I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 29. ožujka 2006. broj 13/2006

Domovinske vijesti■ Nadbiskup Barišić primio ravnatelja Papinskih misijskih djela za Hrvatsku■ Biskup Košić posjetio Caritasov centar u Oborovu■ Sjednica Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima■ Dan Sveučilišta u Zadru■ Mons. Drago Šimundža kandidat za akademika■ Papa čestitao imendan kardinalu Bozaniću■ Biskup Mrzljak primio majke iz Udruge 8+■ Obljetnica biskupskog ređenja biskupa Srakića■ Prvi područni susret Franjevačke mladeži Primorsko-istarske regije■ U Gospiću blagoslovljena nova zgrada Biskupskog ordinarijata■ 18. sabor mladih katolika Gospićko-senjske biskupije■ Križni put mladih Zadarske nadbiskupije■ Korizmeno pismo biskupa Culeja o darivanju za karitativne potrebe■ Nova uprava Klanjateljica Krvi Kristove■ Prvi korizmeni susret mješovitih zborova Varaždinske biskupije■ Istina o oduzimanju kanonskoga mandata krčkoj vjeroučiteljici

Nadbiskup Barišić primio episkopaFotija

Bilo je govora i o načinu na koji obje Crkvetrebaju ostaviti zajedničko svjedočanstvokršćanske vjere i evanđelja u multikulturalnomsvijetu koji je, pod utjecajem medija,sekulariziran i antireligiozno usmjeren

Sjednica Komisije Hrvatske biskupskekonferencije Iustitia et pax

Komisija razmatrala pitanja vezana uz pristupHrvatske europskim integracijama,problematiku rada trgovina nedjeljom i pitanjavezana uz zaštitu voda

■ God križa u Šibeniku■ Pasionska baština 2006.■ Županijska nagrada s. Servaciji (Anđelki) Mateljan

Crkva u Hrvata■ Koncert za Josipovo u New Yorku

Biskupi BiH o izmjeni Ustava

U ime koje se demokracije i kakve pravde tekakve budućnosti BiH uvodi entitetsko načeloodlučivanja u Zastupničkome domu i ustavnomkategorijom sudbina zemlje predaje u rukezastupnicima dvaju naroda koji jedini moguosigurati "1/3 poslanika ili članova s teritorijasvakog entiteta"

■ Misija prestaje sa samostalnim djelovanjem■ Hrvatski intelektualci: između života za ideju i života od ideje■ Kardinal Puljić primio šefa Izaslanstva Europske komisije BiH

Inozemne vijesti■ Izrael pozvao Papu u Jeruzalem

Vatikan o Papinu odricanju od titule"zapadnog patrijarha"

U tijeku povijesti titula patrijarha pokazala sekao "prevladana i više neupotrebljiva", a ktome je od početka bila i nedovoljno jasna,ističe se u priopćenju Papinskog vijeća zajedinstvo kršćana

■ Papa se savjetuje s kardinalima■ Biskup van Luyn novi predsjednik COMECE-a

Prvi konzistorij pape Benedikta XVI.

Na svečanosti na Trgu Sv. Petra gotovo 20.000hodočasnika i visokih predstavnika države iCrkve iz cijeloga svijeta

Kardinal Zen: Velika ljubav Papeprema kineskom narodu

Crvena kardinalska odjeća podsjeća "na suze ikrv mnogih bezimenih heroja Crkve u Kini"

■ Papina misa s kardinalima■ Nadbiskup Lajolo o odnosima Kine i Vatikana■ Papa posjetio rimsku župu milosrdnog Boga Oca■ Papa primio u audijenciju nove kardinale

Prilog dokumenti■ Bliskost s kršćanima koji trpe progonstvo zbog vjere■ Nasljednici apostola jamče crkveno zajedništvo u ljubavi

2 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Pokopan preč. Ivan ČočekSprovodne obrede imisu zadušnicupredvodio biskupŠkvorčević

Markuševac, 20.3.2006. (IKA)- Vjernici župe Svete MarijeMagdalene Štivica oprostili suse 20. ožujka namarkuševačkom groblju odsvog župnika, dugogodišnjegupravitelja štivičke župe idekana Novokapelačkogdekanata Ivana Čočeka, koji jenakon kratke i teške bolestiumro u svećeničkom domu Sv.Josipa u Zagrebu 16. ožujka,85. godini života i 60. godinisvećeništva. Ivan Čoček rođen je 8. svibnja1921. u Popovcu krajMarkuševca. Kao pitomacDječačkog sjemeništa na Šalatipoložio je 1939. ispit zrelosti uNadbiskupskoj klasičnojgimnaziji u Zagrebu. Istegodine upisao je Bogoslovnifakultet. Nadbiskup AlojzijeStepinac zaredio ga je zasvećenika 1946. Pastoralni radpočinje kao kapelan u Bednji,kasnije je kratko upravitelj župeu Loboru, potom je u službikapelana u Hrašćini, da bi 20.listopada 1950. godine preuzeoupravu župe Štivica, u kojoj jeostao sve do smrti. Dugi nizgodina obavljao je dužnostbilježnika Novokapelačkogdekanata. Godine 1988.imenovan je dekanomNovokapelačkog dekanata iostaje u toj službi sve do smrti. U napredak župe i naseljaŠtivica i Komarnica, preč. IvanČoček, kojeg su u župi od miljasvi zvali Gospodin, utkao jesebe, svoj život i rad. Živio jeskromno, jednostavno i tiho, a

tako je i otišao. Štivičane jeteško pogodila vijest o smrtisvećenika, dragog prijatelja ipastira te su organiziranoautobusima pošli do Prigorja iMarkuševca, da bi se posljednjiput oprostili od svog župnika. U nazočnosti svećenikaPožeške biskupije, rodbine iprijatelja pokojnika, pogrebniobred vodio je požeški biskupAntun Škvorčević. Uimesvećenika Požeške biskupije iNovokapelačkog dekanata odpokojnika se oprostio preč.Nikola Jušić. Istaknuo je kakoje Ivan Čoček u Štivici bioučitelj, vjeroučitelj, graditelj,inicijator, savjetnik i radnik. UŠtivicu dovodi struju, asfalt,telefone. Postaje primjerradišnog čovjeka svojimžupljanima. Vidljiva je njegovasvagdanja propovijed kroz rad imolitvu. Sve godine u Štivici,dakle 55 ljeta, obdarendarovima mirnoće, dobrogprosuđivanja, trezvenosti urazmišljanju i nenametljivošću,među svećenicima biva i ostajeomiljen kao sugovornik iprijatelj. Za svoj rad prije dvijegodine dobio je priznanjeopćine Staro Petrovo Selo. Ovegodine predložen je za nagraduuz Dan Brodsko-posavskežupanije.Uime župnog ekonomskog ipastoralnog vijeća te u imevjernika Štivice i Komarnice odpokojnog župnika oprostio seStanko Mikić. Među ostalim jeistaknuo kako su Štivičani sasvojim župnikom radili igradili, proslavili 200 godina

župe, 50. obljetnicu Čočekovasvećeništva, a još nedavnoplanirali su ovogodišnjeuređenje župne crkve. Radovalisu se proslavi dijamantne misesvog župnika, koja je trebalabiti ovog ljeta. Nakon pokopa u župnoj crkviSv. Šimuna i Jude Tadeja uMarkuševcu biskup Škvorčevićslužio je misu zadušnicu.Istaknuo je kako je preč. IvanČoček bio čovjek mirne naravi,razboritih stavova, odmjerenihsudova, vjeran Crkvi, savjestanu dužnostima, iskrenogpoštovanja prema crkvenimpoglavarima, realist u pogledusvojih očekivanja i odnosaprema društvenim zbivanjima ijavnom životu. Sazadovoljstvom je prihvatioutemeljenje Požeške biskupije isa svećenicima svogaNovokapelačkog dekanata daoznačajan doprinos u prigodinjezine uspostave i prvihgodina djelovanja te ređenjanjezina biskupa."Preminuli brat svećenikzadužio nas je svojomljudskošću i svećeničkomsavjesnošću te mu na ovomoproštaju izričemo dubokuzahvalnost za sve što je učiniotijekom svog zemaljskogživota. Molimo Boga,Gospodara povijesti i jedinogpravog suca, da mu u svomvelikom milosrđu oprostislabosti i grijehe, primi ga uvječni mir i preobrazi slavomsvoga uskrslog Sina", zaključioje biskup Škvorčević.

Zadar: Preminuće sv. Benedikta u crkvi Sv. MarijeBenedikt je želiopromijeniti ljudskosrce, iskorijeniti manei potaknuti ljubav,istaknuo nadbiskupPrenđa

Zadar, 21.3.2006. (IKA) - Nadan preminuća utemeljiteljabenediktinske zajednice sv. ocaBenedikta, u utorak 21. ožujkazadarski nadbiskup Ivan Prenđapredvodio je u crkvi Sv. Marijeu Zadru svečano misno slavljezajedno s brojnim svećenicima."Tolika su stoljeća prisutna poBenediktovu duhu u našemgradu, to je blagoslov za svenas", rekao je nadbiskup uuvodnoj riječi slavlja,pozivajući na molitvu za životzadarskog samostana,budućnost svih benediktinaca injihov pomladak. U svjetlu čitanja iz KnjigePostanka, čiji odlomak govori opočetku Abrahamove povijesti injegovu izlasku iz očinskog

zavičaja, što je početakpovijesti jednog naroda,nadbiskup Prenđa je rekao kakoje povijest Abrahamova ipovijest sv. Benedikta i povijestsvakog iskrenog tražiteljaBoga. Benedikt je shvatio damora otputovati iz rodnogzavičaja, potom i napustitistudij u velikom gradu, otići izprvog prebivališta i Subiaca,dok nije stigao i ostao na MonteCassinu: "u zemlji koju mu jeGospodin odredio za nicanjenovog, nepreglednog mnoštva ukojem će biti blagoslovljeninarodi: naviještanjemevanđelja, molitvom i radom,zajedništvom i kulturom koja jenicala iz novog duhovnogzavičaja kojeg je Gospodinblagoslovio. Sve je imalo samo

jedan cilj: unositi u povijest,kulture, u duše svetost kojapreobražava na zemlji i dajenovi smisao ljudskim naporimai konačno povijesti - da Bogbude sve u svemu", rekao jenadbiskup Prenđa upropovijedi. Da bi to postigao znao je daljudskoj naravi, nestalnoj islaboj, treba dati potporu iohrabrenje te je postavioozbiljna asketska pravilaodricanja, potpuno odreknućeod bilo kojeg oblika vlastitogposjedovanja. "Uveo jedisciplinu za život i rad u svojezajednice. Poznavao je visokeasketske ideale istočnogmonaštva: post, odricanje odsna, mrtvljenje, trajne molitve.

3v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Uklopio ih je na realističannačin u svoje znamenitoPravilo, uravnoteženo jepostavio te potrebne stvarnostiu duhovnom životu. Ali, iznadsvega mu je bio cilj promijenitiljudsko srce, iskorijeniti mane ipotaknuti ljubav u svojimmonasima i monahinjama. Utome je vidio izvor mira iradosti u duši što je pravobogatstvo kuće Božje",istaknuo je nadbiskup Prenđa. Zavičaj kojeg su Abraham iBenedikt napustili nadbiskupsmatra metaforom za našuljudsku zarobljenost, teretgrijeha i navezanosti na varljivevrijednosti koje nas činenesposobnima za povratak sebi,

Bogu, ljudima i vrednotamaduha. "Kad se dogodi tajizlazak iz svog zavičaja -zarobljenosti, može započetiput na kojem prepoznajemoBoga. Sve stvarnosti dobivajusvoju realnu boju i svoje pravomjesto. Tek tada počinjemoshvaćati i otkrivati koliko jemoćna Božja riječ u našojnutrini i kako nam je nadohvatu ruke Kruh života kojije moćna hrana djevica,mučenika, redovnika, muževa ižena", pojasnio je nadbiskup,dodavši da je to lijekindividualizmu koji prijetirazaranju prijateljstava osobnihi među narodima, obiteljskih isamostanskih zajedništava."Očito je da je ostvareni

Benediktov ideal traženja Bogai ostvarenja zajedništva s njimu ovim zemaljskimdimenzijama i nakon njegovesmrti kroz duga stoljeća ostaotrajni zadatak onih koji su gauzeli za ideal i učitelja na putusvetosti. Ali ne samo za njih i koludriceu samostanu Sv. Marije, već iza svakog od nas koje Bogpoziva na izlazak iz našezatrpanosti sporednostima, uslobodu i radost djece Božje"zaključio je nadbiskup Prenđa,poželjevši da nas i ova korizmapribliži radosti u duši koju Isusobećava onima koji povjeruju.

Preminuće sv. Benedikta u benediktinskom samostanu uŠibeniku

Misu predvodio mons.Škevin

Šibenik, 21.3.2006. (IKA) -Blagdan preminuća sv.Benedikta proslavljen je 21.ožujka u ženskombenediktinskom samostanu Sv.Luce u Šibeniku. Svečanoeuharistijsko slavlje predvodioje generalni vikar Šibenskebiskupije mons. DominikŠkevin, u koncelebraciji s još

dvojicom svećenika. Primjer svetog Benedikta idanas je živ i nosi nam velikuporuku. Svoju je duhovnostpretočio u pravilo kojepokazuje što je to čežnja zaBogom, istaknuo je mons.Škevin. Benediktinskaduhovnost je uravnotežena i

kristocentrična, te iskazujesklad s ljudskom naravi, rekaoje. U tijeku mise djeca i mladi izkatedrale Sv. Jakova pjevali subenediktinske koralne napjeve,pod ravnanjem prof. JeleneMikulandre.

Crkva i škola kao odgojno mjestoKatehete morajuizbjeći i napastiprešućivanja dijelovakršćanske vjere koji semladima ne sviđaju,istaknula je dr. Razumna Tribini srijedom ukapucinskomsamostanu uVaraždinu

Varaždin, 22.3.2006. (IKA) - Udvorani Božji narodkapucinskog samostana uVaraždinu u sklopu Tribinasrijedom 22. ožujka predavanje"Crkva i škola kao odgojnomjesto" održala je dr. RužicaRazum. Prema riječima dr. Razum,ključne riječi društva u kojemdanas žive mladi su pluralizam,fragmentarnost, prezentizam isubjektivnost. Osimtradicionalnih odgojnih mjestaobitelji, škole i župe, koji supromovirali zajedničkevrijednosti, danas postoji višedrugih čimbenika koji utječu naodgoj. Mlade zahvaća iprezentizam, odnosnousmjerenost na sadašnjost isamo najbližu budućnost.Situaciju karakterizira isubjektivnost, odnosnoselektivnost u prihvaćanjuvjerskih istina. "Odrasli se često premamladima odnose ambivalentno,a odnosi su opterećeni

optužbama na račun mladihumjesto zdravog dijaloga.Utjecaj Crkve, obitelji i školepostaje sve manji, a velikiutjecaj na mlade imaju drugičimbenici, osobito mediji.Stoga dok se danas vode burnepolemike oko sadržajaudžbenika, zanemaruje seistovremeno sadržaj koji mladidobivaju putem televizije iliInterneta", rekla je dr. Razum. Školu mnogi učenicidoživljavaju teškom, dosadnomi premalo povezanom saživotom. U društvu je prevelikinaglasak isključivo na razvitkugospodarstva, pa ono što bitrebao biti samo jedan aspektživota, postaje njegovo središte.Takva situacija prenosi se i narazinu škole, u kojoj seneprestano ističe samo znanje,a zanemaruju se predmeti kojisu također izuzetno vrijedni zaodgoj učenika. "Vjeronauk u školama nijeupitan. Očekujući odvjeronauka ono što on ne može

ostvarivati, često ga se gura nadno društvenog i crkvenogzbivanja", smatra dr. Razum.Kvalitetni odgajatelj u vjerimora posjedovati pozitivanautoritet, jer nema odgoja bezautoriteta. U odgoju je vrlovažan kvalitetanmeđugeneracijski odnos ukojem trebaju dominiratidijalog, ljubav, razumijevanje imeđusobno poštovanje.Odgajatelj u vjeri morauvažavati da mladi imaju pravoslobodne osobne odluke, što ječesto teško, jer ljubav premaistini nikako se ne možeshvaćati kao recept kojeg nužnosvatko mora prihvatiti.Potrebno je prihvatiti dasloboda osobne odlukeuključuje i mogućnosti krize,pa i odbacivanja vjere. "Katehete moraju izbjeći inapasti prešućivanja dijelovakršćanske vjere koji se mladimane sviđaju", zaključila je dr.Razum.

4 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Predstavljeno izdavaštvo slunjskog krajaU franjevačkomsamostanu uzagrebačkoj Dubraviodržan skup Slunjana

Zagreb, 22.3.2006. (IKA) - Udvorani franjevačkogsamostana Crkve BezgrešnogZačeća BDM u zagrebačkojDubravi održan je 22. ožujkaskup Slunjana nastanjenih uZagrebu. Na susretu jepredstavljeno izdavaštvoslunjskog kraja kao i knjigaIvana Strižića "ŽrtvoslovSlunjskog kotara". Među višeod stotinu okupljenih bili su ibrojni znanstvenici akademici isvećenici. Uvodne riječi uputili sunačelnik općine RakovicaFranjo Franjković i predsjednikGradskog vijeća Slunja NikolaJapunčić. Gospićko-senjskibiskup Mile Bogović, izmeđuostaloga, je rekao: "Kroz cijelusvoju povijest Kordun je bio

prostor malih skromnih ljudibez velikih ambicija koji su bilisuzdržani prema vlasti odTuraka i Austrougarske pa dodvije posljednje Jugoslavije.Zato i nije čudo da se izmeđunjih iznjedrio samo jedanbiskup". O izdavaštvu slunjskog krajagovorio je župnik i dekanslunjski mons. Mile Pecić.Početak je bio krajemsedamdesetih godina, kada se uCvitoviću od strane popa MatePavlića počela izdavati Župnapanorama koja je kasnijeprerasla u Mostove koje suuređivali mons. TomislavŠporčić i posljednje desetljećemons. Pecić. Slunj je doživioekspanziju i na području videozapisa s nizom dokumentarnih

filmova koji su vezani uz imeVlade Butine, kao i sve većibroj audio naslova.Zatim su o knjizi Ivana Strižićagovorili dr. Agneza Szabo iakademik Vladimir Pećarić,kao i sam autor. Središnjavrijednost djela je da prvi putdonosi popis žrtava, ljudi, žena,djece, staraca i svećenika, oniho kojima se u komunizmu nijesmjelo pisati. U Žrtvoslovu senalaze žrtve počinjene od stranečetnika i partizana, ali i ustaša. Organizator skupa bila jeUdruga Kordunaša Zagreb, kaoi poglavarstvo grada Slunja iopćina Rakovica i Cetingrad,uz sudjelovanje Turističkezajednice Grada Slunja.

Tribina Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnihdjelatnika

Mladima trebapomoći da vjeruju usebe. Kad ih zavolite,čuda ćete napraviti,poručio je prosvjetnimdjelatnicima dr.Ivančić

Split, 22.3.2006. (IKA) -Splitski ogranak Hrvatskogakatoličkog društva prosvjetnihdjelatnika priredio je svoju prvutribinu 22. ožujka u velikojdvorani Nadbiskupskogsjemeništa u Splitu. Predavanje"Mudrost - nova paradigma uodgoju i obrazovanju" održaoje dr. Tomislav Ivančić.Sudionicima tribine, kojih jebilo oko pet stotina, uvodno seobratio mr. don. Josip Periš,duhovnik splitskog ogrankaHKDPD, koji je ukratkopredstavio. Dr. Ivančić uvodno je postaviopitanje je li znanje doistabudućnost Hrvatske? Je li topotpuna ili djelomična istina?Pritom se pozvao i nadokument Drugoga vatikanskogkoncila Gaudium et spes ukojem se ističe da naše vrijemetreba mudrih ljudi. Inače namprijeti opasnost da izgubimobudućnost. Ističući razliku između znanja imudrosti, ustvrdio je da znanjeimaju i teroristi. Znanje imamou bibliotekama i na Internetu,dok je mudrost osobinaljudskog duha. Mudar čovjek,nastavio je dr. Ivančić, živiispravno i ima odgovor na svateška pitanja. On ima čudesnuinteligenciju. Mudrac je onajkoji je sretan. Inteligencijasama za sebe nije istraživanje,

nego tehnika, dok je praviintelektualac onaj koji jekritičan i moralan. Pravogintelektualca se ne možepotplatiti. On je onaj koji imaviziju. Inteligentan čovjek živiod bitka. On je duhovan, što neznači nužno i religiozan. Duh jestruktura čovjeka i čovjek ječovjek upravo po duhovnojduši. Naše škole razvile supsihologiju i medicinu, ali timemi još nismo ljudi. Znanost nezna odakle život i što će bitisutra s čovjekom. Odgovor nata pitanja daje Isus iz Nazareta,poručio je predavač.Isus iz Nazareta pokazao je daima vlast nad svim. Pokazao jevrhunsku superiornost. On namdaje odgovor na svako naše"zašto". Daje nam da volimočovjeka i da se ne bojimonikoga. Nasuprot njega stojiznanost koja daje odgovor napitanje "kako", a čije je nešto izašto nešto jest, ne odgovara ine pita, pa zato nije mudra. Isusdaje slobodu prema kojoj sečovjek ravna, a sloboda je bitduha. Duh je sposobnostčovjeka da vidi cjelinu i daprocjenjuje stvarnost. On se nevidi kao što se ne vidi nisvjetlo, nego vidimo predmetekoje svjetlo osvjetljuje. Duh jeprostor u kojemu se vidiiznutra, a duhovnom spoznajomspoznajemo moralne vrednote.Zato mudar čovjek nikada nećečiniti zlo. On ima bezbroj

spoznajnih mogućnosti i nikadaneće biti korumpiran. Vjera ječudesna snaga čovjeka. Ona jeduhovna za razliku od sugestijekoja je samo psihološka.Vjerovati znači imatipovjerenje u Boga, biti s njimprijatelj. Ako čovjek odbaciBoga, više ga nema tko branitiod zla. Zato mudar čovjek živis Bogom i iz temelja svogabića. Kritičan je i inventivan.Mudrost je duhovna dimenzija imoralni zakon. Udovolji linjemu - čovjek voli sebe. Dr. Ivančić pozitivno jeocijenio dokument HNOS-a(Hrvatski nacionalni obrazovnistandard) u kojem se govori otome što predstavlja mudrost.Prema HNOS-u učenike trebaučiti moralnom vladanju. Onimoraju postati istraživači isamostalno razmišljati. Na to ihtreba potaknuti pozitivnimpristupom. Svaka negativnakritika ubija, a pozitivnaoživljuje. Nužna je preobrazbanašeg školstva u kojem učeniktreba postati inovativan. EUnam u tom pogledu neće datiništa nova, jer ni sama nijeriješila školstvo. Mladima trebapomoći da vjeruju u sebe. Kadih zavolite, čuda ćete napraviti -poručio je prosvjetnimdjelatnicima dr. Ivančić nakraju svoga predavanja.

5v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić primio ravnatelja Papinskihmisijskih djela za Hrvatsku

Povod susretu bio jedolazak direktoraPMD-a za Hrvatskuprof. dr. MilanaŠpehara u Split usvojstvu voditeljaduhovnih vježbi zaredovnice

Split, 22.3.2006. (IKA) - Uzgradi Nadbiskupskogordinarijata splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić primioje 22. ožujka delegate za misijeiz dalmatinskih (nad)biskupijapredvođene nacionalnimdirektorom Papinskogmisijskog djela za Hrvatskuprof. dr. Milanom Špeharom. Povod susretu bio je dolazakdirektora PMD-a za Hrvatskuprof. dr. Milana Špehara u Splitu svojstvu voditelja duhovnihvježbi za redovnice. Naime, dr.Špehar, boraveći kod redovnicaančela na Kamenu, u dogovorus don Zdenkom Bralićem,katedralnim župnikom u Splitui delegatom za misije Splitsko-makarske nadbiskupije, odlučiose susresti s delegatima zamisije iz ovog dijela južneHrvatske, čemu su uz njihdvojicu nazočili fra AnteVukušić za Šibensku biskupiju,

don Većeslav Magić zaDubrovačku biskupiju i donMladen Kačan za Zadarskunadbiskupiju. Zbog pastoralnihobveza bio je spriječen donTonči Kusanović za Hvarsko-bračko-višku biskupiju.Nakon susreta u župnom uredukatedralne župe UznesenjaBDM u neposrednoj blizinikatedrale, gdje je domaćin biodon Zdenko, delegati su uordinarijatu nastavili razgovoro misijskim djelatnostima ianimaciji misija u domovinskojCrkvi. Fra Ante, sdugogodišnjim misionarskimiskustvom, pozdravio jenovoimenovanog nacionalnogdirektora PMD-a za Hrvatsku,izražavajući mu dobrodošlicuna novu dužnost u Crkvi uHrvata, kao i na taj bratskisusret u Split, zaželjevši mu dase ne boji nove dužnosti, jer jeuz njega dobri Bog, a takođerće moći računati na svesrdnu

pomoć svojih suradnika i cijeleCrkve. Uslijedio je susret snadbiskupom Barišićem, koji jeostao u dužem razgovoru sdelegatima upoznajući se i sampodrobno s djelatnostimaPMD-a. Osobito mu je bilodrago što se susreo s novimdelegatom za Hrvatsku, te jesvima zaželio plodan rad, dobaruspjeh i gorljivost u zauzimanjuza naše misije i misionarediljem svijeta. Kako je većinanazočnih prvi put bila uobnovljenoj zgradinadbiskupije, nadbiskup ih jepozvao u razgledavanjeprostora koji služe ne samo zanadbiskupski stan, nego i zaurede cijele uprave ordinarijata.Nakon razgledavanja zgrade,nadbiskup je goste pozvao danastave razgovor o misijama uzbratsko blagovanje.

Suradnja župnih Caritasa i Centra za pomoćstradalnicima iz Domovinskog rata

Djelatnici Centra zapsihosocijalnu pomoćstradalnicima izDomovinskog ratagrada Zagreba iZagrebačke županijena susretu volonteražupnih CaritasaKatedralnogarhiđakonata u župisv. Kvirina u Zagrebu

Zagreb, 22.3.2006. (IKA) -Redoviti mjesečni susretvolontera župnih CaritasaKatedralnog arhiđakonataodržan je 22. ožujka u župi sv.Kvirina biskupa i mučenika naPantovčaku u Zagrebu. Napočetku susreta rad domaćegažupnog Caritasa predstavio jenjegov voditelj Ivan Fureš.Slijedilo je misno slavlje kojeje predvodio župnik FranjoTkalčec. Jednosatno predavanjena temu pomoći stradalnicimaDomovinskog rata održali sudjelatnici Centra zapsihosocijalnu pomoćstradalnicima iz Domovinskograta grada Zagreba iZagrebačke županije: prim.Marija Čiček, psihijatrica ipsihoterapeutkinja, i dipl. soc.radnica Tamara Forjan. "Naš Centar spada podMinistarstvo obitelji, braniteljai međugeneracijske solidarnostii samostalna smo ustanova kojapruža pravnu, socijalnu ipsihološku pomoć. Ponekadšaljemo Ministarstvu iCentrima za socijalnu skrbdesetak preporuka dnevno zapomoć stradalnicimaDomovinskog rata.

Ministarstvo im pomaže putemjednokratne pomoći iopskrbnine, a Centri zasocijalnu skrb pružaju impomoć za uzdržavanje ilijednokratnu pomoć. Da bi se tapomoć mogla ostvariti potrebnoje činiti mnoštvo predradnji,primjerice prikupiti dokumente,a za to je potrebno i do desetakdana. Međutim, njima jeponekad pomoć hitno potrebna.Najteže je onim obiteljima kojeimaju djecu. Tim obiteljimapotrebno je samo osiguratihranu kako bi imale što za jestitih pet do deset dana dok sepreko Centra za socijalnu skrbne riješi njihovo pravo nasocijalnu pomoć. U timslučajevima bi župni Caritasi,brzo i jednostavno, moglipomoći braniteljima i njihovimobiteljima u hrani i odjeći",istaknula je socijalna radnicaForjan. Prim. Čiček pruža stručnupomoć braniteljima istradalnicima Domovinskograta. Iznijela je svoje iskustvo otome kako bi se trebaloophoditi s osobama koje pateod PTSP-a. Pratila je skupinebranitelja od trenutka kad su

bili mobilizirani i pratila ih jena terenu - na Kupskom ratištu,u Gradiški i na Južnom bojištu."Žao mi je što naša javnost nijeupoznata s time što su ti ljudiproživljavali na ratištu, aproživljavali su strašne stvari.Ono što se vidjelo na televizijisamo je blaga sjena onoga štose događalo na bojištu. Rat jekatastrofalan događaj: to jemasovno stradavanje iumiranje, na koje ne znam kakobi se čovjek uopće mogaopripremiti. Sjećanje naproživljeno ratno iskustvo trajecijeli život i nikako se ne možezaboraviti", istaknula je prim.Čiček potičući volontere dabranitelje zahvaćenedepresijom ohrabruju i podižunjihovo dostojanstvo odajućiim priznanje za njihovu žrtvu.Predložila je da se, primjerice, iredovničke zajednice uključe upružanje psihološke i duhovneskrbi braniteljima. "Samostaninerijetko imaju školovanihredovnika i redovnica koji bimogli volonterski vrlokvalitetno odraditi dio poslakojeg nadležne institucije neuspijevaju zbog premalog brojastručnog osoblja".

6 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Košić posjetio Caritasov centar u OborovuCentar za radnuterapiju irehabilitaciju

Zagreb, 22.3.2006. (IKA) - Usklopu dvodnevnog pastoralnogpohoda župi sv. Jurja muč. iJakova ap. u Oborovuzagrebački pomoćni biskupVlado Košić posjetio je 22.ožujka i Caritasov centar zaradnu terapiju i rehabilitaciju"Sv. Vinko Paulski". Posjet jezapočeo svečanim dočekomispred kapele Caritasovogdoma, gdje ga je dočekaožupnik Stjepan Levanić. BiskupKošić blagoslovio je okupljenekorisnike i djelatnike centra tese u kapeli zadržao u kratkojmolitvi. Biskupa je pozdravilaravnateljica Centra dr.Dubravka Megen-Ružička, azatim je predvodio misuzajedno s mjesnim župnikom iizrazio svoju radost što može

provesti neko vrijeme u tomecentru. U propovijedi je, izmeđuostaloga, istaknuo: "Caritas -ljubav znači: Bog u ljubavi snama", i osvrnuo se naencikliku pape Benedikta XVI."Deus Caritas est", posvećenukršćanskoj ljubavi, Caritasu ikaritativnom radu. Misnoslavlje pjesmom je pratio zbormladih iz centra, predvođensolisticom Ivanom Čirinji, uzpratnju orguljašice DorotejeNovosel.Nakon mise biskup Košićposjetio je sve korisnike usobama, koji su uglavnomnepokretni, vezani uz kreveteili kolica i posve ovisni o skrbikoju im pruža osoblje centra.

Nakon zajedničkog objedadjelatnici i korisnici centraimali su prigodu za skupne ipojedinačne razgovore sbiskupom. Mladi iz centrabiskupu su za posjet zahvalilipredstavom "Kako biti bolji ukorizmi". U sklopu šestosatnogposjeta centru biskup Košić jepohodio i obitelji smještene unekoliko Caritasovih kuća uOborovu te zajedno sravnateljicom centra ivjeroučiteljicom DraženkomPurić posjetio mjesno groblje ipomolio se za preminuležupljane, među kojima počiva iosam korisnika Centra "Sv.Vinka Paulskog".

Nova Gradiška: Skupština Udruge roditelja poginulihhrvatskih branitelja Domovinskog rataNova Gradiška, 23.3.2006.(IKA) - Redovita izvještajnaizborna skupština Udrugeroditelja poginulih hrvatskihbranitelja domovinskog rataNova Gradiška održana je 23.ožujka u novogradiškom Domukulture. U župnoj crkviBezgrješnog začeća BlaženeDjevice Marije misu za svepoginule hrvatske braniteljeslužio je novogradiški kapelanDarijo Šimić. Baš kao što jeIsus položio život za naše

spasenje, tako su i našibranitelji položili živote zadomovinu. Snagom molitveobratimo se Bogu, vjerujući daće pravda uvijek izaći navidjelo. Trebamo se višeutjecati Bogu, jer je on jedini,pravi, istinski sudac, koji ćenam suditi. Trebamo ga molitiza naše poginule branitelje, daim se smiluje, da naše dragesinove, supruge, očeve što prijeuvede u svoje Kraljevstvo.Molimo i za one branitelje koji

su ostali invalidi, koji imajuzdravstvenih i psihičkihproblema, da nađu snagu uonome tko je najviše može dati,u Bogu, rekao je vlč. Šimić.U radnom dijelu skupštineUdruge roditelja poginulihhrvatskih branitelja za tajnika jeizabran Antun Cindrić,potpredsjednici su JosipStanešić i Mato Paušić, a zapredsjednika je ponovnoizabran prof. Ante Vukšić.

Bog u djelima hrvatskih pisacaNa Kulturnoj tribiniTeologije u Rijecipredstavljena knjigadr. Drage Šimundže

Rijeka, 23.3.2006. (IKA) - Namjesečnoj Kulturnoj tribiniTeologije u Rijeci 23. ožujkapredstavljena je knjiga u dvasveska dr. Drage Šimundže"Bog u djelima hrvatskihpisaca" koja obuhvaćareligioznu tematiku hrvatskihpisaca 20. stoljeća. VoditeljTribine dr. Josip Grbacistaknuo je kako ta tema,zanimljiva ne samo teolozima,otvara nova područja teološkogpromišljanja. Autor knjige, dr. Šimundža,dugogodišnji urednik teološkogčasopisa Crkva u svijetu,govorio je o problematicireligioznog govora uknjiževnosti te istaknuo nekeod 26 pisaca čija su djelaobrađena u knjizi. Pojasnio jekako odnos prema Bogu i vjeri

u tim djelima varira i mijenja sečak i u djelima istog autora.Stoga je ponekad teškodefinirati autora kao vjernika ilinevjernika. "Hrvatskaknjiževnost nastala je nakršćanskim temeljima, no u 20.st. javljaju se agnostici,skepticizam i ateizam. Velikidio književnika bavi se cijelimčovjekom i načinom života, nesamo problemom Boga i vjere.No, i iz tih opisa svakodnevicei životnih odluka likova izknjiževnih djela možemovidjeti religioznuopredijeljenost autora. Ako imareligiozno iskustvo onda djeloodašilje takvu poruku, akoprilazi kao ateist onda rušikršćanske vrijednosti. Neki odpisaca koji ističu čovjekoveslabosti i nesavršenosti takvastajališta iznose samo kao krik

protesta prema zlu u svijetu,dok drugi iz ideoloških razlogaodbacuju Boga, zaključio jeautor. Djelo je predstavio dekanKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Splitudr. Marinko Vidović, ocijenivšiga kao "dva monumentalnasveska" koja se bavespecifičnom temom. U njima seknjiževnost analizira kao odraznarativne teologije koja postojiod samih početaka teološkihpromišljanja zapisanih u Bibliji."Dr. Šimundžu ne zanimateološka problematika uizravnom teološkom govoru,nego odnos prema Bogu ireligiji pronalazi u sekundarnojproblematici, u rasvjetljavanjukonkretnih situaciji vjere inevjere", rekao je dr. Vidović.

7v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Sjednica Biskupske komisije za Papinski hrvatskizavod sv. Jeronima

Ne postoji drugaustanova gdje je cijelaCrkva u hrvatskomnarodu prisutna i popoglavarima i postudentimasvećenicima, ali i poonoj cjelokupnojpovijesnoj baštini kojatamo traje više od 5stoljeća, istaknuobiskup Škvorčević

Požega, 23.3.2006. (IKA) - UBiskupskom domu u Požegi 23.ožujka održana je sjednicaBiskupske komisije za Papinskihrvatski zavod sv. Jeronima nakojoj su osim predsjednikaKomisije požeškoga biskupaAntuna Škvorčevića sudjelovalii ostali članovi: riječkinadbiskup Ivan Devčić,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić, đakovački isrijemski biskup Marin Srakićte pomoćni biskup vrhbosanskiPero Sudar. Na sjednici je

požeški biskup, koji je proteklitjedan bio u kanonskoj vizitacijiPapinskog hrvatskog zavoda sv.Jeronima, upoznao članoveKomisije s rezultatima tevizitacije koje će Komisija,inače najbrojnija komisijabiskupske konferencije, kakohrvatske tako i bosansko-hercegovačke, iduće srijedepredstaviti i ostalim hrvatskimbiskupima na njihovoj sjedniciu Sarajevu. Članovi Komisijeiznijet će i svoje stavove i gledenovih poglavara Zavoda, jer

sadašnjima istječedesetogodišnji mandat. BiskupŠkvorčević je istaknuo kako jejoš jednom iskusio da jePapinski hrvatski zavod sv.Jeronima jedinstvena ustanovaCrkve među Hrvatima, jer nepostoji druga ustanova gdje jecijela Crkva u hrvatskomnarodu prisutna i popoglavarima i po studentimasvećenicima, ali i po onojcjelokupnoj povijesnoj baštinikoja tamo traje više od 5stoljeća.

Sakramentalnost kršćanske ženidbeDr. Ante Mateljan natribini u Omišu

Omiš, 23.3.2006. (IKA) -Vijeće za pastoral obiteljiSplitsko-makarske nadbiskupijepriredilo je 23. ožujka vjerskutribinu u Ilirskom sjemeništu uPrikome u gradu Omišu.Predavač je bio dr. don AnteMateljan, profesor na splitskomKBF-u i duhovnik Hrvatskogkatoličkog liječničkog društvau Splitu, a tema predavanja jebila "Sakramentalnostkršćanske ženidbe". S obziromna današnje stanje našihobitelji, dr. Mateljan se osvrnuona to kako čin sklapanja brakaizmeđu muškarca i žene morabiti svjestan, slobodan izakonit. Tim svetim činom onivišu nisu samo zaručnik izaručnica već postaju muž ižena, stvaraju nove odnose sdrugim ljudima i s Bogom.

Istaknuo je i važnostzajedništva u kršćanskojobitelji koja vodi k sreći,budući da je čovjek vječnitragač za srećom. Sreća u brakumoguća je samo ako sepobijede zamke vlastitogegoizma i ako se osoba prihvationakvom kakvom jest.Uviđajući probleme i poteškoćes kojima se supružnici susreću,don Ante je na poseban načinistaknuo temeljne vrednotekršćanskog braka, a to su:vjera, pouzdanje, predanje,jedinstvo, razboritost,pravednost i jakost koje supotrebne za normalan rast irazvitak kako pojedinca tako icijele obitelji, upozoravajućipritom kako je potrebnazajednička molitva roditelja idjece, a ona je postala rijetkost

u obiteljima jer su je zamijenilesporedne stvari koje preuzimajuglavnu ulogu u našem životu.Završavajući svoje predavanjedr. Mateljan je poručio kako jeveoma važno znati kako jeljubav jedina koja nikad neprestaje i koja sve podnosi,pozivajući se na prvu enciklikupape Benedikta XVI. "Bog jeljubav". Cilj obiteljskih tribinaje pokazati i ukazati obiteljimakako je moguće i u današnjemsvijetu živjeti život koji je Kristnavijestio, s time da je odvelike važnosti upućenost izajedništvo jednih na druge, alii činjenica kako se za temeljnevrednote treba mučiti i kako seolako ne treba prepustitimišljenju i življenju onih kojisu u većini.

Mladi u izgrađivanju i učvršćivanju vlastite slobodePredavanje dr.Matulića nakorizmenoj tribini zamlade u Požegi

Požega, 23.3.2006. (IKA) - Uorganizaciji Katehetskog uredaPožeške biskupije održana je23. ožujka u dvorani bl.Alojzija Stepinca druga u nizukorizmenih tribina za mladepod nazivom "Koliko smoslobodni? Mladi u izgrađivanjui učvršćivanju vlastite slobode".O tome je govorio doktormoralne teologije TončiMatulić, profesor naKatoličkom bogoslovnomfakultetu i Medicinskomfakultetu u Zagrebu.Sloboda je najveći dar koji ječovjek dobio od Boga i upravou tom daru najviše se ocrtavačovjekova bogosličnost, kazaoje dr. Matulić, koji je zatimpredstavio dvije razine slobode.Jedna je temeljna, u kojoj se miprepoznajemo ili određujemokao slobodna ljudska bića, adruga je razina slobodnog

djelovanja. Određenje ljudskogbića kao slobodnog bića nemože se zasnovati samo naljudskom biću, nego se tozasniva na jednoj stvarnostikoja nije on sam, ali koja ga neodmaže, nego mu naprotivpomaže da može biti čovjek,odnosno ostvariti se kroz drugurazinu, kroz slobodnodjelovanje. Slobodno ljudskodjelovanje potrebito je dovestiu vezu s onim temeljnim, skorijenom slobode, jer uprotivnom postoji opasnosti daono u našoj svakodnevniciizgubi svoju orijentaciju, svojkorijen. Na razini slobodnogdjelovanja možemo iščitavatisebe, odnosno naše djelovanjeprema onom temelju, korijenuslobode. Dr. Matulić mladimaje pokušao posvjestiti dasloboda nije samo stvarslobodnoga izbora ili prava na

slobodne izbore, nego da tompravu na slobodno biranjeprethodi pitanje odakleproizlazi to pravo. U kršćanskojperspektivi taj korijen ljudskeslobode je Bog sam. On jeotkrio i ispravno dimenzioniraonašu ljudsku slobodu u osobiIsusa Krista. Mladi čestopogrešno predočuju sebi pojamslobode, odnosno predočuju gasamo na razini izbora i prava.Možemo tvrditi kako je našakultura velikim dijelombazirana na kulturi ljudskihprava i sloboda. Logično je dasu mladi ljudi najviše izloženivjetrometini društvene zbiljezbog čega smo mi odrasli kaodruštveno odgovorni dužni impomoći da mogu na osobnoj iindividualnoj razini ispravnodimenzionirati vlastitu svijest oslobodi, poručio je dr. Matulić.

8 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dan Sveučilišta u ZadruSveučilište u Zadrusljednik je najstarijeg,prvog sveučilišta uHrvata osnovanog1396. g., SveučilištaDominikanskog reda,Studiuma generale, teje ovogodišnjaproslava u svjetluobljetnice 610 godinaod njegova osnivanja i50. obljetnice radazadarskog Filozofskogfakulteta

Zadar, 24.3.2006. (IKA) - DanSveučilišta u Zadru proslavljenje u petak 24. ožujka u njegovojsvečanoj dvorani u nazočnostiakademika, rektora hrvatskihsveučilišta, predstavnikadržavne i mjesne vlasti istudenata. Pozdravio ih jerektor zadarskog SveučilištaDamir Magaš, koji je izvijestioi o radu Sveučilišta, aokupljenima se obratio izadarski nadbiskup IvanPrenđa. Sveučilište u Zadru sljednik jenajstarijeg, prvog sveučilišta uHrvata osnovanog 1396. g.,Sveučilišta Dominikanskogreda, Studiuma generale, te jeovogodišnja proslava u svjetluobljetnice 610 godina odnjegova osnivanja i 50.obljetnice rada zadarskogFilozofskog fakulteta. Grad ukojem je tiskana prva Biblija,roman, drama i novine,činjenice koje je u čestitarskompismu Sveučilištu istaknuopremijer Ivo Sanader, i prvimhrvatskim Sveučilištem postajemjesto vrednovanja brojnih

komparativnih prednosti Zadra,razvoja znanosti i obogaćivanjarazličitim duhovnimsvjetovima. "Željeli bismo kaoCrkva, svojom duhovnomasistencijom i konkretnompotporom, pridonijeti Vašimprepoznatljivim naporima zastudentske naraštaje. Nitko nepomišlja kako je sve bez pitanjai teškoća. Uvjeren sam da je i toput učvršćivanja njegova bića ilika", rekao je nadbiskupPrenđa, poželjevši Sveučilištučvrst korak i nepotrošenientuzijazam. Podsjetio je napodršku nadbiskupije urealizaciji ideje o oživljavanjudrevnog Sveučilišta. Izrazio jeradost zbog svakog uspješnogkoraka i napretka Sveučilišta,porasta studenata i svijesti ujavnosti o njegovomsvekolikom značenju za Zadar iHrvatsku. Prigodnu riječ akademskojzajednici uputili su i akademikPavle Dešpalj, potpredsjednikHAZU-a, prof. dr. SlobodanUzelac, državni tajnik uMinistarstvu znanosti,

obrazovanja i športa, rekavši dazadarsko Sveučilište izgrađujesebe, ali i sveukupnu hrvatskuakademsku zajednicu. U imeRektorskog zbora rektoricazagrebačkog Sveučilišta dr.Helena Jasna Mencer čestitalaje vodstvu Sveučilišta u Zadruna kontinuitetu i upornosti uprocesu odjeljivanja odsplitskog Sveučilišta, istaknuvšinjegovu korektnu borbu zajedinstvene studijske programe,angažiranje kvalitetnihsuradnika i afirmaciju nameđunarodnoj sceni. Svečanost je uzveličananastupom Akademskog zboraSveučilišta u Zadru podravnanjem Ive Nižića idodjelom nagrada Rektoranajboljim studentima izaslužnim djelatnicima,akademiku Nenadu Cambiju ivišoj stručnoj referentici NadiJurišić. Počasno zvanjeprofessor emeritus dodijeljenoje prof. dr. Gloriji RabacČondrić.

Obnova dviju starohrvatskih crkvica u poljičkomkamenjaruJesenice, 24.3.2006. (IKA) -Ovih se dana na poticaj donPave Pavića, župnika KrilaJesenice, župe nedaleko odOmiša, a uz financijsku potporuMinistarstva kulture i samihžupljana, prišlo temeljitojizvornoj obnovi dvijustarohrvatskih crkvica Sv.Andrije i Sv. Maksima. Nateško pristupačni kamenjarnegdašnje Poljičke knežije sav

građevinski materijal već jeprebačen helikopterom HV u28 letova.Starohrvatska crkvica Sv.Andrije podignuta na brduzvanom Obluk, povijesni je isakralni spomenik. Poznata jepo zasjedanju Poljičkog stola12. listopada 1676. godine,kada je vrhovno tijelonegdašnje Poljičke knežijedonijelo povijesnu odluku o

obvezi pomaganja plemičkihobitelji siromašnim pučanima.Crkvica Sv. Maksima sasrednjovjekovnim grobljemnalazi se također na kamenjaru,na predjelu Krug. Vrijednižupljani predvođeni svojimžupnikom don Pavom,proteklih su godina obnoviliviše starih sakralnih zdanja napodručju župe, od kojih desetaksamo u Jesenicama.

Mons. Drago Šimundža kandidat za akademikaŠimundžino zanimanjei rad osobito suusmjereni na odnosCrkve i svijeta, vjere iživota, kršćanstva isuvremene kulture

Split, 24.3.2006. (IKA) - Napoticaj akademika DavorinaRudolfa i Nenada Cambija,jedine dvojice iz Splita među160 redovitih članova Hrvatskeakademije znanosti iumjetnosti, fakultetska vijećauz potporu Senata Sveučilišta uSplitu predložila su središnjiciHAZU-a šestoricu splitskihuglednika za prijam uAkademiju, o kojima će seodlučivati u svibnju. Među kandidatima za redovitečlanove je mons. dr. DragoŠimundža, svećenik, profesor,

književnik i teološki pisac kojije nedavno napunio 70 godinaživota. Šimundžino zanimanje irad osobito su usmjereni naodnos Crkve i svijeta, vjere iživota, kršćanstva i suvremenekulture. Objavio je dvanaestknjiga različite tematike:teološke, sociološke, društveno-etičke, literarne, religiozne,informativne te više od 860bibliografskih jedinica različitihgradiva. Najznačajnije mu jenedavno objavljeno djelo u dvasveska u nakladi Maticehrvatske "Bog u djelimahrvatskih pisaca - Vjera i

nevjera u hrvatskoj književnosti20. stoljeća", u kojemu nudijasan uvid u duhovna idruštvena zbivanja uhrvatskome društvu i kulturi,iscrpno opisujući 27 uglednihhrvatskih književnika.Uz Šimundžu su još predloženi:profesor emeritus i stručnjak zapomorsko pravo Ivo Grabovac,muzikolog Nikša Gligo, pjesniki novinar Jakša Fiamengo, dr.znanosti iz područja kemijeNjegomir Radić te pjesnikčakavac i profesor JoškoBožanić.

9v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Papa čestitao imendan kardinalu BozanićuKardinalu Bozanićučestitku uputio ikardinal Sodano

Vatikan, 24.3.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. uputio je24. veljače imendansku čestitkuzagrebačkom nadbiskupu imetropolitu kardinalu JosipuBozaniću. "Uz radosnu prigoduVašega imendana na liturgijskiblagdan svetog Josipa,zaručnika Blažene DjeviceMarije, pridružujem se Vašojradosti i upućujem Vam iskrenečestitke. Zazivajući zagovorVašega nebeskog zaštitnika,

koji je vjeran Božjem pozivu uponiznosti i s pouzdanjemsvojim radom skrbio za SvetuObitelj, od srca Vamudjeljujem posebni apostolskiblagoslov sa željom daneumorno svjedočenje vjere iživota u Vašoj pastoralnojslužbi bude znak posebne Božjeljubavi prema svom narodu udragoj Crkvi zagrebačkoj",ističe Papa u imendanskojčestitki kardinalu Bozaniću.

Imendansku čestitku kardinaluBozaniću uputio je i državnitajnik Svete Stolice kardinalAngelo Sodano koji jezagrebačkom nadbiskupuuputio "bratske želje, praćenežarkom molitvom svetomJosipu, Vašem zaštitniku inebeskom zagovorniku, Vašojosobi i Vašoj službi".

Bol u kamenuIzložba slikanuštarskog župnikaSlavka Vranjkovića uVinkovcima

Vinkovci, 24.3.2006. (IKA) -Izložba slika vlč. SlavkaVranjkovića "Bol u kamenu"otvorena je 24. ožujka uprostorijama ogranka Maticehrvatske Vinkovci."Dugogodišnji član Matice,nuštarski župnik SlavkoVranjković, izložio je ovdje diosvojih radova i ono što je odsvojih osjećaja prenio na papir,pokazavši kako različiti talentileže u ljudima i da ih čovjektreba pokazati i iskoristiti.Okupljajući se i na ovakvimdogađanjima i promišljajući okorizmi idemo u susretUskrsu", rekao je dr. DraženŠvagelj, predsjednikvinkovačkog Ogranka MH.Govoreći o svojoj 21.samostalnoj izložbi, Vranjkovićje rekao: "Muka Kristova trajnaje inspiracija svakoga čovjeka isvećenika, a osobito svećenika,

jer kroz muku Kristovu miproživljavamo sve ono što jeKrist u ljudima proživio. Isvake se godine ponavljakorizma i svake je godineVeliki petak, ali je uvijek Uskrsna kraju". Tema ovogodišnjega ciklusaslika vlč. Vranjkovića jepjesma "Bol u kamenu", koju jeutkao u radove. Tehnika jeugljen na papiru, a inspiracijasu mi bili stečci. Tamo gdjesam ja rođen kamen je podglavom, kamen je iznad križa,kamen je u krevetu. I kako mije kamen nekako blizak, i nesamo da sam pokušao mukuKristovu kroz muku čovjekovuutkati u ovaj kamen na papiruveć sam objavio i likovnumapu. "Nebo u kamenu", "Zakrižem", "Bol u kamenu","Judin poljubac", samo su neki

od naziva deset slika kojima sepredstavlja vlč. Vranjković."Čitav ciklus "Bol u kamenu"organiziran je kroz odnosnekoliko planova u dinamičnojigri tamnih i svijetlih masa.Vrlo sretno smještanje likovaove sakralne i vječne autoroveteme dovelo je do napetostiplanova u ambijentima gdje seupisano vrijeme nastavlja usadašnjosti", napisao je uprigodnom katalogu IvicaBelamarić, povjesničarumjetnosti. Uz slikarstvo kao hobi, tajšezdeset jednogodišnji svećeniki piše, surađujući u brojnimperiodikama i časopisima uHrvatskoj. U glazbenom dijelunastupila je Aleksandra Stočkona violini.

Biskup Mrzljak primio majke iz Udruge 8+Udruga okuplja 112obitelji s brojnomdjecom

Zagreb, 24.3.2006. (IKA) -Zagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak primio je 24.ožujka u Nadbiskupskomduhovnom stolu u Zagrebumajke iz Udruge hrvatskihbrojnih obitelji 8+ čije jesjedište u Vinkovcima. Udruguje, kako je istaknula MarijaTrbuk iz Vođinaca, majkaosmero djece, 1999. osnovaopokojni svećenik MarkoMajstorović u SlavonskomeBrodu s ciljem da se brojneobitelji okupljaju i međusobnopomažu. Sjedište Udruge umeđuvremenu je premješteno uVinkovce te ona sada okuplja112 obitelji, od kojih svaka uprosjeku ima desetero djece.Obitelji s brojnom djecomsuočene su s mnogimproblemima i nailaze na

nerazumijevanje u različitimdržavnim ustanovama koje bitrebale imati više sluha zanjihove probleme, upozorila jeTrbuk, dodavši kako one netraže milostinju, nego da im seomogući da svojim radompodižu djecu. U tom smislu većsu uputili upite nadležnimministarstvima da im se unajam dodjeli državna zemlja,no unatoč pokazanojspremnosti do danas im nijeništa dodijeljeno. Biskup Mrzljak iskazao jepoštovanje i odao priznanjeobiteljima s brojnom djecom,istaknuvši kako se onenesebično otvaraju životu i naosobit su način u službi BogaStvoritelja koji daruje život.Podsjetio je na praksu u

Zagrebačkoj crkvenoj pokrajinida biskupi osobno krste peto isvako sljedeće dijete uobiteljima, čime ističu važnostotvorenosti životu u obiteljimate ujedno potiču vjernike daprepoznaju vrijednost obitelji uovom našem vremenu u kojemje obitelj na razne načinepotisnuta i obezvrijeđena. Istotako dao je podrškunastojanjima da se njihov glasjače čuje u društvu te ihpotaknuo da budu jedinstveni utraženju svojih legitimnihprava. Na susretu s biskupomMrzljakom bile su i AnitaKlemen iz Đakova, majkaosmero djece, Ružica Ladan izĐakovačkih Selaca, majka 14-tero djece, i Tereza Knežević izBabine Grede, majka 19-terodjece.

10 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Požega: Predstavljen časopis "Musica sacra"Uz časopis uvijek seobjavi CD izdavačkekuće "Sveta glazba" izZagreba, riječ jeuglavnom o djelimahrvatske sakralnebaštine

Požega, 24.3.2006. (IKA) - UGradskoj knjižnici i čitaoniciPožega predstavljen je 24.ožujka glazbeni časopis"Musica sacra" te znanstveno-obrazovni film Dubrovačkavelika proteturica. Časopis kojiizlazi tri put godišnjepredstavila je dr. HrvojkaMihanović Salopek, znanstvenasuradnica Zavoda za povijesthrvatske književnosti, kazalištai glazbe HAZU iz Zagreba. Uzčasopis, kako je dodala, uvijekse objavi jedan CD izdavačkekuće "Sveta glazba" iz Zagreba.Riječ je uglavnom o djelima izhrvatske sakralne baštine. Takoje navedena kuća objavila inajstariju hrvatsku tiskanuautorsku pjesmaricu s notamaAtanazija Jurjevića Georgiceaiz 1635. te još starijuglagoljašku srednjovjekovnubaštinu od kojih je najstarijaona iz 14. stoljeća, nažalost beznota. Tu je još stariji spomeniklatinske kulture, Trogirskievanđelistar, nastao u tijeku 12.i 13. stoljeća, koji je usuvremenoj notaciji prirediomaestro dr. Miho Demović.Posebno vrijedan prilog, kako

je istaknula dr. MihanovićSalopek, je Tondalova vizijakoju je izvela dr. KatarinaLivljanić, profesorica nafrancuskoj Sorboni koja vodiansambl za ranu glazbu. Svadjela su snimana na autentičniminstrumentima koja su izvelinaši ugledni umjetnici. Uz časopis su se tako mogladobiti snimljena djela našihistaknutih autora kao što suVinko Jelić, Ivan Lukačić ifranjevac Gabrijel Puliti,najznamenitiji glazbenik sprijelaza renesanse u barok, čijaje djela prvi put u svijetusnimala upravo izdavačka kuća"Sveta glazba". Unatoč tomešto se najveća pozornostpoklanja zaboravljenojhrvatskoj glazbenoj baštinisvoje mjesto u časopisu supronašli i moderniji skladateljipoput franjevca Kamila Kolba iJosipa Magdića, autoranagrađenog marijanskogoratorija nastalog na stihovimafra Vice Blekića. Prof. Alojzije Prosoli, ravnateljizdavačke kuće "Sveta glazba",

istaknuo je kako njihova kućanastoji sve ono što u Hrvatskojglazbenoj baštini vrijedno, azanemareno, zabilježiti ipromovirati. Jedan od takvihvrijednih projekata je ipredstavljanje hrvatskih orguljakroz snimanje glazbenih djelana njima. Usto, ta se kućauključila u još jedan vrijedanprojekt snimanja hrvatskemariološke baštine u kontekstus europskim kršćanskimcivilizacijskim krugom.Rezultat toga je i na promocijiprikazana Dubrovačka velikaproteturica scenaristice dr.Hrvojke Mihanović Salopek, ukojoj su prikazani izabranistihovi, znamenite knjige,vrijedne glazbene skladbe,freske, glasovite crkve i raznadjela pučke pobožnostiposvećene štovanju Bogorodiceu nekadašnjoj DubrovačkojRepublici. Osim te emisije dosada je još snimljena emisijaStella maris Hrvatskog zagorjai Stella maris HrvatskogJadrana. U planu je snimanjejoš šest takvim emisija međukojima će biti prikazana imarijanska baština Slavonije.

Obljetnica biskupskog ređenja biskupa SrakićaNa svečanoj večernjojmisi sudjelovaobiskup Hranić,poglavariBogoslovnogsjemeništa i profesoriKatoličkogbogoslovnogfakulteta, svećenicikoji djeluju usredišnjimbiskupijskimustanovama i članoviSvećeničkoga doma teredovnice i bogoslovi

Đakovo, 24.3.2006. (IKA) -Đakovački i srijemski biskupMarin Srakić slavio je 24.ožujka u kapeli BezgrješnogaZačeća u Bogoslovnomsjemeništu u Đakovu svečanoeuharistijsko slavlje u prigodi16. obljetnice svoga biskupskogređenja. Na svečanoj večernjojmisi sudjelovao je đakovački isrijemski pomoćni biskup ĐuroHranić, poglavari Bogoslovnogsjemeništa i profesoriKatoličkoga bogoslovnogfakulteta, svećenici koji djelujuu središnjim biskupijskimustanovama i članoviSvećeničkoga doma teredovnice i bogoslovi.Spomenuvši se dana svogasvećeničkoga, a potombiskupskoga ređenja biskupSrakić u propovijedi je govorio

o značenju hijerarhijskogauređenja Crkve, posebno oulozi biskupa, koja je prijesvega put služenja i briga zaduh zajedništva čitave biskupijekao partikularne Crkve. Upontifikalnome misnom slavljubiskup Srakić inaugurirao je iobnovljeni pastirski štapbiskupa J. J. Strossmayera, kojisu Strossmayeru u prigodipedesete obljetnice njegovebiskupske službe 1900. godinedarovali nadbiskup JosipStadler i Vrhbosanski kaptol. U tijeku euharistijskoga slavlja,uz asistenciju rektora mons.Josipa Bernatovića, biskupSrakić blagoslovio je i noveorgulje. U prigodnomkolaudacijskome programunakon mise nastupio je zbor

Bogoslovnog sjemeništa podravnanjem mo. Ive Andrića,izabravši za predvečerjesvetkovine Blagovijesti dvijemarijanske skladbe za muškizbor: O Majko, o Gospo M.Ivšića te Angelus ad VirginemD. Willcocka. Profesor crkveneglazbe i katedralni orguljaš mo.Vinko Sitarić na novim jeorguljama izveo dva djela:Allegro iz Koncerta u a-moluA. Vivaldija te Toccatu u G-duru Th. Duboisa. Novetromanualne elektronskeorgulje, kao i konstrukcijskasanacija i uređenje pjevačkogazbora dar su Bogoslovnomsjemeništu u prigodiobilježavanja jubilarne godinenjegove 200. obljetnice,istaknuo je na kraju misnogaslavlja rektor mons. Bernatović.

Prvi područni susret Franjevačke mladežiPrimorsko-istarske regije

Svojevrsna pripremaza Nacionalni susretmladih u Puli

Pula, 25.3.2006. (IKA) -Franjevačka mladež Primorsko-istarske regije održala je prvipodručni susret 25. ožujka uPuli pod geslom "Učitelj jeovdje i zovete". Susret je biosvojevrsna priprema za

Nacionalni susret mladihkatolika koji će se održati uPuli i župama Porečko-pulskebiskupije 29. i 30. travnja.Program I. područnog susretaframaša Primorsko-istarskeregije bio je bogat i raznolik, od

molitvenih sadržaja do pjesme idruštvenih igra. Središnji diosusreta bila je misa u crkvi Sv.Franje u Puli, na kojoj suframaši domaćini dali svojaobećanja.

11v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Krštenje osmog djeteta obitelji HotkoMalu Mirtu krstiobiskup Mrzljak

Zagreb, 25.3.2006. (IKA) - Ucrkvi Sv. Antuna Padovanskogna Svetom Duhu u Zagrebu naBlagovijest 25. ožujka večernjumisu predvodio je zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljakte je krstio Mirtu, osmo dijeteobitelji Hotko. U propovijedi se biskupMrzljak osvrnuo na trenutakkada Bog dolazi čovjeku, kadase Božja riječ utjelovljuje, te naMariju, koja premda je bilaprestrašena, kada je spoznalaBožju volju, spremno je rekla

"Evo službenice Tvoje, neka mibude po Tvojoj riječi". I mikršćani to isto činimo pokrštenju, kažemo "evo Bože jasam tu, želim vršiti voljuTvoju". To je sva mudrostnašega kršćanskoga života,dakako lako izrečena, ali teškoživljena. Teško je prihvaćativolju Božju, teško je to što jeMarija rekla, teško je to što misvakodnevno ističemo u Očenašu kada kažemo "budi voljaTvoja", neka mi bude po Tvojojriječi. A da bi to mogli reći,moramo tu riječ upoznati.

Moramo vidjeti što to namaBog govori. Zato se misastajemo, da bi bili bliže tojBožjoj riječi. Sudjelujući usakramentu krštenja, želimoobnoviti svoje krštenje, sjetitise kako mi sada živimo to svojekrštenje, jer mi smo kršćanicijeli život, mi smo započeli tajkrsni milosni život u obredukrštenja i u njemu živimostalno pa i onda kada odlazimos ovoga svijeta, odlazimoobilježeni tim znakom Božjegadjeteta, rekao je biskupMrzljak.

Split: Akademija u prigodi Dana sjemeništa iNadbiskupske gimnazije

Odigrana je inogometna utakmicaizmeđu bogoslova isjemeništaraca

Split, 25.3.2006. (IKA) - Usplitskome Nadbiskupskomsjemeništu i NadbiskupijskojKlasičnoj gimnaziji u povoduproslave Blagovijesti održanaje 25. ožujka svečanaakademija koju su pripremiliučenici i sjemeništarci.Akademija se sastojala od dvadijela: skazanja u tri čina, kojije nosio naziv "Gospodine,pokaži mi put" koje je napisaodr. don Ante Mateljan.Skazanje govori o problemima inevoljama kroz koje je prolazioblaženi Alojzije Stepinac, dokje poruka skazanja kako se

vjera i domovina ne smijuizdati ni po cijenu života. Drugidio akademije činile suprigodne pjesme, koje jeuglazbio maestro don ŠimeMarović. U tijeku akdemijepjevao je mješoviti gimnazijskizbor pod ravnanjem s. MirjeTabak, a tamburaški sastavuvježbao je don Jure Vrdoljak. Na akademiji su nazočili isplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić, pastoralni vikardr. don Drago Šimundža,ravnatelj Sjemeništa dr. donMladen Parlov, ravnatelj

gimnazije dr. don MileVidović, kao i ostali profesoripredvođeni voditeljem nastavedon Lukom Vrljičkom,sjemeništarci, bogoslovi,redovnice, roditelji učenika kaoi predstavnici ostalih srednjihškola. U popodnevnim satimaodigrana je i nogometnautakmica između bogoslova isjemeništaraca, a ovaj put višesu sreće u nogometu imalislavljenici, tj. sjemeništarci.

Don Mariju Zelanoviću nagrada za maslinovo uljeNa međunarodnojmanifestacijimaslinara i uljara uPetrčanima osvojiodrugo mjesto za ekstradjevičansko maslinovoulje

Petrčane, 25.3.2006. (IKA) -Tradicionalna 8. međunarodnamanifestacija maslinara i uljaraMediterana Noćnjak 2006.,kojoj je cilj unapređenjehrvatskog maslinarstva iuljarstva, okupila je u petak 24.i subotu 25. ožujka u hotelu"Pinija" u Petrčanima kodZadra više od 500 sudionika,među kojima su bili i maslinariiz Jordana, Turske, Italije,Slovenije i Crne Gore, aorganizirao ju je Zadružnisavez maslinara Dalmacije.

Osobitu je pozornost na tojnajvećoj maslinarsko-uljarskojmanifestaciji na Jadranuprivuklo natjecanje maslinara ukvaliteti ulja. U konkurenciji190 uzoraka maslinova ulja izprošlogodišnje berbe iz svihsedam hrvatskih županija sJadrana i Slovenije dodijeljenasu priznanja za kvalitetumaslinovog ulja i proglašenilaureati. Nagradu za najboljeekstra djevičansko maslinovoulje dobila je Osnovna škola"Slatine" iz Slatina s Čiova, aviceprvak je don Mario

Zelanović, župnik u Dolu iSvirču. Da je crkvenomaslinovo ulje vrhunskekvalitete pokazuje i nedavnoodržana međunarodnamanifestacija maslinara i uljaraMediterana "Maslina 2006" uSplitu, na kojoj je don Marijudodijeljena zlatna medalja za"djevičansko maslinovo ulje". Crkva u Dolu ima 290 stabalamaslina. Ove godine izcrkvenih maslinika dobiveno jetisuću litara ulja, ekološkičistog i visoke kakvoće.

Hodočašće Lošinjana u marijansko svetište na ČikatuZavjetno marijanskosvetište lošinjskihpomoraca

Mali Lošinj, 25.3.2006. (IKA) -Na Blagovijest u subotu 25.ožujka održano je tradicionalnohodočašće vjernika otokaLošinja u zavjetno marijanskosvetište lošinjskih pomoraca naČikatu. U toj drevnoj lošinjskojcrkvi koja na Blagovijest slavi isvoj titular svečano misnoslavlje predslavio jemalološinjski župnik dr. AntonBozanić.

U propovijedi je župnikBozanić istaknuo kakočovjekov život nije skupplanova, programa i zamisli većje jedna otvorenost pred onimšto je nepredvidivo, premaBožjem planu i prema onomešto Bog od čovjeka želi iočekuje. "Marija je iza sebeostavila jedno divnosvjedočanstvo Božje

službenice", rekao jepropovjednik, poručivši kakoljudi trebaju biti otvoreni premavršenju Božje volje. "Neodvraćajte oči od Božjihplanova ako ne želite bitiizgubljeni u olujama svojihživota. Ne bojte se svoga životaako ste otvoreni prema Bogu iNjegovu planu", poručio je nakraju propovijedi malološinjskižupnik.

12 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

U Gospiću blagoslovljena nova zgrada Biskupskogordinarijata

U nazočnosti brojnihpredstavnika državnihvlasti, deset biskupa iviše od 50 svećenikazgradu je blagoslovionuncij Lozano

Gospić, 25.3.2006. (IKA) - UGospiću je na svetkovinuBlagovijesti 25. ožujkablagoslovljena nova zgradaBiskupskog ordinarijata. Unazočnosti brojnih predstavnikadržavnih vlasti, deset biskupa iviše od 50 svećenika zgradu jeblagoslovio apostolski nuncij uRH nadbiskup Francisco-JavierLozano. Biskupe, provincijale,svećenike, redovnike ipredstavnike građanske vlastipozdravio je na početkusvečanosti u zgradi Biskupskogordinarijata mjesni biskup Mile

Bogović, nakon čega je nuncijLozano blagoslovio zgradu. Usvečanoj procesiji svi su seuputili u gospićku katedraluNavještenja BDM, gdje jepozdravne riječi također uputiobiskup Bogović. "Željeli smoda ovu svečanost predvodipredstavnik Svete Stolice kakobismo joj time zahvalili što jeosnovala biskupiju sa sjedištemupravo u Gospiću", rekao je.Biskup Bogović pozdravio jebiskupe i izaslanike svihhrvatskih biskupija kao iprovincijale čiji redovnicidjeluju u biskupiji, tepredstavnike državnih,

županijskih i gradskih vlasti. Upropovijedi je nuncij Lozanozaželio da upućena molitvabude za nastavak žive Crkve natom prostoru od povijesnogznačenja za Hrvatsku, kao i zaobitelji, duhovna zvanja onihkoji će predstavljati ovaj narod. Nakon mise svi su se usvečanom ophodu vratili unovu zgradu ordinarijata narazgledanje, a biskup Bogovićiznio je kronološki nastanakideje da grad Gospić ustupinovoj biskupiji zgraduordinarijata.

18. sabor mladih katolika Gospićko-senjske biskupijeRazgovaralo se oobjavljivanju listaOsvit, sudjelovanju naSusretu hrvatskekatoličke mladeži uPuli te o pripremamaza 19. sabor

Gospić, 25.3.2006. (IKA) - Nablagdan Blagovijesti 25. ožujkau Gospiću je održan 18. sabormladih katolika Gospićko-senjske biskupije. U katedraliNavještenja BDM okupilo seviše od stotinu mladih iz svihpet dekanata biskupije podvodstvom biskupijskogpovjerenika za mlade mr.Tomislava Rogića ipredsjednika Sabora mladihprof. Hrvoja Magdića. Mladi susudjelovali na misnome slavljukoje je predvodio apostolski

nuncij u RH nadbiskupFrancisco-Javier Lozano.Nuncij Lozano toga je dana uGospiću blagoslovio novuzgradu Biskupskog ordinarijata. U nastavku su u staroj zgradiBiskupskog ordinarijata mladiiz Korenice održali prvupredviđenu katehezu na temumeditacija o križu uz osobnosvjedočenje mladih iz obiteljiBožić. Drugu popodnevnukatehezu priredili su mladi

Gračaca na temu traženja blagauz pomoć Svetog pisma. Zatimje održano zasjedanje Sabora ukojemu su dogovoreneaktivnosti u narednomrazdoblju.Kao prvo slijedi objavljivanje10. broja lista Osvit,sudjelovanje na Susretuhrvatske katoličke mladeži uPuli kao i pripreme za 19.Sabor koji će se održati ulipnju. Susret mladih završio jepobožnošću križnog puta ukatedrali Navještenja BDM.

Splitsko Sjemenište i Nadbiskupska gimnazija slaveBlagovijest

Svečanu misupredvodio nadbiskupBarišić

Split, 25.3.2006. (IKA) -Nadbiskupsko sjemenište uSplitu i Nadbiskupijskaklasična gimnazija "Don FraneBulić" proslavili su 25. ožujkablagdan i zaštitnicu Gospu odBlagovijesti. Svečanu misupredvodio je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić ukoncelebraciji s ravnateljemsjemeništa dr. don MladenomParlovom i ravnateljemgimnazije dr. don MilomVidovićem, kao i s ostalimsvećenicima koji djeluju usjemeništu i školi i sprofesorima Katoličkogabogoslovnog fakulteta. Nasamom početku euharistijskogslavlja nadbiskup Barišićčestitao je slavljenicima tj.Zavodu i gimnaziji, kao iprofesorima, odgojiteljima,sjemeništarcima, djelatnicima,pozdravljajući pri tome iprofesore i odgojitelje KBF-a,kao i predstavnike ostalihsrednjih škola, osvrnuvši se nato kako se blagdan Blagovijesti

na poseban način slavi usjemeništu već 306 godinaotkad je biskup Cosmi otvoriosjemenište. Premda je bio običaj da nablagdan Blagovijestipropovijeda sjemeništarac, ovegodine je zbog usklađivanja sliturgijskim propisimapropovijedao ravnateljsjemeništa dr. don MladenParlov, koji je istaknuo kako jeslavlje središnja tajna vjere,koja se dogodila skromno i utišini, u kojoj su glavni, vidljiviprotagonisti anđeo Gabrijel iMarija, dok je nevidljivi, aliistinski protagonist drugabožanska osoba koja svepokreće i koja je Marijuobdarila milosti Božjom. Bogse preko Marije nastanio međunama, ponižavajući se ipostajući jedan od nas, tako daje Krist Božji "da" čovjeku iBogu. Poseban naglasakpropovjednik je stavio naMarijin "da" koji je plod Božje

milosti, ali i plod njeneslobodne volje, jer Marijin"fiat" omogućuje Boguprisutnost u svijetu i stvorenju,budući da bez Marije nijemoguće utjelovljenje, ističućipri tome kako je cijeli Marijinživot obilježen riječju "fiat"koju je čak morala prihvatiti ipod križem na Golgoti.Završavajući propovijed donMladen je rekao kako je Marijauzor kontemplacije i kako jecijeli svoj život vršila voljuBožju koju je spoznala i kojojje otvorila svoje srce. Nasamom kraju euharistijskogslavlja nadbiskup Barišić svimaje zaželio da na blagdan Crkve- Blagovijest dobiju novumladenačku snagu i dapreobraženi Duhom koračaju uvolji Božjoj, kao što je to činilai Marija. U tijeku svečane misepjevao je mješoviti gimnazijskizbor pod ravnanjem s. MirjeTabak.

13v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Križni put mladih Zadarske nadbiskupijeCilj pokorničkog hodazaleđem nadbiskupije,dugog 35 km i utrajanju od osam sati,je molitva za uspjeh ipromocijaovogodišnjekorizmene akcijenadbiskupije,namijenjene izgradnjikuća za Janjevce uKistanjama

Zadar, 25.3.2006. (IKA) -Križni put mladih Zadarskenadbiskupije održan je u subotu25. ožujka od Benkovca doKistanja, pod vodstvompovjerenika za pastoral mladih istudenata Zadarskenadbiskupije don ZdenkaDundovića. Po dolasku uKistanje u kripti crkve Sv.Nikole don Zdenko je zajednosa župnikom Kistanja mons.Nikolom Dučkićem predvodiomisno slavlje. Župnik Dučkić jezahvalio mladima na iskazanojpažnji dolaskom, dokazujućitako snagu svoje vjere u Kristakojem žele povjeriti svoježivote. Upoznao ih je saživotom u Kistanjama i poželioda žrtvu tog hodočašća iskoristeu izgradnji svoga pravogkršćanskog lika, da po njima idrugi upoznaju pravo Božjelice. Cilj je pokorničkog hodazaleđem nadbiskupije, dugog35 km i u trajanju od osam sati,molitva za uspjeh i promocijaovogodišnje korizmene akcijenadbiskupije, namijenjeneizgradnji kuća za Janjevce uKistanjama, koji su još uvijekneriješenog stambenog pitanja.

Moleći pobožnost križnog puta,hodočasnici su se zaustavili i uratu razrušenim, a sadaobnovljenim crkvama uLisičićima, Rodaljicama ikomuni Mondo Nuovo uNuniću. Cijelim putemsudionici su se izmjenjivali unošenju drvenog križa."Hodočašćem smo htjeliprivući pozornost javnosti zapomoć Kistanjama, potaknutisavjest svih ljudi našenadbiskupije. Došli smo vamposvjedočiti da nistezaboravljeni, u našim stesrcima, želimo biti s vama uradostima i žalostima", poručioje don Zdenko domaćinima užupnoj crkvi, zahvalivši natoplom dočeku. Najavio je daće i na dan posvete njihovecrkve Sv. Nikole opet doćipješice. Na ulasku u Kistanjemladi su, a međuhodočasnicima je bilo i vjernikazrelije životne dobi, bilipozdravljeni zvonima župnecrkve. U propovijedi je don Zdenkorekao da svetkovinuBlagovijesti trebamo slaviti kaonajveći izričaj Božje ljubaviprema čovjeku. Rekao je

također da moramo shvatitikoliko smo odgovorni jedni zadruge. Jedni druge ne možemozaboraviti i biti neosjetljivi zapotrebe bližnjih. Bog naspoziva da ljubimo jedni druge.To je poziv da mijenjamo svojživot, da budemo bolji ljudi,poručio je propovjednik,istaknuvši da drugom čovjekumože pomoći onaj koji vjerujeu ljubav i da se isplati žrtvovatiza drugog. Život nije usebičnosti nego u darivanju,osjetiti potrebu drugog ne samou materijalnom, nego pažnji iljubavi. "Žalosno je da u društvu s 90%katolika ima siromašnihobitelji, koje nemaju krov nadglavom. Kad bismo vjerovali uEvanđelje i Isusa Krista, kadbismo bili ljudi osjećaja zadrugog čovjeka, toga ne bi bilo,barem u ovom našem malomnarodu", upozorio je donZdenko, dodavši da korizmenaakcija nadbiskupije nije samoakcija prikupljanja novca, negoakcija u kojoj se želiposvijestiti osjećaj i ljubav zadrugoga.

Predstavljen molitvenik "Nasljeduj Mariju"Molitvenik supredstavili njegoviurednici fra ZvonimirZlodi i fra IvanBradarić

Zagreb, 25.3.2006. (IKA) - Unazočnosti zagrebačkogpomoćnog biskupa JosipaMrzljaka i ministra provincijalaHrvatske provincije sv.Jeronima franjevacakonventualaca fra Đure Hontićana Blagovijest 25. ožujka je udvorani sv. Franje nazagrebačkom Svetom Duhupredstavljen molitvenik"Nasljeduj Mariju". Izdavač ipriređivač tog predstavljanjabio je Nacionalni centar Udruge"Vojske Bezgrešne" uHrvatskoj. Molitvenik supredstavili njegovi urednici fraZvonimir Zlodi i fra IvanBradarić. Prvo izdanje molitvenika"Nasljeduj Mariju" objavljenoje 1941. godine, a urednik jebio franjevac konventualac o.Serafin Gršković. On je uredio iII. izdanje koje je izašlo 1943.godine. Molitvenik "NasljedujMariju" dobio je naziv premaglavnom dijelu molitvenika, ukojem se razmatra o Marijinimkrepostima i pobudama. To jezapravo prijevod djelca iz 15.

st. kojeg je na latinskom jezikupripremio nepoznati redovnik.Fra Serafin je tom vrijednomdjelu u kojemu u 31 poglavljuMarija govori o svojimkrepostima, predstavlja svojepobude, da ju po njimanasljedujemo, dodao raznemolitve i crkvene pjesme, tetako stvorio molitvenik za širuuporabu. To je ostala i osnovnavodilja tog izdanja u kojem sejoš nalazi križni put, preuzet odprof. Ivankovića, pa se za cijelimolitvenik može reći da jemarijanski. Na kraju u prilogunalazi se kratki opis UdrugeVojske Bezgrešne, čijim ječlanovima molitvenik u prvomredu i namijenjen, dakako isvim štovateljima Bezgrešne, isvim vjernicima. Inicijativu za to III. dopunjenoizdanje dao je fra IvanBradarić, duhovnik "VojskeBezgrešne", koji se zahvaliosvima koji su mu pridonijeli,osobito fra Iliji Miškiću, koji jeobnašao dužnost ministraprovincijala u vrijeme kada jeprojekt pokrenut.

Na početku predstavljanjakratki prikaz s temom "Mjesto iuloga molitvenika u pučkojpobožnosti" iznio je BožoBarun. O nastanku VojskeBezgrešne koju je 16. listopada1917. godine u Rimu osnovaosv. Maksimilijan Kolbe govorioje fra Antun Gašparić,nacionalni upravitelj "VojskeBezgrešne" u Hrvatskoj. Nazočnima se obratio iprovincijal Hontić, koji jeistaknuo kako jepredstavljanjem togmolitvenika uveličan blagdanBlagovijesti, jer se "našakršćanska vjera temelji nabožanskoj objavi i tradicijiCrkve, a dio te tradicije je i uovom molitveniku". Na krajupredstavljanja na sve prisutne jeBožji blagoslov zazvao biskupMrzljak sa željom da i namamolitvenik bude kao nekadnašim iseljenicama ono"najpotrebnije kad se ide naput, priručna stvar koja će naspratiti u životu".

14 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zlatna harfa u Slavonskom BroduSmotra dječjihzborova

Slavonski Brod, 25.3.2006.(IKA) - Oko 400 djece okupilose u 25. ožujka u Katehetskomcentru "Vid Mihaljek" uslavonskobrodskoj župi GospeBrze Pomoći na regionalnojsmotri dječjih zborova "Zlatnaharfa". S njima su došli injihovi voditelji i župnici.Susret su započeli misom kojuje predvodio mo. Vinko Sitarić,profesor crkvene glazbe naKatoličkome bogoslovnomfakultetu u Đakovu.

Koncelebrirali su StjepanBelobrajdić, slavonskobrodskidekan, Stjepan Sokolović,garčinski dekan, te župniciJosip Antolović i Ivan Lenić.Pjevanje je na misi animiralavoditeljica smotre s. AnkicaTomas. Nakon mise slijedila je smotrazborova koji su došli iz šestslavonskobrodskih župa: sv.Antuna Padovanskog,Bezgrešnog Srca Marijina, sv.

Leopolda Bogdana Mandića,sv. Nikole Tavelića, sv. Josiparadnika, Gospe Brze Pomoći teiz Sikirevaca i Oprisavaca.Svojim neposrednim pristupomdjeci se obratio dekanBelobrajdić s porukom dapjesmom najbolje možemorazveseliti jedni druge. Kako je tema smotre bilakorizma, svaki je zbor otpjevaojednu korizmenu i jednupjesmu po izboru.

Split: Duhovna obnova za članove Katoličkemalonogometne lige

Katoličkamalonogometna ligaSplitsko-makarskenadbiskupije okuplja40 momčadi

Split, 26.3.2006. (IKA) - Za svečlanove Katoličkemalonogometne lige Splitsko-makarske nadbiskupije kojaokuplja 40 momčadi održana je26. ožujka duhovna obnova uvelikoj dvoraniNadbiskupskoga sjemeništa uSplitu. U prvom dijelu križniput predvodio je župnik župeOkruk don Marijo Matković.Uz video animaciju koju supriredili bogoslov TomislavBašić i voditelj lige Ivan Terze,postaje su čitali članovimomčadi koje nastupaju u ligi.Pjevanje je predvodio VISDujam pod vodstvom MajeŠtrk. Govoreći o duhovnosti u životumladih u drugome dijeluduhovne obnove župski vikar užupi sv. Marka u Makarskojdon Darko Matijević podsjetioje mlade kako je srce kršćanskeduhovnosti vjera, koja mladogačovjeka punog sposobnosti ali inedovoljne izgrađenosti vraćasa stranputice, obraća, mijenjamu karakter, odgaja savjest istvara u njemu spremnost za

altruizam. Zatim su mladi izžupe Kaštel Gomilice i sv.Pavla na Pujankama iz Splitaiznosili svoja svjedočanstva opastoralnom radu i pothvatimamladih u njihovim župnimzajednicama. Duhovna obnova završila jeizlaganjem Ivice Ursića,voditelja emisije "Nikadnedjeljom" radio Splita.Posvjedočio je o ulozi IsusaKrista i vjere u osobnom životute o važnosti i poslanju vjernikalaika u Crkvi i društvu. Naime,nakon četrdesetodnevne borbeUrsić je snagom vjere pobijediorak. Do toga je trenutkanjegova vjera, kazao je, bila"plitka i pazarska" prema Bogu,ali susret s krajem životneutakmice zatražio je od njeganovi odnos u produžetku.Nakon ozdravljenja produbio jesvoju vjeru i njegov je životdobio istinski smisao.Međutim, nakon nekolikotjedana, liječnici su muustvrdili novi rak jetre za kojinisu imali rješenja. Ursić je,kad više nije bilo izgleda

preživjeti, preporučivši seGospi odlučio, bez obzira naishod bolesti, svakodnevno sasvojom obitelji moliti krunicu.U tom ozračju odluke ipredanosti Kristu i Gospi, kadsu ga napustili svi osim njegoveobitelji, čekao je liječničkoizvješće, koje je smedicinskoga vida trebalo bitipogibeljno. No, liječnik jepriopćio da mu je jetra posvezdrava. Prikazavši tuneizvjesnu "životnu utakmicu",radio-voditelj potaknuo jemladež da se, čuvajućidostojanstvo svoje osobnosti,hrabro odupre potrošačkommentalitetu i izazovu pukogakarijerizma te svojesposobnosti odvažno utka uizgradnju društva po mjerilimaevanđelja. Mladima se obratio i voditeljlige Ivan Terze. Duhovnuobnovu organizirao je Ured zapastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije, aprogram je animirao povjerenikza mlade dr. don AlojzijeČondić.

Vođinci: Blagoslovljeno zvonoDar dr. ĐurePuškarića

Vođinci, 26.3.2006. (IKA) -Đakovački i srijemski pomoćnibiskup Đuro Hranić pohodio jeu nedjelju 26. ožujka župuVođinci i "pod velikom misom"koju je predvodio, pripadnimobredom blagoslovio novozvono za vođinačku župnucrkvu. Župnik Josip Plavšić jena početku svečanosti u kojoj jesudjelovao veliki broj župljana,pozdravio biskupa, te dr. ĐuruPuškarića, svećenika Riječkenadbiskupije, i dr. IvanaKarlića, franjevcakonventualca, koji su rodom iz

Vođinaca, mons. Antuna Jarmai punu crkvu župljana. Posebnose zahvalio dr. Puškariću,velikodušnom darovateljuzvona i troškova postavljanja uzvonik. Novo zvono izlio je Josip Tržeciz Zagrebu. Zvono teži 458 kg,promjer mu je 924 mm, visina920 mm, a ton "a". Posvećenoje sv. Jurju, mučeniku, što jenaznačeno i apliciranimreljefom. Mala je zanimljivostda je zvono posvećeno sv.Jurju, da i darovatelj i

posvetitelj nose ime Juraj.Župna crkva u Vođincimasagrađena je 1974. Ima dvazvonika. Novo zvono pridružitće se trima koja su od početka uzvonicima. Tekst na zvonusažeto bilježi, kad je ononačinjeno te dodaje nekolikosažetih podataka o biskupiji,župi i donatoru. U stjenkuzvona urezana je i stara latinskaizreka o zvonu: VIVOS VOCO,MORTUOS PLANGO,FULGERA FRANGO - "Živepozivam, mrtve oplakujem,gromove rastjerujem".

15v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Požega: Mladi na Križnom putu zalog valjane hrvatskebudućnosti

Oko 450 mladihPožeške biskupije nakrižnom putu podgeslom "Dođi i vidi"

Požega, 26.3.2006. (IKA) - Uorganizaciji Povjerenstva zapastoral mladih Požeškebiskupije 26. ožujka završen jeosmi križni put mladih. Oko450 mladih Požeške biskupijena 14 postaja križnoga puta podgeslom "Dođi i vidi" krenulo jeu subotu u jutarnjim satima izSlatinskog Drenovca. U tijekuovogodišnjeg križnog putamladi nisu samo molili irazmišljali o Isusovu žalosnomotajstvu kako bi spoznali iotkrili bit svoga postojanjanego su, kako je istaknuopovjerenik za pastoral mladihvlč. Robert Mokri, podsjetili sena žrtve rata, na sve one koji susvoj život dali za obranudomovine, vjere i Boga. Upravo zbog toga mladi sukrenuli iz Slatinskog Drenovca,jake postaje hrvatske tužnepovijesne zbilje gdje je u tijekui po završetku rata ubijeno 500Hrvata, među kojima je bilo iviše svećenika. Upravo s togamjesta uzeto je drvo od kojeg jei napravljen križ za kojim sumladi u dva dana propješačilioko 40 kilometara. Prvoga danakoji je završio meditativno-molitveno-glazbenimprogramom i misom u

vatrogasnom domu u Velikojmladi su prošli Papukom,podsjetivši se i na poginulehrvatske branitelje u nedavnomDomovinskom ratu. Drugogadana nastavili su svoj put prekoKaptola, Vetova i Mitrovca doKutjeva, poznatog marijanskogsvetišta gdje je završio Križniput mladih svečanom misomkoju je predvodio požeškibiskup Antun Škvorčević ukoncelebraciji s biskupskimvikarom za pastoral preč.Josipom Klarićem, vlč.Mokrim, kancelarom IvicomŽuljevićem, domaćimžupnikom Matom Rukavinomte više svećenika koji susudjelovali na križnom putu. Biskup je mlade podsjetio dačovjek na svom putu nastojistalno izići iz nekih stanja svojevlastite neslobode inedorečenosti kako bi došao ustanje koje najbolje odgovaranjegovoj biti. Čovjek sebe,dodao je biskup, najbolje vidi uonom svjetlu koje je zasjalo uIsusu Kristu, odnosno u kojemje progovorila Božja ljubav dokraja. U takvoj ljubavi čovjekse ne samo najbolje vidi negose u toj ljubavi najtočnijepostaje čovjek. Ne dopustite,

poručio je biskup mladima, davaša izvorna sloboda koju vamje Bog dao postane zatrovanasebičnošću, slabostima,grijehom. Imajte svoje očiuvijek uprte u njegove oči injegovo srce puno milosrđa ispremnosti da preuzme ljudskegrijehe i slabosti. Svojenesigurnosti, dodao je biskup,predajete u sigurnost njegoveljubavi kako ne bi biliizgubljeni na svom životnomputu, nego kako bi uvijekkoračali onim putem koji vodiu život vječni. Biskup je na kraju slavljazahvalio povjereniku zapastoral mladih vlč. RobertuMokriju što već osmu godinuorganizira križni put za mladeiskazujući svoju nadu i vjerukako su mladi koji su hodilipostajama križnog puta oni ukojima će Isus Krist imatikvasac za istinsku hrvatskuslobodu koja će biti zalogvaljane budućnosti. Ljepotimisnog slavlja pridonijeli su imladi iz Pakraca pjesmom iglazbom, a nakon mise župljaniKutjeva i okolnih mjestapočastili su sve sudionikedomaćim specijalitetima.

Korizmeno pismo biskupa Culeja o darivanju zakaritativne potrebe

Varaždinski biskuppoziva da se V.korizmene nedjelje, 2.travnja, prikupljajukorizmeni milodari zapotrebe Caritasa

Varaždin, 26.3.2006. (IKA) -Vjernicima Varaždinskebiskupije nakon misnih slavljana IV. korizmenu nedjelju 26.ožujka pročitano je pismovaraždinskog biskupa MarkaCuleja u kojem poziva da seiduće V. korizmene nedjelje, 2.travnja, prikupljaju korizmenimilodari za potrebe Caritasa.Svim vjernicima, svećenicima,redovnicima i redovnicamabiskup u pismu ističe kako ječetrdeset dana korizme milosnovrijeme u kojem se doživljavakoliko nas Bog ljubi te da jeIsus za naše spasenje umro nakrižu. "Vjernik nastoji krozkorizmeno vrijeme u suradnji sBožjom milošću produbiti svojvjernički odnos s Bogom:žarčom molitvom, zauzetijimsudjelovanjem u misi ipobožnostima Križnoga puta, tepristupanjem sakramentima sv.ispovijedi i sv. pričesti.Korizma je poziv na obraćenje ivrijeme posta", ističe biskup te

dodaje da u evanđeoskomsmislu post nije svrha samomesebi, nego je sredstvo kakouzdići svoj duh prema Bogu."No, dok vjernik produbljujesvoj odnos s Bogom,istovremeno produbljuje i svojodnos s bližnjima i svima kojisu potrebni naše pomoći i našepažnje. Ljubiti znači vidjeti -što je drugome potrebno!",poručuje biskup Culej. Pritomje podsjetio kako papa BenediktXVI. u svojoj prvoj enciklici"Bog je ljubav" poručuje daljubav nije samo "propovijed",već i naš odgovor na dar ljubavikojom nam Bog dolazi ususret,jer je Bog prvi ljubio nas. "Svjedočiti ljubav premabližnjima, koja je ukorijenjenau ljubavi prema Bogu, jestzadaća svakog pojedinogvjernika, ali je također zadaćacijele crkvene zajednice, odžupe pa do sveopće Crkve.Mučenik Justin (umro u 2.

stoljeću), dok opisuje kakokršćani slave nedjelje, spominjei njihovo karitativno djelovanjepovezano s euharistijom. Svakidaje svoj prilog u granicamasvojih mogućnosti. Biskupzatim ta sredstva koristi zapružanje pomoći siročadi ionima koji su zbog svojebolesti, siromaštva ili zbogdrugih razloga u potrebi. Takosu vjernici već u drugomstoljeću svjedočili svoju ljubavprema bližnjima", podsjećabiskup Culej te stoga pozivasve vjernike da kao svoj darkorizmenog odricanja na V.korizmenu nedjeljuvelikodušno pridonesu svojemilodare, koji će bitinamijenjeni za Caritasovedomove te pomoć potrebnima.Pritom je zahvalio svima kojiaktivno sudjeluju u svjedočenjuljubavi prema bližnjima užupnim Caritasima ili uCaritasu biskupije, te na svezazvao Božji blagoslov.

16 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nova uprava Klanjateljica Krvi KristoveRegionalnapoglavarica s.Cecilija Milković

Zagreb, 26.3.2006. (IKA) -Imenovana je nova upravaKlanjateljica Krvi Kristoveregije Zagreb za razdoblje od2006. do 2009. godine. Članice

Uprave su: regionalnapoglavarica s. CecilijaMilković, savjetnica i ekonomas. Cecilija Glibo, savjetnice s.Zdravka Leutar i s. Matija

Pavić te savjetnica i tajnica s.Vesna Abramović. Službena primopredaja je 30.travnja.

Split: Križni put ovisnikaNoseći križ ispisanimenima ovisnika injihovih najbližih,izmjenjivali su seovisnici, njihoviroditelji, kao i oni kojis njima svakodnevnorade i žive

Split, 26.3.2006. (IKA) - Načetvrtu korizmenu nedjelju, 26.ožujka, u Splitu je održantradicionalni križni putovisnika. Pobožnost križnogputa započela je u crkvi Sv.Dominika gdje je prvu postajuponio splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić.Veliki drveni križ ove godinesu izradili momci iz zajedniceCenacolo te su ga zajedno smomcima iz zajednice IvanXIII. nosili do katedrale Sv.Duje. Noseći križ, koji jeispisan imenima ovisnika injihovih najbližih, izmjenjivalisu se ovisnici, njihovi roditelji,kao i oni koji s njimasvakodnevno rade i žive. "Gospodine, u ime svih mladihovoga grada, molim te za

osobno obraćenje i za obraćenjesvih ovisnika. Sve nas oslobodiod različitih navezanosti iovisnosti, bilo na stvari, naosobe ili slično. Pomozi nam dahodimo u istini, jer jedino ćenas istina osloboditi od grijeha,a istina si Ti", glasila je jednaod mnogih molitava koje suupućene na križnom putuovisnika.Po dolasku u katedralu, koji jeposeban jer se u katedralu došlomoleći na koljenima, uslijedilasu svjedočanstva ovisnika injihovih roditelja.Križni put ovisnika održava seveć godinama i jedinstvena jeprilika koja ostaje u sjećanju iprolaznicima, vidjevši kako seulicom slijeva toliko onih kojiidu za križem pjevajući imoleći.

Križni put ovisnika sastoji seod tri dijela: nošenja drvenogkriža, svjedočanstva i klanjanjapred Presvetim. Na samomkraju križnog puta nadbiskupBarišić je okupljenima ukatedrali poželio da svi našikriževi budu upisani u Kristovkriž, te da u nama proradi snagai ljubav kojoj smo obilježeni,jer je to jedini put pobjede nadzlom, a upravo tako postajemosposobni otkriti i dostojanstvosvake osobe koja je stvorena nasliku Božju. U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u radu sovisnicima i njihovimobiteljima ističu se don JureVrdoljak i o. Jozo Čirko, kojisu i ove godine sudjelovali nakrižnom putu ovisnika.

Prvi korizmeni susret mješovitih zborova Varaždinskebiskupije

Na prvom dvosatnomsusretu sudjelovalo jeoko 500 zborskihpjevača iz 12 župnih icrkvenih zborova

Varaždin, 26.3.2006. (IKA) -Prvi korizmeni susretmješovitih zborova s područjaVaraždinske biskupije održanje IV. korizmene nedjelje 26.ožujka u katedrali UznesenjaBDM u Varaždinu uorganizaciji biskupijskog Uredaza crkvenu glazbu. Kako prijenekoliko mjeseci zbogspriječenosti voditelja uredamo. Anđelka Igreca, nijeodržan već tradicionalnibiskupijski "Festival sveteCecilije", zborovi su pozvani dasudjeluju na korizmenomsusretu, koji se održava u dvadijela 26. ožujka i 2. travnja natemu "Svetost svoju pokaži nadnama, Sveče naš!" (Ez 36, 23-26). Na prvom dvosatnom susretusudjelovalo je oko 500 zborskihpjevača iz 12 župnih i crkvenihzborova, koji su u cijelostiispunili katedralu u nedjeljnopopodne. S obzirom da susretnije bio zamišljen kaofestivalska smotra, nego kaokorizmena liturgijskapobožnost, u zajedničkompjevanju sudjelovali su svi

zborovi, dok se u središnjemdijelu slavlja svaki zborpredstavio s jednom pjesmomkorizmenog karaktera.Liturgijsko slavlje proslaveIsusove Muke predvodio je vlč.Josip Grošić, ekonomVaraždinske biskupije, koji jepozdravio sve nazočne koje jeovaj put zaštitnica crkvenogpjevanja sv. Cecilija okupila ukorizmi. Kazao je kako se timsusretom želi pokazati da seBoga može radosno slavitipjesmom i u korizmeno vrijemepokore. Bog se proslavlja nesamo u vrijeme rođenjaSpasitelja, nego i u Njegovojotkupiteljskoj i spasenjskojMuci, Smrti i Uskrsnuću, kojiza svakog čovjeka predstavljajuŽivot. Naš susret želi zahvalitina spasenjskoj Isusovoj žrtvi,koji je po svojoj Muci pokazaosvetost nad nama, u nama ikroz nas, poručio je vlč. Grošić,koji je i propovijedao. Nakon što su svi zajednootpjevali "Gdje je ljubav,prijateljstvo, ondje je i Bog",svaki zbor predstavio se sjednom skladbom. Nastupili su

župni zborovi iz Kotoribe,Vratišinca, Kneginca, Selnice,Orehovice, Svetog Ilije,Ludbrega, Preloga, župe bl.Alojzija Stepinca i župe sv.Nikole iz Koprivnice, zborfranjevačke crkve sv. IvanaKrstitelja Varaždin i katedralnizbor "Chorus liturgicus" izVaraždina, i to pod ravnanjemsvojih zborovođa i dirigenata teuz glazbenu pratnju istaknutihorguljaša. U nekim zborovima,poput koprivničkih, nastupili sui sami župnici, preč. BlažHorvat i vlč. Krunoslav Pačalat,dok su nastupe nekih zborovapopratili i njihovi župnici.Liturgijsko pjevanjezajedničkih pjesama predvodioje katedralni zbor "Chorusangelicus" uz orguljaškupratnju i pod ravnanjem mo.Igreca. Nakon nastupa svihzborova predstavnici zborovapročitali su molitve vjernika.Na kraju slavlja vlč. Grošićzahvalio je svima okupljenimana sudjelovanju te je svakomzboru uručio prigodnezahvalnice.

17v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Korizmeno hodočašće u pulsku katedraluSvečano misno slavljepredvodio je biskupMilovan

Pula, 26.3.2006. (IKA) - Usklopu ovogodišnje pripreme zasvetkovinu Uskrsa, nakonbiskupijskog hodočašća uporečku baziliku 19. ožujka, unedjelju 26. ožujka održano jetradicionalno korizmenohodočašće u prvostolnicujužnog dijela Porečko-pulskebiskupije, pulsku katedralu.Sukladno korizmenom ozračju,a zahvaljujući nazočnostivelikog broja svećenika, brojnihodočasnici imali su

mogućnost pristupitisakramentu pomirenja.Hodočašće je započelopokorničkim bogoslužjem,uslijedila je pobožnost križnogaputa i svečano misno slavljekoje je, uz sudjelovanje velikogbroja vjernika, predvodioporečko-pulski biskup IvanMilovan zajedno s dvadesetaksvećenika.U propovijedi je biskupMilovan istaknuo važnosthodočašća i pokorničkog

bogoslužja kao nezaobilaznogdijela jedne dobre kršćanskekorizmene priprave zasvetkovinu Uskrsa. Kroz tupripravu potrebno je učvrstitisvoju vjeru, svoju postojanost uvjeri, a odricanjem i dobrimdjelima težiti sve potpunijemobraćenju. Vjernici koji su nato hodočašće došli iz svihdijelova istarskog poluotokadokaz su da veliki broj vjernikatog kraja tu pripravu doista iživi.

Riječki katedralni zbor u GospićuGospić, 26.3.2006. (IKA) - Ugospićkoj katedrali NavještenjaBDM u nedjelju 26. ožujka namisi u 11 sati nastupio jeRiječki katedralni zbor"Cantores sancti Viti"predvođen s. Reginom

Kristanić. Misu je predslaviogospićko-senjski biskup MileBogović, a uz katedralnogžupnika i gospićkog dekanaAntuna Luketića koncelebriraoje i rektor riječke katedrale Sv.Vida mons. Ivoslav Linić. U

znak zahvalnosti župnikLuketić darovao je mons.Liniću ličku kapu s grbombiskupije i vlastitim muimenom. Nakon mise članovizbora posjetili su novu zgraduordinarijata.

Hodočašće Ogulinskog dekanata u gospićku katedraluOgulinski je dekanatsa 16 župa treći popovršini u biskupiji, apo broju vjernika naprvom mjestu

Ogulin, 26.3.2006. (IKA) -Ogulinski dekanat je kao četvrtiu nizu dekanata Gospićko-senjske biskupije hodočastio načetvrtu korizmenu nedjelju 26.ožujka u gospićku katedralu.Oko 700 hodočasnika iz 16župa dekanata u pratnji 12svećenika okupilo se napočetku hodočašća u Otočcu,gdje je održano pokorničkobogoslužje i pobožnost križnogputa u župnoj crkvi PresvetogTrojstva. Gvardijan samostanafranjevaca trećoredacaglagoljaša iz Ogulina fra PetarRunje, koji je predvodio križniput, govorio je o značenjuopraštanja.Korizmeno hodočašćeogulinskih vjernika nastavljenoje misnim slavljem u gospićkojkatedrali.Osnovne podatke oOgulinskom dekanatu iznio ježupnik i dekan ogulinski mr.

Tomislav Rogić. Ogulinski jedekanat sa 16 župa treći popovršini u biskupiji izaGospićkoga i Slunjskoga, ali jepo broju stanovnika, 27 tisuća, ikatolika na prvom mjestu. Ovjernicima pastoralno skrbi 14svećenika od čega 6 redovnikakao i redovnice iz DružbeIsusove i Milosrdnice. Zatim jeupravitelj svetišta Gospe odČudesa iz Oštarija o. MiljenkoSušac uručio biskupu Bogovićusliku s likom Gospe Oštarske.Biskup je zahvalivši na darupodsjetio na tradiciju i povijesttog svetišta duže tradicije i odTrsatskoga, ali svetišta koje jeimalo nesigurnu povijest zbogturskih prodora.U propovijedi je biskupBogović govorio o ključnompitanju života, može li čovjeknadvladati navještaj smrti kaostrah, odnosno pojasnioteološki smisao molitve "Tvoju

smrt Gospodine slavimo…".Čovjek je postao smrtan tekkada se okrenuo od Boga. Životje u zajedništvu, s Bogom i sbraćom. Pobjednički klik"Kriste ti si moja nada"možemo izreći onda kada sepredamo u Isusove ruke u svojsvojoj tjelesnoj nemoći, rekaoje biskup. "Ako smo sklopilisavez s Bogom, smrt postajepobjeda", poručio je biskupBogović, a kao najboljegsvjedoka te tvrdnje spomenuoje blagopokojnog nadbiskupaPavlišića, koji je pred smrtrekao da je se ne boji, jer je usavezu s Bogom.Nakon misnog slavlja vjernicisu se uputili u Muzej Like, gdjesu razgledali izložbu CrkveSenjskog dekanata, dok je diorazgledao novu zgraduBiskupskog ordinarijata.

Duhovna obnova u NašicamaDuhovnu obnovupredvodio je fra IvanMikić

Našice, 26.3.2006. (IKA) - Unašičkoj župnoj crkvi sv.Antuna Padovanskog 26.ožujka je klanjanjem imolitvom pred Presvetimzavršena trodnevna duhovnaobnova "Obrati se i vjerujEvanđelju". Obnovu jepredvodio našički župnik fraIvan Mikić, a sastojala se odsvakodnevnih predavanja uPastoralnom centru Emaus,nakon kojih je u župnoj crkvi

bila pobožnost križnog puta,misa, a potom i molitva predPresvetim. Na predavanjima jefra Ivan govorio o Bogu koji jeljubav i dobrota, o našemljudskom poimanju zla iokultnom kojemu pribjegavajumnogi kada se nađu u životnimpoteškoćama, bez obzira je liriječ o horoskopu, proricanjubudućnosti putem gledanja ukarte i drugim oblicima svegaonoga što čovjeka odvraća od

Boga i u konačnici ga baca ujoš veće beznađe. Posljednjegdana u predavanju se osvrnuona međuljudske odnose.Duhovna obnova završila jeosobnim svjedočanstvima odoživljenom u protekla tri danate molitvama vjernika iblagoslovima u kojima sumolili i zahvaljivali za svojuobitelj, posao, ljude s kojima sesusreću.

18 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Istina o oduzimanju kanonskoga mandata krčkojvjeroučiteljici

Biskupski ordinarijatKrk oglasio sepriopćenjem u povoduoduzimanjakanonskog mandatavjeroučiteljici u krčkojOsnovnoj školi FranKrsto Frankopan ukojem se ističe kakojoj je mandat oduzetzbog njezinenovonastale životnesituacije

Krk, 27.3.2006. (IKA) -Biskupski ordinarijat Krkoglasio se priopćenjem upovodu oduzimanja kanonskogmandata vjeroučiteljici u krčkojOsnovnoj školi Fran KrstoFrankopan. U priopćenju sekritizira riječki Novi list koji jeo tome slučaju izvješćivaotendenciozno i neprimjerenonapao krčkog biskupa ValteraŽupana. Zbog prava naše katoličke igrađanske javnosti na punuistinu, dužni smo reagiratipočevši od samih tihbombastičnih naslova, kojiiznose lažnu tvrdnju. Naime,vjeroučiteljici kanonski mandatnije oduzet zbog razvoda niti juje razvod stajao posla, negozbog njezine novonastaleživotne situacije, što je izdaljnjih napisa u tom listu bilo ividljivo. Vjeroučiteljica jeostala bez posla jer živi uizvanbračnoj zajednici, kaže seu priopćenju Biskupskogordinarijata Krk. "Opravdanose moramo upitati: čemu služetakvi mučki i neutemeljeninapadi na Crkvu, na jednogkatoličkog biskupa i biskupiju?I to u vrijeme kad seistinoljubivi ljudi u našemdruštvu svim silama zalažu zamir i toleranciju među ljudima,za poštovanje časti i

dostojanstva svakoga čovjeka,vjerujući da su iza nas onaolovna vremena ovakvihmučkih napada na Crkvu ineargumentiranih osuda, bezprava na obranu. Čemu, dakle,sve to služi? Je li to primjernovinarske etike iprofesionalizma za koje sezalažu zdrave snage hrvatskogdruštva, koje je sebi postavilocilj da izraste u istinskodemokratsko društvo, gdje ćesvatko u miru, pravednosti iistini vršiti svoja prava idužnosti prema položaju kojimu pripada? Odgovore na ovaozbiljna pitanja ostavljamo naprosudbu našoj javnosti", ističese u priopćenju. U nastavku se iznosi istina oslučaju spomenutevjeroučiteljice te se, međuostalim, ističe kako je kod njedošlo u pitanje autentičnonaviještanje i predavanjekatoličkog vjeronauka kako gashvaća Crkva. Katehetski ured iBiskupski ordinarijat nisu sehtjeli prenagliti s bilo kakvomodlukom, upravo iz poštovanjaprema vjeroučiteljici i nadajućise da je ipak riječ o prolaznojsituaciji, te da ćevjeroučiteljica, kao diplomiranateologinja, u svjetlu onoga štoje studirala, sama uvidjetineregularnost svoga položaja i

inkompatibilnost njezinevjeroučiteljske službe saživotnim prilikama u kojima senalazi. Naime, vjeroučiteljskaje služba doista uzvišena iplemenita, dostojna poštovanjajer se radi ne o bilo kakvojslužbi već o svetoj službipoučavanja i svjedočenjakatoličke vjere. Stoga jevjeroučiteljska služba javnaslužba koja se ne može površnoi simplicistički izjednačavati sbilo kojom građanskomslužbom. Budući da se nakonjedne školske godine situacijanije promijenila, Katehetskiured Krčke biskupije je svrationa to pozornost vjeroučiteljici ipozvao je da sama o sebi odlučitijekom još jedne školskegodine želi li nastavitivjeroučiteljsku službu. I nakondvije školske godinevjeroučiteljica je ostala na istojpoziciji, pa Novi listdezinformira javnost kad pišeda su joj po kratkom postupkupred nosom zalupljena vrataotočnih područnih škola ukojima je godinama radila. Tektada je, dakle, nakon dvijegodine biskup, pošto je s njomviše puta osobno razgovarao,posegnuo za kanonskommjerom opoziva mandata radizaštite vjeroučenika i njihovihprava, ističe se u priopćenju.

Sjednica Prezbiterskog vijeća Riječke nadbiskupijeDo jeseni u svimdekanatima izvršit ćese novi izbori zapredstavnike dekanatau tomnadbiskupijskom tijelu

Rijeka, 27.3.2006. (IKA) -Prezbitersko vijeće Riječkenadbiskupije održalo je 27.ožujka posljednju sjednicu usadašnjem sazivu. Naime,vijećnicima ističu petogodišnjimandat pa će se do jeseni usvim dekanatima izvršiti noviizbori za predstavnike dekanatau ovom nadbiskupijskom tijelu.Nadbiskup Ivan Devčićzahvalio je vijećnicima naplodonosnoj suradnji.Tajnik Nadbiskupijskogpastoralnog vijeća DaliborBožić izvijestio je o tijekuostvarivanja ovogodišnjegpastoralnog plana i programa zaRiječku nadbiskupiju.U Godini župe i službeposvećivanja većina jeplaniranih djelatnosti većodrađena, održani su edukativnisusreti sakristana, ministranata,voditelja crkvenih zborova isvirača, a nastavljano je sastručnom edukacijom

liturgijskih čitača koji suprotekle godine pohađali prviciklus naobrazbe. Zaključeno jekako će se naobrazba čitačanastaviti i sljedeće godine,posvećene Caritasu na župnimili dekanatskim susretima, aodržat će se i jedan susret prvogciklusa naobrazbe. Za ovu segodinu još predviđa drugisusret za izvanredne djeliteljepričesti, nadbiskupijski susretministranata te nadbiskupijskohodočašće u Poljsku StopamaIvana Pavla II.Budući da se slavi 200.obljetnica sjemeništa u Senju,sljedeća će pastoralna godina uRiječkoj metropoliji bitiproglašena Godinom zvanja.Proslava obljetnice započinjesvečanom euharistijompočetkom listopada u katedraliSv. Vida, a završava 23. travnja2007. misnim slavljem u Senju.Značajna obljetnica obilježit ćese, osim liturgijski,

proglašenjem Godine zvanja iznanstvenim simpozijem.Na sjednici je bilo riječi i oodnosu župne kateheze iškolskog vjeronauka tezaključena njihova dobrakoordiniranost. U svim sežupama osobita pozornost dajepripremi za sakramente pričestii potvrde, no nastojanja jepotrebno usmjeriti i premakatehezi drugih starosnihskupina vjernika.U nastavku sjednicedogovorena je zajedničkoobilježavanje Svećeničkog danaGospićko-senjske i Riječkenadbiskupije koji će se 22.lipnja proslaviti u Senju.Nadbiskup Devčić podsjetio je ina posjet apostolskog nuncijaFrancisca Javiera Lozana koji unedjelju 2. travnja predvodimisu za hodočasnike Delničkogi Bakarskog dekanata ukatedrali Sv. Vida.

19v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić primio episkopa FotijaBilo je govora i onačinu na koji objeCrkve trebaju ostavitizajedničkosvjedočanstvokršćanske vjere ievanđelja umultikulturalnomsvijetu koji je, podutjecajem medija,sekulariziran iantireligioznousmjeren

Split, 27.3.2006. (IKA) - Uzgradi Nadbiskupskogordinarijata u Splitu splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić primio je 27. ožujkasrpsko-pravoslavnoga episkopadalmatinskog Fotija. Tim susretom nadbiskup seponajprije upoznao sa stanjemu Dalmatinskoj eparhiji, skontaktima koje pravoslavneCrkve održavaju sa Svetomgorom Atosom u Grčkoj, te jeizmijenio iskustva hodočašćana sveta mjesta u Svetoj zemljii Sinaju. Od dodirnihpastoralnih točaka bilo jegovora o načinu na koji objeCrkve trebaju ostavitizajedničko svjedočanstvokršćanske vjere i evanđelja umultikulturalnom svijetu koji

je, pod utjecajem medija,sekulariziran i antireligioznousmjeren. Nadbiskup i episkop su sesložili da treba postojatiuvažavanje i dijalog prilikomrješavanja poteškoća kojenastaju na terenu, a vezane suuz podjelu pojedinihsakramenata i obreda. Također su izrazilizadovoljstvo uvođenjemvjeronauka u školi, te stvaranjapravnih ugovora kojiomogućuju trajnopoboljšavanje odnosa izmeđuCrkve i države, da se ne dogodida se religija izgura iz javnogživota, kao što je bio slučaj udoba komunizma. Obostrano je,međutim, mišljenje da povrat

crkvene imovine ne ide onimritmom kojim se očekivalo.Vrlo pohvalno su se izrazili odijalogu na teološkoj razini kojije ponovno zaživio međuvisokim teološkim učilištimaKatoličke i Pravoslavne crkvestvarajući tako pretpostavke zarazbijanje predrasuda i boljemeđusobno upoznavanje. Po završetku susreta episkop jenadbiskupu darovao jednuvrijednu ikonu izrađenu umanastiru na Krki, te dvasveska kanona Pravoslavnecrkve, dok je nadbiskupdarovao episkopu Splitskievangelijar i ŠematizamSplitsko-makarskenadbiskupije.

Sjednica Komisije Hrvatske biskupske konferencijeIustitia et pax

Komisija razmatralapitanja vezana uzpristup Hrvatskeeuropskimintegracijama,problematiku radatrgovina nedjeljom ipitanja vezana uzzaštitu voda

Zagreb, 27.3.2006. (IKA) -Sjednica Komisije Hrvatskebiskupske konferencije "Iustitiaet pax" pod vodstvompredsjednika Komisije biskupaVlade Košića održana je uponedjeljak 27. ožujka uprostorijama Tajništva HBK uZagrebu. Komisija je sa žaljenjemprihvatila neopozivu ostavkuZvonimira Despota na rad uKomisiji. Predsjednik je u imesvih članova zahvalio Despotuna dosadašnjem radu i dobrojsuradnji. Osim toga predsjednikje obavijestio članove da je nasjednici Stalnog vijeća HBKodržanoj 2. ožujka u Zagrebu

za člana Komisije potvrđenNeven Šimac. Komisija je nasjednici razmatrala pitanjavezana uz pristup Hrvatskeeuropskim integracijama,problematiku rada trgovinanedjeljom i pitanja vezana uzzaštitu voda u RepubliciHrvatskoj. Zaključeno je kakoće se Komisija i dalje angažiratiu aktivnostima vezanim uz ta iostala područja važna zapravedan život svih građanaRepublike Hrvatske. U raspravi je zaključeno kakotreba pomno pratiti događajevezane uz rad trgovinanedjeljom i uz Strategiju ogospodarenju vodama. Pitanje

voda iznimno je važno za našudomovinu te je stoga potrebnoučiniti sve da javnost budepravovremeno i transparentnoinformirana o svim zakonskimprijedlozima vezanim uz topodručje kako bi se mogaooblikovati socijalno pravedan iekološki osjetljiv okvir zagospodarenje vodama. Komisija smatra kako se utome pitanju ne bi smjelo ići uishitrenu i netransparentnuprivatizaciju. Sljedeći susret Komisijepredviđen je za 8. svibnja ovegodine.

God križa u ŠibenikuGod križa jesvetkovina lokalnenaravi, a svetkuje seod 1483. godine kadaje 27. ožujka raspelo užupnoj crkvi Sv. Križaprokrvarilo

Šibenik, 27.3.2006. (IKA) -Svetkovina "God križa"proslavljena je u ponedjeljak27. ožujka u šibenskoj gradskojžupi Dolac. Svečanu euharistijupredvodio je šibenski biskupAnte Ivas u koncelebraciji sgeneralnim vikarom Šibenskebiskupije mons. DominikomŠkevinom i don AntomSkračićem, poslužiteljem župeDolac. God križa je svetkovinalokalne naravi, a svetkuje se od1483. godine kada je 27. ožujkaraspelo u župnoj crkvi Sv.Križa prokrvarilo. Vjernici suse za svetkovinu pripremalitrodnevnom duhovnompripravom. Mnoštvo ide svojim

putem, danas jednako kako ionog dana na ulicamaJeruzalema kada je Krist nosiosvoj križ. Mali je broj ljudiprepoznao Kristov put kaospasonosni put života, kazao jebiskup Ivas, koji je istaknuopotrebu pouzdanja u voljuBožju po uzoru na Isusa Krista.Uime čovječanstva rimskistotnik pod križem je izrekao:"Zaista, ovaj čovjek bijaše SinBožji". "To je Crkva. To bitrebala biti župa. Mala grupicakoja vjeruje da je Kristovodjelo spasenje i život svijeta ikoja se trudi vršiti volju Božjuu svom životu", poručio jebiskup.

Križ je u središtu svake župe icrkve. To je to sveto središtegdje Crkva prepoznaje da Boghoće svakog privesti k sebi.Crkva je zajednica onih kojivjeruju u spasenje koje se možejedino ostvariti prekoeuharistije u koju je Kristugradio cijeli svoj život, smrt iuskrsnuće. Danas treba vjerovati i vjeruhraniti sakramentima imolitvom. Bog je došao i Bogsa svakim pojedincem računa,svakog poziva na suradnju uizgradnji i spasenju svijeta,zaključio je biskup Ivas.

20 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Pasionska baština 2006.Pasionska baštinazamišljena je kao skuplikovnih, glazbenih,kazališnih, književnihi folklornih obradbiKristove muke iuskrsnuća

Zagreb, 27.3.2006. (IKA) -Bogati program ovogodišnje15. Pasionske baštine koja će seodržati od 1. do 17. travnjapredstavljen je na konferencijiza novinare 27. ožujka uMultimedijalnoj dvoraniMuzeja Mimara. Predsjednikudruge Pasionska baština mr.Jozo Čikeš dao je nekolikoosnovnih napomena vezanih uztu volontersku udrugu čiji jecilj u kulturološki prostorHrvatske vratiti uskrsno-korizmeno ozračje kojim jekršćanska kultura obilježila tekrajeve. Pasionska baštinazamišljena je kao skuplikovnih, glazbenih, kazališnih,književnih i folklornih obradbiKristove muke i uskrsnuća te jeizrasla u specifični festivalduhovne i kulturne baštine, aprotekle godine u Pulisudjelovali su predstavnici 12europskih zemalja.Čikeš je napomenuo kako će iove godine događaji Pasionskebaštine biti besplatni za svezainteresirane. Jedini jeizuzetak humanitarni koncertkojim će ovogodišnje jubilarnesvečanosti biti i otvorene.Humanitarni koncert će seodržati 1. travnja u KD V.Lisinski, a sav prihod jenamijenjen nabavci bolničkogprenosivog aparata za kontroluvitalnih funkcija dječjeg odjelaKBC Šalata. Pasionska baštinaorganizira i natječaj zaknjiževnost, likovnost i glazbu.Ove godine je raspisan natječajza skladbu nadahnutupasionskim sadržajem.Pokrovitelj novčanih nagrada jeSkupština grada Zagreba, anagrade će dobiti tri hrvatskaskladatelja.O dijelu programa ovogodišnjihjubilarnih svečanosti Pasionskebaštine pod nazivom "Korizmahrvatskog Podunavlja" govorilaje etnomuzikologinja mr.Miroslava Hadžihusejnović-Valašek. Tako će 10. travnja uMuzeju grada Zagreba bitipredstavljen svjetovni život uvrijeme korizme. Tradicijskeigre mladeži u korizmi bit ćeprikazane u izvedbi skupinepjevača KUD-a "I. G. Kovačić"iz Lovasa. Dječje igre ukorizmi predstavit će dječjaskupina KUD-a Zrinski izTordinaca, dok će razne običajevezane uz korizmeno vrijemepredstaviti žitelji sela Antina iLovasa. Posjetitelji će imatiprilike vidjeti i jedinstveni

molitveno-scenski prikazkrižnog puta u izvođenju KUD-a Matija Gubec i zbora župnecrkve Sv. Jakova iz Ilače. Todogađanje će imati i dvapopratna sadržaja: izložbeni diogdje će se moći vidjetitradicionalni korizmeni stol utim selima, te niz radionicakojima će se pokazati što se toradilo u korizmi. Mr.Hadžihusejnović-Valašekistaknula je da su žitelji tih selaPodunavlja također proživjelisvoj križni put prognanika, aliih i dalje pokreće volja za život,vjera i snaga.Prof. Mladen Tarbuk, savjetnikza glazbene programe, osvrnuose na glazbeni dio Pasionskebaštine. Istaknuo je da je rasponglazbenog sadržaja od hvarskihpjevača, do Orkestra i zboraOpere HNK Zagreb iMješovitog zbora HRT. Oddjela koja će biti izvedena,prof. Tarbuk posebno jeistaknuo prvo djelo kojim se iotvara ovogodišnja Pasionskabaština. Riječ je o izvedbiSimfonije br. 3 - "Symfonijapjesni Zalosnych" HenrykaGoreckog. Tu nije riječ osimfoniji u običajnom smislu, adjelo je posvećeno Majci BožjiČenstohovskoj. Djelo jeodigralo važnu ulogu za smjerrazvoja nakon avangarde,nakon 1980. g. Od drugih djelaprof. Tarbuk je još istaknuo"Stabat Mater" LuigijaBoccherinija (2. travnja, crkvaSv. Katarine) koje se rijetkoizvodi u Hrvatskoj i djeloJosefa Haydna "Sedamposljednjih Kristovih riječi skriža" (6. travnja crkva Sv.Katarine). Strateška odrednicaPasionske baštine je da se neizvodi samo poznatu glazbu, tese potiče skladatelje i drugeumjetnike na stvaranje. Tako ćeove godine biti praizvedena"Hrvatska misa" IgoraKuljerića i to na humanitarnomkoncertu, dok će "Sarinamolitva" Mladena Tarbuka bitipraizvedena u Muzeju Mimarau povodu otvorenja izložbeslika Tomislava Buntaka"Muka i mučeništvo".U glazbenom dijelu Pasionskebaštine 2006. sudjelovat će:"Ensemble Chiaroscuro",Muenchen, Kammerchor derUniversitaet der Kuenste -Berlin, Trio "M", Gudačkikvartet Sebastian, Zagrebačkikomorni orkestar, Ansamblnarodnih plesova i pjesama

Hrvatske LADO, Pučki pjevačiiz Vrbanja i Jelse - Hvar,Chorus cantores - pučki pjevačiVranjica i Ansambl VokalistiSalone - Solin, Gudački kvartetSebastian, te mnogi domaći iinozemni solisti.Izložbe tijekom Pasionskebaštine 2006 bit će: "Muka imučeništvo" - izložba slika(Tomislav Buntak), "Mojdoživljaj Muke" - izložbastudenata Akademije likovnihumjetnosti Zagreb i Akademijeprimijenjenih umjetnostiRijeka; "Križni put - kapela Sv.Josipa Radnika - Ostrošinci" -izložba fotografija oslikanekeramike ak. slikarice NevenkeArbanas, "K slavi Uskrsnuća"(vlč. Milan Juranić), "Pasionskimotivi" (Nikola Vučković). Uliterarnom dijelu bit ćepredstavljen "Križni put začisto srce" (DubravkaRovičanac) te će se održati"Lirika Velikog petka" -hrvatski pjesnici na temu muke. Ovogodišnje jubilarnesvečanosti Pasionske baštinezavršit će Uskrsnim koncertom"Zagrebačkih dječaka" uHrvatskom glazbenom zavodu17. travnja. Kao i ranijihgodina, pokroviteljovogodišnjih jubilarnihsvečanosti Pasionske baštine jeGradska skupština GradaZagreba, dok su supokroviteljiVeleposlanstvo SAD-a u RH iVeleposlanstvo RepublikePoljske u RH. Medijskipokrovitelji su: Hrvatskaradiotelevizija, Hrvatskikatolički radio, Obiteljski radio,Radio Marija i Večernji list.Udruga Pasionska baštinautemeljena je 1992. godine. Od1998. godine članica jeEuropske asocijacijeEuropassion. Organizirala je idva međunarodna znanstvenasimpozija - 1998. godine naHvaru i Korčuli te 2000. godineu suradnji s Filozofskimfakultetom u Zadru i Maticomhrvatskom u Preku i Zadru natemu: "Muka kao nepresušnonadahnuće kulture". Simpozijuna Hvaru i Korčuli nazočio je iodržao veoma značajnopredavanje predsjednikPapinskog vijeća za kulturukardinal Paul Poupard.Pasionska baština odlikovana je1999. godine SpomenicomDomovinske zahvalnosti, a2000. Plaketom Festivaladalmatinskih klapa Omiš.

21v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Izložba slikarice s. Zdravke MilićIzložba se možepogledati do 31.ožujka

Šibenik, 27.3.2006. (IKA) -Pod nazivom "Put Ljubavi" uStudiju galerije Sv. Krševana, uponedjeljak 27. ožujka otvorenaje izložba akademske slikaricesestre milosrdnice ZdravkeMilić. Izložba obrađuječetrnaest postaja križnog putakoji je autorica naslikala zašibensku gradsku župu sv.Jeronima. Muka Isusa Krista uslikama s. Zdravke Milićinterpretirana je na sasvim novinekonvencionalni način.Autorica koristi boju unutar

narativnog konteksta čimepostiže stvaralački nemir ulikovnom pripovijedanju.Crveni tonovi dominiraju uslučaju Kristova susreta sljudskom ljubavlju - majkom,Veronikom. Crno sivi tonoviprevladavaju u prikazu patnje iblizine smrti. Žarko žuti, koji seprovlače kroz svih četrnaestpostaja, navješćuju uskrsnuće. Djela religiozne tematikenastala u današnje dobanemoguće je promatrati, a da se

ne promatraju i ne prihvaćajuna nov način produbljenedimenzijom mistike. Promatrač,bio on vjernik, koji od postajedo postaje proživljava patnjuKristova Križnog puta, ili paksamo zaljubljenik u istančanlikovni izraz, svakako će ovomizložbom biti bogatiji zaunutrašnje duhovnopromišljanje. Izložba slikarices. Zdravke Milić. Izložba se može pogledati do31. ožujka.

Županijska nagrada s. Servaciji (Anđelki) MateljanZa humanitarni rad idoprinos upromicanju darivanjakrvi

Split, 27.3.2006. (IKA) -Skupština Splitsko-dalmatinskežupanije na sjednici 27. ožujkadonijela je jednoglasnu odlukukojom se ovogodišnja osobnanagrada županije dodjeljuje s.Servaciji (Anđelki) Mateljan zahumanitarni rad i doprinos upromicanju darivanja krvi. Redovnica Servacija (Anđelka)Mateljan rođena je 1943.godine u Košutama - općinaTrilj. Kao osamnaestogodišnjadjevojka postaje redovnicom usamostanu Služavki MalogIsusa. Nekoliko godina provela

je u samostanu u Samoboru.Godine 1969. otišla je u gradMerate pokraj Milana u Italijigdje se posvetila brizi za stare inemoćne u mjesnom staračkomdomu. Za boravka u Italijiškolovala se u Medicinskojškoli u Milanu. U Hrvatsku sevratila 1981. U Domu sv.Rafaela u Solinu skrbila se zaretardiranu djecu, kaomedicinska sestra, a sljedećihdeset godina radila je kaonjegovateljica u staračkomdomu Lovret u Splitu. Urazdoblju Domovinskog rataobišla je sva ratišta u Splitskoj

županiji i pomagala ranjenim ibolesnima. Od 1993. godinedjeluje u Crvenom križu uSplitu, gdje trenutno obnašadužnost referenta dobrovoljnihdavatelja krvi grada Splita iSplitsko-dalmatinske županije.Svojim humanim i požrtvovnimradom s. Servacija zaslužila jetu vrijednu nagradu, ističe se,između ostalog, u obrazloženjuodluke. Nagrada će biti uručena nasvečanoj sjednici Skupštine naDan Splitsko-dalmatinskežupanije 14. travnja.

Nova stranica prelature Opus Dei na InternetuSadržaj web stranicawww.opusdei.orgtrenutno na dvadeset idva svjetska jezika,uključujući i hrvatskijezik

Zagreb, 28.3.2006. (IKA) -Opus Dei, osobna prelaturaKatoličke crkve koju jeosnovao sveti JosemariaEscriva, ovih dana je naInternetu postavila novu webstranicu na adresiwww.opusdei.org, a koja semože iščitavati na mnogimsvjetskim jezicima, a tako i nahrvatskom jeziku. Od 1996.

stranica je bila dostupna načetiri jezika, trenutno jedostupna na dvadeset i dvasvjetska jezika, a uskoro ćenjezin sadržaj biti preveden naarapski i mađarski jezik. Web stranica je modernogdizajna, s mnoštvominformacija o Prelaturi tevijestima iz Crkve. Čitatelju se

također nude novinski članci izapisi, audio i video sadržaji tefotografije novinarskih uredaOpusa Dei diljem svijeta.Autori stranice navode kako suu tijeku 2005. godine imali višeod tri milijuna posjetitelja, aposebnu pozornost privukao jedio stranice koji je govorio oDa Vincijevu kodu.

22 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Mostar: Novi nuncij pohodio franjevceMostar, 21.3.2006. (IKA/KTA)- Novi apostolski nuncij u BiHnadbiskup Alessandro D Erricoposjetio je 21. ožujkaProvincijalat i Franjevačkisamostan u Mostaru. Zajedno sprovincijalom fra SlavkomSoldom i gvardijanom fraMatom Dragićevićemrazgledao je crkvu, kapelicu isamostan te prevodio misnoslavlje. Crkva je bila ispunjenavjernicima koji su se okupili napobožnost 13 utoraka predblagdan sv. Ante. Nuncij im je

kazao kako mu je Sveti Otacpovjerio misiju mira ipomirenja među pojedincima inarodima nakon užasnog rata,dodavši kako je to mukotrpanposao te je lakše bilo zaustavitirat, nego uspostaviti pravedan itrajan mir.Kazao je kako je u tijeku svogaprvog posjeta Mostaru, uprigodi zasjedanja BK BiH,osjećao obvezu posjetitiprovincijala i ostalu braćufranjevce kako bi im uimeSvete Stolice zahvalio za veliki

doprinos koji su kroz povijestučinili i čine u promidžbi vjerei uljudbe u tim krajevima.Kazao je okupljenomvjernicima da je u misnomslavlju molio za njihovepotrebe i potrebe njihovihobitelji, te je od njih zatražio dase mole, posebno sv. Anti isvecu mirotvorcu sv. Franji, zauspjeh njegove misije mira ipomirenja. Nakon mise nuncijse zadržao s franjevcima navečeri i druženju.

Koncert za Josipovo u New YorkuČlanovi orkestraVojne akademijeSAD-a iz West Pointapod ravnanjem DrageBubala održaliprigodni koncert učast sv. Josipa

New York, 21.3.2006. (IKA) -U hrvatskoj župi Sv. Ćirila iMetoda u centru Manhattanaodržan je 21. ožujka svečanikoncert u povodu blagdana sv.Josipa. Članovi orkestraameričke Vojne akademije podravnanjem Drage Bubala izvelisu djelo W. A. MozartaSerenada u c-molu za puhače,čime je u hrvatskoj župiobilježena i 250. obljetnicaaustrijskoga glazbenog genija.Neposredno prije koncertažupnik fra Ivica Majstorović

obratio se slušateljima rekavšiim kako se, prema nedavnimistraživanjima provedenim uAustriji i znanstvenom raduDrage Bubala, nastanakmoderne vojne glazbe pripisujeHrvatima, odnosno barunuTrenku, koji je u svojimpostrojbama imao vojnuglazbu. Na koncertu jeizvedena i Partita u Es-duruFrantiseka Krommera. Zboržupe sv. Ćirila i Metoda podravnanjem s. Marine Ivankoviću tijeku mise otpjevao je dvije

hrvatske pučke pjesme uzpratnju vojnih glazbenika.Hrvatska župa sv. Ćirila iMetoda u New Yorku objavitće i prigodni CD koji ćeuključiti i skladbe BorisaPapandopula za puhače (upovodu 100. obljetnicerođenja), a ponovno u izvedbičlanova orkestra američkeVojne akademije. Za idućugodinu planira se i koncertnasezona "Sakralna glazba usakralnom prostoru".

Priopćenje s 36. redovnog zasjedanja BK BiHBosanskohercegovački biskupi razmatraliaktualnu društveno-političku situacijukoja se reflektira nasadašnjost ibudućnost Katoličkecrkve u zemlji

Mostar, 22.3.2006. (IKA/KTA)- Na 36. redovnom zasjedanjuBiskupske konferencije Bosne iHercegovine od 20. do 22.ožujka u biskupskoj rezidencijiu Mostaru, razmatrana jeaktualna društveno-političkasituacija koja se reflektira nasadašnjost i budućnostKatoličke crkve u BiH.Bosanskohercegovački biskupiodlučili su obratiti se domaćoj isvjetskoj javnosti posebnomIzjavom, u kojoj ponovno tražeod domaćih i međunarodnihpolitičara omogućavanje većegpovratka katolicima na cijelomteritoriju BiH, osobito uBosansku posavinu ibanjolučku regiju. Na zasjedanju je izmeđuostalog odlučeno da se objaviKompendij KatekizmaKatoličke crkve i za područjeBK BiH te se do srpnja ovegodine priredi službeni prijevodbule "Ex hac augusta" papeLeona XIII. o ponovnomuvođenju redovne crkvenehijerarhije u BiH. Banjolučkibiskup Franjo Komaricaodređen je za delegata na 96.Katoličkom danu uSaarbrueckenu u Njemačkoj

potkraj svibnja, don IvanŠtironja za delegata za susrete uvezi s održavanjemEuharistijskog kongresa uKanadi 2008., a rektorVrhbosanske katoličkebogoslovije dr. Niko Ikić zadelegata na Europskom susretuza duhovna zvanja krajemlipnja i početkom srpnja uBelgiji. Također je odlučeno daVijeće za ekumenizam pripremiradni materijal za III. Europskiekumenski susret urumunjskom gradu Sibiu 2007.Biskupi su predložili i teme zaSinodu biskupa u Rimu 2008.godine koje će dostavitiTajništvu Sinode, ističe se uPriopćenju Tajništva BK BiH. Biskupi su saslušali izvješćaglavnog urednikametropolijskog glasilaVrhbosna vlč. mr. Ivice Mrše,profesora na Vrhbosanskojkatoličkoj teologiji u Sarajevu,vrednovali njegove sugestije idali naputke za daljnji rad. Natemelju opširnog izvješćanacionalnog ravnateljaPapinskih misijskih djela idirektora Misijske središnjicemr. Tome Kneževića biskupi suodlučili još više poticati

buđenje misijske svijesti usvojim župnim zajednicama tepreporučivati češćeobjavljivanje misijskih tema ukatoličkim glasnicima u BiH.Odredili su da se na jesenskimkoronama obradi tema"Misijsko poslanje Crkve uživotu naših župnih zajednica".Dogovoreno je da se redovnigodišnji susret misionara imisionarki 2007. godine održi uBanjoj Luci. Biskupi su također saslušaligodišnje izvješće direktoraCaritasa BK BiH mons.Bosiljka Rajića. Izrazivši svojupotporu naporima Caritasa zarješavanjem aktualnihsocijalnih problema u zemlji,biskupi su dali konkretnesugestije za daljnji rad Caritasai usuglašavanje statuta iposlovnika biskupijskihCaritasa s već odobrenimStatutom i PoslovnikomCaritasa BK BiH. Razmotrili sui teme za zajedničko zasjedanjeBK BiH i HBK održati 29.ožujka u Sarajevu, a odlučili suna idućem redovnomzasjedanju u srpnju u BanjojLuci posebno se bavitiekumenskom problematikom u

23v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Crkva u Hrvata

zemlji te međusobnimodnosima i zajedničkimpastoralnim programima sredovničkim zajednicama.Također su preporučiliodržavanje Studijskog dana zalaike 22. travnja ove godine iosnivanje laičkih udruga napodručju svojih biskupija.

Biskupi su izrazili zadovoljstvozbog pohoda ad limina SvetojStolici u veljači i uputilizahvalnost Svetom Ocu za svunjegovu zauzetost i potporuCrkvi u BiH. Osim članova BK BiH u raduzasjedanja sudjelovao je prvi

put apostolski nuncij u BiHnadbiskup Alessandro D Errico,te delegati HBK hvarsko-bračko-viški biskup SlobodanŠtambuk, Međunarodne BK sv.Ćirila i Metoda kotorski biskupIlija Janjić i Talijanske BKbiskup Lucio Soravito deFranceschi.

Biskupi BiH o izmjeni UstavaU ime koje sedemokracije i kakvepravde te kakvebudućnosti BiH uvodientitetsko načeloodlučivanja uZastupničkome domu iustavnom kategorijomsudbina zemljepredaje u rukezastupnicima dvajunaroda koji jedinimogu osigurati "1/3poslanika ili članova steritorija svakogentiteta"

Mostar, 22.3.2006. (IKA/KTA)- Prateći višemjesečni tijekpregovora o izmjeni UstavaBiH mi, katolički biskupi uBosni i Hercegovini sažaljenjem zaključujemo da sepromjena toga temeljnogadokumenta državnosti idemokratičnosti naše zemljeizvodi na nedemokratičan igotovo konspirativan način,istaknuli su biskupi Bosne iHercegovine u posebnoj izjavikoju su uputili s 36. redovnogzasjedanja Biskupskekonferencije BiH održane od20. do 22. ožujka u Mostaru."Pitali smo se, a sada pitamoorganizatore i sudionikepregovora o promjeni Ustava,kako i čijim ovlaštenjemmijenjaju Međunarodni mirovnisporazum iz Daytona bezsudjelovanja i suglasnosti svihdržava potpisnica i da se nepitaju za mišljenje građani inarodi ove zemlje? Od kada seto međunarodni ugovori nemijenjaju barem načinom nakoji su i nastali", pitaju se uIzjavi biskupi. Imajući u viduSporazum, koji je rezultatovako provedenih pregovora,biskupi izražavaju bojazan da jeriječ o izravnoj prijetnji boljojbudućnosti građana iravnopravnosti naroda jer bi setom ustavnom kategorijompotvrdilo ratom provedeno iDaytonom ozakonjeno etničkočišćenje i nepravedna podjelaBosne i Hercegovine."Kako se u ovako presudnome

trenutku za našu zemlju nepitati, u ime koje sedemokracije i kakve pravde, tekakve budućnosti Bosne iHercegovine, uvodi entitetskonačelo odlučivanja uZastupničkome domu (čl. IV,toč. 10 f), i ustavnomkategorijom sudbina ove zemljepredaje u ruke zastupnicimadvaju naroda koji jedini moguosigurati "1/3 poslanika iličlanova s teritorija svakogentiteta", pitaju biskupi.Pri tome biskupi izražavajuduboko žaljenje da su ostali bezodjeka brojni njihovi apeli utijeku desetogodišnje "tiherevizije" Daytonskogasporazuma, kojom jeutvrđivana nepravedna podjelaBosne i Hercegovine, a hrvatskinarod sustavno svođen namanjinu."Unatoč tomu, i ovomprigodom ne možemo neupitati, kojim demokratskimnačelom se hrvatskom narodu,koji je u ovoj zemljikonstitutivan, oduzimatemeljno pravo da zajedno sdruga dva naroda ravnopravnosudjeluje u političkome životu idonošenju zakona? Komu je uinteresu da se ovakvimiznuđenim kompromisimadovodi u pitanje mogućnostsuživota u ovoj zemlji i da dajedo znanja kako u njoj nemamjesta za sve njezine građane inarode", pitanja su koja biskupiističu u izjavi.Oni stoga "u ovome

presudnome trenutku zabudućnost hrvatskoga naroda, as njime i Bosne i Hercegovine"pozivaju zastupnike hrvatskoganaroda, ali i sve odgovornepolitičare i druge ljude kojimaje multietničnost idemokratičnost te zemlje nasrcu da, vodeći se općimdobrom i demokratskimnačelima, učine sve kako ovakozamišljene ustavne promjene nebi poprimile formuparlamentarne potvrde.Podsjećaju pritom dadesetogodišnje iskustvo ikakvoća "prve faze" ustavnihpromjena ne daje nikakvajamstva da bi se u nekoj"drugoj fazi" bilo što moglo ihtjelo učiniti na bolje.Utemeljen je strah da biprihvaćanje predloženihpromjena otvorilo putdokidanja i preostalihwashingtonsko-daytonskihmehanizama zaštite interesahrvatskoga naroda, kao što sužupanije i vitalni nacionalniinteres. Ako, unatoč jamstvimaDaytonskoga ustava, Hrvati uBosni i Hercegovini ne moguimati ni TV kanal ni škole nahrvatskome jeziku, onda su tonajjasniji pokazatelji za koje sestandarde na početku trećegatisućljeća valja zalagati, ističubiskupi Katoličke crkve tepotiču svoje vjernike da se jošodlučnije zauzimaju za svojaneotuđiva prava i zajedno sdrugima izgrađuju pravedni miru zemlji.

Humanitarna utakmica u LjubuškomPobijedila je ljubavHercegovine premaPosavini

Čitluk, 22.3.2006. (IKA) - UGradskoj sportskoj dvorani uLjubuškom odigrana je 22.ožujka humanitarna utakmicaizmeđu Lica s naslovnice iReprezentacije svećenikaBosne i Hercegovine. Početniudarac na utakmici izveo je IvoMiro Jović, hrvatski članPredsjedništva BiH. Momčadisu nastupile pred više od 3000gledatelja koji su svojimdolaskom poduprli humanitarnuakciju Hercegovina Posavini,

koju je pokrenuo dr. fra IkoSkoko, župnik župe Čerin uHercegovini. Utakmica će bitizapamćena po jako dobrimakcijama, a publika je svojimpljeskom i povicimanagrađivala svaki dobar potezobje momčadi. Rezultat je bioneriješen, 6:6, nije biloporaženih, a pobijedila jeljubav Hercegovine premaPosavini, istaknuo je fraMiljenko Mika Stojić.

U humanitarnu akciju zagradnju crkava u BosanskomBrodu i Hrvatskoj Tišiniuključuju se brojni koji želepomoći, te je dosad bilo više od8000 telefonskih poziva i oko8000 SMS poruka, a svaki odnjih daruju po jednu ciglu zaPosavinu. Sudionicinogometnog spektakla izrazilisu zadovoljstvo što su mogli inovčano i promidžbenopridonijeti akciji.

24 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Misija prestaje sa samostalnim djelovanjemVoditelj misijeBraunschweig vlč.Ante Kutleša, sadašnjiravnateljdušobrižništva zaHrvate u inozemstvu,nakon 27 godinadjelovanja oprostio seod zajednice

Braunschweig, 26.3.2006.(IKA) - Ravnateljdušobrižništva za Hrvate uinozemstvu vlč. Ante Kutlešaoprostio se u nedjelju 26.ožujka od Hrvatske katoličkemisije u Braunschweigu, kojuje vodio od njezina službenogosnutka 1. siječnja 1979.godine. U povodu toga misnoslavlje u crkvi Sv. Godeharda uBraunschweigu predvodio jevlč. Kutleša, a propovijedao jedelegat za hrvatsku pastvu uNjemačkoj fra Josip Bebić kojimu je, uz prigodnu riječzahvale za sve što je učinio zaHrvate katolike u tome dijeluNjemačke, predao prigodni dar.

Uime mostarsko-duvanjskogbiskupa Ratka Perića u slavljuje sudjelovao dr. Tomo Vukšićte dekan grada BraunschweigaReinhard Heine. Uimehrvatskih katoličkih misijaSjeverne regije prigodnu riječzahvale vlč. Kutleši uputio je ipredstavnik regije voditeljHKM Hameln vlč. Mile Miljko.Misnom slavlju pribivala je ikonzulica Generalnogkonzulata Republike Hrvatskeiz Hamburga Jasna Čunko.Nakon što je 1. srpnja 2005.imenovan ravnateljemdušobrižništva za Hrvate uinozemstvu, vlč. Kutlešanastavio je voditi HKM

Braunschweig do 26. ožujkaove godine. Misija, kojaokuplja više od 700 Hrvatakatolika, sa samostalnimdjelovanjem prestaje djelovati31. ožujka ove godine te sepripaja HKM Hannover iz kojeće biti organizirana pastoralnaskrb za hrvatske vjernike s togapodručja. Vlč. Kutlešasimbolično je voditelju HKMHannover o. Nikoli Miočupredao upravu misijeBraunschweig. Vjernici izHKM Braunschweig vlč.Kutleši zahvalili su za sve što jeu tijeku 27 godina učinio zaHrvate katolike na tomepodručju.

Hrvatski intelektualci: između života za ideju iživota od ideje

Predavanje o. FranePrcele na tribini HKDNapredak u Chicagu

Chicago, 26.3.2006. (IKA) - Napoziv HKD Napredak, uglednihrvatski mladi teolog inekadašnji provincijal Hrvatskedominikanske provincije o.Frane Prcela, koji djeluje uChicagu, održao je 26. ožujkanakon mise predavanje užupnoj dvorani hrvatske župesv. Jeronima u Chicagu na temu"Hrvatski intelektualci: izmeđuživota za ideju i života odideje". Tribinu su otvorilipredsjednik mjesnog ogrankaNapretka Ivan Jureta i mjesnižupnik fra Jozo Grbeš. Gosta jepredstavio Ante Čuvalo,kazavši i nekoliko riječi onovom izdanju knjige "Kadbismo bili dosljedni" u izdanju"Glasa Koncila" iz Zagreba.Predavanje je Prcela podijelio utočke - što je intelektualac,beznađe intelektualaca, Crkva iintelektualci, "hrvatskiintelektualci", kakveintelektualce danas trebamo iprekinuti beznađe šutnje.Intelektualca vidi kao osobukoja je spremna u ime istine,zbog većih, općih ciljeva po

cijenu evidentne žrtve, pa istradanja javno kazati i/ilinapisati (ne samo) zabranjeno.To su osobe koje svojimživotom, radom i riječjusvjedoče za istinu; oni su"sekularni duhovnici"; kod njihse stvara harmonija izmeđuintelektualnog i moralnog,između traženja i svjedočenjaza istinu; oni su svjetionici isavjest društva, unatoč svimzaprekama i na štetu osobnekoristi, istaknuo je predavač.Nakon propasti komunizma ijugoslavenske države postoji"novi tip hrvatskogintelektualca" - on se radijepojavljuje na televiziji negolipiše jer se ipak primarno želisvidjeti. Taj postmoderniverbalni zabavljač zaokupljenje konkuriranjem drugima inapustio je univerzalnevrijednosti istine, slobode itd.Za njega uopće nije bitnosačuvati srž svog identiteta, a toje nezavisnost, jer mu je bitnijeda ima kolumnu u nekomtjedniku ili na televiziji,upozorio je predavač, te nije

čudno što ih se ne prosuđuje poonome što stvarno rade, negoonome što pišu i govore. Injihova autonomija se sastoji utome da izjavljuju iz impetusadopadljivosti bez odgovornosti.Prigodničarske izjave i nastupinacionalnih institucija (HAZU,Matica i dr.) postaju višedokazom njihove šutnje, a negovora, a ulogu javnogintelektualca kao da su preuzelenevladine udruge, koje seionako već prema potrebi lakomože ušutkati, upozorio jePrcela. Na upit postoje li uopćedanas istinski hrvatskiintelektualci, o. Franeodgovorio je pozitivno, alismatra da ih nije velik broj i onisu u nekoj vrsti beznađa izkojeg bi se trebali što prijetrgnuti. Nakon predavanja,razvila se rasprava o uloziintelektualca u hrvatskomdruštvu koje traži izlaz izdanašnje zbunjenosti inedostatka istinskihintelektualnih i moralnihvelikana te je izražena nada daće i beznađu uskoro doći kraj.

Susret kardinala Puljića i predsjednika JovićaKardinal očekuje višejedinstvenosti ikonstruktivnosti odsvih koji kaopredstavnicihrvatskog narodasudjeluju uparlamentarnojraspravi o ustavnimpromjenama

Sarajevo, 27.3.2006.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić primio je 27. ožujkačlana Predsjedništva Ivu MiruJovića u nadbiskupskojrezidenciji u Sarajevu. Kardinalje ukratko upoznaopredsjednika Jovića sa svojimboravkom u Rimu isudjelovanju na prvomkonzistoriju pape Benedikta

XVI. Kardinal Puljić ipredsjednik Jović razgovaralisu o sadašnjoj društveno-političkoj situaciji. Složili su seda je na štetu hrvatskog narodasvaka podjela i svakamanipulacija Izjavom koju sudonijeli biskupi na krajuzasjedanja Biskupskekonferencije BiH 22. ožujka uMostaru. Izražena je potreba zatrajnim procesom izmjene

informacija s ciljem ostvarenjajednakih prava i za hrvatskinarod kao i za druga dva narodai sve građane u Bosni iHercegovini. Kardinal Puljićistaknuo je kako očekuje višejedinstvenosti i konstruktivnostiod svih koji kao predstavnicihrvatskog naroda sudjeluju uparlamentarnoj raspravi oustavnim promjenama.

25v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Crkva u Hrvata

Banjolučka biskupija prvi put manje od 40.000vjernikaBanja Luka, 27.3.2006.(IKA/KTA) - Banjolučkabiskupija je prema popisuprovedenom u župama krajem2005. godine prvi put imamanje od 40.000 vjernika.Tako danas u Banjolučkojbiskupiji živi 39.792 vjernika u48 župa. U usporedbi saslužbenim podacima iz uredaBanjolučke biskupije 1991.godine, kada je na tompodručju bilo 97.857 vjernika,danas tamo živi 40,66%prijeratnog broja vjernika. Godine 1999. na područjuBanjolučke biskupije živjelo je52.711 vjernika, a 2004. godine40.758, dakle 11.953, odnosnogotovo za 23% manje. Taj trendse nastavlja i u 2005. godini,kada se broj vjernika u odnosuna 2004. smanjio za 966, tj. zaoko 2%.

U 2004. godini na područjubiskupije koji pripada FBiHživjelo je 33.475 (82%)vjernika, a na području RSsamo 7.283 (18%). Najveći broj vjernika uBanjolučkoj biskupiji živi u 8livanjskih župa (Lištani,Ljubunčić, Odžak-Čaić, Bila,Čuklić, Vidoši, Podhum iLivno) 21.138, te župi Jajce6402. To je ukupno 27.540katolika, gotovo 70% (69,2%)svih vjernika Banjolučkebiskupije. U ostalih 39 župaživi 12.252 vjernika (30,8%).Stanje je najteže upravo naprostoru biskupije u sastavuRS-a.Najbrojnija župa u biskupiji jeLivno s 8212, zatim Jajce s6402, Vidoši 3157, Bihać 2856,Podhum 2660 vjernika. Jedinažupa u RS-u koja prelazi brojku

od 1000 vjernika (1700) jesredišnja gradska župa u BanjojLuci, župa Pohoda BDM. No, iu njoj je 129 vjernika manjenego prije godinu dana.Od 48 župa, čak u 36 (75%)broj vjernika ne prelazi 500, aod toga u 15 (31 %) ne doseženi 100 vjernika. Godine 1991.banjolučka župa Petrićevacimala je 6000 (danas 403vjernika), župa Pohoda BDM5521 vjernika ili Ivanjska s3500 (danas u njoj živi tek 198vjernika) i Šimići 2004 (danas48). Umrlih je na prostoru cijelebiskupije u 2005. godini bilo517, a krštenih 442, dakle zaoko 15% više preminulih odkrštenih. Sklopljena su 243braka.

Kardinal Puljić primio šefa Izaslanstva Europskekomisije BiH

Kardinal Puljić urazgovorima istaknuokako na timprostorima više ne živigotovo polovinapredratnih katolika uBosni i Hercegovini

Sarajevo, 27.3.2006.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup i metropolit kardinalVinko Puljić primio je uponedjeljak 27. ožujka šefaIzaslanstva Europske komisijeu Bosni i Hercegoviniveleposlanika MichaelaHumphreysa. VeleposlanikHumphreys je istaknuo kako jeova godina značajna za Bosnu iHercegovinu te pohvaliodelegaciju BiH za pregovore uBruxellesu i izrazio nadu da ćeUgovor o stabilizaciji ipridruživanju biti potpisan dokraja 2006. Zanimao seposebno za stav Crkve u vezi svisokim školstvom kao i zaIzjavu koju su uputili biskupiBK BiH 22. ožujka nakonzasjedanja u Mostaru, kao i zarazloge njihova negativnogstava prema dogovorenimustavnim promjenama.Kardinal Puljić je istaknuo dana tim prostorima više ne živigotovo polovina predratnih

katolika u Bosni i Hercegovini itom činjenicom je malo tkozabrinut, a gotovo ništa se nepoduzima kako bi se to stanjeizmijenilo. Iznio je podatak dase na prostore RepublikeSrpske od više od 200.000prognanih i izbjeglih katolika,nakon rata vratilo njih samooko šest tisuća, a i oni većinomžive u izuzetno teškimuvjetima. Istaknuo je da biskupine traže ništa drugo negojednaka prava i za Hrvate, kojisu najvećim dijelom katolici,kao i za druga dva naroda tejednaka prava za sve građanena svakom dijelu BiH. Rekao jekako je bitno omogućiti dasvaki narod u BiH možeočuvati svoju kulturu i svojnacionalni identitet. A zaočuvanje nacionalnog identitetabitan je jezik i to trebauvažavati na svim razinama pai na razini države, a svakako i uvisokom školstvu.Sporazumom u Daytonu kao i

kasnijim promjenamaspomenutog sporazuma Hrvatidolaze u sve teži položaj pa netreba čuditi sumnja premaobećanjima da će se u nekomdrugom krugu razgovarati ovažnim promjenama u uređenjuBiH.Veleposlanik je priznao da seEuropa nije uključila upregovore o ustavnimpromjenama te kao razlognaveo to što je Europska unijapostavila jasne uvjete za Bosnui Hercegovinu ako želi ulazak uEU. Obećao da će se Europskakomisija i ostale europskeinstitucije snažno uključiti udrugi krug pregovora. KardinalPuljić je zahvalio veleposlanikuHumphreysu za njegovuotvorenost i suradnju ističući dau Bosnu i Hercegovinu najprijetreba uvesti europska načela, atek potom je uključiti uEuropsku uniju.

Papa pozdravio mlade iz OsijekaVatikan, 29.3.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. pozdravioje 29. ožujka i hrvatskehodočasnike okupljene na TrguSv. Petra na općoj audijenciji.

"Velika mi je radost pozdravitihrvatske hodočasnike, a osobitomlade iz Osijeka. Predragi,obratiti se znači svim srcemzavoljeti svoga Stvoritelja. Ne

bojte se vjerovati mu i posvetitisvoj život Kristu, dijeleći s njimsvoju radost i teškoće. HvaljenIsus i Marija!" rekao je SvetiOtac na hrvatskom jeziku.

26 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Afganistan: Kršćanin obraćenik mogao bi biti osuđenna smrtRim, 21.3.2006. (IKA) - VladeNjemačke i Italije objavile suda afganistanskom građaninuAbdul Rahmanu prijetiopasnost da bude osuđen nasmrt zbog prelaska s islama nakršćanstvo, a u svjetlu osobitognačina tumačenja islamskogzakona. Ministar vanjskihposlova Italije Gianfranco Finiu priopćenju objavljenom 21.ožujka pozvao je na razgovor uMinistarstvo vanjskih poslovaveleposlanika Afganistana uRimu, tražeći pojašnjenje usvezi te vijesti. Odafganistanske Vladepojašnjenje je zatražio iveleposlanik Italije u Kabulu.Italija je spremna, u slučaju davijest bude potvrđena, to

pitanje podastrijeti pred vrhEuropske unije. Njemačkiministar za suradnju i pomoćrazvoju Heidemarie Wieczorek-Zeul objavio je da će poduzeti"sve moguće mjere" za spasRahmana i podsjetio je u izjaviza dnevnik Bild da slobodavjeroispovijesti "mora vrijeditiza sve, i u svim dijelovimasvijeta". Predsjednik BK Njemačkekardinal Karl Lehmann takođerje uputio apel za spas Rahmana.Taj je slučaj prijavljen iekspertnoj skupini za ljudskaprava pri Europskoj uniji. Kakojavlja agencija EFE, Rahman jeuhićen pred 25 dana, nakon štoga je prijavila vlastita obitelj

policiji. Prošli četvrtak održanoje prvo ročište na kojem nisumogli nazočiti novinari. Izsudskih izvora saznalo se da jena pitanje istražnog suca AbdulWasia: "Je li istina da si seodrekao Proroka (Muhameda)",Rahman ponosno priznao: "Dadogodilo se to prije 16 godina!"Na pitanje je li spremanispraviti grešku, odgovorio jeniječno. Prema sucuAnsarullahu prijeti mu osuda nasmrt. Optuženik ima 41 godinu,radio je kao bolničarmudžahedina u doba ruskeokupacije Afganistana, akasnije je 9 godina radio uRusiji i Njemačkoj, gdje jeprešao na kršćanstvo.

Izrael pozvao Papu u JeruzalemMinistrica Livni uVatikanu

Vatikan, 22.3.2006. (IKA) -Izrael je pozvao papuBenedikta XVI. u posjetJeruzalemu. Poziv je prenijelaizraelska ministrica vanjskihposlova Tzipi Livni, koja se usrijedu 22. ožujka navečersusrela s vatikanskim kolegomnadbiskupom GiovannijemLajolom. Pretpostavlja se da jena susretu bilo riječi obilateralnim odnosima, ali iislamu, perspektivamamirovnog rješenja

bliskoistočnog sukoba te stanjuu Iraku i Iranu, no pojedinostirazgovora nisu poznate. Odnosiizmeđu Izraela i Vatikana sudobri, ali Sveta Stolica smatrada se mogu i poboljšati, prenosiKathpress. U vatikanskim krugovimasaznaje se kako je BenediktXVI. odlučan prihvatiti poziv.No, još se ne zna kada bimogao posjetiti Svetu zemlju,kamo su ga već ranije pozvali

predsjednik Moshe Katzav ipremijer Ariel Sharon. PapaRatzinger pomirenje kršćana iŽidova opetovano navodi kaojednu od najvažnijih zadaća, aveć je najavio kako mu jehodočašće kršćanskim svetimmjestima među prioritetima. UVatikanu se ovih dana očekuje idolazak nekadašnjeg izraelskogpremijera Simona Peresa.Papa Ivan Pavao II. hodočastioje u Svetu zemlju 2000. godine.

"Tko vjeruje, nikad nije sam!"Papa će posjetiti svojzavičaj od 9. do 14.rujna. Službenapotvrda togaputovanja bit će usljedeća četiri tjedna

Muenchen, 22.3.2006. (IKA) -Posjet pape Benedikta XVI.bavarskom zavičaju od 9. do14. rujna bit će pod geslom:"Tko vjeruje, nikad nije sam!"najavio je kardinal FriedrichWetter u srijedu 22. ožujka uFreisingu. On je zajedno sbiskupima iz Regensburga iPassaua, GerhardomLudwigom i WilhelmomSchramlom izabrao i motiv zaprigodni plakat koji ćenajavljivati i pozivati na taj

susret Bavaraca s njihovimzemljakom Papom. Poredvelikih liturgijskih slavlja uMuenchenu, Altoettingu iRegensburgu predviđena je imolitva na poznatommuenchenskom Marienplatzukraj Marijina stupa. Wetter jerekao kako je riječ o "vrloosobno intoniranom" Papinuposjetu koji pretežito imapastoralni karakter. No, želja jeBenedikta XVI. posjetiti injemačkoga predsjednika

Horsta Koehlera, susresti se skancelarkom Angelom Merkelte premijerom EdmundomStoiberom. Na susretu uFreisingu predložen je i Papinplan putovanja i boravka uBavarskoj na čemu jesudjelovao i Papin "maršal zaputovanja" mons. AlbertoGasbarri. Službena potvrdatoga putovanja uslijedit će usljedeća četiri tjedna.

Venezuela: Biskupi o vjerskom odgojuCaracas, 22.3.2006. (IKA) -Poznavati i svjesno živjetivlastitu vjeru naravno je ineotuđivo pravo svake osobe,ističe se u dokumentu ovjerskome odgoju koji jeobjavila Venezuelska biskupskekonferencije. Biskupipodsjećaju kako je Venezuelalaička država, stoga neobvezuje nikoga na vjerovanje,

ali joj je dužnost promicati ijamčiti uživanje građanskihprava, među njima i jamčitivjeronauk u školama.Crkva ima poslanje naviještanjaporuke spasenja i pravopriopćivanja onima koji to žele,i poučavanja kršćanske vjere.Biskupi pozivaju roditelje ipredstavnike katolika da "branepravo svoje djece na vjerski

odgoj u školskim okvirima",katoličke profesore da"odgovorno vrše svoje poslanjeodgojitelja u vjeri", župnike idruge pastoralne djelatnike da"budu nazočniji u školama" tevlasti da prikladno cijenevjeronauk i omoguće da sepoštuje pravo i zakonski propisikoji ga priznaju i štite.

27v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Vatikan o Papinu odricanju od titule "zapadnogpatrijarha"

U tijeku povijestititula patrijarhapokazala se kao"prevladana i višeneupotrebljiva", a ktome je od početkabila i nedovoljnojasna, ističe se upriopćenju Papinskogvijeća za jedinstvokršćana

Vatikan, 22.3.2006. (IKA) - UVatikanu je objavljenoslužbeno priopćenje o Papinuodricanju od titule "zapadnogpatrijarha" s objašnjenjem da jedo promjene došlo u skladu "spovijesnim i teološkimrealizmom". U tijeku povijesti titulapatrijarha pokazala se kao"prevladana i višeneupotrebljiva", a k tome je odpočetka bila i nedovoljno jasna.Odricanje od titule moglo bi

biti korisno u ekumenskomedijalogu, rečeno je u priopćenjukoje je 22. ožujka izdaloPapinsko vijeće za jedinstvokršćana. Crkva je na II.vatikanskome konciluodgovarajuće nazive i oblikesvoga djelovanja našla unacionalnim biskupskimkonferencijama i međunarodnojsuradnji biskupskihkonferencija. Takvo jeustrojstvo i suvremenije iodgovara crkvenome pravu, aukidanje te papine titule ništa

ne mijenja u tradicionalnimtitulama patrijarhalnih Crkava. U usporedbi s istočnimpatrijarhatima, koji se višeodnose na zemljopisnopodručje, "zapadni patrijarh" neproteže se na određeno crkvenopodručje. "Zapadni patrijarh"tako može označavati višejurisdikciju rimskog biskupakoja se proteže na latinskuCrkvu, ističe se u priopćenju.

Papa se savjetuje s kardinalimaBenedikt XVI. sazvaoKardinalski zbor na"zajedničku molitvu ipromišljanje" uočikonzistorija

Vatikan, 23.3.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. sazvao je23. ožujka u VatikanuKardinalski zbor na"zajedničku molitvu ipromišljanje" uoči konzistorijana kojem će kreirati 15 novihkardinala. Susret iza zatvorenih vrata uSinodskoj dvorani, na kojem jesudjelovao i zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić, započeo je Papinommolitvom na latinskom jeziku ipozdravom dekanaKardinalskog zbora kardinalaAngela Sodana. KardinalSodano usporedio je konzistorijs duhovnom ozračjem koje jevladalo u dvorani Posljednjevečere pred Duhove, kada suapostoli sjedinjeni s Petrom iMarijom čekali Duha Svetoga inastavio: "Saziv ovogkonzistorija ukazuje na važnostkoju Vaša Svetost dajeglasovima našeg Zbora. S našestrane uvijek postoji obveza daodgovorimo poslanju Crkvekoje se očekuje od nas.Zahvalni smo što ste nas

pozvali na ovaj susret molitve irazmišljanja, na zajedničkuakciju što primjerenijudanašnjim pastoralnimizazovima". Podsjetivši da"kardinali pomažu Papi i kad susabrani zajedno, kao ipojedinačno u Rimskoj kuriji",istaknuo je komplementarnostkoja postoji između dvasavjetodavna organa Sinodebiskupa nastale po Koncilu iKardinalskog zbora. U središtususreta bila su pitanja poslanjaumirovljenih biskupa i dobnegranice njihove ostavke, pitanjekatoličkih tradicionalista,odnosno Bratovštine sv. Pija X,lefebvreovaca te odnosKatoličke crkve i Svete Stoliceprema islamu. Nakon prvog inozemnogputovanja, prve enciklike iprvih kadrovskih odluka i ovajkonzistorij predstavlja"premijeru" u pontifikatuBenedikta XVI. Kardinalskizbor će sada imati 193kardinala, od kojih 120izbornika, mlađih od 80 godina,čime se ponovno došlo do

gornje granice koju je odredioPavao VI.U novom Kardinalskom zboruje 100 kardinala iz Europe, 32iz Latinske Amerike, 20 izAzije, 17 iz Afrike i 4 izOceanije. Talijani imaju dosad najmanjeučešće - 40 članova, od toga 21izbornik, no još uvijekpredstavljaju najbrojnijunacionalnu skupinu. SlijediSAD s 13 izbornika, Španjolci iFrancuzi po 6. Njemačkupredstavlja još samo 6kardinala i 5 izbornika. Afrikaima 10 izbornika, a Azija 13,dok su u prošlosti uvijek imaliisti broj kardinala koji birajupapu. Europljani s 61izbornikom u Kardinalskomzboru kao i dosad predstavljaju50% biračkog gremija. Dokraja godine još će sedamkardinala navršiti 80 godinastarosti, pa s obzirom naočekivanu reformu kurijepromatrači vjeruju da dosljedećeg konzistorija nećeponovno proći 2,5 godine.

Biskup van Luyn novi predsjednik COMECE-aDo sada jepredsjednik bio biskupJosef Homeyer

Bruxelles, 24.3.2006. (IKA) -Rotterdamski biskup Adrianusvan Luyn novi je predsjednikVijeća biskupskih konferencijazemalja Europske unije(COMECE), izabran naproljetnome zasjedanju koje je24. ožujka završilo uBruxellesu. Biskup van Luyn nasljeđujebiskupa Josefa Homeyera, kojije na toj dužnosti bio od 1993.godine. Na trodnevnoj se

skupštini, između ostaloga,razgovaralo i omeđukulturnome imeđureligijskome dijalogu, teje utvrđena mogućnostpripreme zajedničke izjave sdrugim kršćanskimvjeroispovjestima, kao ipredstavnicima židovstva iislama, kako bi se došlo dodokumenta o poštivanjureligijske i slobode izražavanja.

Predviđeno je takođerustanovljenje skupinestručnjaka s različitih područjakako bi se razmotrili problemikoji se tiču odnosa izmeđuEuropske unije i zemalja svećinskim muslimanskimstanovništvom. Biskupi su, osim toga,pripremili izjavu o budućnostiEuropske unije, koja će bitiobjavljena 9. svibnja, na DanEurope.

28 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Prvi konzistorij pape Benedikta XVI.Na svečanosti na TrguSv. Petra gotovo20.000 hodočasnika ivisokih predstavnikadržave i Crkve izcijeloga svijeta

Vatikan, 24.3.2006. (IKA) -Prva skupina od 15 kardinala,koje je imenovao papaBenedikt XVI. pridružila se nasvečanom javnom konzistoriju24. ožujka u Vatikanu 178kardinala koji već surađuju sPapom u vodstvu Katoličkecrkve. Konzistorij je imaoliturgijski oblik Službe riječi ačitanjem svečane formuleproglašenja i dodjelom znakovakardinalske službe -kardinalskog bireta i naslovnecrkve u Rimu, novi su članoviprimljeni u Kardinalski zborkoji sada ima 193 člana, odkojih 120 izbornika. Svečanost na Trgu Sv. Petrakoji je ispunilo gotovo 20.000hodočasnika i visokihpredstavnika države i Crkve izcijeloga svijeta, započela je nalatinskom, čitanjem imenanovih kardinala Katoličkecrkve, koje je Benedikt XVI.objavio na blagdan Katedre sv.Petra 22. veljače. Sveti Otac jeponovno tu skupinu visokihcrkvenih dostojanstvenikausporedio sa senatom, koji jepozvan usko surađivati sPetrovim nasljednikom uobavljanju zadataka povezanihs njegovim općim apostolskimotajstvom. Tu je službu Papa pojasnioupravo na temelju 1. Petroveposlanice, u kojoj poziva starijei iskusne ljude u prvimkršćanskim zajednicama dasvjedoče otajstvo Kristovauskrsnuća. To vrijedi i za novekardinale koji postaju njegovimnajužim suradnicima uobavljanju zadaća povezanih snjegovom službom, "koja jepočelo i trajni i vidljivi temeljjedinstva vjere i zajedništva".

"Draga braćo, želio bih sažetismisao vašega novoga pozivariječju koju sam stavio usredište svoje prve enciklike:Caritas. Caritas je u uskoj vezis bojom kardinalske odjeće:Purpur kojega nosite uvijek jeizraz Kristove ljubavi i u vamaoživljava strastvenu ljubavprema Kristu, prema njegovojCrkvi i prema čovječanstvu.Sada imate daljnji motiv isteosjećaje živjeti nanovo, a kojije Božjega Sina doveo dotle daje prolio svoju krv zaoproštenje grijeha svih ljudi",rekao je Benedikt XVI. unagovoru, ističući kako u tunovu kardinalsku zadaću spadazauzimanje za temeljneprincipe božanskoga Caritasa,ljubavi prema bližnjima,posebice u Crkvi i na svimnjezinim stupnjevima, odhijerarhije do svih zajednica iredova, svih duhovnih,apostolskih i socijalnihinicijativa. "Računam na vas,da bi Crkva vrednovanjemmalenih i siromašnih ovogasvijeta mogla ponuditi navještaji izazov civilizacije ljubavi. Sveto vidim u simbolu purpura kojivam je upravo predan. Nekabude zaista simbol gorućekršćanske ljubavi koja ćeprožimati vaš život", rekao jePapa. Trojica novih kardinala dolazeiz Rimske kurije - Ratzingerovnasljednik na mjestu pročelnikaZbora za nauk vjereAmerikanac William JosephLevada, pročelnik Zbora zaustanove posvećenog života idružbe apostolskog životalazarist Slovenac Franc Rode ipročelnik Apostolske signatureTalijan Agostino Villani. Još

devet izbornika dolaze izcijeloga svijeta: nadbiskupCaracasa Jorge Liberato UrosaSavino, nadbiskup ManileGaudencio B. Rosales,nadbiskup Bordeauxa Jean-Pierre Ricard, nadbiskupToleda Antonio CanizaresLlovera, nadbiskup SeulaNicolas Cheong-Jin-Suk,nadbiskup Bostona kapucinSean Patrick O Malley,nadbiskup Krakova StanislawDziwisz, nadbiskup BologneCarlo Caffarra i biskup HongKonga Joseph Zen Ze-Kiun,salezijanac. Trojica starijih od 80 godina sunadžupnik bazilike Sv. Pavlaizvan zidina Andrea CorderoLanza di Montezemolo,umirovljeni nadbiskup Tamalemons. Peter Poreku Dery iumirovljeni rektor Papinskogabiblijskog instituta i tajnikPapinske biblijske komisijeisusovac Albert Vanhoye.Četiri nova kardinala dolaze izvelikih nadbiskupskih sjedištaEurope, a Europljana je ukupnoosam, jedan iz Južne Amerike,dvojica iz Sjeverne Amerike tetrojica iz Azije. Afričkikontinent predstavlja PeterPoreku Dery iz Gane. Papa je sa svakim članomrazmijenio pozdrav mira, auime novih kardinala zahvaliomu je kardinal Levada. Novimkardinalima čestitale su zatim injihove kolege. Više od 100članova Kardinalskog zboraokupilo se na svečanosti, međunjima i zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić isarajevski nadbiskup kardinalVinko Puljić.

Kardinal Zen: Velika ljubav Pape prema kineskomnarodu

Crvena kardinalskaodjeća podsjeća "nasuze i krv mnogihbezimenih herojaCrkve u Kini"

Vatikan, 25.3.2006. (IKA) - Uporuci kineskim katolicimanovoimenovani kardinal JosephZen Ze-Kiun potaknuo ih je dabudu strpljivi, rekavši da udržavi nema još potpuneslobode vjeroispovijesti i danjegova crvena kardinalskaodjeća podsjeća "na suze i krvmnogih bezimenih herojaCrkve u Kini". Poruka je bila dio propovijedi

na misi koju je kardinal izrekao25. ožujka na kineskom jeziku,a prenosio ju je Radio Vatikan."Moje imenovanje pokazujeveliku ljubav Pape premakineskom narodu. Crvena bojaoznačava želju kardinala daprolije vlastitu krv. Ali, mojakrv nije prolivena, nego krv isuze mnogih bezimenih herojaslužbene i podzemne Crkve,koji su trpjeli ostajući vjerniCrkvi".

Kardinal Zen je rekao dapremda u državi nema potpunevjerske slobode, kineskikatolici moraju biti strpljivi,pomoći u izgradnjiharmoničnog društva i raditi za"zrelost" naroda. Na krajuporuke kardinal Zen pobudio jenadu, rekavši: "Zima je prošla iproljeće je stiglo. Sjeme kojeste sijali u suzama, vrlo brzodonijet će plodove".

29v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Papina misa s kardinalimaBenedikt XVI. slavioprvu misu s 15 novihkardinala koje je 24.ožujka službenoimenovao i podijelioim kardinalski prsten

Vatikan, 25.3.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. je nasvetkovinu Blagovijesti 25.ožujka predvodio prvu misuzajedno s 15 novih kardinalakoje je 24. ožujka službenoimenovao i podijelio imkardinalski prsten, simbolvjernosti njihovu pozivu ijedinstva s Crkvom i Papom.Na misi su sudjelovali i ostalikardinali, koji su iz svih krajevasvijeta na tu svečanost došli naizričiti Papin poziv. Svečanostje bila u znaku pape Wojtyle.Papa Benedikt XVI. osvrnuo sena bitne trenutke dugogpontifikata svoga prethodnika,počevši od atentata na Trgu Sv.Petra pa do agonije koju je IvanPavao II. proživljavao prijegodinu dana. Ta posljednjaetapa Wojtylina života bila je,prema Papinim riječima,žalosna i ujedno trijumfalna,istinski uskrsna. Na Trgu se kaoi prethodnog dana okupilomnoštvo hodočasnika, aposebno je bila zapaženanazočnost vjernika iz Azije, jersu tri kardinala s tog najvećeg ipo stanovništvu najbrojnijegkontinenta.

Papa Ratzinger je uz papinskuposebno istaknuo marijanskudimenziju Wojtylina pontifikatate izrazio zadovoljstvo štomože upravo na svetkovinuNavještenja Gospodinovaslaviti misu s novimkardinalima. To je prema,njegovim riječima,providonosna prilika, kojomdolazi do izražaja Petrov temeljCrkve u svjetlu marijanskog,koji je još iskonskiji i bitniji.Vjeran svom geslu: "Sav tvoj"papa Ivan Pavao II. je nakonKoncila jasno isticao tomarijansko načelo Crkve.Zahvaljujući njemu Marijinanazočnost kao Majke i KraljiceCrkve postala je očita svima.To se, prema Papinim riječima,posebno osjetilo u povoduatentata 13. svibnja 1981.Marijina i Petrova dimenzijaCrkve susreću se u vrhovnimvrednotama karitativne ljubavi,najveće karizme i najboljegputa. Papa je predložio novimkardinalima najuvjerljivijimodel Crkve, a to je: Ljubiti islužiti bližnjemu. Tko ljubizaboravlja sebe samoga te se

stavlja u službu bližnjega.Svaka je crkvena zajednicapozvana spremno prihvatitiBožje otajstvo, koje senastanjuje među njima, potičućije na put ljubavi, rekao je papaBenedikt XVI., primijetivšikako je upravo u tom smjeruželio usmjeriti svoj pontifikat,upućujući svima svoju prvuencikliku, nastojeći graditiCrkvu u ljubavi, kao zajedniculjubavi. U tome mu je, kako jeotvoreno priznao, potrebnaduhovna i djelotvorna blizinacijeloga Kardinalskog zbora.Najdirljiviji trenutak cijelesvečanosti bila je predajakardinalskog prstena. Predajuprstena kardinalu StanislawuDziwiszu, četrdesetogodišnjemtajniku pape Wojtyle isadašnjem nadbiskupuKrakova, nazočni su popratiliburnim pljeskom. Jednako jeoduševljenje vladalo i kada jePapa dao prsten kineskomkardinalu Zenu kao iosamdesetogodišnjaku PeteruDeryju, koji se nalazi ukolicima te je papa BenediktXVI. prišao k njemu.

Nadbiskup Lajolo o odnosima Kine i VatikanaZamjećuje se sklonostkineske Vladeotvaranju

Rim, 26.3.2006. (IKA) -Vatikanski "ministar vanjskihposlova" nadbiskup GiovanniLajolo u dugom razgovoru zahongkongški dnevnik SouthChina Morning Post i televizijuI-Cable TV, u povodu prvogkonzistorija pape BenediktaXVI., koji je uzdigao nakardinalsku čast i biskupa HongKonga Josepha Zen Ze-Kiuna,govorio je stanju odnosaizmeđu Kine i Vatikana.Nadbiskup Lajolo potvrdio je"neslužbene kontakte" izmeđuVatikana i Kine, rekavši da se"zamjećuje sklonost kineskeVlade k otvaranju, a nezatvaranju". Diplomatskiodnosi su bilateralni što ima zaposljedicu da Sveta Stolica nemože poduzimati inicijative bezpristanka Vlade u Pekingu. U

neformalnim kontaktima SvetaStolica je odlučno isticala štotraži, što može dopustiti i čegase ne može odreći, ali kao i usvim kontaktima postojepozitivna i negativna razdoblja,rekao je nadbiskup,prokomentiravši da mu se činida "kontakti nisu bili bezploda". Imam osjećaj da vlastina visokoj razini želenormalizirati odnose, ali da susrednje razine vlasti protiv,dodao je.Ključna pitanja koja trebariješiti su pitanje vjerskihsloboda u Kini, zatimimenovanje biskupa neovisno oVladi i pitanje vjernosti Petrovunasljedniku koga je Kristpostavio za vođu Crkve. "Nemože se biti katolik ako nisi uzajedništvu s Crkvom",

pojasnio je nadbiskup Lajolo.Na upit da prokomentirauvrštenja biskupa Hong Kongau Kardinalski zbor, nadbiskupLajolo je rekao: "Vremena suzrela. Nadamo se otvaranjukineskih vlasti koje ne moguignorirati iščekivanja naroda,kao i znakove vremena. Odlukapape Benedikta XVI. da uvrstibiskupa Zena u Kardinalskizbor dokaz je velike ljubavikoju gaji prema Kini, priznanjevisokih vrijednosti kineskekulture i tradicije, kao i ulogekoju moderna Kina ima danas usvijetu".Na kraju nadbiskup Lajolo jerekao da je glasnogovornikvelike želje Pape da pohodiKinu.

Indija: Nasilna obraćenja na hinduizamNew Delhi, 26.3.2006. (IKA) -U Indiji je proteklih danaparavojna skupina mladih silomobratila na hinduizam 500domorodaca. Prolazeći selimadomorodačke zajedniceMeherat u državi Rajasthan,skupina je u hram postavilahinduistički idol i izvršila

tradicionalni obred prihvaćanjahinduizma, javlja AsiaNews.Do tada je domorodačkazajednica bila sastavljena odkršćana, hinduista i muslimana.Nasilno obraćeni su domorocipentekostalci koji potpunoovise o ostatku stanovništva i,da ne umru od gladi, primorani

su priznati se hinduistima.Prema važećem zakonu protivnasilnoga obraćenja potreban jeniz pravnih dokumenata izakletih svjedoka da bi sejednoj osobi dopustilopromijeniti religiju, a Vlada gačesto ne primjenjuje kad je upitanju prelazak na hinduizam.

30 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa posjetio rimsku župu milosrdnog Boga OcaKršćanska vjera nijeideologija, već osobnisusret s razapetim iuskrslim Kristom,rekao je Sveti Otac,koji je pročitao i dionikad izrečenehomilije pape IvanaPavla II. koju jetrebao imati nanedjelju Božanskogmilosrđa 3. travnjaprotekle godine

Rim, 26.3.2006. (IKA) - PapaBenedikt XVI. posjetio je 26.ožujka rimsku župu milosrdnogBoga Oca. Ta rimska župadobila je crkvu, po želji papeIvana Pavla II. kao uspomenuna Veliki jubilej 2000. kojapredstavlja lađu Crkve kojabrazdi morima trećeg tisućljeća.Crkva je posvećena 26.listopada 2003., a projektirao juje poznati arhitekt RichardMeier. Tri velika jedra kojanatkriljuju glavnu lađupredstavljaju Presveto Trojstvo,najveće jedro daje osjećajBožje zaštite kršćanskojzajednici. U propovijedi jeBenedikt XVI., tumačećiliturgijska čitanja, istaknuo:"Kako odgovoriti na radikalnuBožju ljubav? Evanđelje namdanas predstavlja Nikodema

koji noću dolazi tražitiGospodina. Riječ je o dobromčovjeku, koji je privučenriječima i primjeromGospodinovim, ali se kolebaiskoračiti prema vjeri. Svjestanje privlačnosti Učitelja, koji jetako različit od drugih, ali neuspijeva se oteti uvjetovanjimaokoline i ostaje neodlučan napragu vjere. Koliki i u današnjevrijeme traže i čekaju znak dadodirne njihov razum i srce!Evanđelist podsjeća da je tajznak Isus uzdignut na križu:Isus umro i uskrsnuo. U njemumožemo razumjeti istinu životai zadobiti spasenje. Ovo jesredišnja objava Crkve koja sestoljećima ne mijenja.Kršćanska vjera nije ideologija,već osobni susret s razapetim iuskrslim Kristom. Iz ovog

iskustva koje je pojedinačno izajedničko, proizlazi novi načinrazmišljanja i djelovanja: izvorje življenja označenogljubavlju, kao što nam svjedočesveci".Taj misterij je posebno prisutanu vašoj župi milosrdnog BogaOca, nastavio je Papa,pročitavši dio nikad izrečenepropovijedi pape Ivana PavlaII. koju je trebao održati 3.travnja 2005. na nedjeljuBožanskog milosrđa."Čovječanstvu, koje se ponekadčini izgubljeno i upravljanosilama zla, sebičnosti i straha,uskrsli Gospodin pruža darnjegove ljubavi koja oprašta,pomiruje i otvara dušu nadi:ljubav je ta koja obraća srca idaruje mir".

Papa primio u audijenciju nove kardinalePapa se novimkardinalima obrationa talijanskome,francuskom,engleskom,španjolskom,poljskom i slovenskomjeziku

Rim, 27.3.2006. (IKA) - PapaBenedikt XVI. primio je 27.ožujka u audijenciju novekardinale s članovima njihovihobitelji, rodbinom ihodočasnicima koji susudjelovali na konzistoriju upetak 24. ožujka. Papa jenajprije na talijanskom jezikupozdravio nove talijanskekardinale prefekta Vrhovnogsuda Apostolske signatureAgostina Vallinija, bolonjskognadbiskupa Carla Cafarru,nadžupnika bazilike Sv. Pavlaizvan zidina Andreu Corderu.Potom se obratio brojnimvjernicima, istaknuvši kako jenjihova nazočnost, osim štopredstavlja znak prijateljstva iljubavi, također vidljivoočitovanje plodnog zajedništvadobra koje pokreće Crkvu.Neka Gospodin svakog od vasučini sve velikodušnijimsvjedokom svoje ljubavi, rekaoje Papa.Papa je zatim na francuskomjeziku pozdravio novogafrancuskog kardinala AlbertaVanhoyea, umirovljenogrektora Papinskoga biblijskoginstituta i tajnika Papinskebiblijske komisije, njegovusubraću isusovce te francuskevjernike koji su sudjelovali nakonzistoriju kao inovokreiranog kardinala Jean-Pierrea Ricarda, nadbiskupaBordeauxa i predsjednikaFrancuske biskupskekonferencije. Papa se osobitozahvalio kardinalu Vanhoyeu

na plodnom egzegetskom radu ipredanosti u produbljivanjuBožje Riječi te strpljivomprenošenju njezina bogatstvabrojnim naraštajima mladih ipoticaju koji im je davao dažive evanđelje i budu njegovisvjedoci.Uslijedilo je Papino obraćanjena engleskom jeziku pročelnikuKongregacije za nauk vjerekardinalu Williamu Levadi,nadbiskupu Manile kardinaluGaudenciju Rosalesu,nadbiskupu Seoula u KorejiNicholasu Cheong Jin-suku,nadbiskupu Bostona u SAD-ukardinalu Seanu O Malleyu,OFM Cap., biskupu HongKonga kardinalu Josephu ZenZe-kiunu te umirovljenomnadbiskupu Tamale u Ganikardinalu Peteru Deryju.Ponovivši svoje bratskepozdrave novim kardinalima teih preporučivši zagovoruMarije, Majke Crkve Papa jetakođer pozdravio članoveobitelji i prijatelje novihkardinala.Na španjolskom jeziku Papa jepozdravio novogavenecuelskoga kardinala JorgeaLiberatu Urosa Savinu,nadbiskupa Caracasa tenadbiskupa Toleda uŠpanjolskoj kardinala AntonijaCanizaresa Lloveru.Na poljskom je jeziku Papazatim pozdravio novogapoljskog kardinala StanislawaDziwisza, zahvalivši mu nasvim godinama koje je proveo

u službi pape Ivana Pavla II. ina svemu onome što je taslužba donijela sveopćoj Crkvi. Na kraju je Benedikt XVI. naslovenskom jeziku pozdravionovog slovenskog kardinalaFranca Rodea i njegovurodbinu i prijatelje kao ivjernike iz Ljubljanskenadbiskupije čiji je ondonedavno bio pastir. Radujeme što i Crkva u Sloveniji dajesvoj doprinos poslanjuApostolske Stolice u osobinovoizabranog kardinala.Njegova služba pročelnikaKongregacije za ustanoveposvećenog života i družbeapostolskog života od velike jevažnosti, rekao je Papa tepozvao vjernike da svoganovog kardinala nastave pratitimolitvom u toj njegovoj službi,"kako bi Crkva sve više moglanapredovati na putu svetosti".Papa je na kraju, ponovno natalijanskom jeziku, poručionovim kardinalima da će ihnastaviti pratiti svojommolitvom. Znam da moguračunati uvijek na vašusuradnju, za kojom osjećampotrebu. Susreti cijelogakardinalskog zbora s Petrovimnasljednikom, poput onogaodržanog protekli četvrtak,nastavit će biti povlašteneprigode za zajedničko traženjekako bolje služiti Crkvi, koju jeKrist povjerio našoj brizi, rekaoje Papa na kraju svogaobraćanja novim kardinalima.

31v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

Bliskost s kršćanima koji trpe progonstvo zbog vjerePapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju26 ožujka 2006.

Draga braćo i sestre, konzistorijkoji je proteklih dana održanradi imenovanja petnaestoricenovih kardinala bio je snažnocrkveno iskustvo, koje nam jeomogućilo da iskusimoduhovno bogatstvokolegijalnosti, da se poputbraće iz različitih krajevanađemo zajedno, okupljenijedinstvenom ljubavlju zaKrista i za njegovu Crkvu.Ponovno smo na neki načinproživjeli iskustvo prvotnekršćanske zajednice, sjedinjeneoko Marije, Majke Isusove, iPetra, kako bi primila darDuha, te se zauzela u širenjuevanđelja u čitavom svijetu.Vjernost ovom poslanju sve dožrtve života posebna je oznakakardinala, kako to potvrđujenjihova prisega i kao što je tooznačeno grimizom, koji jeboja krvi. Voljom Providnosti, ovaj jekonzistorij održan 24. ožujka,

kada smo se spominjalimisionara koji su kroz proteklugodinu pali na poljimaevangelizacije i služenjačovjeku u raznim dijelovimasvijeta. Na taj je načinkonzistorij bio i prigoda da seosjetimo više no ikad bliskisvim onim kršćanima koji trpeprogonstvo zbog svoje vjere.Njihovo svjedočanstvo, okojemu nam svakodnevno stižunovosti, a posebice žrtva svihonih koji su bili ubijeni služinam za izgradnju, te nas potičena još iskreniju i velikodušnijuevanđeosku zauzetost. Moje semisli ponovno upravljaju, naosobiti način, onimzajednicama koje žive uzemljama u kojima nedostajevjerska sloboda ili, unatočnjezinu postojanju na papiru, ustvarnosti trpe mnogostrukaograničenja. Tim zajednicamaupućujem toplo ohrabrenje daustraju u strpljenju i ljubaviKristovoj, kao sjeme

Kraljevstva Božjega kojedolazi, koje je zapravo većprisutno u svijetu. Svima kojidjeluju u služenju evanđelju utakvim teškim uvjetima, želimizreći najživlju solidarnost uime čitave Crkve, te imistodobno zajamčiti isvakodnevni spomen u svojimmolitvama. Crkva napreduje kroz povijest iširi se zemljom, a pritom jeprati Marija, Kraljica apostola.Kao i u Dvorani posljednjevečere, Blažena Djevicapredstavlja za kršćane uvijekživi spomen Isusov. Ona je takoja pokreće njihovu molitvu ipodupire njihovu nadu. Njumolimo da nas vodi nasvakodnevnom hodu, te daposebnom pozornošću štiti onekršćanske zajednice koje senalaze u uvjetima velikihteškoća i trpljenja.

Nasljednici apostola jamče crkveno zajedništvo uljubavi

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 29. ožujka2006.

Draga braćo i sestre, poapostolskoj službi Crkva,zajednica što ju je okupio SinBožji koji je došao u tijelu,živjet će tijekom vremenaizgrađujući i gajeći zajedništvou Kristu i u Duhu, na koje susvi pozvani i u kojem mogudoživjeti iskustvo spasenjadarovano od Oca.Dvanaestorica su se pobrinuli,doista, da ustanove svojenasljednike (usp. 1 Klem 42,4),kako bi se poslanje koje im jepovjereno nastavilo i nakonnjihove smrti. U tijeku stoljećaCrkva je, organski ustanovljenapod vodstvom zakonitih pastira,na taj način nastavila živjeti usvijetu kao otajstvo zajedništva,u kojem se, u određenoj mjeri,odražava i samo trojstvenozajedništvo. Već apostol Pavao ukazuje naovaj uzvišeni trojstveni izvor,kad svojim kršćanima želi:"Milost Gospodina IsusaKrista, ljubav Boga izajedništvo Duha Svetoga sasvima vama" (2 Kor 13,13).Ove riječi, koje su vjerojatnoodjek obreda Crkve koja serađa, dokazuju da se milosnidar Očeve ljubavi u IsusuKristu izvršava i izriče uzajedništvu što ga ostvarujeDuh Sveti. Ovo tumačenje,

utemeljeno na usporednoj vezišto je tekst stvara međugenitivima ("milost GospodinaIsusa Krista ... ljubav Boga ... izajedništvo Duha Svetoga"),predstavlja "zajedništvo" kaoposeban dar Duha, analoganljubavi darovanoj od Oca imilosti što je nudi GospodinIsus. Uostalom, neposredni kontekst,obilježen insistiranjem nabratskom zajedništvu, čini sekako upućuje da se podpojmom "koinonia" DuhaSvetoga valja prepoznati nesamo "dioništvo" nabožanskom životu u Duhu,nego i "zajedništvo" međuvjernicima što ga sam Duhpotiče kao njegov tvorac iglavni pokretač (usp. Fil 2,1).Moglo bi se reći da milost,ljubav i zajedništvo, koji su uvezi s Kristom, Ocem i Duhom,predstavljaju različite vidoveiste "ekonomije" spasenja, kojaod Crkve čini "jedan narodokupljen jedinstvom Oca, Sinai Duha Svetoga" (SvetiCiprijan, De Orat. Dom., 23:PL 4,536; usp. Lumen gentium,4). Ideja zajedništva kao dioništvana trojstvenom životu posebnoje snažno osvijetljena u

Ivanovu evanđelju, gdje jezajedništvo ljubavi, kojepovezuje Sina s Ocem i sljudima, u isto vrijeme i uzor ivrelo bratskoga zajedništva,koje mora učenike međusobnosjediniti: "Ljubite jedni drugekao što sam ja vas ljubio" (Iv15,12; usp. 13,34). "Da svibudu jedno kao što smo mijedno" (Iv 17,21.22). U vrijemezemaljskoga hodočašća učenik,po zajedništvu sa Sinom, većmože sudjelovati na božanskomživotu Njegovu i Očevu: "Našeje zajedništvo s Ocem i saSinom njegovim IsusomKristom" (1 Iv 1,3b). Ovajživot zajedništva s Bogom imeđu nama prava je svrhanavještaja radosne vijesti: "Štosmo vidjeli i čuli, navješćujemoi vama da i vi imate zajedništvos nama" (1 Iv 1,3a). Zajedništvo - plod DuhaSvetoga - hrani seeuharistijskim kruhom (usp. 1Kor 10,16-17), a izražava sekroz bratske odnose, u nekojvrsti predokusa buduće slave.Upravo tako, zajedništvo je darkoji nam omogućuje daizađemo iz naših usamljenosti,te nas čini dionicima ljubavikoja nas združuje s Bogom imeđusobno. Lako se možerazumjeti koliko je velik ovaj

32 29. ožujka 2006. broj 13/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

dar, pomislimo li samo napodjele i sukobe što pogađajuodnose među pojedincima,skupinama i čitavim narodima."Zajedništvo" je doista radosnavijest koja liječi svakuusamljenost, dragocjeni dar kojinam daje da se osjetimoprihvaćenima i ljubljenima u

Bogu, u jedinstvu njegovaNaroda okupljenog u imeTrojstva; to je svjetlo kojeobasjava Crkvu poput znakauzdignuta među narodima:"Reknemo li da imamozajedništvo s njim, a u tamihodimo, lažemo i ne činimoistine. Ako u svjetlosti hodimo,

kao što je on u svjetlosti,imamo zajedništvo jedni sdrugima" (1 Iv 1,6-7). Crkva setako objavljuje kao čudesnoostvarenje ljubavi, zamišljenokako bi Krist bio blizak svakommuškarcu i svakoj ženi koji gadoista žele susresti, sve dokonca vremena.