja nisu razlog za mržnju."Dapače, u različitostistvarajmo ljepotu. Kako bi bilolijepo da živimo kao braća, dase prihvaćamo", rekao ježupnik i izrazio želju da se udomovini ne donose zakonisuprotni većinskoj katoličkojvećini, koju se i proziva zaizražavanje nekih svojihstavova. "U domovini za kojusu mnogi dali živote pokojni sunam pokazali što i kako trebaživjeti. Neka dan sjećanja nažrtve Domovinskog rata nebude samo jedan odprotokolarnih događanja, negopoticaj da ljubimo domovinu iživimo svoju vjeru", zaključioje župnik Pedić. Nakon misevjerničko se mnoštvo umimohodu uputilo na Spomenobilježje masovne grobnice,jednu od 158 masovnihgrobnica u Hrvatskoj. Potom sepuk uputio na spomen obilježjekod Križa na groblju sv. Luke,gdje je održana središnjakomemoracija i odrješenje zapokojne. Brojna izaslanstva iudruge položili su vijence isvijeće, a škabrnjska djecacrvene ruže. Župnik Pedić ucrkvi u Nadinu predvodio je 19.studenoga misu za duše i uspomen na 18 Nadinjana, žrtvepokolja u Domovinskom ratu.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Uređen zeleni pojas aljmaške kalvarijeGrad Zagreb ikomunalno poduzeće"Zrinjevac" darovali50.000 kuna

Aljmaš, 19.11.2005. (IKA) -Zagrebačko komunalnopoduzeće "Zrinjevac" uimeGradskoga poglavarstva priveloje proteklog tjedna kraju prvufazu izgradnje križnoga puta uAljmašu. Riječ je o završetkuhortikulturnoga uređenja 5000četvornih metara pojasa uzstazu aljmaške kalvarije, učemu su uz Zagrepčane ovejeseni sudjelovali brojnidobrotvori. Grad Zagreb i"Zrinjevac" su tom prigodompripomogli s 50.000 kuna, aprimijenjene su najsuvremenije

metode i tehnologije, koje sujoš više došle do izražajabudući da je teren popriličnozahtjevan i strm. Tako su jakodobro došla znanja i iskustvodiplomirane inženjerke VesneBajza, perivojne arhitektice u"Zrinjevcu". Da za Grad Zagrebi "Zrinjevac" takvi humanitarnipoduhvati i nisu neštoneuobičajeno potvrdio je IgorToljan, direktor "Zrinjevca",inače Đakovčanin,pripomenuvši kako su ovegodine popločali i bistričkukalvariju. Prema riječima Jerka

Arambašića predsjednikaUdruge "S tobom uzajedništvu", koja je inicijatorizgradnje aljmaškoga križnogaputa, druga faza u koju je uprvome redu uključenouređenje postaja, što znači daće uz dosadašnje dvometarskekriževe biti postavljeno ioriginalno umjetničko djelo,dakako ovisi o materijalnimsredstvima. Predviđena je,naime, kao dugoročan procesupotpunjavanja sadržaja.

Završena izobrazba voditelja župnih CaritasaOsekovo, 19.11.2005. (IKA) -Posljednji u nizu od tri blokapredavanja tečaja temeljneizobrazbe za voditelje župnihCaritasa Čazmansko-moslavačkog arhiđakonataodržan je 19. studenoga u župisv. Ane u Osekovu. Dvadesetaksudionika tog seminara

odslušalo je i kroz praktičneradionice produbilo znanje osadržajima: socijalni naukCrkve; voditelj ŽC-a i timskirad; izrada i provođenje pilot-projekata. Predavači su bilikoordinatori nadbiskupijskogCaritasa za rad sa župnimCaritasima Zvonko Erceg i

Stjepan Moškatelo.Polaznicima koji su sudjelovalina sva tri bloka predavanjapodijeljene su diplome ozavršenom tečaju. Ta jeprigoda iskorištena i za podjeluvećeg broja čestitki za božićnuakciju Hrvatskog Caritasa "Za1000 radosti".

Šibenik: Duhovna obnova za braniteljeŠibenik, 19.11.2005. (IKA) -Duhovna obnova za braniteljeDomovinskog rata i njihovesupruge šibenske gradske župesv. Jeronima - Meterizeodržana je 19. studenoga podgeslom "Ne boj se, jer ja sam stobom", u župnim prostorijama.Obnovu je vodila dr. JosipaŠkarica, voditeljica obiteljskogsavjetovališta Šibenskebiskupije, te bračni par Josip idr. Anita Strujić, voditeljiobiteljskog savjetovališta priSplitsko-makarskoj

nadbiskupiji. Ta duhovnaobnova samo je jedna u nizupastoralnih aktivnosti koje sepriređuju u župi Meterize uovoj pastoralnoj godini kadažupa slavi četrdeset godinapostojanja, kazao je župnik fraIvan Maletić. Ova obnovaodržana je u vrijeme kadaobilježavamo četrnaestuobljetnicu pada Vukovara i imaza cilj vratiti duhovni mirljudima koji su za grad Šibenikstavljali svoj život na kocku. Uzavršnom djelu nakon

predavanja, molitve, razgovorai misnog slavlja, branitelji suiznosili svoja iskustva i plodovekoje su dobili obnovom.Naglasili su kako imaju velikupotrebu za Bogom i kako bi seu Crkvi trebala posvetiti većabriga branitelju i njegovuduhovnom životu. Istaknuli su ipotrebu za produbljivanjemvjere i vjerskog života i važnostduhovnog pristupapoteškoćama u kojima sesvakodnevno nalaze.

Split: Cecilijanski koncert i crkvi Sv. DominikaTrinaesti daniOgranka Maticehrvatske biliposvećeni MarkuMaruliću

Split, 19.11.2005. (IKA) - Nakraju Trinaestih dana OgrankaMatice hrvatske koji su biliposvećeni 480. obljetnicipreminuća oca hrvatskeknjiževnosti Marka Marulića, ucrkvi Sv. Dominika u Splitusvečano je 19. studenoga uočiblagdana Sv. Cecilije, djevice imučenice i nebeske zaštitniceglazbe i glazbenika priređen

tradicionalni Cecilijanskikoncert. U glazbenoj večerinastupio je zbor "Shoruscantores" iz Vranjica podvodstvom mo. Ljube Stipišića,koji je pjevao duhovne glazbedomaćih i stranih autora.Pozdravni govor održao jepredsjednik Ogranaka Maticehrvatske Split akademski slikarJosip Botteri Dini,koji je,

između ostaloga, rekao: "Slavitćemo Gospodina i zaštitnicuglazbe i glazbenih umjetnikaSv. Ceciliju i pokušati svojimmakar malim prinosomspomenuti se velike kršćanskeglazbene baštine. Kršćanskaglazba i nadalje živi i nastaje idanas omogućava ostvarenjeone stare izreke kako pjevatiznači dvaput moliti".

Split: Započela Malonogometna ministrantska ligaSplit, 19.11.2005. (IKA) - USplitsko-makarskojnadbiskupiji započela je 19.studenoga i ministranskamalonogometna liga Split kojuje organiziralo Povjerenstvo zazvanja. U ligi sudjeluje 16 župaiz Splita, ima dva dijela, a 1.

kolo 1. dijela odigrano je naigralištu Sjemeništa. Važnostlige je zajedničko druženje urazličitim župskimambijentima, a svaka je župa igost i domaćin. Time sepokazuje gostoljubljivost, aprimjer te gostoljubljivosti je

pravi odnos ljubavi iprijateljstva na igralištu, ističuorganizatori. Svrha lige je daministranti preko nogometastignu do najvažnijeg cilja -Isusa Krista. Duhovna obnovaza sudionike je 3. prosinca.

14 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Split: Stručni skup vjeroučiteljaTema skupa je bila"Vjeronauk u službieuharistiji"

Split, 19.11.2005. (IKA) - Nakraju Godine euharistijevjeroučitelji Splitsko-makarskenadbiskupije svoj stručni skupnaslovili su "Vjeronauk uslužbi euharistije". Skup je 19.studenoga u Nadbiskupskomsjemeništu u Splitu okupio oko160 vjeroučitelja osnovnih isrednjih škola. Na samompočetku okupljenima se uvodnoobratio predstojnik KUnadbiskupije mr. don JosipPeriš, pozdravivši mjesnogordinarija nadbiskupa MarinaBarišića, predavače, te goste isve sudionike skupa. Osvrnuvšise na samu temu, predstojnik jeustvrdio da je kateheza bezeuharistije teorija, a sakramentibez euharistije - rituali. Stogaposredovanje vjeronaučnihsadržaja mora voditi premaeuharistiji kao središnjemdogađaju Crkve, pa je pozvaovjeroučitelje da potičuvjeroučenike na život poeuharistiji.Nadbiskup Barišić istaknuo jevažnost odabrane teme,naglasivši povezanost nedjeljneeuharistije i školskogvjeronauka. "Vi ste Crkva iposlani ste od Crkve da graditei formirate, a sadržaj i metodavjeronauka ne može se zamislitibez euharistije. Sadržaj jeljubav koja se predaje za nas, ametoda je ovo činite meni naspomen. To je modelzajedništva u razredu i u školi.Vaše poslanje bez euharistijebilo bi etika. Ni to nije loše, alito onda ne bi bila radosnaporuka Isusa Krista", istaknuoje splitsko-makarski nadbiskup.

Prvo predavanje "Euharistija -izvor, vrhunac i srcekršćanskog života" održao jeprof. dr. Ivica Bodrožić,profesor na KBF-u Sveučilištau Splitu. Pošao je odetimološkog značenja termina"izvor", "vrhunac" i "srce", dabi ih pomnom analizom preniona područje duhovne stvarnostikoja nam se očituje ueuharistiji. Predavač jevjeroučiteljima uspio predočitisraz euharistije i konkretneživotne stvarnosti, što su oni iočitovali u raspravnom dijeluskupa.Prof. dr. Jadranka Garmaz, kojapredaje skupinu katehetskihdisciplina na KBF-u Sveučilištau Splitu, inače doktorReligijske pedagogije ikatehetike, te prva ženaprofesor na KBF-u u Splitu,predstavila se prvi putvjeroučiteljima predavanjem otemi "Euharistijska kateheza unastavi vjeronauka". Ona jesamom pojmu "euharistijskakateheza" pristupila s višeaspekata: ekleziološkog,kulturološkog, antropološkog,liturgijskog, koinonijskog idijakonijskog. Svaki aspektargumentirano je obrazložila iprezentirala vjeroučiteljima.Pod jednim vidom ona gledaeuharistijsku katehezu kaouvod u liturgijsko življenje, doku njenoj kulturološkojdimenziji vidi njenu zadaću danas učini osjetljivima za život.Liturgijska dimenzija joj je daodgaja vjernike za klanjanje,zahvaljivanje i pokoru, te datraži i tumači vezu između

liturgije i života. Smještajućieuharistijsku katehezu ukontekst škole, profesoricaGarmaz je naglasila davjeronauk uvodi učenike ukonkretno razmišljanje o životui svijetu. Vjeronauk posredujestrukturalno i životnorelevantno znanje o vjeri iCrkvi. Nadalje, upoznajeučenike s konkretnim oblicimaživljene vjere, te razvija vjerskistav i religiozni odgoj. Međuspecifičnosti liturgijskogodgoja, mlada profesoricaubraja: potiče osobnoprianjanje uz Istinu; molitva uškolskom vjeronaukupredstavlja vrata kojavjeroučenike vodi premaeuharistijskom slavlju;molitvena meditacija pridonosivježbanju temeljnihegzistencijalnih stavova,pomaže kristalizaciji vlastiteslike o Bogu, te pridonosiučenju sabranosti i mira. Uzavršnom dijelu predavanjaistaknula je tematske cjeline uvjeronaučnim udžbenicima od1. razreda do 4. razredaosnovne škole koje govore oeuharistijskoj katehezi.Sukladno temi skupa slavljenoje i koncelebrirano misnoslavlje u kapeli Marijinanavještenja u malom sjemeništukoje je predvodio nadbiskupBarišić.Vjeroučitelji ove nadbiskupijeizdaju i svoje glasilo "Svjedok",koje će po izlasku iz tiskakatehetski ured dostaviti svimžupnim uredima ivjeroučiteljima u školi.

Susret članova uredništva i suradnika "Zvona“Rijeka, 19.11.2005. (IKA) - UNadbiskupskom domu u Rijeciodržan je 19. studenoga susretčlanova Uredništva mjesečnikaza kršćansku kulturu Zvona kaoi novinara suradnika s područjaRiječke nadbiskupije iGospićko-senjske biskupije.Susret je otvorio riječkinadbiskup Ivan Devčić, a uzurednika Zvona i voditeljanadbiskupskog ureda za odnoses javnošću Danijela Delonge,nazočili su voditeljnadbiskupskog povjerenstva zaudruge i medije kao ipovremeni kolumnist Zvona dr.Đuro Puškarić, kolumnist i

novinar Večernjeg listaZvonimir Despot te većinačlanova uredništva, novinarisuradnici, administratori, webmasteri i tiskari."Mjesečnik Zvona baš kao iweb stranica Riječkenadbiskupije kao i radio emisijaKatolički vidici promičuodnose Crkve s javnošću. Bezpotrebitih promjena dolazi donazadovanja, a na nama je da uraspravi uočimo koji promjeneunijeti u Zvona", poručio jenadbiskup Devčić. Urednikmjesečnika Delonga je ukazaona izdavačke promjene koje jenačinio kao urednik, a dr.

Puškarić je ukazao na važnostupornog promoviranja nekihtema. Nadbiskup Devčić jepodsjetio da je jedan od razlogapada naklade pojava župnih idekanatskih listova kao iInternet stranica pojedinihžupa. Vladimir Jurić je govorioo potrebi djelovanja Zvona natemelju novih tržišno-marketinških principa, anekadašnja urednica GordanaFumić o značaju njegovanjapriča iz života koje zanimajučitatelje. Bilo je govora i oeventualnom osnivanjuuredništva za Gospićko-senjskubiskupiju.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Redoviti mjesečni susret osoba s invaliditetomZagreb, 19.11.2005. (IKA) -Redoviti mjesečni susret osobas invaliditetom s područja gradaZagreba i bliže okolice, nakojem je sudjelovalo oko 180osoba, održan je 19. studenogau Kulturnom centru na Knežijiu Zagrebu. Susret je započeopopodne misom koju je

predvodio salezijanac sazagrebačke Knežije don JozoKajić. Tijekom mise pjevao jemješoviti zbor župe sv. Josipana Trešnjevci, pod ravnanjemdirigentice prof. BlaženkePavlović, a svirala je SandraPetković. U kulturno-zabavnomdijelu programa dvadesetak

članova mješovitog zbora sTrešnjevke otpjevalo je rukovetpjesama, a nastupio je i dječjizbor župe sv. Josipa naTrešnjevci sa šezdesetero djecepod ravnanjem redovnicaAngeline Tokić i VeronikeDunatov.

75. obljetnica križarske organizacijeSusret križara sbiskupom Košićem iokrugli stol"Budućnost mladežiKristova križa"

Zagreb, 19.11.2005. (IKA) - Usklopu proslave 75. obljetniceosnutka križarske organizacijeu subotu 19. studenoga održanje susret križara sa zagrebačkimpomoćnim biskupom VladomKošićem u OŠ Miroslav Krležana zagrebačkom Kaptolu.Šezdesetak članova križarskihorganizacija iz Zagreba,Koprivnice, Požege, Kalinovca,Slatine, Karlovca, Ogulina,Zadra, Hvara, Josipdola iGospića, pozdravio jepredsjednik Središnjeg vodstvakrižarske organizacije DarioVrbaslija.Biskup Košić mladima jeodržao kratko predavanje, ukojem je posebno govorio ožrtvi, euharistiji i apostolatu,što je ujedno i križarskalozinka. U tom je smislumladima poručio da se ne smijudijeliti, nego jedni drugeprihvaćati u različitostima.Apostolat bi pak trebali shvatitikao životnu i ozbiljnu zadaću.Premda svi imamo različiteživotne zadaće, ne smijemozaboraviti da bez obzira na njih,svi imamo isto dostojanstvo.Susret je nastavljenradionicama na temukomunikacije. Mladi supokušali dokazati kakoneverbalna komunikacija čini

većinu naše komunikacije, takošto su podijeljeni u parove pojednu minutu promatrali jednodrugoga, a nakon toga nakomad papira zapisali dojmoveo promatranoj osobi. Nakon štosu i verbalnom komunikacijomimali prilike doznati pojedinostio toj osobi, isti su papirdopunili naknadnim dojmovimauz osobnu poruku toj osobi. Tesu papire kao znak sjećanja naradionice i susret darovali jednidrugima.Na okruglom stolu koji jepotom na temu "Budućnostmladeži Kristova križa" održanu prostorijama Središnjegkrižarskog vodstva (SKV),sastali su se voditelji križara izspomenutih gradova diljemHrvatske. Na susretu je, međuostalim, bilo riječi i oplanovima za budućnostkrižarske organizacije, o kojimasu govorili Vrbaslija i tajnicaSKV-a Ana Nedić. Najavljenoje da će do kraja godine bititiskan bilten, tj. prospektkrižarske organizacije kojim ćese pokušati približiti širojjavnosti. U dogovoru sPovjerenstvom za pastoralmladih Zagrebačkenadbiskupije, u planu su iduhovne vježbe za mlade uDomu za pastoralne susrete u

Lasinji, proljetni humanitarnikoncert na kojem će zajedno spoznatim pjevačima nastupiti izborovi mladih. Bit će održani idrugi susreti, tribine iljetovanja, a osobito pokretanjeprojekata za studente vezane uzkrižarsku duhovnost. Dr. MirnaGalešić, referentica zaprosvjetu pri SKV-u,predstavila je planove vezaneza izdavanje zbornika radova o75. obljetnici križarskeorganizacije, u kojem bi bilapredstavljena povijest križaraod 1930. do danas, sasvjedočanstvima starijihkrižara. Bilo je govora i osuradnji s nakladničkom kućom"U pravi trenutak" (UPT) izĐakova, tj. izdavanju časopisakrižara dva puta godišnje, ukojem bi se nalazile važnijevijesti vezane uz njihovodjelovanje diljem Hrvatske.Predstavnici križarskihorganizacija govorili su i oproblemima s kojima se susrećuu sadašnjem radu, i omogućnosti rješavanja istih ubudućnosti. Proslava 75.obljetnice osnutka križarskeorganizacije završena jemisnim slavljem koje je ubazilici Srca Isusova u Zagrebupredvodio isusovac AnteČutura.

Hrvatski umjetnici PlehanuU Slavonskom Broduodržana aukcija slikai skulptura prilozi skoje su namijenjeniizgradnji crkve sv.Marka na Plehanukoja je 1992. dotemelja porušena

Slavonski Brod, 19.11.2005.(IKA) - U organizaciji UdrugePlehan 19. studenoga urestoranu Đuro Đaković uSlavonskom Brodu održana jeaukcija slika i skulptura"Hrvatski umjetnici Plehanu".Prilozi od prodaje umjetninanamijenjeni su izgradnji crkveSv. Marka na Plehanu koja je1992. do temelja porušena.Otvarajući aukciju fra MirkoFilipović, plehanski gvardijanzahvalio je umjetnicima koji sudarovali svoje umjetnine, kao isvim nazočnima koji su svojimdolaskom pokazali da želesudjelovati u toj vrijednoj

akciji. Kako su sve umjetninebile izložene u Galeriji Ružićod 12. do 18. studenoga brojnisu posjetitelji velik brojrezervirali, a dosta ih jeprodano na samoj aukcije te jetako od 186 umjetnina prodano90. Svoje zadovoljstvouspjehom aukcije izrazili supredsjednik Udruge PlehanPerica Stanić i gvardijan fraMirko Filipović. U programusu sudjelovali izvornimpjesmama i kolom folklornaskupina Biseri, čije su djevojkeu plehanskim narodnimnošnjama nazočnimaprezentirale svaku umjetninu.

Nekoliko pjesama otpjevala jeTeresa de Fatima RodriguezDominguez, koju je na gitaripratio Borko Azapović.Program su vodili Plehančaniprof. Marina Prgomet i fra IvanNujić. Kako je fra Ivan mnogeumjetnine osobno preuzimaood autora skupio je o svakojstručna objašnjenja te sunazočni imali priliku ne samovidjeti sve umjetnine, negosaznati nešto o autorima, tenačinu i osjećajima s kojima sustvarali svoje umjetnine. FraIvan, koji je vodio program,također je vrlo stručno iskazao isvoje utiske o mnogim djelima.

16 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagdan Krista Kralja u OgulinuMisno slavlje u kapeliKrista Kralja uogulinskomfranjevačkomsamostanu predvodiobiskup Bogović

Ogulin, 20.11.2005. (IKA) - Usamostanu sv. Franje Asiškog uOgulinu 20. studenoga svečanoje proslavljen blagdanzaštitnika samostanske kapeleKrista Kralja. Misu jepredslavio gospićko-senjskibiskup Mile Bogović zajedno sbrojnim svećenicima iredovnicima. U kapeli seokupilo više od stotinuvjernika, a nastupio je i

mješoviti zbor župa sv. Križa ibl. A.Stepinca. Biskup jegovorio o "Božjim kriterijimana temelju kojih će se ljudisvrstati Kristu s lijeve ili sdesne strane". Na svijetupostoji dobro i zlo, a mi se uživotu po tome opredjeljujemo.Temeljni kriterij po kojemu seljudi dijele jesu Božji kriteriji,koliko je netko pomogao iuradio za bližnjega u potrebi,

poručio je vjernicima biskupBogović.Nakon misnog slavlja kojem jeprethodila trodnevna priprava,članice Franjevačkogsvjetovnog reda pripremile sudomjenak za sve nazočne naproslavi ogulinskog samostana,čiji redovnici pastoralno skrbeza dio ogulinskih vjernika jošod tridesetih godina proteklogastoljeća.

Krist Kralj na zagrebačkom TrnjuZagreb, 20.11.2005. (IKA) - Uprepunoj župnoj crkvi KristaKralja na zagrebačkim Trnju,liturgijska i župna svetkovinaKrista Kralja svečano jeproslavljena 20. studenoga.Središnju misu, u sumisništvu strnjanskim župnikom AlojzijemŽlebečićem te desetoricom

svećenika iz Trnjanskogdekanata, predvodio ipropovijedao zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljak.Govoreći o značenju tesvetkovine, između ostaloga, jeistaknuo da je Krist Kralj, kojinema ni kraljevstva, ni vojskeni legija, jer njegovo je

kraljevstvo "kraljevstvo istine,ljubavi i mira", kraljevstvokojim vlada ljubavlju križa.Proslavi župne svetkovineprethodila je trodnevnica kojusu od 17. do 19. studenogapredvodili franjevci izsamostana na zagrebačkomKaptolu.

Selnica: Posvećen glavni oltar župne crkveU tijeku misnogslavlja na nedjeljuKrista Kralja noviglavni oltar crkve Sv.Marka posvetio jebiskup Culej

Selnica, 20.11.2005. (IKA) -Varaždinski biskup MarkoCulej posvetio je u tijekumisnog slavlja na nedjeljuKrista Kralja 20. studenogaglavni oltar župne crkve Sv.Marka u Selnici. S biskupom sususlavili domaći župnik JosipHorvat ml., svećeniciGornjomeđimurskog dekanatana čelu s dekanom mons.Leonardom Logožarom, tedomaći svećenici trapist AntunGoričanec i mr. KrunoslavNovak.U pozdravnoj riječi župnikHorvat napomenuo je kako ježupna crkva u godinu danaobogaćena za još jednoumjetničko djelo, podsjetivši daje varaždinski biskup proteklegodine blagoslovio novecrkvene orgulje. Zahvalio jeumjetnicima koji su uložilipuno umijeća, volje, truda ivremena u izradnju umjetničkivrijednog i lijepog oltara iambona: drvorezbaru MiljenkuKranjčecu iz Hodošana islikarici Snježani Inkret izVaraždina. Posebno je zahvaliosvim župljanima idarovateljima koji supridonijeli svojim materijalnimdarom.Biskup Culej istaknuo je kakoje na posljednju nedjeljucrkvene godine, na svetkovinuKrista Kralja, poseban dan zažupnu zajednicu koja proslavlja

posvetu oltara Isusoveprisutnosti u svojoj crkvi, kojipovezuje sve žive i pokojnežupljane u zajedništvo sKristom. Napomenuo je kakose slavlje posvete oltara nedogađa često, te mu stogarijetki naraštaji moguprisustvovati i u njemusudjelovati. Zatim je biskupblagoslovio novi oltar i ambon.U propovijedi je biskup Culejkazao kako na posljednjunedjelju liturgijske godineCrkva razmišlja o Kristu Kraljui poziva vjernike da izaberuispravan put koji vodi u susret sKristom u kraljevstvu BogaOca. "Premda u našem društvupostoji mnogo stranaka, nakoncu svijeta bit će samo dvijestrane: jedna će voditi uvječnost bez kraja, a druga upropast", upozorio je biskup,potaknuvši vjernike da seupitaju na kojoj će strani bitikad se pojavi Krist Kralj,pravedni i vječni sudac. Toovisi o nama, jer mi sada uovome životu odlučujemo ibiramo stranu na kojoj ćemo senaći na sudnji dan. Krist Kraljdat će nam ono što smo mi usvom životu izabrali, upozorioje biskup, dodavši kako ćevjernici biti suđeni po tome štojesu ili nisu učinili najmanjemod Njegove braće. Uoči samog čina posvete

biskup Culej ugradio je u novioltar moći sv. LeopoldaBogdana Mandića. Zatim jeposvetio oltar pomazavši gakrizmom i zapalivši tamjan isvijeće, nakon čega je na njemupo prvi put prikazana misnažrtva. Na kraju mise župnikHorvat zahvalio je svima nasudjelovanju u posveti oltara.Zahvalio je brojnimdarovateljima koji su pomogli unabavi oltara, čija je vrijednostizrade 45.000 kuna, dok jeambon stajao 13.000 kuna.Ujedno je zahvalio svimžupljanima i donatorima koji suove godine pomogli u temeljitojobnovi vjeronaučne dvorane sizgradnjom prostorija za župniCaritas, u što je uloženo190.000 kuna.Na kraju slavlja biskup Culejzahvalio je i čestitao župnojzajednici na čelu sa župnikomza predivan dar svojoj župnojcrkvi i pozvao ih da se svakenedjelje i blagdana okupe okozajedničkog obiteljskog stola,gdje ih Isus hrani svojimTijelom i Krvlju, kako bisvojim obiteljima donosililjubav, mir i radost. Biskup ječestitao i predstojeći blagdansv. Cecilije, zaštitnice crkveneglazbe, osobito članovimažupnog zbora koji su uzveličalimisno slavlje.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Đakonsko ređenje u SplituZa đakone su zaređenidon Mario Mihanović,don Hrvoje Dragun,fra Marko Domazet-Lošo, fra RobertJozipović i fraKristian Stipanović

Split, 20.11.2005. (IKA) - Nasvetkovinu Krista Kralja, 20.studenoga, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišićudijelio je u crkvi Svetog Križau Velom Varošu petoricikandidata sveti red đakonata,od toga dva su dijecezanska i trifranjevačka kandidatanaslovljena na provincijuPresvetog Otkupitelja u Splitu.Za đakone su zaređeni donMario Mihanović, don HrvojeDragun, fra Marko Domazet-Lošo, fra Robert Jozipović i fraKristian Stipanović. Na misiređenja sudjelovali su iapostolski nuncij u Bjelorusijinadbiskup Martin Vidović,ravnatelj Centralnogbogoslovnog sjemeništa donMate Uzinić, zamjenikprovincijala fra PetarMilanović-Trapo, pastoralnivikar dr. don Drago Šimundža,

kao i profesori i odgojiteljiređenika. U pozdravu jenadbiskup Barišić istaknuokako su petorica novih đakona"bogatstvo za naše župe, našunadbiskupiju, Crkvu, narod, zanaše danas, kao i za naše sutra,te ih upravo zato vidimo ismatramo kao pet Božjihdarova". U propovijedi je nadbiskupređenicima poručio da KristuKralju, na čiju su svetkovinuzaređeni, prepuste konačnuriječ ako žele biti produžetakDobrog Pastira koji je došao nasvijet krijepiti slabe i nemoćne,te da žive njegovu pastirskuslužbu, jer đakon označavasluženje i prihvaćanje svih kojinas okružuju. Upozorio ih je ina činjenicu kako svijet nijesklon uvijek razumjeti i imatirazumijevanja prema onima

koji slijede svoga Pastira, ali dane klonu duhom i da neposustaju na svom putu koji jePut, Istina i Život. NadbiskupBarišić izrazio je i želju zaotkrivanjem i prepoznavanjemneznatnog i nezamjetljivogčovjeka u osobi Isusa Krista,osvrnuvši se na Kristovu riječ"Što učiniste jednom od mojenajmanje braće, meni učiniste".Potaknuo je đakone dapokušaju unijeti nove odnosekoji će pomoći živjeti svakomčovjeku i neće mu uskratitipogled topline koju je Kristimao za svakoga. Na kraju misnog slavljanazočnima se obratio i župnikdon Ivan Sučić, iskazavšiveliku radost što je nakon dugihdvadeset i pet godina u župiodržano đakonsko ređenje.

Slavonski Brod: Glazbeno scenska tribina za mladeSlavonski Brod, 20.11.2005.(IKA) - U organizacijiZajednice MIR i Centra zaduhovnu pomoć, koju uSlavonskom Brodu vode bračnipar teologinja Silva i IvoVrdoljak, a u povodu mjeseceborbe protiv ovisnosti iduhovne obnove grada, održanaje 20. studenoga u Katehetskomcentru Vid Mihaljek uSlavonskom Brodu glazbenoscenska tribina za mlade podnazivom "Kako iz ovisnosti?".Tribinu su vodili mladiZajednice MIR iz Osijeka iSlavonskog Broda. Ivo

Šeparović i skupina Bljesak izOkučana, poznati pomnogobrojnim humanitarnimkoncertima program su pratiliduhovnim pjesmama. Cilj je tevečeri o svetkovini KristaKralja bio donijeti odluku daćemo biti kraljevi svoga života,učvrstiti se u vladanju nadsamim sobom i biti bar malojači, rekao je slavonskobrodskidekan Stjepan Belobrajdić, kojise na početku obratio brojnimnazočnim mladima, s kojima subili i njihovi župnici.Ana, Željka, Petar, Josip, iIvan, mladi Zajednice MIR iz

Osijeka u sklopu programaizveli su scensko skazanjesuvremene obitelji u kojoj jejedan član ovisnik. Oni suzajedno s mladima izSlavonskog Broda takođerosobno posvjedočili svoj putobraćenja i kako su uz pomoćCentra izišli iz ovisnosti.Bila je to večer u kojoj su mladiradosno sudjelovali gotovo trisata, te tako pokazali kako se iuz duhovnu glazbu može lijepoproveseliti, kako su poslije iposvjedočili.

Jubilej službovanja u katedraliS. Regina Krstanić,redovnica Družbesestara PresvetogSrca Isusova,proslavila je 50obljetnicu službe uriječkoj katedrali Sv.Vida.

Rijeka, 20.11.2005. (IKA) - S.Regina Krstanić, redovnicaDružbe sestara Presvetog SrcaIsusova 20. studenogaproslavila je 50 obljetnicuslužbe u riječkoj katedrali Sv.Vida. Jubilej je u riječkojprvostolnici na blagdan KristaKralja proslavljen svečanomeuharistijom koju je predvodionadbiskup i metropolit IvanDevčić. Povezujući blagdanskupropovijed s proslavomjubileja, nadbiskup Devčićpoželio je s. Regini, čije imeznači kraljica, da poput KristaKralja bude kraljica milosrđakoja kraljuje služenjemdrugima. Nadbiskup je objasniokako blagdan Krista Kralja nazavršetku liturgijske godinepotiče na razmišljanje onebeskom Kraljevstvu i

Isusovim riječima koje govorekako se u njega ulazi. Čovjek jepozvan u Božje kraljevstvo, alipod jednim uvjetom. Taj uvjetje ljubav, rekao je nadbiskup iistaknuo kako je briga zabližnjega temelj kršćanskogdjelovanja, a ta briga uključujei društveno djelovanje kršćanau brizi za potrebne te političkodjelovanje u postizanju općegdobra. Nije dovoljno samo nečiniti zlo, već je potrebnoustrajati u činjenju dobra,upozorio je nadbiskup.Na svečanom završetkueuharistijskog slavlja s. Reginibrojne su zahvale uputili oni skojima se susreće i surađuje.Pozdravili su je mladi koji seokupljaju u katedrali,predstavnici zajednice Talijanai gradskih vlasti te mons.

Ivoslav Linić - rektor katedralekoji 23 godine sa s. Reginombrine o riječkoj prvostolnici.Uime Riječke nadbiskupije s.Regini su zahvalili generalnivikar mons. Emil Svažić inadbiskup Devčić, a zahvalu suuputili i članovi katedralnogzbora Cantores Sancti Viti,kojega je slavljenica utemeljilai još uvijek ga predvodi.S. Regina u svojoj je zahvalisvima koji su je tih godinapratili, posebne riječi uputilačlanovima zbora kao najbližimi najvjernijim suradnicima.Istaknula je i važnost obitelji iodgoja koji ju je potaknuo naživot posvećen Bogu te službeu Družbi sestara Srca Isusova ukojoj je položila zavjete.

18 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Još dva nastupa prof. Thomasa Gueydiera u ZagrebuHvala vam, hrvatskikatolici što ste nam"dali" Ivana Merza

Zagreb, 20.11.2005. (IKA) -Boraveći ovih dana u Zagrebu,nakon nastupa na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove prof.Thomas Gueydier iz Francuskeodržao je još dva javnapredavanja. Jedno je bilo uEuropskom domu u petak 18.studenoga u organizacijiSocijalne akademije iEuropskog doma. Drugo jeodržao u nedjelju 20. studenogana blagdan Krista Kralja uVelikoj dvorani bazilike SrcaIsusova u Palmotićevoj ul., uorganizaciji Hrvatskogkatoličkog društva prosvjetnihdjelatnika. U predavanju u EuropskomDomu prof. Gueydier govorioje o bl. Ivanu Merzu kaoEuropljaninu, koji u svojojosobi ujedinjuje razne elementeeuropskih naroda i njihovekulture te se osvrnuo također nadisertaciju Ivana Merza koja gaje otkrila Francuzima te jenjezine sadržaje i idejeprimijenio na aktualnu situacijuu Europi. Među ostalim prof.Gueydier je rekao: "Ako biIvana Merza trebalo smjestiti ueuropsku povijest ideja, moglibismo reći da on čini jednuvrstu sinteze međusuprotstavljenim koncepcijamakulture koje se sučeljavaju većdvije stotine godine: to sukoncepcije prosvjetiteljstva,definirane metafizičkimpojmovima apstrakcije inepromjenljivosti, nasuprotkoncepciji njemačkihromantičara koji kulturupromatraju pod pojmovimanacionalnog genija. Najmanješto u ovom trenutku možemoreći jest, da je jedna takvasinteza neizbježna - danas višenego ikada - ponajprije zato dabi se otklonila spiralanacionalizma, ali i da bi seozdravilo od neobične bolestičije su žrtve naše zapadnedemokracije ili one koje tekpostaju takvim". U nastavku je istaknuo da seradi o bolesti koja se očitujerazočaranjem u zajedničkiživot; to razočaranjeprouzročeno je udaljavanjemod nekadašnjih skupnihvrijednosti koje se danassmatraju suviše apstraktnim ipostupno postaju za većinu

ljudi nepristupačne, da bi nakraju postale nepostojeće.Sociolozi govore o kidanjudruštvenih veza ("de-liaisonsociale") da označe tonestajanje osjećaja kolektivnepripadnosti. Francuska je žrtvate bolesti, ali od nje pati cijelaEuropa. "Treba, dakle, hitnonaći mjesta gdje bi se moglaponovno uspostaviti društvenaveza, mjesta civilizacije, mjestadovoljno označena da bi sepojedinci mogli u njimapronaći, ali i mjesta dovoljnootvorena da ne bi u njima ostalizatvoreni", istaknuo je prof.Gueydier i nastavio: "Liturgija,kakvu je prikazao Ivan Merz, tojest liturgija sa svime što imapoučnog, humanog je daklejedno od tih mjesta gdje seUniverzalno i Posebno mogusastati, mjesto gdje pojedinciimaju mogućnosti da se izgradeu svim dimenzijama svog bića -intelektualnoj, osjećajnoj,društvenoj i naravno duhovnoj. Svakako, Crkva, čije je djeloliturgija, nema monopol u tomsusretu između Sveopćeg iPojedinačnog. Ona imaneizostavno specifično poslanjeprenijeti to "živjeti zajedno" -poslanje nesporno bogato idostojno poštovanja. Sve tonavodim kako bih vam priopćioda je Ivan Merz započeotakođer svoju posmrtnu misijuu Francuskoj. Neka dakle tajnjegov drugi boravak uFrancuskoj, koji on ondje sadačini kao blaženik, donese punoplodova za veći ugledFrancuske, Hrvatske i Europe". Na blagdan Krista Kralja uBazilici Srca Isusova prof.Gueydier posebno je istaknuošto blaženi Ivan Merz poručujedanašnjim Francuzima.Započeo je s konstatacijomkako Francuska ove godineobilježava stogodišnjicu zakonaodvajanja Crkve i države.Izgleda da je ta obljetnicaprobudila i stare demone.Slavljenje "laičnosti", bila jeprigoda za pripadnike borbenoglaicizma da se vrate na scenu iodređene ideje koje se smatraloda pripadaju prošlosti. Na taj senačin sve brojniji glasovi,neviđenim nasiljem javljaju usuludoj osudi monoteizmaopćenito, a posebno kršćanstva.

Posljednjih tjedana jedna knjigatakve vrste postala je pravibestseler - "Rasprava oateologiji". Riječ je o mrežilažnih tvrdnji i optužbiusmjerenih, između ostalih, nakatolike koji su optuženi za svazla. K tome se pribrajanegiranje kršćanskog naslijeđapostupcima francuske Vlade,koja je zabranila svako isticanjevjerskih znakova u školama. Ukontekstu punom sukoba,obilježenim u Francuskojkrutim negiranjem pravogkršćanskog naslijeđa Europe,doktorska disertacija IvanaMerza posvećena utjecajuliturgije na francuske piscepruža francuskim katolicimaveliko otkriće i novi pogled nanjihovu prošlost. Ivan Merzdokazuje da je vjerskadimenzija oduvijek bila jednaod najvažnijih karakteristikafrancuskog društva čak i nakonRevolucije. I ako bi netko htioiz kolektivnog sjećanja Europeizbrisati bogatstva kršćanskihkorijena, Ivan Merz pokazujeda čak i moderni pisci, vjerniciili agnostici, ne mogu neopisati, ne komentirati, nepričati ili se ne diviti liturgijiCrkve. "Jedno od važnijih učenja kojemožemo izvući iz studije IvanaMerza je sljedeće: kršćanskonaslijeđe Francuske, o kojemusvjedoči književnost, nije samoduhovno naslijeđe, većliturgijska baština", istaknuo jeprof. Gueydier. To znači dabaštinici nisu samo pojedineosobe, već čitav narod,zajednica individualnih osobakoje su u ovom slučajuokupljene na molitvu. Na krajupredavanja prof. Gueydier jerekao: Hvala vama, hrvatskimkatolicima što ste nam "dali"Ivana Merza. Nikada neoklijevajte, sigurni u svojuvjeru, postaviti i nama pitanjekoje nam je papa Ivan Pavao II.uputio za posjeta Parizu 1980.:"Francusko, što si učinila odsvog krštenja? Sva predavanja prof. ThomasaGueydiera u cijelosti, što ih jeodržao u Zagrebu i Banjoj Lucidostupna su na web stranici bl.Ivana Merza. .

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Vrhovni poglavar Salezijanske družbe u ZagrebuU tijeku mise usvetištu Sveta MatiSlobode 18 novihsalezijanskihsuradnika iz svihkrajeva Hrvatskepoložilo zavjete preddon Pascualom

Zagreb, 20.11.2005. (IKA) -Vrhovni poglavar Salezijanskedružbe don Pascual ChavezVillanueva predslavio je nablagdan Krista Kralja, 20.studenoga, svečano misnoslavlje u svetištu Sveta MatiSlobode na zagrebačkomJarunu. Koncelebrirali suprovincijal Hrvatskesalezijanske provincije sv.Ivana Bosca don AmbrozijeMatušić, upravitelj Svetišta donPetar Šimić i tridesetaksvećenika salezijanaca. DonPascual predvodio je misu usklopu Nacionalnoga susretasalezijanske mladeži koji jetoga dana okupio petstotinjakmladih iz svih krajeva Hrvatskete Žepča iz BiH. Dobrodošlicuvrhovnom poglavaru poželio jeprovincijal don AmbrozijeMatušić. U propovijedi je donPascual govorio o blagdanu

Krista Kralja te je istaknuo damoramo biti osjetljivi natraženja drugih, osobitonajsiromašnijih. No, znanje nijeodlučujuće. Važno je konkretnozalaganje, istinska solidarnost,nesebična ljubav, iskrenopraštanje i velikodušnopružanje ruke koje naspribližava spasenju. ZamolivšiGospodina da nam da pravoshvatiti kako su siromašnipovlašteno mjesto njegoveprisutnosti i prisutnostinebeskoga Oca u svijetu,zaključio je kako ćemo bitisuđeni po ljubavi i onomu štosmo za života činili za druge. Uprinosu darova mladi su, neki unarodnim nošnjama, prinijeli naoltar životopis Ivana Bosca kaoprimjer uzorna života, gitaru,loptu i hrvatsko-latinski rječnik,jer se u mnoštvu riječi divimosvemu što je Bog stvorio. Mladi

su također prinijeli alatobrtničke škole u Žepču,računalo kao znak gesla"Pomladimo lice Crkve",Bibliju, kruh i vino.U tijeku mise 18 novihsalezijanskih suradnika iz svihkrajeva Hrvatske pred donPascualom položilo je zavjeteda će vjerno služiti velikojsalezijanskoj obitelji. U znaksjećanja na polaganje zavjeta,don Pascual svakomu do njihdarovao je prsten čijim suprimanjem i službeno postalidio te velike obitelji. Pjevanjeje na misi predvodio jeudruženi zbor mladih sačinjenod zborova mladih izsalezijanskih župa na Jarunu,Knežiji, Podsusedu i Rudešu, anastupila je i ženska klapa"Dišpet" te muška klapa"Sagena".

Nacionalni susret pokreta salezijanske mladežiNa susretu u Zagrebusudjelovao vrhovnipoglavar Salezijanskedružbe

Zagreb, 20.11.2005. (IKA) - Utijeku svojega prvoga posjetaHrvatskoj salezijanskojprovinciji sv. Ivana Bosca,vrhovni poglavar Salezijanskedružbe don Pascual ChavezVillanueva posjetio je 20.studenoga svetište Sveta MatiSlobode na zagrebačkomJarunu. Povod posjetu bio jeNacionalni susret pokretasalezijanske mladeži na temu"Pomladimo lice Crkve", što jeujedno pobudnica koju vrhovnipoglavar upućuje svake godine.Kako je u razgovoru za našuagenciju prije susreta izjaviopovjerenik za mlade Hrvatskesalezijanske provincije donPejo Orkić, cilj susreta bio jepovezati pobudnicu sasvjetskim gibanjem mladih,osobito sa susretom mladih sPapom koji je u kolovozuodržan u Koelnu. Htjelo seučiniti da taj susret nastaviživjeti, i to na način da su mladiodjeveni u crvene, plave i žutemajice svojim tijelima načinililogo susreta u Kolenu, kojisadrži upravo te tri boje. Željaje bila pokazati sliku Crkvemladenačke i žive, te koliko jesvijet mladih spreman pokazatida želi biti dio Crkve. Ona naspoziva da budemo sjeme isvjedoci Krista živa, Kristauskrsnuloga koji živi usvakomu od nas, rekao jeOrkić.Na akademiji koja je priređenau čast vrhovnoga poglavara,osim provincijala Hrvatske

salezijanske provincije donAmbrozija Matušića i brojnihsvećenika salezijanaca, okupilose petstotinjak mladih izZagreba, Rijeke, Zadra, NoveMokošice, Čabra, BelogManastira i Žepča u BiH, i to izžupa u kojima djelujusalezijanci ili redovnice MarijePomoćnice. Pozdravne riječivrhovnom poglavaru uputio jedon Orkić, rekavši kako upravou njemu vidimo Don Boscanaših dana. Prigodnim seriječima don Pascualu obratio ipredsjednik Pokretasalezijanske mladeži LukaHudinčec, istaknuvši kako semladi susreću s mnogimizazovima, te se nadaju da će ihnjegov posjet dodatno ohrabritikako bi postali još vjernijipodanici Crkve i Svetoga Oca.Don Pascual Chavez održao jeprigodan govor mladima,upozorivši ih na četiri velikaizazova u svijetu. Ponajprijeizazova kruha odnosno gladi odkoje umiru milijuni diljemsvijeta. U Europi, pak, ljudiumiru zbog nedostatka smislaživota tj. duhovnoga kruha.Izazov mira drugi je koji sepred nas stavlja, jer rat nosirazaranja, patnju i smrt,unazađuje demokraciju iekonomiju. Stoga mi moramobiti graditelji mira kojizapočinje u vlastitoj obitelji iizgrađuje se dijalogom itolerancijom. Treći izazov jestizazov života, jer pozvani smona puninu života. Stoga život

moramo braniti od njegovapočetka do prirodne smrti.Posljednji izazov jest izazovslobode, bilo građanske bilovjerničke. Na mladima jenadvladati zla u svijetu, a toznači naučiti biti solidarni sonima koji imaju manje.Mladi su don Pascualu postavilinekoliko pitanja, a prvo od njihodnosilo se na to kako jeodučio postati salezijancem, našto je odgovorio da je njegovozvanje izmolila njegova majka,i da se ponovno rodi opet bi biosalezijanac. Upitan postoji li unjegovu životu događaj sličaniz života Don Bosca, rekao jekako je to najprije ljubav premamladima, zahvaljujući kojoj jenaučio uložiti svoj život kakobi mlade vidio sretnima.Zamoljen da izrazi svojemišljenje o današnjim mladima,don Pascual jer rekao da unatočtomu što ima puno mladih kojisu napušteni, jer nikada nisuimali pomoć odraslih osobakoje bi im pomogle da razvijusvoje sposobnosti, mladež jeuvijek dobra. Na akademiji suse svojim glazbenim izvedbamapredstavili i tamburaški sastav sKnežije, folklorno društvo izDavora, ženska klapa"Ćakulone" te s. Zrinka i dječjizbor: "Don Bosco SMS". Uposlijepodnevnom dijeluodržan je sportsko-rekreativniprogram, čime je ujednozavršen susret salezijanskemladeži.

20 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagdan Krista Kralja u MatuljimaMisno slavlje na župniblagdan te u prigodi70. obljetnice posvetežupne crkve predvodionadbiskup Devčić

Matulji, 20.11.2005. (IKA) -Župa Krista Kralja u Matuljimauz proslavu župnog blagdanaobilježila je 20. studenoga i 70.obljetnicu posvete župne crkve.Svečanu je euharistijupredvodio riječki nadbiskupIvan Devčić uz koncelebracijudomaćeg župnika Ive Mićića tebrojnih svećenika susjednihžupa. Uputivši poticajne riječižupljanima, nadbiskup jepojasnio kako poziv u Kristovokraljevstvo sadrži i poziv nadjelovanje prema Kristovuprimjeru, služenje drugima uljubavi. Lista gesta ljubavi kojeIsus navodi u evanđelju nijekonačna. To su samo primjeri,

a na svakom je od nas da listunadopuni ovisno o situaciji ukojoj živi. Župa je veliki darBožji svakome mjestu, koji nasduhovno obogaćuje ioplemenjuje, koji nam dajesnagu kad nam je najteže i nadukad smo klonuli. Župa jepovezana s ključnim trenucimau životu svakog župljanina.Župa nas svojom znakovitošću,posebno svojom župnomcrkvom, opominje da postoji inešto više, nešto iznad i s onustranu ove zemaljske stvarnosti.Svaka župa svjedoči da ondjegdje se ona sa svojom crkvomnalazi, ima onih koji u vremenumisle na vječnost i teže za

njom, napomenuo je riječkinadbiskup. U povodu obljetniceizdan je župni listić u kojemuse, uz povijesni osvrt kojega jepripremila prof. Roza Jelenić,govori i o današnjem životužupe te predstavljaju župnavijeća, zbor i grupa čitača,molitvena zajednica i zajednicemladih. Župa je dekretombiskupa Antona Santinaosnovana 1. kolovoza 1936.nakon što je godinu dana ranijeblagoslovljena crkva KristaKralja. U posljednjih 15 godinatemeljito je obnovljena, a 2003.prezbiterij i oltar prilagođeni susmjernicama II. vatikanskogkoncila.

Obiteljska nedjelja u Malom LošinjuMali Lošinj, 20.11.2005. (IKA)- U organizaciji malološinjskežupe Rođenja Marijina tePokreta za život održana je 20.studenoga tradicionalnaObiteljska nedjelja. Susretbračnih parova i obitelji s otokaLošinja u hotelu Alhambra uMalom Lošinju ove su godinepredvodili supružnici Štefanijai Kajetano Knešaurek.Program je započeopredavanjem bračnog para

Knešaurek na temu "Živjetizajedno". Kroz uvodnoizlaganje susreta voditelji suporučili kako je svaki čovjekpozvan kroz svoju obiteljoblikovati osobnost svoje srećete osobnost sreće onih s kojimamu je povjereno živjeti.Obiteljski mentalitet znači svojživot, svoje misli, riječi i djelabitno odrediti brakom. Istina očovjeku jest ona koja se živi ubraku i obitelji. Osoba ne može

biti netko unutar obitelji, akoobitelj ne doživljava kao osobedostojne poštovanja, zaključilisu supružnici Knešaurek.Nakon predavanja održan je radu skupinama, dok je uposlijepodnevnim satimaodržana rasprava o tematiciovogodišnje Obiteljskenedjelje. Susret je završiosvečanim misnim slavljem kojeje predvodio malološinjskižupnik dr. Anton Bozanić.

Drugi susret osoba s invaliditetom i njihovihobitelji Vinkovačke regije

Susret koji je uVinkovcima prirediloBiskupijskopovjerenstvo zapastoral osoba sinvaliditetom injihovih obiteljiĐakovačke iSrijemske biskupijeokupio oko dvijestotine sudionika

Vinkovci, 20.11.2005. (IKA) -Biskupijski pastoralni centar -Biskupijsko povjerenstvo zapastoral osoba s invaliditetom injihovih obitelji Đakovačke iSrijemske biskupije priredilo je20. studenoga u OŠ A. G.Matoš u Vinkovcima drugisusret osoba s invaliditetom injihovih obitelji Vinkovačkeregije, koji je okupio oko dvijestotine sudionika. Susret jezapočeo euharistijskim slavljemkoje je predvodio biskupijskipovjerenik za pastoral osoba sinvaliditetom i njihovih obiteljiAlojz Kovaček. I dok se uVukovaru i Borovu Naseljuspominju poginulih braniteljakoji su nam dragi, mi ovdje,branimo slobodu čovjeka,ljudsko dostojanstvo preddruštvom i Crkvom i slavimoživot, rekao je vlč. Kovaček.Liturgijsko pjevanje animiralisu združeni pjevači i svirači iznekoliko vinkovačkih župa.Gestovni tumač za gluhe inagluhe osobe u tijeku mise icijeloga programa bila je

Svjetlana Berač. Nakon euharistijskoga slavljaupriličeno je predstavljanjesudionika. Svoju radost ivedrinu te želju za životomčlanovi županijske udrugeosoba s dječjom i cerebralnomparalizom "Pčelice", Udrugegluhih i nagluhih Vukovarsko-srijemske županije, Doma zadjecu "Sv. Ana" iz Vinkovaca,Udruge za pomoć osobama sinvaliditetom - Klub"Bubamara" iz Vinkovaca,Udruge slijepih i slabovidnihosoba Vukovarsko-srijemskežupanije, posebna odjeljenjaOŠ "A. G. Matoš" izVinkovaca, OŠ "Josip Matoš"iz Vukovara, Centra zarehabilitaciju "Mala Terezija",zajednice "Vjera i svjetlo" izžupe Sv. Vinka Pallottija i župeSv. Ćirila i Metoda izVinkovaca pretočili su uprigodni program. Voditeljicasusreta bila je Anđela Jurković,defektolog u mirovini i članBiskupijskoga povjerenstva za

pastoral osoba s invaliditetom injihovih obitelji, koja je izrazilaželju da takvi susreti postanutradicionalni. Ciljevi susreta suostvariti međusobnupovezanost, povećatiosjetljivost društva za osobe sposebnim potrebama iosvijestiti crkvenu i društvenujavnost o dostojanstvu svakeljudske osobe. Riječi pozdravauputila je prof. Zvonimirka Rot,zamjenica ravnatelja školedomaćina ovoga susreta, škole,koja ima osam odjeljenja zadjecu u poteškoćama u razvoju.Prof. Rot je istaknula kako je taškola bila i bit će uvijekspremna za organizaciju takvihsusreta. Susretu osoba sinvaliditetom i njihovih obiteljinazočile su uz osobe sinvaliditetom i njihove roditeljei brojni prijatelji, gosti,redovnice i vjeroučitelji. Susretje završio zajedničkimdruženjem uz tamburaški sastavĐeram iz Vinkovaca.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Svetkovina Krista Kralja u KutjevuZa razliku odovozemaljskihkraljeva, moć KristaKralja počiva naBožjoj ljubavi premačovjeku, na onojljubavi koja je išla usmrt da bi čovjekuosigurala život vječni,poručio je biskupŠkvorčević

Kutjevo, 20.11.2005. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević u koncelebraciji skancelarom vlč. IvicomŽuljević te domaćim župnikomMatom Rukavinom nasvetkovinu Krista Kraljapredvodio je 20. studenogamisno slavlje u župnoj crkvi uKutjevu. U tijeku misnogslavlja krstio je Dorijana, petodijete obitelji Mate i MirjaneJakobović, Maju, drugo dijeteobitelji Mate i Marice Petrušićte Filipa, prvo dijete Ivice i AneVasilj.Biskup je podsjetio kako Crkvasvetkovinom Krista Kraljasvega stvorenog želi podsjetitida cijela stvorena stvarnostneće ostati ovakva kakva jest,nego je ona usmjerena premaispunjenju i svome dovršetku.Isus Krist je ključ

razumijevanja svemira tepovijesti čovječanstva i svemirau komu sve dobiva svojzavršetak, napomenuo je biskupŠkvorčević. U propovijedi jepodsjetio kako ovozemaljskikraljevi žive od neke moćiposredstvom koje su pod svojuvlast podložili druge ljude. "Zarazliku od takvih kraljeva, moćKrista Kralja počiva na Božjojljubavi prema čovjeku, na onojljubavi koja je išla u smrt kakobi čovjeku osigurala pobjedunad smrću i život vječni. Danema ove moći čovjek bi bioprepušten ništavilu i rasulu.Međutim, nije Bog stvoriočovjeka da završi u ništavilu,jer kakav bi to onda bio Bog.Poslavši svoga Sina na zemljuBog je pokazao svoju zauzetosti ljubav za čovjeka, pokazujućimu put prema vječnom životu.

Na čovjeku je da u svojojslobodi odluči hoće li prihvatitiKrista Kralja svega stvorenog,a na taj način i vječni život, iliće ga odbaciti birajući na tajnačin svoju smrt. SvetkovinaKrista kralja svega stvorenogjest veliki izazov za sve nas, jernas poziva da se uključimo ne ubilo kakav sustav, nego uživotni sustav Isusa Krista kaozalog i naše pobjede nadsmrću", zaključio je biskup.Na kraju mise biskupŠkvorčević je, čestitajućiroditeljima na daru života,istaknuo kako se hrvatskabudućnost nalazi u hrvatskimkolijevkama. Stoga, neka sublagoslovljene žrtve kojedoprinose obitelji s brojnomdjecom, poručio je požeškibiskup.

Zadar: Blagdan Gospe od zdravljaZadar, 21.11.2005. (IKA) -Blagdan Gospe od zdravljaproslavljen je 21. studenoga uistoimenom svetištu u Zadrukojeg je u zavjetnom ophoducijelog dana pohodilo brojnovjerničko mnoštvo. Jedno odjutarnjih misnih slavljapredvodio je don NedjeljkoIvanov. "Crkva Gospe odzdravlja znak je zahvalnostiGospi koja je toliko putapomogla stanovnicima našeggrada", rekao je predvoditeljslavlja. Crkva je u 2. svjetskomratu bila srušena, no okruglosvetište u kojem se nalazi slikaGospe od zdravlja iz 15. st.,autora Blaža Zadranina, ostalaje sačuvana.Blagdan Prikazanja BDM, danposvete crkve Sv. Marije Novepodignute u 6. st. krajjeruzalemskog hrama, uDalmaciji se naziva blagdanGospe od zdravlja. Zadarskidom nebeske majke, u kojem se

do rata nalazio i kapucinskisamostan, posvećen jeprisutnošću hrvatskog svecaLeopolda Mandića, koji je predGospinim likom tri godineslavio misu, zazivajući je dabude majka grada i prinosećimolitve brojnih koji su sepreporučivali, rekao je donNedjeljko, dodavši da i sv.Leopold slavi s nama Majkukoja je čista i bezgrešna, naposeban način bliska onimakoji trpe. Istaknuo je da je 700godina prije Kristova rođenjaBog po proroku objavio slikusvoga Sina, koji će spasiti sveljude. On trpi i nosi patnje, alinije bilo uzaludno. "Vidjet ćesvjetlost veliku, kaže prorok.Nakon Velikog petka dolazipobjeda, spasenje i otkupljenjesvim ljudima. Zasjat će Uskrs.To su naše patnje. Kad ihsjedinjujemo s Kristom one suplodonosne, nose uskrsnuće,obnovu, donose utjehu i radost

onome koji ih prima kao Isus,koji je Ocu rekao "Neka budevolja tvoja". A Marija je rekla"Neka mi bude po riječi tvojoj",rekao je don Nedjeljko, dodavšida u životu postoji samo jednavelika matura, ona u boli ipatnji. Tko nju položi, toga ćeBog obilno nagraditi, poručioje.Pozvao je vjernike da svojutugu i bol s vjerom i ljubavljustave u Marijine ruke. "Ona jemajka milosrđa. Čut će našemolitve, pružiti nam ruku ivoditi k Isusu. Izmolit ćeolakšanje, ozdravljenje i Božjupomoć" poručio je. Sva jeMarijina veličina od Isusa iraduje se što tražimo njenogSina da doživimo susret ukojem On preobražava. DonNedjeljko je zamolio zagovorGospe od zdravlja za svebolesne, patnike, zdravstveneustanove i njihove djelatnike.

Blagdan Gospe od zdravlja u OgulinuPredvoditelj slavljabio je dr. IvanBodrožić iz Splita kojije nakon misepredstavio svojeknjige "Euharistija -od povijesti dovječnosti" i "Srce naputu spasenja"

Ogulin, 21.11.2005. (IKA) - UOgulinu je na blagdan Gospeod zdravlja 21. studenoga užupnoj crkvi Sv. Križa služenomisno slavlje koje je predvodioprofesor na KBF-u u Splitu dr.Ivan Bodrožić zajedno sogulinskim župnikom idekanom TomislavomRogićem, gvardijanomogulinskog samostanafranjevaca trećoredaca o.Petrom Runjom te više župnikaOgulinskog dekanata. Župnim

zborom ravnala je s. LjubomiraLešić, a za orguljama je bioprof. Slavko Barčić. Vlč.Bodrožić u propovijedi jeukazao na čestu dogmu ljudidanašnjeg vremena, a kojaupućuje na to da je zdravlje uživotu najvažnije. Isus nikadanije rekao "Blago onima koji suzdravi". Gospodinu je blaženonaj kojemu nešto nedostaje.Moderna dogma po kojoj jezdravlje samo pitanje tijela,pogrešna je, jer ukoliko

zdravlje nije u funkciji spasenjaduše, to nije pravo zdravlje.Gospa od Zdravlja, osimliječenja tijela, liječi i spašava idušu, poručio je propovjednik.Nakon mise dr. Bodrožić jepredstavio svoje knjige"Euharistija - od povijesti dovječnosti" i "Srce na putuspasenja".Vjernici su se na krajupoklonili ispred slike Gospe odzdravlja ispred središnjegoltara.

22 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Split: Proslavljena Gospa od zdravljaSvečano euharistijskoslavlje u župi Gospeod zdravlja predvodionadbiskup DAmbrosio

Split, 21.11.2005. (IKA) -Blagdan Gospe od zdravlja,nebeske zaštitnice istoimenesplitske župe svečano jeproslavljen 21. studenoga.Svečano euharistijsko slavljepredvodio je mons. DomenicoDAmbrosio, nadbiskupManfredonije-Vieste-SanGiovannija Rotonda, zajedno smjesnim nadbiskupomMarinom Barišićem te brojnimsvećenstvom. U tijekuDomovinskog rata nadbiskupDomenico bio je više puta urepublikama Hrvatskoj i uBosni i Hercegovini. Posjetio jerazna mjesta i izbjeglice izVrlike u Splitu, te davaomoralnu potporu i materijalnupomoć. Ovo je drugi put kako

nadbiskup Domenico slavieuharistiju u svetištu Gospe odzdravlja u Splitu. Na svečanojmisi sudjelovalo je oko 2000vjernika, štovatelja Gospe odzdravlja. U propovijedi jenadbiskup govorio o DjeviciMariji koja je utočište, podrška,majčinska ljubav za sve nas,Mariji kao uzoru na kojega svimi gledamo. "Marija nassvojom svetošću poziva dabudemo svjedoci Božje svetostiu svijetu. Pozvani smo bitisvjedoci nade, Bogu dati prvo iapsolutno mjesto", rekao jenadbiskup, poručivši: "miželimo biti dio kategorijeblaženih, jer su siromašni, jersu gladni pravednosti, jer je našzadatak da se borimo za pravi

mir: mir s Bogom, mir sbraćom bez ikakve razlike ilidiskriminacije. Želimo da nasGospodin proglasi blaženima,jer kao Marija vjerovali smo ivjerujemo njegovoj riječi kojojželimo biti sluge". Na kraju propovijedi nadbiskupDAmbrosio Gospu je zamolio:"Sveta Djevice, Gospe odzdravlja grada Splita, Hrvatskase u te uzda. Svrni svoj milostivpogled na sve nas, na ovajnarod koji je tebi posvećen.Učini da promatrajući tvoje licemožemo upoznati snagueuharistije koja nas mijenja ioživljuje. Ti si bila ženaeuharistije: učini da naš životbude euharistija".

Makarska proslavila blagdan sv. KlementaMisno slavljepredslavio nadbiskupBarišić

Makarska, 21.11.2005. (IKA) -Večernjom koncelebriranommisom, kojoj je u povodublagdana sv. Klementa, 21.studenoga, predsjedao splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić, uz brojno svećenstvo ikanonike i redovnike, makarskisu vjernici svečano proslaviliblagdan nebeskog zaštitnikasvoga grada i negdašnje drevneMakarske biskupije.Euharistijskom slavlju u

katedralnoj župnoj crkvi Sv.Marka u Makarskoj, prethodioje ophod Kačićevim trgom, ukojem su nošene moći rimskogmučenika, koje se 260 godinačuvaju u stolnoj crkvi Sv.Marka. Na uočnicu blagdana,20. studenoga, po staroj jetradiciji otvorena raka sv.Klementa mučenika, nakonmisnog slavlja koje je pratioveliki župni zbor Sv. Marka,otpjevavši himan u čast sv.

mučenika. Tema nadbiskupovepropovijedi bilo je svjedočenjeistine, koja se, kako je rekao,može svjedočiti i živjeti jedinou ljubavi. "Umjesto danastojimo po međusobnojljubavi, mijenjati svijet, mimijenjamo ljudske i kršćanskevrednote, koje su trajne inepromjenjive, jer se temelje navječnoj istini, a to nikada nedonosi dobro", poručio jenadbiskup.

Blagdan Gospe od zdravlja u gospićkoj katedraliBiskup Pozaićpredvodio jeblagdansko misnoslavlje nakon kojeg jeu Biskupskom domuutemeljena gospićkapodružnicaHrvatskoga katoličkogliječničkog društva

Gospić, 21.11.2005. (IKA) -Misno slavlje na blagdan Gospeod zdravlja 21. studenoga ugospićkoj katedrali NavještenjaBlažene Djevice Marijepredvodio je pomoćnizagrebački biskup ValentinPozaić u suslavlju skatedralnim župnikom igospićkim dekanom AntunomLuketićem te župnikom LičkogOsika Lukom Blaževićem. Namisi su se okupili brojnivjernici te liječnici međukojima su bili i članovi udrugeHrvatskoga katoličkogliječničkog društva iz Zagreba iZadra. Biskup Pozaićliječnicima je govorio oenciklikama pape Ivana PavlaII. "Otkupitelj čovjeka" i

"Evanđelje života" teapostolskom pismu"Spasonosno trpljenje" kojimaje upućivao na svetost onih kojidjeluju u zdravstvu. U tomduhu, Papa je svetom proglasioTalijanku Ivanku Beretta Mollakoja je žrtvovala vlastiti životza donošenje novog. Govorećio identitetu liječnika katolika,biskup je okupljenima približiolik liječnika i evanđeliste sv.Luke. "Liječnik treba bitisvjetlo svijeta boreći se protivdiktature relativizma ianarholiberalizma u društvu,kako ne bismo svi postaliPilatovi učenici. Civilizacijaživota nema alternative,poručio je na kraju biskupPozaić.

Nakon mise u Biskupskomdomu svečano je utemeljenagospićka podružnica Hrvatskogkatoličkog liječničkog društva,a uz okupljene članoveinicijativnog odbora tom sučinu nazočili predstavniciGrada i Ličko-senjske županijete članovi Društva iz Zagreba iZadra. Za predsjednicunovoutemeljene gospićkepodružnice HKLD-a izabranaje dr. Marija Vrkljan-Ilijevskikoja je nakon izbora izrazilaželju da njihova mlada udrugadobije potporu također mladebiskupije. Za duhovnikapodružnice izabran je gospićkižupnik i dekan Luketić.

Poštanska marka "Božić 2005."Marka prikazuje diopoliptiha "Bogorodicas djetetom i svecima"iz splitske Galerijeumjetnina

Zagreb, 22.11.2005. (IKA) -Hrvatska pošta pustila je 22.studenoga u promet poštanskumarku "Božić 2005.",nominalne vrijednosti 2,30kuna. Ovogodišnja hrvatska

božićna marka reproducira diopoliptiha "Bogorodica sdjetetom i svecima", iz splitskeGalerije umjetnina. Poliptihpotječe iz XIV. stoljeća, apripisuje se krugu Paola

Veneziana. Autor poštanskemarke je dizajner iz ZagrebaDanijel Popović, a tiskana je unakladi od 500.000 primjeraka,objavljeno je na internetstranici Hrvatske pošte.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Blagoslov nove zgrade Hrvatskih šuma u GospićuSvečanost blagoslovaobavio je biskupBogović

Gospić, 22.11.2005. (IKA) - UGospiću je u utorak 22.studenoga svečano otvorenanova zgrada Hrvatskih šuma,Uprave šuma Gospić. Tom sučinu nazočili najvišipredstavnici Vlade RH na čelus premijerom dr. Ivom

Sanaderom te više ministara, atom je prilikom novu zgradublagoslovio gospićko-senjskibiskup Mile Bogović.Pozdravivši ujedno sve nazočnepredstavnike izvršne vlasti,biskup je poželio stanovništvugrada Gospića i Ličko-senjske

županije mir i prosperitet.Premijer Sanader u toj jeprigodi istaknuo kako je iotvaranje nove zgrade vrijedne10 milijuna kuna primjer daVlada vodi ravnomjernu briguza razvoj svih dijelovaHrvatske.

Predstavljanje Glasa Koncila na KBF-u u ZagrebuPredstavljanje jeodržano na poticajPodružniceStudentskog zbora naKatoličkomebogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebui Uredništva časopisastudenata teologije"Spectrum"

Zagreb, 22.11.2005. (IKA) - Napoticaj Podružnice Studentskogzbora na Katoličkomebogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu iUredništva časopisa studenatateologije "Spectrum" u utorak22. studenoga u prostorijamaFakulteta predstavljena jenovinsko-izdavačka kuća GlasKoncila. Nakon pozdravnihriječi studenta Filipa Pavlovića,prikazan je dokumentarni filmautora Ninoslava Lovčevića"Četrdeset godina GlasaKoncila", koji je Hrvatskatelevizija snimila 2004. godine,a u kojemu su kroz razgovore stadašnjim suvremenicima ipokretačima Glasa Koncilaprikazane okolnosti nastanka tehrvatske crkvene novinsko-izdavačke kuće, kao i njezinrazvoj u teškim godinamakomunističkoga režima.Nazočnima su se obratilidirektor Glasa KoncilaNedjeljko Pintarić i glavniurednik tjednika "Glas Koncila"Ivan Miklenić približivšistudentima različite djelatnostiGlasa Koncila, kao ipojedinosti o oblikovanjutjednika Glas Koncila i dječjegvjerskog mjesečnika Malogakoncila. Studenti su pokazaliveliki interes za izdanja Glasa

Koncila koja su mogli nabavitipo povlaštenom popustu od50%, a najsretniji su dobili inagrade na tomboli.Današnji katolički tjednik GlasKoncila ima svoje početke uciklostilskom biltenu "Glas sKoncila" koji je započeo izlaziti4. listopada 1962. odlukomzagrebačkog nadbiskupa FranjeŠepera, izvješćujući odogađanjima Drugogavatikanskog koncila.Odgovorni mu je urednik bioravnatelj Nadbiskupskogaduhovnog stola u Zagrebu, aumnažali su ga i raspačavalifranjevci iz samostana naKaptolu u Zagrebu te sestre izDružbe Naše Gospe izPrimorske ulice. Potražnja zabiltenom bila je tolika da seciklostilom više nije moglodostizati potrebe. Pod imenom"Glas Koncila" i s geslom"Novo lice Crkve" počeo jeizlaziti 29. rujna 1963., aurednici i novinari su mu bilisvećenik Zagrebačkenadbiskupije Vladimir Pavlinići grkokatolički svećenik ŽivkoKustić. Kao dvotjednik izlazioje do kraja 1984. godine, a od1. siječnja 1985. Glas Koncilapostaje tjednik te su ga zajednoizdavale nadbiskupije:Zagrebačka, Splitska,

Sarajevska, Riječka i Zadarskate od godine 1987. do 1991. iBeogradska nadbiskupija. OdUskrsa 2004. godine, budući dasu se prilike izmijenile i da višene postoje razlozi koji su 1984.godine uključili kao izdavačeGlasa Koncila i drugenadbiskupije, vraćeno je nastanje kakvo je bilo prije, tj.izdavač je samo Zagrebačkanadbiskupija, ali se i dalje ističenacionalna važnost tjednika. Mali koncil započeo je izlazitiu ožujku 1966. godine, a"izrastao" je iz rubrike u GlasuKoncila "Vama, djeco". I tu susvoje uredničke "prste" imaliurednici Glasa Koncila Pavlinići Kustić, a za Uskrs 1968.glavnim urednikom postaje o.Gabrijel Đurak, franjevac iposljednji urednik negdašnjegdječjeg lista "Anđeo čuvar" teuređuje list 6 godina, do svojesmrti 1974. godine. Naslijedioga je, na mjestu glavnogaurednika, svećenik Dubrovačkebiskupije don Luka Depolo kojije na tom položaju 24 godine,do svoje smrti 1998. Sada briguo Malom koncilu-Maku vodiVojmil Žic. Glas Koncila jeobjavio i značajan broj knjigavjerskoga sadržaja.

Vinkovci: Mješoviti pjevački zbor župe Sv. Euzebijai Poliona proslavio sv. Ceciliju

Zboru je ove godinedodijeljeno priznanjeza 80 godinadjelovanja

Vinkovci, 22.11.2005. (IKA) -Mješoviti pjevački zbor "SvetaCecilija" župe Sv. Euzebija iPoliona iz Vinkovacaanimirajući večernje liturgijskopjevanje u župnoj crkvi 22.studenoga, proslavio je sv.Ceciliju, djevicu i mučenicu,zaštitnicu crkvene glazbe iglazbenika. Misno slavljepredvodio je župni vikar BorisVulić, koji je na početku rekao:

Sv. Cecilija poziva da kaoCrkva ovdje sabrana prikažemoovu svetu misu kao misuzahvale što u našoj župi postojeljudi koji su spremni odvojitivrijeme, snage i komfor, kakobi nam uljepšali liturgiju. Stojiona "Tko pjeva, dvostrukomoli", ali stoji i ona da bezpjevača, bez revnih pjevača injihova skladnoga pjevanjanaša liturgija ne bi bila nikada

svečana, bez obzira tko jepredvodi, rekao je vlč. Vulić.Zboru "Sv. Cecilija" ove jegodine na blagdan Sv. Ilijeproroka dodijeljeno priznanjeZlatna plaketa "Grb GradaVinkovaca" za 80 godinapostojanja i kontinuiranogapredstavljanja GradaVinkovaca u nastupimabiskupijskoga i društvenogkaraktera.

24 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

U Banjoj Luci osnovana Europska akademijaAkademija želi bitiotvoreni forum zasusrete i kritički iravnopravan dijalog oaktualnim pitanjima iživotnim problemimaljudi koji želesudjelovati uzajedničkom traženjurješenja

Banja Luka, 17.11.2005.(IKA/KTA) - Svečanomeuharistijom koju je ubanjolučkoj katedrali predvodiovrhbosanski nadbiskup kradinalVinko Puljić uz suslavljedomaćeg biskupa FranjeKomarice, beogradskognadbiskupa StanislavaHočevara, kotorskog biskupaIlije Janjića, tajnika Apostolskenuncijature iz SarajevaWaldemaru S. Sommertaga idvadesetak svećenika, započelaje svečanost otvaranjaEuropske akademije u BanjojLuci. Pozdravljajući mnogeugledne osobe iz crkvenog,političkog i kulturnog života,biskup domaćin izrazio je svojuradost što će ovim danomzasvijetliti još jedno svjetlo uliku Europske akademijeBanjolučke biskupije, koje ćeljudima toga podnebljanastojati osvjetljavatisuvremene teme i probleme odživotne važnosti za svekolikinapredak i čvršće povezivanjeBosne i Hercegovine seuropskom zajednicom. BiskupKomarica je tu zadaću noveAkademije dodatno osvijetlio upropovijedi, promatrajući jekao stalni napor Crkve da natemelju svog poslanja u svijetunalazi nove putove kojima ćeljude voditi Bogu, učeći ihljubavi, istini i pravdi. KardinalPuljić pozdravio je biskupadomaćina i čestitao mu 20.obljetnicu od kako je imenovanpomoćnim banjolučkimbiskupom , a zatim je čestitaona hrabrom i hvalevrijednompoduhvatu osnutka Europske

akademije.Kroz program svečanostiosnutka Europske akademijevodio je direktor Akademijeprelat dr. Miljenko Aničić, kojije nakon načelnog izlaganjabiskupa Franje Komarice daoprogramski uvod u područja,načine i djelovanje Akademije.Ta su područja navedena udokumentu o osnivanjuEuropske akademije, što ga jena završetku svečanostipročitao i potpisao biskupdomaćin, a tiču se očuvanja izaštite stvorenoga svijeta,okoliša kao težišta rada; odgojai obrazovanja; gospodarskeetike i aktualnih društvenihpitanja. Svoje pozdrave,čestitke te dobre željeEuropskoj akademiji izrekli sukardinal Puljić, uimepredsjedavajućeg uPredsjedništvu BiH Ive MireJovića Slavko Marin,veleposlanik RepublikeHrvatske u BiH Josip Vrbošić,predsjednik Paneuropske unijeiz Zagreba akademik MislavJežić, promicatelj Ivana Merzau Francuskoj prof. ThomasGueydier, banjolučki muftijaEdhem Čamdžić, zamjenikdirektora Međunarodnogudruženja katoličkih radnika izRima Antonio di Matteo,potpredsjednik RS prof. IvanTomljenović, zamjenikFederalnog ministraobrazovanja i nauke iz SarajevaSeverin Montino, predsjednicaZaklade Ludwig Windthorst izLingena u Njemačkoj MarthaOrtmann, direktor Katoličkesocijalne Akademije biskupije

Osnabrueck iz LingenaReinhold Jackels, Pavo Barišićiz Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta u vladiRH, Wilhelm Kulke iznjemačke Savezne fondacijeokoliš iz Osnabruecka - DBU teministar nauke i tehnologije RSFuad Turalić.U povodu osnutka Europskeakademije u Banjoj luci uutorak 15. studenogaBanjolučka je biskupijapriredila svečani koncert ubanjolučkoj katedrali. Nastupioje komorni zbor i orkestarARION iz Banje Luke podravnanjem prof. MuharemaInsanića, solisti: s. VirginijaKolić, sopran, Anđelka Jokić,sopran, Dejan Heraković,bariton te Sunčica Lončar naflauti i s. Damjana Kovačevićna orguljama. Izveli su djelaBacha, Mozarta, Vivaldija,Zajca, Albinonija, Dvoraka iFrancka.Europska akademija u BanjojLuci djelovat će po uzoru i uzpomoć sličnih crkvenih idruštvenih institucija uzemljama Zapadne Europe.Akademija želi biti otvoreniforum za susrete i kritički iravnopravan dijalog oaktualnim pitanjima i životnimproblemima ljudi koji želesudjelovati u zajedničkomtraženju rješenja. Na taj načinAkademija želi pridonijeti štoboljem snalaženju pojedinca udanašnjem vremenu, ali ipridonijeti oporavkuposlijeratnog bosansko-hercegovačkog društva.

Kardinal Puljić primio veleposlanika RH u BiHRazgovarali su oaktualnim pitanjimavezanim uz statusHrvata katolika u BiH

Sarajevo, 17.11.2005.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić primio je 17. studenogaveleposlanika RH u BiH JosipaVrbošića. Razgovarali su oaktualnim pitanjima vezanimuz status Hrvata katolika u BiH.Taj, kao i mnogobrojni drugisusreti ovih dana, potaknut jeizmjenama Daytonskogsporazuma koja se trebajuuskoro dogoditi.Kardinal Puljić je kazao kako jeočito da međunarodna

zajednica nije mnogo učinila uBiH. Ili nisu htjeli ili nisu znališto učiniti. Svakako da su uovom proteklom razdoblju, odpotpisivanja sporazuma uDaytonu, pa do danas, najtežeposljedice pretrpjeli HrvatiBiH. Predstavnici Katoličkecrkve u BiH očekuju rješenjepitanja jednakopravnosti za svetri naroda u ovoj državi, rekaoje kardinal Puljić.Hrvati nisu nacionalna manjinaniti dijaspora, negokonstitutivan narod koji je

među najstarijim na prostoruBosne i Hercegovine. Kardinal,kao i ostali biskupi, mišljenja jekako ni novi koncept, odnosnodorada Daytonskog sporazuma,neće štititi interese Hrvata. Zatobiskupi niti mogu, niti želestajati iza takvog sporazumakoji ne ide u prilogjednakopravnosti i poštivanjudostojanstva svakog čovjeka,što je preduvjet suživota na timprostorima. Ista načela trebalabi vrijediti i u Europi i u BiH,poručio je kardinal Puljić.

HKM Sindelfingen u novim prostorijamaSindelfingen, 17.11.2005.(IKA) - Hrvatska katoličkamisija Sindelfingen od 26.studenoga djeluje u novim

prostorijama na adresi:Hrvatska katoličkazajednica/Kroatische kath.Gemeinde Bleichmuehlestr.

11/2 71065 Sindelfingen.Telefon i fax misije ostaju isti:tel: 07031/87 31 33; fax:07031/87 90 75.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Rim: Akademik Šanjek o biskupu StrossmayeruHrvatski veleposlaniku Vatikanu želidiplomatimapredstaviti velikanehrvatske povijesti

Rim, 17.11.2005. (IKA) -"Jedan od najpoznatijih Hrvatau svijetu, neustrašivi narodnitribun, biskup i teolog,dalekosežni političar seuropskim vidicima,promicatelj i pobornik velikihkulturnih i znanstvenihpothvata, koji zauzima jednu odnajvažnijih uloga u panteonuhrvatskih velikana", tim jeriječima 17. studenogaakademik Franjo Šanjekpredstavio Josipa JurjaStrossmayera u sjedištuHrvatskoga veleposlanstva priSvetoj Stolici u Rimu. Upovodu 190. obljetnice rođenja

i 100. obljetnice smrti hrvatskiveleposlanik Emilio Marinželio je prikazati kolegamaveleposlanicima i kulturnimdjelatnicima toga hrvatskogvelikana, "apostola mira,međusobnog razumijevanja isuradnje među pojedincima inarodima". To je ujedno i prvisusret u nizu predavanja skulturnim obilježjem, kojeganovi veleposlanik namjeravapovremeno ostvarivati,predstavljajući takodiplomatskim predstavnicimahrvatske velikane, koji sunedovoljno poznati u svjetskojjavnosti. Prema mišljenju

akademika Šanjeka,Strossmayer, koji je djelovaotijekom pontifikata sedam papa,"jedan je od najvećih graditeljamoderne Hrvatske, kojega supoštivali i izvan hrvatskihgranica". To je posebno došlodo izražaja na Prvomevatikanskom saboru, gdje su semnogi biskupi divili njegovojodvažnosti . To je iznenadilo isudionike ovog susreta, koji supokazali veliko zanimanje, nesamo za biskupa Strossmayera,već i općenito za razvojsituacije u Hrvatskoj i BiH.

Biskup Komarica primio francuskog diplomataBiskup Komaricaopetovano upozoriona teško stanjekatolika ionemogućivanjenjihova povratka ubanjolučku regiju

Banja Luka, 17.11.2005.(IKA/KTA) - Banjolučkibiskup Franjo Komarica primioje 17. studenoga u Banjoj Lucišefa banjolučke kancelarijefrancuskog veleposlanstva uBiH Alaina Raucha i njegovupratnju te šefa banjolučkekancelarije njemačkogveleposlanstva u BiH UllrichaKinnea. Kako je to bio prvisusret biskupa Komarice iRaucha francuski se diplomatzanimao za stanje katolika uBanjolučkoj biskupiji,spomenuvši kako mu jepoznato da se biskup Komaricaprigodom Papina pohodaBanjoj Luci požalio da sumnogi katolici protjerani izbanjolučke regije, a da nema

nužnih uvjeta da se vrate.Biskup je potvrdio da je tonažalost i sada tako, istaknuvšida je na tu tešku tragediju iočitu nepravdu upozoravao uproteklih deset godina mnogoputa, i javno i u stotinamarazgovora koje je imao spredstavnicima domaćihpolitičara, kao i međunarodnezajednice u BiH i u mnogimzemljama Europe i Amerike."Nažalost", dodao je, "stekaosam dojam da u najvećem brojuslučajeva govorim gluhimušima i tvrdim srcima". Iznio jei konkretne podatke i dokazekako se katolici Banje Luke iokolice u ratu nisu ni u čemu nio koga ogriješili, pa su ipakkažnjeni izgonom iz svog

rodnog mjesta, kako su setrudili biti miroljubivi i praštati,kako su bili spremni živjeti sasvojim susjedima umeđusobnom poštovanju.Između ostalog, izrazio jeozbiljnu zabrinutost zabudućnost BiH bez prognanih iizbjeglih katolika.Na pitanje diplomata što mogupredstavnici Crkava i vjerskihzajednica učiniti da se stanjepopravi, biskup je objasniokako su zajedničke izjave inastupi vjerskih poglavararedovito bili ignorirani odstrane ekskluzivnih političara,domaćih i stranih, kojima nijebilo stalo do pomirenja izbližavanja ljudi.

Sarajevo: Seminar o javnim glasilimaSeminar na temu"Odgovornost zajavnu riječ" bio jeposvećen odnosumedija i Franjevačkeprovincije BosneSrebrene

Sarajevo, 19.11.2005.(IKA/FIA) - U dvoraniFranjevačkoga studentskogcentra u Sarajevu/Kovačićiodržan je 19. studenogaseminar na temu "Odgovornostza javnu riječ", posvećenodnosu medija i Franjevačkeprovincije Bosne Srebrene.Seminaru, koji je organiziraoFranjevački medijski centarSvjetlo riječi, nazočili sudopisnici revije Svjetlo riječi,Franjevačke informativneagencije, provincijske web-stranice i službenogprovincijskog glasila BosnaSrebrena. Stručno mišljenje onaznačenoj temi iznijeli suprofesori s Fakulteta političkihnauka iz Sarajeva te iskusnimedijski djelatnici bosanskefranjevačke zajednice. Seminarje organiziran s ciljem da sepoboljša sveukupna medijskadjelatnost Provincije i promisle

novi putovi za suvremenofranjevačko medijskodjelovanje.Provincijal fra Mijo Džolan ukratkom uvodnom govoru ovažnosti medija za BosnuSrebrenu iznio je pregledmedijskih djelatnosti unutarProvincije te istaknuo velikuvažnost medija i samogamedijskog prostora unaviještanju i ostvarenjufranjevačkog poziva usuvremenom društvu.Uslijedila su izlaganjaprofesora s Fakulteta političkihnauka iz Sarajeva. Prof. dr.Asad Nuhanović iznio je svojeviđenje odnosa suvremenedemokracije i medija sposebnim osvrtom na nekekonkretne situacije unutar BiH.Mr. Nermina Šačić predstavilaje promijenjeni društvenikontekst suvremenog društva tenačine novinarskog izražavanja

u tome društvu, a dr. FahiraFejzić prikazala je osnovnedruštvene funkcije medija usuvremenom kontekstu, kako toanalizira suvremena znanstvenateorija novinarstva.Fra Mirko Filipović,dugogodišnji urednik revijeSvjetlo riječi, osvrnuo se nakonkretni status medija unutarProvincije te stvaralačko-kritički progovorio o svimmedijskim projektimaaktualnim danas međubosanskim franjevcima.Skup je završen diskusijom izaključkom kako se franjevačkimedijski prostor u BiH upromijenjenim društvenimokolnostima treba nanovokoncipirati kako bi, u okvirimašire franjevačke djelatnosti,odgovorio pitanjimasuvremenog čovjeka isuvremenog društva, kako uBiH tako i šire.

26 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Blagoslovljen temeljni kamen za "Vrtić zaEuropu"

Nositelj projekta jeCaritas Vrhbosanskenadbiskupije, agradnju novčanopomažu i vjernici izBjelovara

Sarajevo, 20.11.2005. (IKA) -Na svetkovinu Krista Kralja,20. studenoga, pored svetištaGospe Stupske u Sarajevublagoslovljen je kamentemeljac i gradilište dječjegvrtića "Sveta Obitelj" koji nosisimboličan naziv "Vrtić zaEuropu" po uzoru katoličkihškola za Europu.Svečano misno slavlje uzkoncelebraciju više svećenikapredvodio je nadbiskupvrhbosanski kardinal VinkoPuljić, kojemu je izrazepozdrava i dobrodošlice uputiožupnik i dekan preč. IvoParadžik. Na misi su se okupilibrojni vjernici, a među njima jebio i veleposlanik RH u BiH dr.Josip Vrbošić te stotinjakvjernika iz Bjelovara na čelu sažupnikom župe sv. TerezijeAvilske, dekanom preč.Josipom Stipančevićem i

gradonačelnicom ĐurđomAdlešić.U propovijedi je kardinal Puljićzahvalio dobročiniteljima izBjelovara na njihovu dolasku uSarajevo i materijalnoj potporiza izgradnju vrtića te potaknuosve da ne posustanu činitidobro, jer dobrotom pokazujuIsusovo lice. Nositelj projekta je CaritasVrhbosanske nadbiskupije.Njegov direktor dr. Pero Brkićrekao je da je gradnja dječjegvrtića započeta 16. kolovoza2005. Ovaj vrtić se gradi uskladu s europskimstandardima, a njegova vodiljaje: praštanje, pomirenje ipovjerenje. Katolička crkvaovim želim dati svoj doprinos uizgradnji mira u ovoj zemlji.Bitno je da kao Caritas budemoprepoznatljivi i u ovom

segmentu rada, odnosno u radus djecom predškolskog uzrasta,kako nam Caritas Europe inalaže. To će biti ne samodječji vrtić, nego i polivalentnaslužba Caritasa, odnosnosastajalište za starije osobe itakav centar nedostaje ovomgradu. Budući da nemamosredstva, nismo mogli postavitirokove, nego ćemo raditi onimtempom kojim bude moguće,rekao je dr. Brkić, napomenuvšida drugi Caritasi neće datipomoć, pa su se odlučili namale akcije. Riječ je o akciji5000 x 50 KM i to ne samo uBiH, nego i u Hrvatskoj i udrugim zemljama kojim sepozivaju ljudi dobre volje dasvojim darom od 50 KM (LTGospodarska banka Sarajevo;transakcijski račun 07 01 002000 280 573) pomognuizgradnju vrtića.

Imenovan novi nuncij u BiHNadbiskup AlessandroDEnrrico do sada jebio predstavnik SveteStolice u Pakistanu

Vatikan, 21.11.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. imenovaoje nadbiskupa AlessandraDEnrrica novim nuncijem uBosni i Hercegovini, objavio je21. studenoga Tiskovni uredSvete Stolice. 55-godišnjinadbiskup bio je do sada

apostolski nuncij u Pakistanu, au diplomatsku službu SveteStolice stupio je g. 1977. Odtada je službovao ununcijaturama u Tajlandu,Brazilu, Grčkoj te u Poljskoj.Prije sedam godina imenovan jenadbiskupom, a g. 1999. postao

je nuncij u Islamabadu.Dosadašnji je nuncij u Bosni iHercegovini bio nadbiskupSantos Abril y Castello, koji jepredstavnik Svete Stolice i uSloveniji i Makedoniji.

Demokratsko, pravedno i mirno rješenje za BiH jemoguće

Komisija Pravda i mirBK BiH oglasila sepriopćenjem u povodu10. obljetniceDaytonskihsporazuma, u kojemističe kako na ovajnačin uređena BiHnije voljna nisposobna učinkovitoštiti čovjeka nitiprihvatiti i njegovatibogatstvo narodnih,jezičnih, kulturnih ireligijskih razlika te jeupozorila kako "bezskidanja daytonskihokovainstitucionaliziranenepravde nikadanećemo ni do pragaEuropske unije"

Sarajevo, 22.11.2005.(IKA/KTA) - U povoduobilježavanja 10. obljetniceDaytonskih sporazumaKomisija Pravda i mirBiskupske konferencije Bosne iHercegovine oglasila sepriopćenjem koje je potpisaopredsjednik Komisije pomoćnivrhbosanski biskup Pero Sudar.Priopćenje prenosimo ucijelosti:Prije deset godina, prigodomparafiranja Mirovnogsporazuma u Daytonu,Biskupska konferencija BiHočitovala je bojazan da tajsporazum "umjesto silnoželjenoga mira unosi novinemir i nedoumice u pogledupovratka i zaštite osnovnihljudskih prava i sloboda" te većtada izrazila očekivanje "da sesvi odgovorni faktori iinstitucije - međunarodni idomaći ... odlučno obvežu naispravljanje nepravdi iostvarenje što pravednijegamira za sve miroljubive

stanovnike ove zemlje".Dijeleći opću zabrinutost zabudućnost ljudi i naroda u BiHi osluškujući vijesti izSjedinjenih Američkih Država,kamo su, čini se ipak, zbogovjere daytonske nepravde iproduženja bosansko-hercegovačke agonije, pozvanipredstavnici političkih partija izBiH, Komisija Pravda i mir BKBiH konstatira da je Mirovnisporazum zaustavio rat u BiH,ali nije uspostavio, negoonemogućio pravedan mir.Naime, po općem sudupolitičkih mislilaca, ovajMirovni sporazum i načinnjegove implementacije, krozUstavom potvrđeno pravojačega, priznanje rezultataratnih zločina i nagrađivanjeetničkog čišćenja nepravednompodjelom zemlje, pretvorio se unepremostivu preprekupretvaranju BiH u europskudemokratsku državu. U deset godina odsutnosti rata

politička bosansko-hercegovačka pozornica višenalikuje ratu, nego miru, jerdaytonsko ustavno rješenjepolitičke vođe na jednoj stranipotiče na potpunu isključivost ana drugoj ih prisiljava naneprihvatljiva poniženja.Kakvo čudo da se umjestozapošljavanja novih radnika uovoj zemlji otpušta i onaj malipostotak sretnika koji su imaliposao. Dok se umirovljenici inezaposleni nalaze na rubugladi, poljoprivrednici suosuđeni na prolijevanje mlijekai uništavanje svojihpoljoprivrednih proizvoda. Idok nam se danas izBruxellessa na sva usta nudinada u Europskoj uniji izWashingtona, bolno iskustvonam jamči da bez skidanjadaytonskih okovainstitucionalizirane nepravdenikada nećemo ni do pragaEuropske unije. Daytonskim uređenjem u BiH

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

nije zaživjelo nijedno načelomoderne demokracije. Ovakouređena država nije voljna nisposobna učinkovito štititičovjeka jer je čovjek; nitiprihvatiti i njegovati bogatstvonaših narodnih, jezičnih,kulturnih i religijskih razlika.Instinktivno svjesni da bez ovedvije temeljne odrednice ovodruštvo nije ni moguće nisigurno, mladi naraštaji svojubudućnost vide i na sve načinetraže izvan ove zemlje. To nijebez nenadoknadivoga gubitkaza nas i bez prijetnje za druge.Zar nisu dovoljne stotine tisućaprognanih i izbjeglih koji se, izbog Daytona, nisu imali kamovratiti? Ako je u temelje bilokoje zemlje na svijetu ugrađenainstitucionalna nepravda, kaošto je to slučaj BiH, ona nemabudućnosti i ne može opstati,

pa makar iza nje stajao engleskiscenarij, ruska zaštita iamerička svemoć! A BiH bitrebala i morala opstati kaoparadigma svijeta koji iz stanjasukobljavanja ima prijeći ublagostanje susretanja. Zato danas, na desetogodišnjicudaytonske nepravedne ineuspjele podjele BiH, ovaKomisija pridružuje svoj glasglasu svih istinoljubivih idobronamjernih ljudi i ustanovau BiH i u svijetu tražeći od onihkoji odlučuju o ovoj zemlji dajoj omoguće i pomognu doistinske pravde i pravedna mira.Demokratsko, pravedno i mirnorješenje za BiH je moguće!Mnogi pojedinci i ustanove,među kojima i Biskupskakonferencija, su ga ponudili.Nerazumna je podrška nekih

svjetskih moćnika i državaopstanku podijeljene BiH, zatoKomisija ponavlja stavBiskupske konferencije iupozorava da bez "stavljanjaizvan snage dosadašnjegrješenja o podjeli zemlje na dvaentiteta" nije moguć modeldržave koja bi mogla štititiljudska prava pojedinaca ijamčiti ravnopravnost naroda.Bez zaštite ljudskih prava iosiguranja jednakosti narodanije moguć mir i pomirenje iBiH će, umjesto ohrabrujućeparadigme, ostati prijetećastvarnost. Vjerujemo i bolnimiskustvom poručujemo da tonije i ne može biti ničiji amanje interes građana i narodaove zemlje, kaže se upriopćenju Komisije Pravda imir BK BiH.

Drago Bubalo dobio glazbenu nagradu nadbiskupijeNewYorkNew York, 22.11.2005. (IKA) -Prof. Drago Bubalo proteklogje tjedna primio prestižnuglazbenu nagradu St. CeciliaAward za najbolji sakralniprogram Diocese Of Rockville

Centre Njujorške nadbiskupije. Bubalo ističe da svoju nagraduu velikom dijelu može zahvalitii gostovanju djevojačkog zbora"Zvjezdice" na tri koncerta u

Manhattanu i Long Islanduproteklog prosinca, tesakralnim nastupima JulliardOrkestra i vojnog orkestra WestPointa na Stepinčevo na LongIslandu.

Franjevci Europe pozvali na napuštanje Daytonskogkoncepta uređenja BiH

Učiniti sve kako biBiH postala uspješnaeuropska zemlja spravednim političkim,ekonomskim,kulturnim, medijskimstrukturama za svakogčovjeka i za svakinarod u BiH

Krakov, 23.11.2005. (IKA) -Europski franjevci okupljeni nakongresu Unije Manje braćefranjevaca Europe (UFME) usvetištu KalwariaZebrzydowska pored Krakovauputili su izjavu za javnostsljedećeg sadržaja: Mi, europski franjevci nasusretu UFME (Unija Manjebraće Franjevaca Europe) uKrakovu, u zajedništvu s

Generalnom upravom cijelogaReda upućujemo porukusudionicima Konferencije oBosni i Hercegovini uWashingtonu i svim ljudimadobre volje: Ujedinjeni sa svimljudima i narodima Bosne iHercegovine u njihovomnastojanju za slobodu i mir,pozivamo ih da sve učine kakobi Bosna i Hercegovina postalauspješna europska zemlja spravednim političkim,

ekonomskim, kulturnim,medijskim strukturama zasvakog čovjeka i za svaki narodu Bosni i Hercegovini.Potičemo vas da napustiteDaytonski koncept uređenjaBiH, jer je nepravedan ne samoza Hrvate BiH, već dugoročno,za sve ljude BiH, kaže se uizjavi koju je potpisaopredsjednik fra RupertSchwarzl.

Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicimaVatikan, 23.11.2005. (IKA) - Utijeku opće audijencije na TrguSv. Petra u Vatikanu papaBenedikt XVI. pozdravio je 23.studenoga hrvatskehodočasnike riječima:

"Pozdravljam i blagoslivljamsve hrvatske hodočasnike, aosobito vjernike pristigle izDonje Vežice te s otoka Brača!Prepoznavajući prolaznostovoga svijeta, s radosnom

nadom očekujmo novo nebo inovu zemlju vjerni Kristu -Kralju koji dolazi! Hvaljen Isusi Marija!".

28 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Dokument o pastoralu dvaju franjevačkih svetišta uAsizu

Benedikt XVI. utvrdionove obveze kojih ćese u pastoralnimpothvatima trebatidržati bazilike Sv.Franje i Sv. Marije odAnđela

Vatikan, 9.11.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. jemotuproprijem od 9. studenogautvrdio nove obveze kojih će seu pastoralnim pothvatimatrebati držati najveća svetamjesta franjevačke tradicije -bazilika i samostan u Asizu, ibazilika Svete Marije odAnđela. Kanonsku jurisdikcijuće, naime, nad njima od sadaimati biskupija Assisi-NoceraUmbra-Gualdo Tadino, za kojuje Sveti Otac imenovaonadbiskupa DomenicaSorrentina, koji je od 2003.godine bio na dužnosti tajnikaZbora za bogoštovlje isakramentalnu stegu.Nadbiskup Sorrentino

nasljeđuje Sergia Gorettija, kojiodlazi u mirovinu.U uvodnome dijelu dokumentaSveti je Otac pojasnio razlogezbog kojih se upotpunjujedosadašnje pravno uređenje,koje je 1968. godine odredioPavao VI. Riječ je oostvarivanju djelotvornijegadogovora o aktivnostima kojese provode u bazilici Sv. Franjei u bazilici Sv. Marije odAnđela, s pastoralom Asiškebiskupije, napisao je Papa.Podsjetivši kako se na taglasovita mjesta iz cijelogasvijeta gleda s posebnimpoštovanjem, Sveti je Otacspomenuo osobite veze iposebnu skrb koju su kroz

stoljeća pape posvećivalidvama najvećim franjevačkimhramovima, a koji su do sadabili podložni izravno njihovojjurisdikciji. Ta je naklonostpotvrđena i tim dokumentom, ukojemu se određuje jedankardinal kao papinskipredstavnik koji će, premda bezjurisdikcije, biti zadužen svojimmoralnim autoritetom održavatiuske veze zajedništva izmeđuovih svetih mjesta i Apostolskestolice. Osim toga, moći ćeudijeliti papinski blagoslov naslavljima koja će predvoditi uprigodi velikih liturgijskihsvetkovina, stoji u Papinudokumentu.

Francuska: Podmetnut požar u crkviPokušaj paleža crkveosudile su i vodećeosobe islamskezajednice uFrancuskoj

Pariz, 16.11.2005. (IKA) - Najugu Francuske zapaljena je 15.studenoga kasno navečer jednacrkva. Nepoznati su počiniteljipodmetnuli požar u crkvi upredgrađu grada Romans-sur-Isere u departmanu Drome,javljaju francuski mediji.Vatrogasci su brzo reagirali ido ponoći stavili požar podkontrolu. U požaru su oštećeni

krov i ulaz u crkvu. Policijaistražuje ima li taj požar veze snemirima koji posljednjih danapotresaju predgrađa Pariza.Gradonačelnik je izjavio daprema prvim saznanjimapodmetanje požara nema"vjerskih motiva".Pokušaj paleža crkve osudile sui vodeće osobe islamskezajednice u Francuskoj -rektor

pariške džamije prof. DalilBoubakeur i predsjednikUdruge francuskih muslimanaMohamed Bechari. Izrazili sunadu da taj čin neće poremetitiodnose kršćana i muslimana, tesu zatražili brzo pronalaženjekrivaca i oštru kaznu započinitelje.

Američki biskupi o političarima-katolicimaWashington, 17.11.2005.(IKA/CNS) - Članovi odboraBiskupske konferencije SAD-aza susrete s katoličkimpolitičarima susreli su se zazasjedanja u Washingtonu skatolicima-članovima kongresaiz Demokratske iRepublikanske stranke.Taj je odbor ustanovljen g.2003. na poticaj dokumentaSvete Stolice o "nekimpitanjima vezanim uzsudjelovanje katolika upolitičkom životu". Zadaća jeodbora, kojemu je predsjednikkardinal Theodore E.

McCarrick, održavati dijalog skatolicima djelatnima upolitičkome životu. Rad seodbora intenzivirao nakon štoje 2004. godine senator JohnKerry bio prvi nominiranikatolik za predsjednika nakonšezdesetih godina 20. stoljeća.Nekolicina američkih biskupatada je izjavilo da bi u svojimbiskupijama uskratilo pričestsenatoru Kerryu, jer se zalagaoza zakon o pobačaju. U izjaviameričkih biskupa iz lipnja2004. ističe se da političari kojikonstantno podupiru pobačajriskiraju "suradništvo u zlu i

grijehu protiv općeg dobra".Dokument podsjeća da svakikatolik mora ispitati svojusavjest prije pristupanja pričestii smije primiti sakrament samoako je slobodan od teškihgrijeha, a to isto vrijedi i zapolitičare koji se deklarirajukatolicima. Međutim,ostavljeno je na odlukupojedinim biskupima da odlučehoće li političarima-katolicimačije je djelovanje protivnonauku Crkve dopustiti primanjepričesti na području dotičnebiskupije.

Nizozemski biskup skeptično o ulasku Turske u EUBiskup Wiertz smatrakako političaripodcjenjuju problemislama u Europi

Den Haag, 17.11.2005. (IKA) -Ulazak Turske u Europskuuniju bila bi "demokratskabomba" ustvrdio je biskupFrans Wiertz iz nizozemskebiskupije Roermond. Mnogimmuslimanima su stranidemokratski principi, stoganajprije moraju naučiti što je

demokracija, rekao je biskup urazgovoru za nizozemskenovine, a prenosi "Kathpress".Biskup Wiertz smatra kakopolitičari podcjenjuju problemislama u Europi. Također jeistaknuo da u Turskoj vladajuvjerske neslobode, a stanje jemnogo gore u većini islamskih

zemalja u kojima kršćani nesmiju javno ispovijedati svojuvjeru. Zadaća je nizozemskihškola zauzetije poučavatiučenike demokraciji, a to trebavrijediti i za islamske škole uzemlji, mišljenja je biskupWiertz.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Izraelski predsjednik u VatikanuPredsjednik Katsavsastao se sBenediktom XVI. ikardinalom Sodanomte održao konferencijuza novinare

Vatikan, 17.11.2005. (IKA) -Provedba sporazuma izmeđuSvete Stolice i Izraela te stanjeu Svetoj zemlji bile su ključneteme susreta pape BenediktaXVI. i izraelskoga predsjednikaMoshea Katsava, koji je učetvrtak 17. studenoga nakonaudijencije kod Svetoga Ocarazgovarao i s državnimtajnikom Svete Stolicekardinalom Angelom Sodanom.O sadašnjoj situaciji u Svetojzemlji ponovno je izloženostajalište Vatikana kojiodobrava postojanje dvijudržava - Izraela i Palestine, tesuradnju među njima, navodi seu priopćenju Tiskovnoga uredaSvete Stolice. Na susretu Svetoga Oca ipredsjednika Katsavarazmotreni su, između ostaloga,odnosi koji su se razvili izmeđuIzraela i Svete Stolice nakonuspostavljanja diplomatskihodnosa 1994. godine. Posebnaje pozornost posvećenaprovedbi dvaju do sadapotpisanih sporazuma izmeđuIzraela i Svete Stolice:Temeljnog sporazuma 1993. iSporazuma o pravnoj osobi1997. godine, napomenuo jezamjenik ravnatelja Tiskovnogaureda Svete Stolice o. CiroBenedettini. Dobar diorazgovora posvećen je i

mogućnostima bliske suradnjena humanitarnom području,posebice u Africi, kao i napodručju kulture, stoji na krajupriopćenja.Znakovita je bila razmjenadarova, nakon audijencije kojaje trajala oko 25 minuta. SvetiOtac je izraelskompredsjedniku darovao sliku sreprodukcijom saborskedeklaracije "Nostra Aetate",značajnog dokumenta uodnosima između katolika iŽidova, te reprodukcijurukopisa Ivana Pavla II. kojasadrži njegov govor u prigodipohoda Auschwitzu.Predsjednik Katsav je, pak,Svetome Ocu darovao fragmentpapirusa s natpisima nahebrejskome, dvije fotografijenedavno otkrivenih mozaika uMegiddu te tri knjige. Nakon susreta sa Svetim Ocemizraelski je predsjednik održaokonferenciju za novinare teizjavio kako je pozvao Papu uIzrael. Istovremeno je izrazionadu da bi do tog posjeta moglodoći već sljedeće godine. Susretje bio srdačan i otvoren, kakosa Svetim Ocem, tako i sdržavnim tajnikom kardinalomSodanom, bile su prve riječikoje je izraelski predsjednikuputio novinarima, osvrnuvši sena razgovore tijekom kojih se

govorilo o aktualnim temamavezanim uz njegovu zemlju.Predsjednik Katsav je zahvalioSvetom Ocu za posjetkoelnskoj sinagogi u prigodiSvjetskoga dana mladeži, kao iza bezbrojne riječi u koristizraelske države, te istaknuoPapinu ganutost kada je saznaoza otkriće kršćanske crkve najednome arheološkomenalazištu.Predsjednik Katsav je zatimspomenuo i zajedničku osudunasilja i uporabe religije uterorističke svrhe. Poželjno jeda se kršćanskim i židovskimnaporima pridruže i onimuslimanski, kazao je Katsav.Što se, pak, tiče odnosa sCrkvom, predsjednik jenapomenuo kako će što prijebiti riješena i posljednja pitanjavezana uz sporove o vlasništvuCrkve u Izraelu.Prisjetivši se na kraju IvanaPavla II., izraelski jepredsjednik ustvrdio kako je onnajvažnija ličnost XX. stoljeća.Židovski mu se narod i daljedivi zbog svega što je tijekomsvojega papinstva učinio zanjega, a želja je da se još višedjeluje u cilju širenja načelasaborskoga dokumenta "NostraAetate" u čitavom svijetu,zaključio je izraelskipredsjednik Katsav.

Vatikan: Međunarodna konferencija o ljudskom genomuValja spriječitiegoistična znanstvenaponašanja, stvoritisvjetsku znanstvenuzajednicu terazmjenjivati otkrića,a u svrhu zaštitedostojanstva i svetostiljudske osobe,istaknuo je kardinalBarragan

Vatikan, 17.11.2005. (IKA) - UVatikanu je 17. studenogazapočela trodnevna 20.međunarodna konferencijaPapinskoga vijeća za pastoralosoblja u službi bolesnika,kojoj je ove godine tema"Ljudski genom".Predsjednik Vijeća kardinalJavier Lozano Barragan urazgovoru za Radio Vatikanizrazio je mišljenje kako jeljudski genom strukturni iorganizacijski čimbenikljudskoga tijela u svojimosobnim i nasljednimdimenzijama, napomenuvšikako se ovom konferencijomželi odgovoriti na pitanje "Štoje život?", koje je Ivan PavaoII. toj vatikanskoj ustanoviostavio u nasljeđe. Pritom jeistaknuo i suradnju s drugimustanovama, poput Akademijeza život. Ali, Papa je nama

povjerio zadaću da odgovorimona ove goruće problemedanašnjega svijeta, podsjetio jekardinal. Govoreći o djelovanju nagenomu u korist ljudskogazdravlja, kardinal Barragan jeistaknuo pravilo - raditi naljudskome genomu nepovrjeđujući dostojanstvoljudske osobe. "Drugimriječima, Crkva rado prihvaćasve terapijske tehnike koje suusmjerene na izgradnju ljudskeosobe. Međutim, one koje težerazaranju ljudske osobe, pa biloto i za dobro čovječanstva - toCrkva ne prihvaća. Gdje se usurogatu života skriva kulturasmrti i razaranje, Crkva se trebausprotiviti. Često joj seprigovara kako je protivnapretka; međutim, to nijetočno. Crkva je protiv napretka

zla, a ne znanosti, a još manjeprotiv napretka života",upozorio je kardinal te ukazaona nužnu solidarnost međuznanstvenicima, koju je isticaoIvan Pavao II., a njezinuvažnost potvrdio i papaBenedikt XVI. Čestosusrećemo ugledne ljude koji semeđusobno natječu tko će prijedoći do određenoga zaključka.A kada se dođe do otkrića, to ihzaustavi i počinju se bavitisamo znanošću temeljenoj natrgovini, a ne onoj poželjnojkoja se temelji na potrebamaljudi. Stoga valja spriječiti svaegoistična znanstvenaponašanja, ustanoviti svjetskuznanstvenu zajednicu temeđusobno razmjenjivatiistraživanja i otkrića, a sve usvrhu zaštite ljudske osobe unjezinu dostojanstvu i svetosti,zaključio je kardinal Barragan.

30 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Vatikan: Pretpremijera filma "Ivan Pavao II."Projekciji filma ukojem naslovnu ulogutumači američkiglumac Jon Voight,nazočio je i papaBenedikt XVI.

Vatikan, 17.11.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. nazočio je17. studenoga pretpremijernojprojekciji filma "Ivan PavaoII.", održanoj u Dvorani PavlaVI. u Vatikanu. U televizijskomprojektu, posvećenom XX.stoljeću, lik i veliko djelo papeIvana Pavla II. bilo jeneizostavno. Tu vrlo odgovornuzadaću preuzela jemeđunarodna koprodukcijakako bi uprizorila priču oiznimnom životu pape Wojtyle.Bio je to ujedno praviumjetnički i ljudski izazov zaameričkoga glumca JonaVoighta, koji glumi papu

Wojtylu. U razgovoru za Radio VatikanVoight je istaknuo kako jezahvaljujući toj ulozi otkriokako je Ivan Pavao II. postaosve ono što smo mogli vidjetina televiziji, kako je uspioostvariti sva ona djela idogađaje kojima smo se divili ikoji su nas se dojmili, kao i sveono što smo držali uobičajenimza taj lik - njegovu politiku,sposobnost za postupanje sljudima, snažnu vjeru, moralnastajališta i energiju.Ta me uloga potaknula nabrojna razmišljanja, rekao je

američki glumac te napomenuokako ta profesionalna obvezasadrži i sve njegove molitvekoje su upravljene, posebice zamlade. "Uzdižem svoje molitvekako bi današnja mladežpronašla vođu koji će impomoći nadvladati opasnostikoje postoje u suvremenomeživotu. Problem je što semladima nudi otrov umjestoprave hrane, te oni trpe zbogtoga što nemaju moralni uzor.Živjeti moralno jest pravi putprema slobodi i radosti, a jadoista vjerujem da je to ono štoje propovijedao Ivan Pavao II.",ustvrdio je Voight.

Papa potiče ekumenski dijalog između katolika iGrčke pravoslavne crkve

Sveti Otac pozvaoatenskog nadbiskupau Vatikan

Vatikan, 17.11.2005. (IKA) -Treba osnažiti ekumenskidijalog između katolika i Grčkepravoslavne crkve za dobroEurope, stoji u poruci papeBenedikta XVI. upućenojarhivaru i bibliotekaru SveteRimske Crkve kardinalu Jean-Louisu Tauranu u prigodiobjavljivanja MartirologijaBazilija II., koji je pripremilaVatikanska biblioteka usuradnji s Grčkompravoslavnom crkvom.Službeno predstavljanje knjige

je održano u Ateni u nazočnostinadbiskupa Atene i cijele GrčkeChristodoulosa. Katolici i grčki pravoslavnimogu poduprijeti europskenarode u potvrđivanju vlastitihkršćanskih korijena, iz čegamogu crpiti novu energiju zadobro čovjeka i cijelogadruštva, istaknuo je Sveti Otac.Također je u toj prigodi ukazaona veliki napredak u odnosimaizmeđu katolika i grčkihpravoslavnih, poglavito nakon

posjeta blagopokojnoga papeIvana Pavla II. Ateni u svibnju2001. godine. Papa je pozvaonadbiskupa Christodoulosa uRim, istaknuvši kako bi susretznačio novi pothvat na putupomirenja i suradnje premapotpunom jedinstvu vjernika uKristu. Sveti Otac je ujednoizrazio želju da se pojačajubratski odnosi s grčkimpravoslavnim vjernicima usvjetlu zajedničkog rada nabrojnim poljima evangelizacije.

"U kulturi treba promicati istinski kršćanskihumanizam"

Papa uputio porukupredsjednikuKoordinacijskogavijeća papinskihakademija kardinaluPoupardu u prigodinjihova 10. zasjedanja

Vatikan, 18.11.2005. (IKA) -Promičite istinski kršćanskihumanizam u kulturi koja jesnažno obilježenasubjektivizmom, stoji u porucikoju je papa Benedikt XVI.uputio predsjednikuKoordinacijskoga vijećapapinskih akademija kardinaluPaulu Poupardu u prigodiodržavanja njihova 10. javnogzasjedanja u Vatikanu na temu"Krist, Sin Božji, savršenčovjek, mjera istinskogahumanizma".Sadašnja je kultura snažnoprožeta subjektivizmom kojičesto završava u krajnjemindividualizmu ili relativizmu,te čini da ljudi postaju mjerasamima sebi, gubeći iz vidikadruge ciljeve ako oni nisuusredotočeni na vlastito "ja",koje je postalo jedina mjeravrjednovanja stvarnosti ivlastitih izbora, upozoravaPapa. Čovjek na taj način težizatvaranju u samoga sebe, usvoj egzistencijalni gušeći

mikrokozmos, u kojemu višenema mjesta za velike ideale,otvorene nadnaravnome,odnosno Bogu. "Naprotiv,čovjek koji nadvisuje samogasebe i ne pristaje začahuriti se uusku ogradu svoga egoizma,sposoban je istinski gledati nadruge i na stvoreno. Takopostaje svjestan svoga bitnogaobilježja kao stvorenja ustalnome usavršavanju, koje jepozvano na uravnotežen rast usvim svojim dimenzijama,počevši upravo od oneunutarnje, kako bi stigaopotpunom ostvarenju onoganacrta koji je Stvoritelj utisnuou dubinu njegova bitka, ističePapa. Pojedine težnje ilikulturne struje ciljaju naostavljanje ljudi u stanjumalodobnosti, djetinjoj dobi iliproduženome djetinjstvu. BožjaRiječ, naprotiv, odlučno naspotiče na rast te nas poziva dase svim snagama zauzimamo zauzvišenu mjeru čovještva",ustvrdio je Papa te podsjetio

kako je sv. Pavao hrabriokršćane da se ne ponašajupoput pogana koji su uživali uispraznosti svoje pameti,zaslijepljeni u svojim mislima,udaljeni od Božjeg života.Naprotiv, pravi Gospodnjiučenici, daleko od toga daostanu poput djece koju ljuljasvaki vjetar nauke, trude sedostići savršenoga čovjeka umjeri koja je sukladna puniniKristove zrelosti. Isus Krist, SinBožji, kojega je Otac darovaočovječanstvu kako bi obnoviosliku potamnjenu grijehom,savršen je čovjek na kojemu semjeri istinski humanizam. Snjim se treba sučeljavati svakičovjek, Njemu treba pomoćumilosti Božje težiti svimrazumom, svim snagama, kakobi u punini ostvario svojepostojanje te radosno i spoletom odgovorio uzvišenomzvanju zapisanome u njegovusrcu, zaključio je Sveti Otac uporuci.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Obljetnice dokumenata Drugoga vatikanskog koncilaPrije 40 godinasaborski su ociodobrili dogmatskukonstituciju "DeiVerbum“ o božanskojobjavi te dekret ovjernicima laicima uCrkvi

Vatikan, 18.11.2005. (IKA) -Prije 40 godina, 18. studenoga1965., saborski su oci odobrilidogmatsku konstituciju "DeiVerbum" o božanskoj objavi. To je temeljni dokumentDrugoga vatikanskog saborazahvaljujući kojemu je, kako jenedavno rekao papa BenediktXVI., bolje utvrđena bitnavažnost Božje Riječi. Takođerje i 40. obljetnica saborskogadekreta "ApostolicamActuositatem", dokumenta kojiističe ulogu vjernika laika uživotu Crkve. Govoreći zaVatikanski radio o dragocjenojbaštini konstitucije "DeiVerbum", predsjednikKatoličkoga biblijskog savezabiskup Vincenzo Pagliaistaknuo je kako je tajdokument među onima koji su

najjače obilježili život Crkve.Netko je, primjerice, rekao daje sa Saborom Biblija ponovnodospjela u ruke vjernika, dok jeprije, na neki način, bilaograničena samo na kler. Ova je konstitucija dala dublji iveći prostor Božjoj Riječi uživotu Crkve i vjernika, u svimnjezinim vidicima. Nanovinarovu primjedbu kakodanas još uvijek ima malo onih,pa i među praktičnimvjernicima, koji ustrajno čitajuBibliju, biskup je podsjetiokako su na nedavno održanojbiskupskoj sinodi neki ocitražili da se sljedeća sinodaposveti Riječi Božjoj, teupozorio kako svi trebamosnažnije tražiti da svakikršćanin, svaki vjernik, imasvoju Bibliju, svoju knjigu, tu

svakodnevnu hranu, odnosnoRiječ Božju, koja je svjetlo zanaše korake. Osvrnuvši se naposljetku i na40. obljetnicu saborskogadekreta "ApostolicamActuositatem", biskup Paglia jenapomenuo kako taj dokumentističe potpunu pripadnost laikazajednici, kao i odgovornost zasvjedočenje u svijetu Božjegaotajstva. U tom smislu, laiktreba ponovno otkriti snagukrštenja koje mu je podijeljeno,sa svime što ono podrazumijeva- pravom na punu pripadnostCrkvi, ali istovremeno i vrlovelikom odgovornošćunaviještanja Evanđelja svima.Laik treba pronijeti Evanđelje usve životne sredine, gdje godživio, istaknuo je biskup Paglia.

Pothvat za prevladavanje "digitalne podjele"Na skupu u Vatikanupredstavljenoprijenosno računaloza 100 dolara zaškolovanje djece usiromašnim zemljama

Vatikan, 18.11.2005.(IKA/CNS) - Na skupu koji jePapinska akademija za znanosti društvene znanosti priredila oglobalizaciji i obrazovanju uVatikanu, predstavljeno je iprijenosno računalo koje će -kako su najavili njegoviizumitelji - "donijeti revolucijuu obrazovanje djece unerazvijenim zemljama". Nicholas Negroponte,utemeljitelj magazina "Wired" iprofesor medijske tehnologijena Tehnološkom institutuMassachusetts (MIT) u SAD-u,predstavio je plan za izradu"malog, jeftinog, jednostavnogi bežičnog" laptopa koji bi sekoristio za školovanje djece unerazvijenim zemljama.Cijena toga prijenosnogračunala bila bi stotinu dolara.Na svom je predavanju prof.Negroponte sudionicima skupaprikazao je putem PowerPointprezentacije žuto-zelenoprijenosno računalo za koje jerekao da je još u fazi razvoja.Negroponte, koji je ipredsjednik Medijskoglaboratorija MIT-a, ističe kakoje želja izumitelja toga računalaprevladati ono što se naziva"digitalnom podjelom" izmeđubogatih i siromašnih zemaljakako bi se svima omogućiopristup novim informacijskimtehnologijama, a posebno sedjeci u siromašnim zemljama

ne smije uskratiti mogućnostkorištenja novih tehnološkihdostignuća u obrazovanju. Onošto je nekad bila olovka, danasje računalo, ustvrdio jeNegroponte, a prijenosna suračunala "prozor u novi svijet isredstvo za razvoj". Djecu netreba učiti samo kako ćezapamtiti činjenice, nego inačine kako doći do odgovora,a mi nismo "zainteresiranisamo za učenje o nečemu, negoi za učenje o učenju samome",rekao je na vatikanskome skupupredsjednik MIT-a. Cilj je da svako školsko dijetedobije to prijenosno računalo, aministarstva obrazovanja iškole u pojedinoj zemlji odlučitće na koji će se način taračunala koristiti u nastavi.Novi laptopi se neće nalaziti uslobodnoj prodaji, nego će seučenicima dijeliti putem školate će biti privatna imovinadjece. Dio sudionika vatikanskogaskupa izrazio je potporu tomepothvatu, ali su i postavljenakonkretna pitanja, među kojimaje i kako će vladenajsiromašnijih zemalja platitiračunala za svoje učenike.Negroponte je odgovorio da jeSvjetska banka spremnanovčano pomoći taj pothvat, amogu se organizirati i akcije uškolama bogatih zemalja za

prikupljanje sredstava zakupovinu računala siromašnimučenicima. Postavljeno je ipitanje o socijalnimposljedicama korištenjeračunala u učionici, te što ćebiti s ugledom učitelja koji ćemanje znati o nekom problemuod računala. Na to jeNegroponte odgovorio da nećebiti gubitka osobnih kontaktaizmeđu učenika i učenika iučitelja, te da ne zna postoji listudija o socijalnimposljedicama korištenjaračunala, no djeca ionako višesati dnevno - čak i unajsiromašnijim zemljama -provode ispred televizoragledajući "različiteneprimjerene sadržaje". ZaNegropontea je glavni problempornografija na Internetu i to nezato što se boji da bi učenicikoristili računala za traženjetakvih sadržaja, nego zbograzličitih pop-up stranica kojese otvaraju kad se koristiInternet. Također je izniopozitivna iskustva podjelebesplatnih prijenosnih računalaučenicima u Kambodži. Uz potporu ProgramaUjedinjenih naroda za razvoj,Negroponte i generalni tajnikKofi Annan predstavili su 16.studenoga prototip toga laptopana UN-ovome Svjetskomesamitu o informacijskomedruštvu u Tunisu.

32 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

SAD: "Ne" smrtnoj kazniAmerički biskupijasno protiv smrtnekazne

Washington, 18.11.2005. (IKA)- Katolički biskupi iz SAD-a usvome su se priopćenju jasnozaložili protiv smrtne kazne.Pojašnjavajući stav biskupa,biskup Nicholas DiMarizio jeistaknuo da ako država u ime

građana i s novcem koji jedobila od poreza građanaoduzima život svojimgrađanima, a postoje druginačini kažnjavanja zaprijestupe, tada se stvara dojamda se s nasiljem odgovara na

nasilje. Crkva se zauzima zazaštitu svakog ljudskog života,upozorio je biskup,podsjećajući i na poziv papeIvana Pavla II. za posjeta St.Louisu g. 1999. da se "Crkvabezuvjetno založi za život".

Papa Benedikt XVI. primio sudionike konferencije oljudskome genomu

Ljudsko sedostojanstvo nepoistovjećuje sasvojim genima izmolekula DNK-a i neumanjuje se zbognazočnosti tjelesnihrazličitosti iligenetskih nedostataka

Vatikan, 19.11.2005. (IKA) -Ljudsko se dostojanstvo nepoistovjećuje sa svojim genimaiz molekula DNK-a i neumanjuje se zbog nazočnostitjelesnih različitosti iligenetskih nedostataka,upozorio je papa BenediktXVI., primivši 19. studenogasudionike međunarodnekonferencije o ljudskomegenomu, koja je završila uVatikanu, a organizirana je napoticaj Papinskoga vijeća zadušobrižništvo zdravstva. Svetije Otac istaknuo kako su sedanas, unatoč nazočnostiradikalnoga sekularizma,otvorili novi prostori za dijalogo poštovanju života i s onimakoji ne vjeruju. Podsjetimo,ljudski je genom cijela genetskabaština čovjeka, koja se nalaziu jezgri svih njegovih stanica.Sveti Otac, dakle, vidi noveprostore za smjeran i iskrendijalog s nevjernicima, otemama vezanima uz život itemeljne vrednote na kojima seodržava ljudski suživot, i okojima ovisi budućnostčovječanstva. Papa je, osim toga, poželio dasvako novo znanstveno otkrićesluži cjelokupnome dobru

osobe, u stalnome poštovanjunjezina dostojanstva. Sadašnjije svijet obilježen procesomsekularizacije koji s jednastrane zahtijeva opravdanusamostalnost znanosti idruštvenoga poretka, ali s drugezaboravlja vezu vremenitihstvarnosti s njihovimStvoriteljem, a zanemaruju izaštitu nadnaravnoga ljudskogdostojanstva i poštovanjesamoga njegova života,upozorio je Sveti Otac. Vjernikdobro zna da je evanđelje uunutarnjemu skladu svrednotama upisanima uljudsku narav, napomenuo jenadalje Papa. I ljudi koji se višene priznaju članovima Crkve,ili oni koji su čak izgubilisvjetlo vjere, ipak ostajupozorni na ljudske vrednote ipozitivne prinose kojeevanđelje može dati za dobropojedinca i društva. To je lakoshvatiti posebice ako sepromisli o predmetu vašekonferencije - ljudi našegadoba, osjetljiviji zbog strašnihdogađaja koji su pogodili XX.stoljeće i sam početak ovoga, ustanju su shvatiti kako seljudsko dostojanstvo nepoistovjećuje s genima izvlastitih DNK molekula, i ne

smanjuje se zbog eventualnetjelesne različitosti ili genetskihnedostataka. Načelonediskriminacije na temeljutjelesnih ili genetskihčimbenika, ušlo je duboko usavjesti ljudi, i formalno jeizloženo u dokumentima oljudskim pravima. To načeloima svoj pravi temelj udostojanstvu urođenome usvakome čovjeku zbog toga štoje stvoren na sliku i prilikuBožju. Jasna analizaznanstvenih podataka, osimtoga, dovodi do priznavanjatoga dostojanstva u svakomerazdoblju ljudskoga života,počevši od prvoga trenutkaoplođivanja, poručio je Papa tepodsjetio kako se današnjaznanstvena otkrića tiču životaobitelji, i obvezuju ih naneočekivane i osjetljive odluke.Stoga je Sveti Otac istaknuonužno odgovarajućeobrazovanje te duboki i jasanodgoj savjesti na područjugenetike, kako bi vjernici, ipred pogrešnim vrednotama iizobličenim informacijama kojemogu prevladati u javnomemnijenju, mogli preuzetivlastitu odgovornost u skladusa svojom vjerom.

13 novih meksičkih blaženika70.000 tisuća vjernikana misnom slavlju nastadionu uGuadalajari - Porukapape Benedikta XVI.prenesenaposredstvom velikihvideo zaslona

Guadalajara, 20.11.2005. (IKA)- Oko 70.000 tisuća vjernikaokupilo se 20. studenoga umeksičkom gradu Guadalajarina beatifikaciji 13 mučenika,žrtava progona upravljenihprotiv Katoličke crkvepočetkom XX. stoljeća, kojih sepapa Benedikt XVI. spomenuou tijeku nedjeljnog podnevnognagovora na Trgu Sv. Petra.Neka budu stalni primjer ipoticaj za dosljednosvjedočenje vjere u današnjemdruštvu, tim je riječima papaBenedikt XVI. ukazao na 13meksičkih mučenika, kao nauzore koje valja nasljedovati.Njegova je poruka u Meksikubila prenesena na velikim video

zaslonima pri kraju obredabeatifikacije. Misno slavlje na stadionu uGuadalajari predvodio jetamošnji nadbiskup kardinalJuan Sandoval Iniguez, apročelnik Kongregacije zaproglašenje svetih i blaženihkardinal Jose Saraiva Martinsupisao je u popis blaženih trimeksička svećenika i desetlaika koji su preminuli tijekomprogona između 1926. i 1929.godine. Podsjetivši upropovijedi koje značenje imablagdan Krista Kralja zaMeksikance, kardinal Martinsnapomenuo je kako su noviblaženici, uzvikujući prije smrti

"Živio Krist Kralj", svojimživotom željeli posvjedočitivjernost Crkvi. U njima seističe jasna svijest da jeKristovo kraljevstvo trebalo bitiuspostavljeno i pod cijenuvlastita života. Ova djeca Crkvedala su pohvalno svjedočanstvoobveza koje su preuzeli na dankrštenja, ustvrdio je, nadalje,kardinal te napomenuo kako sudesetorica bili laici, oženjeni,članovi kršćanskih obitelji iposebno posvećenieuharistijskome klanjanju.Među njima je bio i jedan 14-godišnji dječak, ubijen predroditeljima.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Nadbiskup Foley na skupu o komunikacijama u TunisuNove tehnologijemogu pomoći urazvoju siromašnih izapostavljenih regija

Tunis, 20.11.2005. (IKA) - Ovoje jedinstvena prilika kakobismo odredili smjer razvojasvijeta komunikacija, te izbjeglipogrešne korake, kazao jepredsjednik Papinskoga vijećaza sredstva društvenekomunikacije nadbiskup JohnFoley na skupu u Tunisu idodao kako nove tehnologijemogu poduprijeti razvojsiromašnih i zapostavljenih

regija svijeta. Osim toga, novetehnologije mogu dati glasonima koji ga u prošlosti čestonisu imali, rekao je nadbiskup,te upozorio i na neke opasnosti.Ako ovaj proces stvara prilikusamo za onoga tko već danasima izvrsne životne uvjete,onda će sav trud biti uzaludan.Stoga se nadbiskup obratiorazvijenim zemljama da uzmuna sebe odgovornost ubrzanja

informatizacije, koja ćeomogućiti veći pristupobavijesnim sredstvima. Trebagledati na buduće naraštaje,stoga su svi dužni zauzeti se zadobrobit milijuna ljudi koji suizvan ovoga procesa, istaknuoje nadbiskup i podsjetio naapostolsko pismo pape IvanaPavla II. "Brzi razvoj",posvećeno odgovornima zadruštvene komunikacije.

Papa: Osoba je u središtu čitavoga društvenog poretkaBenedikt XVI. primiočlanove Papinskeakademije znanosti idruštvenih znanosti

Vatikan, 21.11.2005. (IKA) -Osobito sam radostan što jePapinska akademija izabralapojam osobe u društvenimznanostima za temu koja će seove godine produbljivati, rekaoje papa Benedikt XVI. primivši21. studenoga u Vatikanučlanove Papinske akademijeznanosti i društvenih znanosti.Papa je istaknuo kako je"ljudska osoba u središtučitavoga društvenog poretka isamim tim u središtu svakog

područja proučavanja"."Ljudska su bića dio prirodepremda, kao slobodni subjektiobdareni moralnim i duhovnimvrijednostima, transcendirajusamu narav", rekao je Papa. Tastvarnost, ako ju se pravilnoshvati, pruža duboki odgovorna pitanja o položaju ljudskogbića koja se danas postavljaju.To pitanje, dodao je Papa, morai dalje biti predmet dijaloga saznanošću.Papa je također pozvao na

duboko promišljanje ojedinstvenom karakteru idruštvenoj dimenziji svakogaljudskog bića. U ozračjukultura koje su pod snažnimutjecajem ideologije skupine ivizije svijeta utonuloga uindividualizam i svetovnjaštvo,zaključio je Benedikt XVI.,"društveni nauk Katoličkecrkve može mnogo pružitidanašnjoj raspravi o društvenimtemama".

Nikaragva: Biskupi pozivaju na solidarnost sasiromašnima

Socijalne napetosti uNikaragvi izazivajumeđu stanovništvomneprestane i "sve većenapetosti"

Managua, 22.11.2005. (IKA) -Katolička crkva u Nikaragvipozvala je na solidarnost sasiromašnima u zemlji. Zemljuosim materijalne bijede pogađai nedostatak vrednota u društvu,istaknuto je u završnoj izjavi sazasjedanja Biskupskekonferencije Nikaragve.

Socijalne napetosti u Nikaragviizazivaju među stanovništvomneprestane i "sve većenapetosti", upozoravajubiskupi, te potiču na dijalogkoji će biti utemeljen na"pravdi i istini" i voditisocijalnome miru. Biskupi setakođer zalažu za pravedniji

odnos prema migrantima.Na zasjedanju je zapredsjednika BK izabrannadbiskup Manague LeopoldoJose Brenes Solorzano koji jena tome mjestu naslijediokardinala Miguela ObandaBrava.

34 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

“Krist, alfa i omega”Papin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju20. studenoga 2005.

Draga braćo i sestre!Danas, posljednje nedjeljeliturgijske godine, slavi sesvetkovina Krsita Kralja svegastvorenja. Već od navještajasvoga rođenja, jedinorođeni SinOčev, rođen od Djevice Marije,označen je, prema obećanjimaproroka, kao "kralj" umesijanskom smislu, to jest kaobaštinik prijestolja Davidova ukraljevstvu koje neće imatikraja (usp. Lk 1,32-33).Kristovo kraljevskodostojanstvo ostalo je upotpunosti sakriveno krozrazdoblje od trideset godina, štoga je on proveo živećiuobičajeni život u Nazaretu.Potom je, za svoga javnogaživota, Isus predstavio novoKraljevstvo, koje "nije odovoga svijeta" (Iv 18,36), akonačno ga je potpuno ostvariosvojom smrću i uskrsnućem.Ukazujući se kao uskrsliapostolima, rekao je: "Dana mije sva vlast na nebu i na zemlji"(Mt 28,18): ta vlast izvire izljubavi, koju je Bog u puniniobjavio u žrtvi svoga Sina.Kristovo je Kraljevstvo darponuđen ljudima svakogavremena, da tko god vjeruje uutjelovljenu Riječ "ne umre,nego da ima život vječni" (Iv

3,16). Stoga, upravo uposljednjoj biblijskoj knjizi,Otkrivenju, On izjavljuje: "Jasam Alfa i Omega, početak isvršetak" (Otk 22,13). "Krist, alfa i omega", tako jenaslovljeno i poglavlje kojezaključuje prvi dio pastoralnekonstitucije II. vatikanskogsabora Gaudium et spes, koja jeobjavljena prije 40 godina. Utom lijepom tekstu, kojipreuzima neke riječi slugeBožjega pape Pavla VI.,čitamo: "Gospodin je ciljljudske povijesti, točka premakojoj smjeraju želje povijesti icivilizacije, središte ljudskogaroda, radost svih srdaca ipunina njihovih težnji". Daljekaže: "U njegovu Duhuoživljeni i ujedinjeni putujemoprema konačnom dovršenjuljudske povijesti, koje potpunoodgovara planu njegoveljubavi: Obuhvatiti pod jednuglavu u Kristu sve što je nanebesima i što je na zemlji (Ef1,10)" (GS br. 45). U svjetlusredišnje uloge Krista,Gaudium et spes tumači stanjesuvremenoga čovjeka, njegovpoziv na dostojanstvo, kao iokolnosti njegova života:obitelj, kultura, ekonomija,

politika, međunarodnazajednica. To je poslanje Crkvejučer, danas i uvijek: naviještatii svjedočiti Krista, kako bičovjek, i to svaki čovjek,mogao u potpunosti ostvaritisvoj poziv. Neka nam Djevica Marija, kojuje Bog na jedinstveni načinpridružio kraljevskomedostojanstvu svoga Sina,postigne da ga prihvatimo kaoGospodara našega života, tetako vjerno pridonesemodolasku njegova Kraljevstvaljubavi, pravde i mira. Nakon molitve AnđeoGospodnji:Sutra, o liturgijskome spomenuPrikazanja Blažene DjeviceMarije u hramu, obilježava seDan pro orantibus, to jest danposvećen redovničkimzajednicama kontemplativnogaživota. U ime čitave Crkveizričem zahvalnost svima kojisvoj život posvećuju molitvi uklauzuri, dajući tako rječitosvjedočanstvo da u svemuprvenstvo pripada Bogu injegovu Kraljevstvu. Potičemsve da budu uz njih svojomduhovnom i materijalnompomoću.

U Kristu je sve obnovljeno, i čovjekPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 23. studenoga2005.

Kateheza br. 78Uvodno čitanje: Hvalospjevusp. Ef 1,3-10; Bog Spasitelj,(večernja ponedjeljka IV.tjedna)Blagoslovljen Bog i Otac /Gospodina našega Isusa Krista,/ on koji nas blagoslovi /svakim blagoslovom duhovnim/ u nebesima, / u Kristu. / Tako:u njemu nas sebi izabra / prijepostanka svijeta / da budemosveti i neporočni pred njim; / uljubavi nas predodredi zaposinstvo, / za sebe, / po IsusuKristu, / prema dobrohotnostisvoje volje, / na hvalu Slavesvoje milosti. / Njome naszamilova u Ljubljenome / ukome, njegovom krvlju, /imamo otkupljenje, / otpuštenjeprijestupa / po bogatstvunjegove milosti. / Nju preobilnou nas uli / zajedno sa svommudrošću i razumijevanjem /obznanivši nam otajstvo svojevolje / po dobrohotnom naumusvojem / što ga prije u njemuzasnova / da se provede puninavremena: / uglaviti u Kristu /sve - na nebesima i na zemlji.

1. Svakoga tjedna bogoslužjevečernje Crkvi koja molidonosi svečani hvalospjev spočetka Poslanice Efežanima,što smo ga upravo čuli. Onpripada književnoj vrstiberakot, odnosno "blagoslova",koji se pojavljuju već u Staromzavjetu, a svoje će dalje širenjeimati u tradiciji kasnijegažidovstva. Riječ je, dakle, oneprekinutoj niti hvale, koja seuzdiže Bogu koji se ukršćanstvu slavi kao "OtacGospodina našega IsusaKrista".Stoga je i u ovoj našojhvalbenoj pjesni središnji likonaj Kristov, u kome se otkrivai dovršava djelo Boga Oca.Zapravo, tri riječi, kojedominiraju ovim dugim izbijenim hvalospjevom, vodenas u svemu prema Sinu. 2. Bog nas "u njemu sebiizabra" (Ef 1,4): to je naš pozivna svetost i na posinaštvo, atime i na bratstvo s Kristom.Taj dar, koji korijenito mijenjanašu stvarnost stvorenja,darovan nam je "po Isusu

Kristu" (r. 5). Riječ je oKristovu djelovanju koje seuključuje u veliki božanskispasenjski naum, u onu"dobrohotnost njegove volje"(r. 6) ispunjenu ljubavlju. To jeOčeva volja što je dubokodirnuti apostol razmatra.Druga riječ, nakon one koja seodnosi na izabranje ("u njemunas sebi izabra"), ocrtava darmilosti: "Na hvalu slave svojemilosti. Njome nas zamilova uLjubljenome" (r. 6). I u grčkomizvorniku dva se puta ponavljaisti korijen haris i eharitosen,čime se ističe besplatnabožanska inicijativa kojapretiče svaki ljudski odgovor.Milost, što nam je Otac daje ujedinorođenome Sinu, stoga jeobjavljenje njegove ljubavikoja nas obuzima i mijenja. 3. Evo nas sada i kod trećetemeljne riječi Pavlovahvalospjeva: i ona se odnosi nabožansku milost koja je u nas"preobilno ulivena" (r. 8).Nalazimo se, u stvari, predriječju punine, a držeći senjezinoga izvornoga značenja,

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

mogli bismo reći i preobilja,darivanja bez ograničenja i bezzadrške.Tako stižemo u beskrajnu islavnu dubinu otajstva Boga,milošću otvorenoga iotkrivenoga onome koji jepozvan milošću i ljubavlju, jerje to otkrivenje nemogućepostići samim darominteligencije i ljudskihsposobnosti. "Što oko ne vidje,i uho ne ču, i u srce čovječje neuđe, to pripravi Bog onima kojiga ljube. A nama to Bog objavipo Duhu jer Duh sve proniče, idubine Božje" (1 Kor 2,9-10). 4. Otajstvo božanske volje usvome je središtu usmjereno nausklađivanje cjelokupnoga bićai čitave povijesti, te njihovovođenje prema punini koja je unaumu Božjem: to je naum"uglaviti u Kristu sve" (Ef1,10). U tome "naumu", nagrčkom oikonomia, koji

označava skladan nacrt bića ipostojanja, uzdiže se Krist,glava tijela Crkve, ali i os kojaponovno u sebi uglavljuje "sve,na nebesima i na zemlji".Svako dosadašnje ograničenjenadvladano je, te se oblikujeona "punina" koja je istinski ciljnauma što ga je božanska voljaunaprijed odredila od samihpočetaka.Stojimo, dakle, predveličanstvenom freskompovijesti stvaranja i spasenja,koju sada želimo razmatrati idublje promišljati uz pomoćriječi svetoga Ireneja, koji je nanekoliko velebnih stranicasvoje rasprave Protiv herezarazvio jasno razmišljanjeupravo o ponovnomuglavljivanju što ga ostvarujeKrist. 5. Kršćanska vjera, kaže on,priznaje da je samo jedan BogOtac i samo jedan Krist Isus,

naš Gospodin, koji je došao uskladu sa svim naumom iponovno sve uglavio u sebi.Među tim "svim" jest i čovjek,kojega je Bog oblikovao. On je,dakle, ponovno uglavio u sebisamome i čovjeka, postajućividljiv, on koji je nevidljivi,shvatljiv, on koji je neshvatljiv,i čovjek, on koji je Riječ(3,16,6: Gia e non ancora,CCCXX, Milano 1979, str.268).Zbog toga je "Riječ Božjapostala čovjekom" stvarno, neprividno, jer tada "njegovodjelo ne bi bilo stvarno".Naprotiv, "on je bio stvaran:Bog koji u sebi ponovnouglavljuje svoje davnostvorenje, čovjeka, kako biusmrtio grijeh, uništio smrt ioživio čovjeka. Upravo su zbogtoga njegova djela istinita"(3,18,7: isto, str. 277-278).

36 23. studenoga 2005. broj 47/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Tiskana Danica 2006.U izdanju Hrvatskogaknjiževnog društva sv.Jeronima tiskan jekatolički kalendar"Danica" za 2006.godinu

U izdanju Hrvatskogaknjiževnog društva sv.Jeronima tiskan je katoličkikalendar "Danica" za 2006.godinu. Kako ističe njenurednik prof. Radovan Grgec, iovo godište Danice označujegotovo jedno i polstoljetnikontinuitet postojanja iplodnoga djelovanja HKD sv.Jeronima, koji je uz Maticu iAkademiju, najstarija kulturnaustanova, a osnovao ju je 1868.godine prvi zagrebačkinadbiskup kardinal JurajHaulik. Uz kalendarij za 2006. godinu,nalaze se slike pojedinihsvetaca, a napose onih čijem sezagovoru utječemo radi zaštitezdravlja, kao što su sv. Stošija(siječanj), sv. Vlaho (veljača),sv. Rita (svibanj), sv. Rok(kolovoz) i dr. Uz kalendarij suveć tradicionalno objavljeniastronomski i vremenski podaciza 2006. godinu, statističkipodaci o stanovništvuRepublike Hrvatske, osnovnipodaci o Katoličkoj crkvi u

svijetu i kod nas, datumižidovskih blagdana, važnijidatumi u muslimanskomkalendaru te datumi državnihpraznika i vjerskih blagdana u2006. godini kao i društvenevijesti. U Danici se može pročitati irubrika posvećena djeci - "MalaDanica". Slijedi rubrika "Lijepoi ugodno", u kojoj se osimpjesama nalaze i prigodne ipoučne priče. Dio najnovijeDanice posvećen je u posebnojrubrici i "Braći izvandomovine", a u njoj suobjavljene adrese i brojevitelefona hrvatskih katoličkihmisija i socijalnih ureda uZapadnoj Europi te hrvatskihkatoličkih župa i misija uKanadi, SAD-u i Australiji. Urubrici "Diljem domovine"mogu se pročitati tekstovi ipjesme svećenika, laika i djece,npr. o lomničkom pučkomBožiću, zatim dijelovi iz ličkeprošlosti te tekst o Gospi odTarca (jednog od dva polja naotoku Kornatu), crkvi Sv.

Martina na Kaštelini, te nakraju popis obljetnica hrvatskihumjetnika, znanstvenika idrugih istaknutih pojedinaca. Urubrici "Na spomen" nalaze senekrolozi posvećeni članovimaHKD-a sv. Jeronima.U posljednjoj rubrici"Zanimljivo i korisno" osimpoučih i korisnih savjeta nalazise i tekst posvećen Planetoidu589 Croatia, koji pronosi imenaše domovine prostranstvomSunčeva sustava, o 100.obljetnici otkrića togaplanetioda. Na kraju Danicenalazi se i pregled tjednih,mjesečnih i godišnjih sajmovana području RepublikeHrvatske te popis poštanskihureda u RH. Hrvatski katolički kalendar"Danica" za 2006. godinu možese nabaviti u Hrvatskomknjiževnom društvu sv.Jeronima u Zagrebu (Trg kraljaTomislava 21), na telefon:01/49 22 300 ili na e-mail:hkd.danica@zg.htnet.hr. (ika-žz/kj)

Theodor Schnitzler: "O značenju mise"Knjiga TheodoraSchnitzlera podnaslovom "O značenjumise", objavljena je uizdanju Kršćanskesadašnjosti iz Zagreba

Knjiga Theodora Schnitzlerapod naslovom "O značenjumise", objavljena je u izdanjuKršćanske sadašnjosti izZagreba u biblioteci"Priručnici". Riječ je o drugojknjizi toga autora objavljenoj unakladi KS-a, nakon što je1998. godine tiskana njegovaknjiga "O značenjusakramenata".Knjiga "O značenju mise" jepriručnik, a s obzirom na to daje riječ o prijevodu njemačkogaizvornika, prilagođena jehrvatskom misalu i nazivlju.Kako je to u predgovoru knjigenaveo sam autor, knjiga se ne

smije nazvati znanstvenom,premda je važno da budeutemeljena na rezultatimaistraživanja i na znanosti, pokojima možemo vidjeti nakojim temeljima počiva našadanašnja liturgija. Podijeljena u pet poglavlja,knjiga daje odgovor na pitanjašto je sama misa te pojašnjavakako ona nije sajmovanje nitinametnuta obveza, nije nitimagija, a niti predstava. Misa jeblagdan, spomen, gozba,predaja i žrtva. Nadalje, autortumači pojedine dijelove mise,počevši od uvodnih obreda

odnosno znaka križa, pozdrava,pokorničkog čina, sve doliturgije Riječi, euharistijskemolitve, pretvorbe i sv. pričesti,popričesne molitve, blagoslovai dr. U naknadnom promišljanjuna samom kraju, autorprogovara o konkretnomdjelovanju u životu nakonproslave smrti i uskrsnuća, teprogovara o liturgijskojpovijesti, počevši od važneliturgijske reforme, tj. godine375., kada je papa Damaz uveosadašnji Rimski kanon te papeGrgura Velikog, koji je pravitvorac rimske liturgije. (ika-žz/kj)

Čestitke za pomoć djeci bez roditeljaČestitke je tiskalaudruga "SOS-Dječjeselo Hrvatska"

Udruga "SOS-Dječje seloHrvatska", koja se skrbi zadjecu bez roditeljske skrbi, iove u povodu božićnih inovogodišnjih blagdana tiskalaje čestitke čijom kupnjom sepomaže djeci za koju se Udrugaskrbi u Lekeniku iLadimirevcima. Božićnečestitke, s četiri različita

motiva, reprodukcija su dječjihslika na svili nastalih u SOS-Dječjem selu Lekenik. Čestitkesu preklopne, formata 11x15cm, te otisnute u boji. Čestitka"Radostan Božić i sretna Novagodina" ispisana je nahrvatskome, engleskom,njemačkom, talijanskom ifrancuskom jeziku. Cijena

kompleta od četiri čestitke somotnicom je 14 kuna, a zakupnju veće količine odobravase prigodni popust. Čestitke semogu naručiti na SOS-Dječjeselo Hrvatska, Zavrtnica 5/III,Zagreb, tel. 461 00 66 ili 46100 67. (ika-sp)