I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 9 . listopada 2002. broj 41/2002

Domovinske vijesti■ Karin: Posveta nove župne crkve■ 120. obljetnica posvete đakovačke katedrale

Priopćenje sa skupa hrvatskihpastoralnih djelatnika iz zapadneEurope

Od Crkve u Domovini očekuju koncepciju zahrvatsko dušobrižništvo u inozemstvu, da budeuvrštena među prioritetne zadaće,odgovarajuće osposobljavanje svećenika ipastoralnih djelatnika za djelovanje uinozemstvu, te suradnju domovinske Crkve smjesnim Crkvama u zemljama useljenja

■ 40. obljetnica “Glasa s Koncila”■ Skradin: Otvorenje župne knjižnice■ Hrvatski Caritas osniva fond za pomoć HIV-pozitivnoj djeci■ Varaždin: Treća biskupijska “Zlatna harfa”■ Pridraga: Nadbiskup Prenđa posvetio novu crkvu■ Požega: Đakonsko i svećeničko ređenje■ Split: Prvi stručni skup za odgojiteljice u vjeri

Završeno četvrto zasjedanje II.biskupijske sinode u Đakovu

Sinoda je doista bila "sin-hodos" - išli smorukom pod ruku, zajedno, biskupi i svećenici,redovnici i vjernici laici. Na temelju iskustavaiz prošlosti razmišljali smo o budućnosti. Biloje razmišljanja i prijedloga, koji odudaraju oddosadašnje prakse, zaključio je biskup Srakić

■ Svečanom misom zahvalnicom zaključene 32. Varaždinske barokne večeri■ 10. jubilarno hodočašće katolika vojno-redarstvenih snaga RH■ “Papa-fest” u Solinu

Crkva u Hrvata■ Sarajevo: Tiskovna konferencija uoči početka plenarnog zasjedanja CCEE-a■ Provincijal Bosne Srebrene pozvao na izbore■ Predsjednici europskih BK pohodili KŠC “Sv. Josip”■ Nadbiskup Barišić u Posuškom Gracu■ Europski biskupi na misi u sarajevskoj katedrali■ Proslava 100. obljetnice župe sv. Pavla u Clevelandu

Priopćenje s plenarnog zasjedanjaCCEE u Sarajevu

Europski biskupi dijele zabrinutost sKatoličkom crkvom BiH za budućnost te zemljete su izrazili podršku napornom radu okouspostave pravde i mira za sve stanovnike,etničke zajednice u cijeloj zemlji, kako bi svimabila osigurana jednaka prava i svima jednakodijeljena pomoć

Inozemne vijesti■ Prvi susret redovnika i redovnica iz Srbije i Crne Gore■ Vatikan: Proslava u čast sv. Brigite Švedske■ Ekumenski patrijarh kritizirao Vatikan

Papa proglasio svetim utemeljiteljaprelature Opus Dei

Papa je Josemariu Escrivu predstavio kao uzorkršćanskoga života koji obuhvaća sva područjaživota i povezuje ih s Bogom

■ Prvi biskup latinske biskupije u Ukrajini preuzeo službu■ Vatikan: Ekumenski susret na vrhu■ Patrijarh Teoctist u službenom posjetu Vatikanu■ Jeruzalemske Crkve osudile odluku američkog Kongresa

Govor nadbiskupa Bozanića naMeđunarodnome katehetskomkongresu u Rimu

Nadbiskup Bozanić kao potpredsjednik CCEEgovorio o prihvaćenosti Katekizma Katoličkecrkve u mjesnim Crkvama Istočne Europe

Prilog dokumenti■ Neka nam pomogne zagovor svetog Josemarije Escrive■ “Neka te slave narodi, Bože”

Prilog prikazi■ Mostar: Iz tiska izašla knjiga "Hercegovačka afera"■ Razgovor kardinala Puljića za talijanski dnevnik "Avvenire"

2 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Otkrivena bista fra Ante GnječaŽupljani Staševiceproslavili 126.rođendan i 60.obljetnicu smrtinajpoznatijegmještanina i župnika,velikoga pučkogprosvjetitelja,dobrotvora igraditelja

Staševica, 29.9.2002. (IKA) –Župljani Staševice iz općinePloče proslavili su u 126.rođendan i 60. obljetnicu smrtinajpoznatijeg mještanina ižupnika fra Ante Gnječa (1876-1942), velikoga pučkogprosvjetitelja, dobrotvora igraditelja.Koncelebriranu misu predvodioje i propovijedao fra GabrijelJurišić, profesor naFranjevačkoj klasičnojgimnaziji u Sinju. Nakonbogoslužja župnik fra StipeBešlić pozvao je nazočne nanovouređeni trg, gdje jeotkrivena fra Antina bista.Nakon otpjevane državnehimne, župnik je pozdraviožupljane te brojne goste izSplita, Sinja, Ploča, Pline,Rogotina, Otrić Struga i drugihmjesta.O fra Anti Gnječa govorio jefra Gabrijel, posebno istaknuvšikako se fra Ante svojevoljno

odrekao gradskih župa i vratiose u svoje rodno selo kako bipomogao svome narodu.Izgradio je most preko rijeke,novu školu na Staševici, jer jepredvidio da će narod napustitibrda i preseliti se uz rijeku ipolje. Izgradio je škole i udruga dva sela i išao čak dokralja u Beograd kako biisposlovao novac za isušivanjeVrgorsko-neretvanskog jezera,da bi se dobilo plodno polje. Otome je napisao brošuru“Vrgorsko-neretvansko jezero iproblem njegova presušenja”(Mostar, 1922.). Dugogodišnjinaporan rad urodio je plodom –tunel je svečano blagoslovljen iotvoren 21. studenoga 1938. Odtoga datuma nema više vode unekadašnjem jezeru, koje jepostalo plodno polje.Fra Ante je uz župničkeposlove bio angažiran i udrugim vidovima javnogdjelovanja. Kao vijećnik zauzeo

se da se u Dubrovnik vratearhivski dokumenti, koje jeaustrijska vlast odnijela u Bečna proučavanje. Austrijanci supo senžermenskom sporazumudokumente vratili, ali je sve“slučajno zalutalo u Beograd”.Fra Ante je upozorio da će nasvakoj sjednici postavljatipitanje predsjedniku, dok godse svi dokumenti ne vrate uDubrovnik. I vraćeni su.Akademski kipar KazimirHraste, profesor Umjetničkeakademije Sveučilišta u Splitu,koji je izradio bistu, uputio jenazočnima prigodnu riječ, anakon njegova govora potomciiz fra Antine obitelji otkrili subistu svome velikomplemenjaku. Uslijedilo jepredstavljanje CD-a s himnomStašavici. Stihove i glazbunapisao je Denis BatinovićPekma, a izveli su je DaliborŽderić i Neven Ilić.

Vjernici Hrvati iz Mađarske hodočastili u HrvatskuPedesetak vjernikaHrvata iz RepublikeMađarske pohodiložupu sv. Mihaelaarkanđela u DonjemMiholjcu

Donji Miholjac, 29.9.2002.(IKA) – Pedesetak vjernikaHrvata iz Republike Mađarske,predvođeni župnikom izSzalanta Stjepanom Zagorcem,pohodilo je župu sv. Mihaelaarkanđela u Donjem Miholjcuna crkveni god župe u nedjelju29. rujna. Bilo je to prvoorganizirano hodočašće Hrvataiz Republike Mađarskedonjomiholjačkoj župi i ujedno

nastavak zajedničkih susretaHrvata iz Mađarske i Hrvatske,koji se već tradicionalnoupriličuju na blagdan PresvetogTrojstva u marijanskomsvetištu Mariagyud.Hodočasničko misno slavljepredvodio je župnik Zagorac, ahodočasnici iz Mađarskesudjelovali su i na središnjemmisnom slavlju koje jepredvodio izaslanik

đakovačkoga i srijemskogbiskupa Marina Srakića mons.Luka Marjanović u zajedništvusa svećenicimaDonjomiholjačkog dekanata.Nakon te mise za hodočasnikeje upriličen domjenak užupnom dvoru, nakon čega suotputovali u svetište GospeSnježne u Harkanovcima tetako zaokružili svoje hodočašćeu Hrvatskoj.

Mala Terezija u riječkoj župi na VežiciSvečanom večernjemmisnom slavljupredsjedao jezagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić

Rijeka, 1.10.2002. (IKA) –Svetkovina sv. Male Terezijeod Djeteta Isusa, nebeskezaštitnice župe na Vežici uRijeci, i ove je godine u župisvečano proslavljena. U povoduproslave tradicionalo jepriređen bogati vjerski ikulturni program. Tako je upetak 27. rujna upriličenaVečer posvećena misijama imisionarima. Od 28. do 30.

rujna u župi je održanatrodnevna duhovna priprava.Prvog dana trodnevnice usubotu 28. rujna u crkvi jeodržano euharistijsko klanjanje,koje su predvodile molitveneskupineiz župe. Na dan smrtisv. Male Terezije u ponedjeljak30. rujna u župnoj crkvi bila jemisa, a nakon mise uprostorijama OŠ “Vežica”okrugli stol na temu “O Crkvi

očima sv. Terezije”.Na samu svetkovinu 1.listopada prvu jutarnju misupredvodio je domaći župnikmons. Dinko Popović.Hodočasničku misu predvodioje generalni vikar Riječkenadbiskupije mons. EmilSvažić. Svečanom večernjemmisnom slavlju predsjedao jezagrebački pomoćni biskupVlado Košić.

Sjednica Komisije HBK za liturgijuZagreb, 1.10.2002. (IKA) - Podpredsjedanjem predsjednikaKomisije požeškog biskupa dr.Antuna Škvorčevića održana je1. listopada u Zagrebu sjednicaBiskupske komisije HBK zaliturgiju.Na sjednici je dovršenaredakcija teksta za novo izdanjeReda bolesničkog pomazanja i

skrbi za bolesnike, koji će bitiproslijeđen Hrvatskojbiskupskoj konferenciji naodobrenje. Razmotren je i radna pripremanju novog izdanjaRimskoga misala i preciziranisu daljnji koraci. Još seraspravljalo o nekimaktualnostima na područjuliturgije u nas. Primjerice,

pokrenuta je inicijativa zadonošenje posebnogdokumenta, koji bi reguliraotelevizijske i radijske prijenoseliturgijskih slavlja. Potaknuto jetakođer da se ubrza rad napriređivanju hrvatskog izdanjarimskog direktorija o pučkimpobožnostima.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sinj: Blagoslov novih prostorija udruge “Novi put”Sinj, 1.10.2002. (IKA) – Unekadašnjem Domu mladih uSinju fra Luka Banić izsinjskoga franjevačkogsamostana blagoslovio je uutorak 1. listopada noveprostorije udruge “Novi put” zaborbu protiv ovisnosti.Prostorije je otvorio dr. Ante

Barbir, predstojnik Vladinaureda za suzbijanje zloporabeopojnih droga, istaknuvšipritom da je zadovoljansuradnjom sa županijskim igradskim vlastima, što nijeslučaj, kako je rekao, i s ostalimsredinama, gdje se pojavljujetaj problem. Dodao je između

ostaloga da je “ta udruga jedanveliki korak naprijed, jer jeprevencija pravi način da sesuzbije negativni trend”. Međučlanovima Izvršnog odboraudruge je i sinjski župnik fraTomislav Dukić.

Misom zadušnicom i komemorativnom skupomobilježana60. obljetnica stradanja žitelja Srednjih Poljica

Četnici popa MomčilaĐujića ubile su 96stanovnika sela

Gata, 1.10.2002. (IKA) –Prigodnom komemorativnomsvečanošću - polaganjemvijenaca na spomen-kosturnicute misom zadušnicom sobredom odrješenja u župnojcrkvi sv. Ciprijana u Gatima,koje je u suslavlju s mjesnimžupnikom don VladomĐuderijom i više svećenika izsusjednih župa Poljičkogdekanata predvodio župnikKostanja i poljički dekan donAnte Matešan, u Gatima je uutorak 1. listopada obilježena60. obljetnica pokolja, koji su

nad žiteljima Srednjih Poljica -Gata te još dvaju susjednih sela- Čišala i Ostrvica - 1. listopada1942. godine počinile četničkehorde zloglasnoga četničkogvojvode popa Momčila Đujića.Tada je, naime, ubijeno 96stanovnika tih sela, najvišežena, djece i staraca.U misi zadušnici poljički dekanje, pročitavši imena svihstradalih, u propovijedi pozvaovjernike na “oprost, ali nikadana zaborav”. Nakoneuharijskog spomen-slavlja nakamenu spomen-kosturnicu

nevinih žrtava u Gatimapoloženi su vijenci i zapaljenesvijeće, a potom se splitsko-dalmatinski dožupan TadijaBarun obratio okupljenima.Skupu pred spomen-kosturnicom obratili su se još ipredsjednik Mjesnog odboraNikša Mekinić te gradonačelnikOmiša prof. Ivan Škaričić,obojica istaknuvši da ni jedanzločin nema opravdanja,posebno ako je, kao ovdje,počinjen iz svirepe nacionalne ivjerske mržnje nad nedužnimcivilnim stanovnicima.

Karin: Posveta nove župne crkvePosvećujući crkvu,nadbiskup Prenđaohrabrio je u vjerinajmlađu župnuzajednicu u svojojnadbiskupiji

Karin, 1.10.2002. (IKA) - Nablagdan zaštitnice župe Karinsv. Male Terezije, 1. listopada,zadarski nadbiskup Ivan Prenđaposvetio je novoizgrađenužupnu crkvu posvećenu tojsvetici, zajedno s 15 svećenika ipred dupkom ispunjenomcrkvom župljana i njihovihgostiju.Na početku slavlja posvetenove crkve župnik don JureZubović pozdravio jenadbiskupa-posvetitelja,nazočne svećenike i svenazočne, ističući zahvalnostsvima koji su na bilo koji načinsudjelovali i pripomogli uizgradnji župne crkve,izdvojivši značajnije osobe iinstitucije: ing. Željka Čirjaka,projektanta crkve iz Zadra ipoduzeće “GiN” Companyd.o.o. iz Zadra, koje je izradiloprojketnu dokumentaciju ivršilo stručni nadzor izgradnjecrkve, zatim poduzeće “Maraš”d.o.o. iz Vrsi s kooperantima,koje je izvelo građevinskeradove, poduzeće “Ploter”d.o.o. iz Zadra s kooperantima,koje je izvelo obrtničke radovei obrt “Kanjer” iz Zadra, koje jeizvelo elektroinstalacijskeradove, kao i predstavnicima

županijskih, gradskih i mjesnihvlasti. Uzvraćajući na župnikovpozdrav, predvoditelj slavljanadbniskup Prenđa je izrazioradost i ponos što na blagdanaMale Terezije, ali velike posvetosti i ljubavi prema Bogu ičovjeku, može posvetiti novucrkvu. “Ova naša nova župnacrkva je mjesto u koje ćetedolaziti iz svojih domova iučvršćivati ono što primate,posebno mladi, uz koljena i stolsvojih roditelja. I zato je ovoveliki dan”, istaknuo jenadbiskup Prenđa, te nadodaoda posveta crkve ostajezabilježena u kronikama,knjigama, na kamenu, jer oddanas počinje nova povijest težupe iz ovoga svetog mjesta.Obraćajući se župljanimaKarina, doseljenicima iz raznihstrana republika Hrvatske iBosne i Hrvegovine, koji danasnastanjuju to mjesto,propovjednik im je poručio darazumiju što se dogodiloproteklih godina otkad su tustigli, da postaju nova zajednicai da njihov život dobiva novoznačenje i smisao dolaskomcrkve među njima, njezinim

uređenjem, ljepotom, zvonikomi zvonima.Nakon posvete oltara i zidovacrkve, prikaznim darovimaistaknuli su se članovi KUD“Druga mladost” iz SlavonskogBroda, koji su prinijelizadarskom nadbiskupu velikusvijeću i slavonski rubac.Svećenici Novigradskogdekanata prinijeli su na oltarkalež i ciborij za novu crkvu, ažupljani novu misnicu za svojucrkvu, i druge prigodne darove.Slavlje posvete nove župnecrkve u Karinu uzveličali su joščlanovi KUD “Luzarica” izPridrage. Liturgijski animatorkroz obrede bio je donNedjeljko Zubović, a crkvenopjevanje predvodili su članovižupnoga pjevačkog zbora.Izgradnju župne crkve u Karinufinancirala je u najvećem dijeluZadarska nadbiskupija, tedonatori iz inozemstva:nadbiskupija Ancona-Osimo izItalije i katolička dobrotvornaorganizacija “Kirche in Not” izNjemačke. Domaćini supriredili domjenak za sveuzvanike, uz kulturno-umjetnički program folklornihdružina iz Slavinskog Broda iPridrage.

4 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

120. obljetnica posvete đakovačke katedraleU homiliji je biskupSrakić istaknuoveličinu i značenjeStrossmayerova djela

Đakovo, 1.10.2002. (IKA) -Svečanim večernjimeuharistijskim slavljem uđakovačkoj katedraliproslavljena je 1. listopada 120.obljetnica njezine posvete.Zajedno s umirovljenimđakovačkim i srijemskimbiskupom Ćirilom Kosom,pomoćnim biskupima ĐuromGašparovićem i ĐuromHranićem, svećenicima kojidjeluju u gradu Đakovu,redovnicama, bogoslovima ivjernicima slavlje je predvodiodijecezanski biskup MarinSrakić.U homiliji je biskup istaknuoveličinu i značenjeStrossmayerova djela: “Htio tonetko ili ne, moramo priznati daje 1. listopada 1882. godine

ušao u povijest cijeloga našegnaroda, štoviše u povijestsvjetske umjetnosti, i da se tajdan bilježi zlatnim slovima”.Na kraju propovijedi, sadašnjise biskup đakovački i srijemskiosvrnuo na neke od današnjihgrađevinskih rješenja u središtugrada Đakova, te je, upravo nadan posvete katedrale, togajedinstvenog simbola čitavogagrada i kraja, htio svoju riječupraviti vjernicima i građanimaĐakova, te onima koji su danasodgovorni za urbanističku“vizuru” stolnoga gradaĐakova: “Riječ vama, dragiĐakovčani, i onima kojih danasnema u crkvi. Uglavnom suĐakovčani znali cijeniti svojukatedralu, biser ne samoĐakova, nego i cijele Hrvatske.

Čini se da je danas sa zgradamakoje niču u njezinoj bliziniželite sakriti, kao ono zavrijeme komunističke vlasti,kad su usred grada izgradilisilose koji su cijelo vrijeme bilina sramotu grada Đakova.Sjećam se da su tada govorili ipisali: Želimo pokazati da i miznamo i možemo graditi, a nesamo biskup Strossmayer.Silosima su podigli sramotnispomenik svojoj nekulturi.Dopuštate li da se jednog dana io ovoj generaciji Đakovčana toisto piše? Što to ima Đakovopokazati onima koji u njeganavraćaju? Na prvome mjestuupravo ono što su kroz stoljećagradili, čuvali i sačuvaliđakovački biskupi. Čuvajmo toi danas!”.

Velika: Dan starijih osobaVelika, 1.10.2002. (IKA) –Međunarodni dan starijih osobaobilježen je 1. listopada osmugodinu za redom u veličkomDomu umirovljenika. Tomprigodom djelatnica DomaDragica Dvoraček istaknula jekako se u njihovom Domunastoji svaki dan o starijimosobama skrbiti kao da je svakidan upravo njima posvećen.U povodu toga Dana povjerenik

biskupijskog Povjerenstva zapastoral osoba u posebnimživotnim okolnostima vlč.Nikola Jušić predvodio jemisno slavlje zajedno sveličkim župnikom JosipomKlarićem. “Ostariti jeumjetnost, a starački živjetimudrost. Biblija kaže dastarcima priliči mudrost, zato jeovaj Dan starijih osoba danmudrosti. Pred Bogom, koji je

izvor mudrosti, želimo zahvalitiza svoje živote, za ljude skojima smo živjeli i za one skojima živimo. Želimozahvaliti Bogu za našu nemoć iza one koji su nam ostalioslonac”, između ostalogporučio je vlč. Jušić.Nakon mise za stanare Doma,učenici veličke osnovne školeupriličili su prigodni kulturno-umjetnički program.

Susret arhiđakona i dekana Požeške biskupijeBiskup Škvorčevićistaknuo važnostsuradnje izmeđuarhiđakona i dekana,te je zatimraspravljano okonkretnim pitanjimate suradnje

Požega, 2.10.2002. (IKA) - Napoziv i pod predsjedanjempožeškog biskupa AntunaŠkvorčevića u Biskupskomdvoru u Požegi održan je 2.listopada susret arhiđakona idekana Požeške biskupije. Bioje to prvi susret takve vrstenakon oblikovanja desetdekanata i četiri arhiđakonata umladoj mjesnoj Crkvi.Biskup Škvorčević je u uvoduistaknuo da je spomen peteobljetnice Požeške biskupijedobra prigoda da se narazličitim razinama promislimjesto, uloga i značenje mjesneCrkve u općoj Crkvi te da novaBiskupija kroz prikladnestrukture i bolju organiziranostpridonese "preslavnom djeluevangelizacije", kako je toizrazio papa Ivan Pavao II. usvome apostolskom pismu onjezinu osnutku. U tom smislubiskup je ocrtao i važnostsuradnje između arhiđakona idekana.

Na temelju Pravilnikaarhiđakona i dekanaraspravljano je zatim okonkretnim pitanjima tesuradnje. Sudionici susretaupoznati su s programom trajneformacije mladih svećenika utekućoj pastoralnoj godini.Zaključeno da će k tome svakiarhiđakonat organiziratimjesečnu duhovnu obnovu zasvećenike u dogovoru sanimatorom duhovnosti ubiskupiji o. ZvonkomŠeremetom. Polazeći odprošlogodišnjih smjernica zapastoralni program,oblikovanih po zaključcima iprijedlozima Biskupijskogdana, razgovaralo se o uloziarhiđakonatskih povjerenika zavjeronauk u školi i za medije tedekanatskih povjerenika zamlade i obitelj. Osobito jeistaknuta važnost zajedničkihprograma priprave zaručnika zabrak, rada s njima nakon štouđu u brak i nastojanja oko

organiziranja savjetovališta zabrak u gradskim središtima.Dekanima su dani naputci oodržavanju jesenskihdekanatskih korona tijekommjeseca listopada i studenogaove godine na temu Župnihpastoralnih vijeća te jeistaknuto da za sva pastoralnapromišljanja kao polazište valjauzeti najnoviji dokumenthrvatskih biskupa "Na svetostpozvani".Biskup Škvorčević je izvijestioi o novom oblikovanjupraktikuma za đakone.Podijeljeni su formularidekanske godišnje vizitacije sazamolbom da dekani na njihdadnu svoje primjedbe. Ujednosu dogovorene neke pojedinostioko godišnje dekanskevizitacije župa i petogodišnjevizitacije biskupa ili arhiđakonai istaknuto na što pritom trebaobratiti posebnu pozornost.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Predstavljena spomen-knjiga “10.000 djece bezroditelja u Domovinskom ratu”

Knjigu dr. VjekoslavaŠaravanje predstavilisu preč. IvanMiklenić, dr. ValentinPozaić i dr. ZvonimirŠeparović

Zagreb, 2.10.2002. (IKA) –Spomen-knjiga dr. VjekoslavaŠaravanje “10.000 djece bezroditelja u Domovinskom ratu”,u kojoj su izneseni podaci odjeci poginulih, umrlih inestalih hrvatskih branitelja uDomovinskom ratu,predstavljena je u srijedu 2.listopada u Velikoj dvoraniDružbe Isusove u Palmotićevojulici u Zagrebu. Na gotovotisuću stranica knjigepodijeljene u pet tematskihcjelina, autor piše oObiteljskom centru i Hrvatskojakciji za život, o hrvatskojborbi za državu i njenoj stalnojobrani, iznosi podatke o djecipoginulih, umrlih i nestalihhrvatskih branitelja uDomovinskom ratu, te podatkenadopunjuje popisom djecestradalnika u Domovinskomratu prema podacima

Ministarstva hrvatskihbranitelja Republike Hrvatskete predstavlja kumove štićenikaObiteljskog centra i Hrvatskeakcije za život.Glavni urednik Glasa Koncilapreč. Ivan Miklenić iznio jestavove Crkve o situacijitijekom rata te je predstvioapele hrvatskih biskupaupućene političarima isvjetskim moćnicima kao injihove pozive na opraštanje ipomirenje. Crkva je, premariječima preč. Miklenića, u timprilikama bila načelna, na linijievanđelja i dobra svakogačovjeka.Biblijsko-moralni pogled nadjecu stradalnika Domovinskograta izložio je dr. ValentinPozaić, profesor moralneteologije na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove uZagrebu. Govorio je, među

ostalim, o tome kako je Isuspokazivao izuzetnu bliskost sdjecom te kako je davao oštraupozorenja glede nepoštivanjadostojanstva djece.Predsjednik Hrvatskogažrtvoslovnog društva dr.Zvonimir Šeparović kazao jekako je ta izuzetna knjiga pravižrtvoslovni, analitički rad okrajnje osjetljivom oblikustradanja ljudi. Djeca sunajizloženija i najranjivijapopulacija pogođena ratom,upozorio je dr. Šeparović,napomenuvši kako suistraživanja pokazala davrijeme ne liječi duševne rane iduboke traume u djeci. Onastanku knjige govorio je samautor, istaknuvši kako je u njojpredstavljeno i više od 5.000roditeljskih žrtava.

Sv. Leopold i na InternetuCentar sv. LeopoldaBogdana Mandića izOsijeka ima stranicuna Internetu

Osijek, 3.10.2002. (IKA) –Centar sv. Leopolda BogdanaMandića iz Osijeka imastranicu na Internetu. Svištovatelji toga drugogproglašenog hrvatskog svecamogu na adresi http://free-os..hinet.hr/centar-leopold/index.html pronaćiživotopis sv. Leopolda

Bogdana, nabožne predmete,knjige duhovnoga sadržaja, tekatoličke kalendare i čestitke zaiduću godinu.Centar sv. Leopolda BogdanaMandića djeluje ukapucinskome samostanu uOsijeku, a utemeljen jesedamdesetih godina.Utemeljio ga je tadašnji

kapucinski provincijal fra BonoŠagi kao ured za istraživanje,dokumentaciju i promociju likaLeopolda Bogdana Mandića.Prvi voditelj bio je fra NikolaStanko Novak, a danas ga vodifra Ante Kukavica. Centarizdaje i vjerski magazin“Ljudima prijatelj”.

Vrličkom zavodu za skrb o djeci i mladeži steškoćama u razvoju ime fra Ante Sekeleza

Pet posljednjih godinasvoga života fra Anteje utkao u poratnuduhovnu i tvarnuobnovu Vrlike

Vrlika, 3.10.2002. (IKA) – Uznak zahvalnosti fra AntiSekelezu, koji je posljednjegodine života kao župni vikarvrličke župe Gospe Ružariceproveo u Vrlici, mještani, aposebice zaposlenici i štićeniciZavoda za smještaj irehabilitaciju djece i mladeži steškoćama u razvoju u Vrlici,pri donošenju novog statuta, na

koji je suglasnost daloMinistarstvo rada i socijalneskrbi, Zavodu su, promijenivšimu naziv u Centar zarehabilitaciju, dali ime “FraAnte Sekelez”. Tim su činomVrličani, koji se s ljubavljusjećaju fra Ante Sekeleza, kojije preminuo protekle godine,iskazali mu svoju zahvalnost zasve dobro koje im je učinio. Pet

posljednjih godina svoga životafra Ante je utkao u poratnuduhovnu i tvarnu obnovuVrlike, u koju je došao odmahnakon što su se Vrličanizapočeli vraćati iz progonstva.Kada se u Vrliku iz progonstvavratio i Zavod, fra Ante jesvake subote u zavodskojkapelici sa zaposlenicima ištićenicima slavio misu.

Započelo posljednje zasjedanje biskupijske sinodeđakovačke i srijemske

Izlaganja prvog danazasjedanja bila suposvećena identitetu idjelovanju župa

Đakovo, 3.10.2002. (IKA) – UĐakovu je, pod predsjedanjemdijecezanskog biskupa MarinaSrakića, u četvrtak 3. listopadazapočelo četvrto i posljednjezasjedanje Druge biskupijskesinode đakovačke i srijemske,koje se od 3. do 5. listopadaodržava u velikoj dvoraniSredišnje biskupijske knjižnice.Tema zasjedanja koje je

okupilo 180 sinodskih članova,svećenika, redovnika,redovnica i katoličkih laika je"Ustroj biskupijske zajednice".Voditelj toga sinodskog odjelaje mr. Ivan Ćurić.U predsjedništvu su pomoćnibiskup i generalni vikar zasrijemski dio biskupije ĐuroGašparović, pomoćni biskup igeneralni tajnik Sinode Đuro

Hranić te biskupski vikar zavjernike Mađare mons. GejzaVarga. Gosti i promatrači načetvrtom zasjedanju bili supožeški biskup dr. AntunŠkvorčević, pomoćnizagrebački biskup dr. VladoKošić, generalni vikarVaraždinske biskupije mons.mr. Ivan Godina, generalnivikar Banjolučke biskupije

6 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

mons. dr. Anto Orlovac, vojnikapelan u Osijeku i Đakovu uime vojnog ordinarija u RHJurja Jezerinca AnteMihaljević, tajnik SinodeZagrebačke nadbiskupije vlč.Tomislav Markić i tajnikpožeškog biskupa IvicaŽuljević. Gosti promatrači bilisu u ime Saveza baplističkihCrkava u Republici Hrvatskojpastor Toma Magda,dopredsjednik Saveza. U imeŽupanije Osječko-baranjskezamjenik župana PavoŠarčević. Pozdravnu riječuputili su biskup Škvorčević,Tomo Magda i Pavao Šarčević.Svoj su nedolazak ispričalivojni biskup Juraj Jezerinac,rektorica Sveučilišta J. J.Strossmayera u Osijeku prof.dr. Gordana Kralik i srijemskiepiskop Vasilije. Zasjedanje je započeloSlužbom riječi i zazivom DuhaSvetoga te uvodnom riječjubiskupa Srakića. Svoju homilijutemeljio je na Isusovoj slici otrsu i lozama. U mijenjaju ipoboljšanju struktura, ustroja upastoralu mnogo ovisi o namaljudima, ali izvor pravihplodova je Krist. On je trs, miloze. Bez njega ne možemoništa učiniti. Sinoda ide za timda mijenja naš mentalitet. Tajrod ćemo donositi samoostajući čvrsto na trsu, Kristu,rekao je biskup Srakić.Uvodno izlaganje o temizasjedanja održao je voditeljSinodskog odjela za ustrojbiskupijske zajednice mr. IvanĆurić. Osvrnuvši se kratko napovijesni razvitak Đakovačkeili Bosanske i Srijemskebiskupije naveo je daĐakovačka i Srijemskabiskupija danas ima oko500.000 vjernika u 178 župa i264 filijale. Župe su razvrstaneu 16 dekanata, od kojih su 3dekanta s 28 župa na područjuSrijemske biskupije (uRepublici Srbiji). Spomenuo jei povijesni značaj biskupijskihustanova: Stolnog kaptola,Bogoslovnog sjemeništa iTeologije u Đakovu te značajredovničkih zajednica, naposefranjevaca u samostanima ižupama te raznolike djelatnostiKongregacije Milosrdnihsestara sv. Križa. Završavajućiizlaganje rekao je kakobiskupijska zajednica, osobitodanas, u oblikovanju svogaživota i djelovanja zahtijeva dase pastirske (predvoditeljske)službe na različite načine,konkretnim postupcima,"spuštaju" do zajednica u

kojima se susreću različite"kategorije" vjernika, različitepotrebe i sektore. Upravo u tom"spuštanju" posredovat ćerazličiti oblici "struktura" ukojima se otvara prostor zaoblikovanje konkretnih službi izadaća. Isto tako je nužnoomogućiti da se određenapotreba, zahtjev, inicijativa"odozdo" uzdigne na razinuskrbi i djelovanja same Crkve,u našem slučaju, do biskupijskerazine. “Kad je u pitanju ustrojCrkve, što ga nameće potrebaizgrađivanja i uređenjakonkretnih vjerničkih zajednicau Crkvi, može se izdvojitinekoliko načela: prvenstvoljubavi nad strukturama,zajedničkoga dobra, jedinstva,odgovorne suradnje,supsidijarnosti, koordinacije",rekao je mr. Ćurić.Temu “Identitet, djelovanje ikanonski ustroj župe” izložio jeJosip Kalmar, župnik uTovarniku. "Bilo bi pogrešnopromatrati župu samo kao nekoupravno određeno područjeunutar biskupije ili samo kaomjesto bogoštovlja. Župa jeprije svega, a to je njezina bit,dio Božjeg naroda - zajednicavjernika, trajno ustanovljena napodručju partikularne Crkve(biskupije), koju predvodižupnik”, rekao je vlč. Kalmar.Govorio je i o nekim posebnimoblicima pastoralnog ustroja ubiskupiji: quasi-paroecia (kao-župi), to jest određenojzajednici vjernika koja se još nemože osnovati trajno, u oblikužupe, pa se osniva kaoprijelazni oblik, tj. sperspektivom da se osnuje uobliku župe, te o župi osobnogkaraktera – personalnoj župi,istaknuvši kako “danasdijecezanskom biskupu zaosnivanje tzv. personalne župenije potrebno nikakvo posebnodopuštenje Apostolske Stolice,osim što je dužan posavjetovatise s prezbiterskim vijećem”.Posebni oblik je i župapovjerena skupini svećenikasolidarno. “Zakonik predviđa imogućnost povjeravanja nekežupe, zbog pomanjkanjasvećenika, što je, uostalom ijedini kanonski razlog, đakonuili nekoj drugoj osobi kojanema svećeničkog biljega(akolit, čitač ili neki običnivjernik) ili zajednici osoba(npr. članovima neke svjetovneustanove ili družbe). Očito je daspomenute osobe mogu vršitisamo one funkcije koje imdopušta njihov crkveni položaj.Za čine koji zahtijevaju vlastreda postavlja se svećenik

voditelj, koji ima sve ovlastižupnika", rekao je vlč. Kalmar.“Činjenica da župa, i na temeljudugoga povijesnog iskustvaostaje primarni oblik ustrojaCrkve ne nosi sa sobomstrukturalnu zakočenost, štoznači da je i župi potrebno dase obnavlja – omogućujućiuvijek potrebnu svježinu uozračju iskustva zajedništvavjere. Dinamičnost u obnovižupe predstavlja i zahtjev da seu životu Crkve vodi računa i oprikladnoj mjeri i oblicimaprilagodbe dinamici ljudskogaživota, tj. promjenama na planuosobnoga i društvenoga života.Čini se tako da je perspektivaobnovljenoga lika župe upravonjezino oblikovanje kaozajednice manjih zajednica",zaključio je predavač.U drugom dijelu izlaganjaiznesen je pregled i prosudbapostojećeg stanja u biskupiji.Ilustrirajući stanje statističkimpodacima o broju vjernika ižupa te njihovoj rasporedbi useoskim i gradskim mjestima,navodi “neke oznake o kojimatreba voditi računa praktičnipastoralni ustroj župa”.Primjerice: župe u samimgradskim središtima na čijempodručju su važnije ustanove(škole, bolnice, medijske kuće,tvornička postrojenja), župekoje su nastale (naglim)razvojem rubnih gradskihnaselja, župe većih i srednjihseoskih naselja te manjihseoskih naselja, župe s jednomfilijalom te župe u mjestima svećinskim nekatoličkimstanovništvom (dijaspora). Natemelju "radnih listova"korištenih u biskupijskomsavjetovanju izneseni su imnogi prijedlozi za sinodskezaključke: "S obzirom naveličinu župa trebat će, natemelju sustavne procjene svihokolnosti, odlučiti opreraspodjeli pojedinih župa,bilo da je riječ o potrebidijeljenja prevelikih župa,preraspodjeli filijala(podružnica) ili o spajanju maležupe s nekom susjednomžupom”. Na međužupnoj razinipreporučeno je planskiostvarivati susrete i formacijurazličitih pastoralnih djelatnikai suradnika u župnom pastoralujer je razmjena iskustava važnaza vjerničku svijest i za poticaju djelovanju.U raspravi nakon izlaganja biloje niz novih prijedloga iprosudbi sadašnjeg stanja teprimjedbi na nedosljednju ineujednačenu teminologiju uizlaganju.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Priopćenje sa skupa hrvatskih pastoralnih djelatnikaiz zapadne Europe

Od Crkve u Domoviniočekuju koncepciju zahrvatskodušobrižništvo uinozemstvu, da budeuvrštena međuprioritetne zadaće,odgovarajućeosposobljavanjesvećenika ipastoralnih djelatnikaza djelovanje uinozemstvu, tesuradnju domovinskeCrkve s mjesnimCrkvama u zemljamauseljenja

Opatija, 3.10.2002. (IKA) –Hrvatski svećenici, pastoralnesuradnice i suradnici izhrvatskih katoličkih misija uzapadnoj Europi sa svogagodišnjeg pastoralnog skupa,koji se održava od 30. rujna do4. listopada u Opatiji s temom“Hrvatska dijaspora u Crkvi idomovini”, u organizacijiHrvatskoga dušobrižničkogureda u Frankfurtu uputili sujavnosti priopćenje u kojemističu kako hrvatski pastoralnidjelatnici, koji djeluju u okviruHKM u zapadnoj Europi imajukontakt s više od 500.000hrvatskih radnika i iseljenikakatolika. Već više desetljećagotovo jedini organiziranoskrbimo ponajprije za njihovvjerski, te za nacionalni ikulturni identitet, ističusudionici skupa.Napominju da premda sumjesni biskupi ponajprijeodgovorni za pastoralnu skrbvjernika u svojim biskupijama,ipak su i Crkve iseljenja, premacrkvenim dokumentima,suodgovorne za pastoral svojihiseljenih vjernika. Stoga od

Crkve očekuju koncepciju zahrvatsko dušobrižništvo uinozemstvu, odgovarajuće(pastoralno i jezično)osposobljavanje svećenika ipastoralnih djelatnika zadjelovanje u inozemstvu,suradnju domovinske Crkve smjesnim Crkvama u zemljamauseljenja, da pastoralna skrb zahrvatsku inozemnu pastvu budemeđu pastoralnim prioritetimaHBK i BK BiH, a ne samobriga pojedinaca, da se Vijećeza hrvatsku inozemnu pastvupromakne na razinu komisije ida se institucija Ravnateljstvaza hrvatsku inozemnu pastvumaterijalno osigura ipersonalno ojača.Sudionici pastoralnoga skupanadalje upozoravaju kako se uposljednjih nekoliko godinaosjeća ne samo manjakzanimanja, nego i izrazitoignoriranje hrvatske dijasporeod strane hrvatske vlasti. Stogaoni od hrvatske vlasti očekujupozitivniji odnos premahrvatskoj dijaspori i njezinouvažavanje, konkretneprograme u zaustavljanju

daljnjeg iseljavanja ipoboljšanja katastrofalnedemografske slike,profesionalniji rad hrvatskihveleposlanstava i konzularnihpredstavništava te djelotvornijubrigu za iseljenike, omogućenjedopisnog glasovanja iliglasovanja u hrvatskimdiplomatsko-konzularnimpredstavništvima za Hrvate udijaspori te pronalaženje načinapredstavljanja dijaspore uHrvatskom saboru i ponovnuuspostavu Ministarstvapovratka i useljeništva,uklanjanje birokratskih zaprekapotencijalnim ulagačima udomovinu te stvaranje strategijepovratka s konkretnimprogramima i sustavni rad navraćanju povjerenja, koje jeprokockano gubitkom milijunaeura hrvatskih iseljenikauloženih u hrvatske banke.Sudionici skupa podupirunastojanja svih onih koji branenedvojbene interese idostojanstvo hrvatskog narodapred međunarodnim kaznenimsudom u Den Haagu.

Krašić: Obljetnica beatifikacije kardinala StepincaKrašić, 3.10.2002. (IKA) - Upovodu 4. obljetniceproglašenja blaženim kardinalaAlojzija Stepinca slavljena je 3.listopada svečana misa užupnoj crkvi Presvetog Trojstvau Krašiću. Svečano misnoslavlje predvodio je zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljakzajedno s domaćim župnikom

Josipom Balogom i višesusjednih župnika.U propovijedi se biskupMrzljak osvrnuo na dokumenthrvatskih biskupa “Na svetostpozvani”, poručivši kako je bl.Alojzija Stepinac primjer kojitreba slijediti i kojemu se kaonebeskom zagovorniku trebamoliti. Na misi su se okupljeni

na posebni način prisjetiliredovnica koje su bile uKrašiću u tijeku uzničkogboravka kardinala Stepinca, aposebno s. Salezije Golubić,koja je u 88. godini životapreminula 30. rujna ove godine,a pokopana je 1. listopada uSamoboru.

Osijek: Međunarodni dan starijih osobaOsijek, 3.10.2002. (IKA) –Međunarodni dan starijih osobaproslavljen je svečano u Domuza starije i nemoćne osobe uOsijeku u utorak 1. listopada.Uz bogati program slavljena je

i misa koju je predvodioovogodišnji mladomisnikVećeslav Tumir. Misu jesvojim pjevanjem uzveličaopjevački zbor “Zrinski”. Nakonmise uslijedio je koncert. U

popodnenvim satima štićenikeDoma pohodile su učenice III.razreda Medicinske škole uOsijeku, a navečer je upriličennastup KUD-a “Osijek”.

Predstavljena nova izdanja “Verbuma” namijenjenadjeci i mladima

Splitska izdavačkakuća proširila svojsegment izdavalaštvaprešavši i na nasloveza djecu i mlade

Split, 3.10.2002. (IKA) - Uklubu Kolbe samostana sv.Frane na Obali u Splituupriličena je 3. listopadatiskovna konferencija na kojojsu predstavljena nova izdanjanakladne kuće “Verbum” izSplita. Naslove “KatarinaSienska” Ines Belski Lagazzi,“Filip Neri” Elena Bergadano,“Terezija iz Lisieuxa” Maria

Skibel, “Antun Padovanski”Giuseppino De Roma, “FranjoAsiški” G. De Roma, “KlaraAsiška” Armando Moore,“Bernardica” I. B. Lagazzi i“Papa Ivan XXIII i djeca”Aldina Panzetti predstavio jemr. Petar Balta, glavni urednik,a riječ je o nizu ilustriranihživotopisa svetaca za djecu imlade. Prema njegovim

riječima, osam ilustriranihživotopisa prvi su u nizuprojekata u novopokrenutomizdavačkom nizu pod nazivomBiblioteka “Stella”, čime jesplitska izdavačka kućaproširila svoj segmentizdavalaštva prešavši i nanaslove za djecu i mlade.Urednik mr. Balta podsjetio jeda je “Verbum” do sada to

8 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

objavljivao povremeno i da jedosadašnja ponuda religiozneliterature na hrvatskom jezikuza te uzraste bila nesustavna.Predstavljena djela plod susuradnje s poznatom

talijanskom kućom “EdizionePaoline”. Životopisi svetacatiskani su u kolor tehnici nakvalitetnom bezdrvnom papiru,a pisani su zanimljivim i jasnimstilom pristupačnim djeci uz niz

privlačnih ilustracija u boji.Pojedini životopisi imaju 32stranice većeg formata idostupni su i najširem krugučitatelja.

Zagreb: Obljetnica proglašenja blaženim kardinalaStepincaZagreb, 3.10.2002. (IKA) - Nadan obljetnice beatifikacijekardinala Alojzija Stepinca učetvrtak 3. listopada zagrebačkažupa posvećena tom blaženikuu naselju Trnjanska Savicaproslavila je svoj župniblagdan. Središnje misnoslavlje predvodio jekarmelićanin o. VjenceslavMihetec u holu OŠ “JureKaštelana”.

Obljetnica proglašenjablaženim kardinala Stepincaslavljena je 3. listopada i uzagrebačkoj katedrali, gdjepočivaju blaženikovi zemniostaci. Večernju misupredvodio je prebendarPrvostolne crkve zagrebačke dr.Stanislav Vitković, koji jepodsjetio kako je kardinalStepinac u mjesecu listopaduobilazio zagrebačke župne

crkve te je svake večeri moliokrunicu. Mi živimo u ozbiljnimvremenima, a pouzdanosredstvo spasenja nam jekrunica, poručio je dr.Vitković.Papa Ivan Pavao II. proglasio jekardinala Stepinca blaženim 3.listopada 1998. godine u MarijiBistrici, za drugog pohodaHrvatskoj.

Misa zadušnica za dr. Josipa TurčinovićaKoncelebriranu misupredslavio je prof. dr.Adalbert Rebić

Zagreb, 3.10.2002. (IKA) –Misa zadušnica u povodu 12.obljetnice smrti dr. JosipaTurčinovića, hrvatskog teologai utemeljitelja izdavačke kuće“Kršćanska sadašnjost”,održana je 3. listopada u crkviRanjenoga Isusa na Ilici uZagrebu. Koncelebriranu misu

predslavio je prof. dr. AdalbertRebić, a sudjelovala je rodbina,prijatelji i poštovatelji dr.Turčinovića.U propovijedi se dr. Rebić,dugogodišnji suradnik, te nekovrijeme i ravnatelj “Kršćanskesadašnjosti”, osvrnuo na život idjelo dr. Josipa Turčinovića i

njegovih najbližih suradnika dr.Tomislava Šagi Bunića i dr.Vjekoslava Bajsića.Posvjedočio je njihovu velikuvjeru u Krista i ljubav premaCrkvi, te zauzetost u širenjuRadosne vijesti putem tiska uCrkvi u Hrvata i u svijetu.

Makarska: Blagdan sv. Franje AsiškogMakarska, 4.10.2002. (IKA) -Svečanim misnim slavljem ucrkvi franjevačkog samostanaUznesenja BDM u Makarskojproslavljen je u petak 4.listopada blagdan sv. FranjeAsiškog. Misno slavlje ukoncelebraciji s gvardijanommakarskog samostana fraStankom Milanovićem-Litrom,makarskim župnikom župe sv.Marka i dekanom makarskim

Pavom Banićem te desetaksvećenika i redovnika spodručja Makarskog dekanatapredslavio je tučepski župnikfra Filip Milanović-Trapo.Obraćajući se brojnimvjernicima u propovijedi je fraFilip istaknuo kako je sv.Franjo svetac svega svijeta podjelima koja je učinio, kao i pomnogim sinovima i kćerimakoji su po njegovu uzoru

krenuli putovima franjevštva."Danas je potrebno da sevjernici nadahnjuju u duhu sv.Franje. Poziv i poruka sv.Franje živa je i danas u mnogimsamostanima i župama",istaknuo je fra Filip, poručivšivjernicima kako je potrebno daih uloga, zadaća i poruka sv.Franje usmjerava Bogu naslavu, ljudima na korist, asvijetu na pomirenje.

Đakovo: Drugi dan sinodskog zasjedanjaOdržana izlaganja"Župnička služba isvećeničke službe uposebnim područjimapastoralnogdjelovanja", "Župnasuodgovornostvjernika laika: župnavijeća", "Dekanatski imeđudekanatskiustroj", te "Biskupijskipastoralni sustav"

Đakovo, 4.10.2002. (IKA) -Drugi dan četvrtog zasjedanjaII. biskupijske sinode u Đakovuzapočeo je 4. listopada temom"Župnička služba i svećeničkeslužbe u posebnim područjimapastoralnog djelovanja".Izlagatelj Stjepan Sokolović,župnik u Oprisavcima, opširnoje iznio crkveno-pravneodredbe o župničkoj službi, a,uz iznesenu posebnost župničkeslužbe, istaknuta je i župnikovaobveza suradnje s čitavimbiskupijskim prezbiterijem, aposebno s biskupom i laicima:"Nastojat će također da i samivjernici vode brigu za župnuzajednicu, da se djelotvornoosjete članovima čitavebiskupije, štoviše, i opće Crkve,

te da sudjeluju u djelimakojima se promiče živo crkvenozajedništvo". Istaknuo je kakoje kod imenovanja župnogvikara prijeko potrebno jasnonavesti područje njegovadjelovanja, a opće je načelo dažupni vikar ima dužnost, natemelju službe, surađivati sažupnikom i pomagati mu upastoralnoj službi te ga izamjenjuje u slučajevimapredviđenim zakonom. Uizlaganju su sažeta i izvješća sbiskupijskih savjetovanja. Takoje, uz ostalo rečeno: "Župljaniočekuju da župnik, naposenovi, pismeno predloži svojplan i program o kojem bižupna vijeća otvorenoporazgovarali s biskupom ili

delegatom". Kao posebnapastoralna područja, koja su napodručju biskupije više ilimanje razvijena spomenuta su:misije, bolnički pastoral,studentski kapelan, pastoralvjeroučitelja, pastoral vojnika ipolicajaca, skrb za zatvornike,za katoličke pokrete i udruge. Osvim navedenim pojedinostimana biskupijskim jesavjetovanjima izneseno mnogodobrih prijedloga, od kojih ćezacijelo mnogi ući u završnesinodske dokumente.U raspravi nakon izlaganjaizrečeno je niz opaski iprijedloga: o premještajima iustoličenju župnika, ožupnicima, koji su na uštrbpastorala morali voditi gradnje,

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

o novim obvezama koje ćežupnicima donijeti sinodskeodluke, o godišnjim odmorima,o "uredskim" i drugimsuradnicima i ostalom.Temu "Župna suodgovornostvjernika laika: župna vijeća"izložio je Miroslav Černoga.Na tragu koncilskoga poimanjaCrkve, njezina života idjelovanja, gotovo da i nemadokumenta crkvenogaUčiteljstva koji ne govori opotrebi djelotvornogauključivanja vjernika laika upastoralno djelo i apostolatCrkve. Koncilsko učenje o tompitanju stavlja izričit zahtjevpred nositelje hijerarhijskihslužbi tražeći da poduprudostojanstvo i odgovornostlaika u Crkvi te se rado služenjihovim razboritim savjetom is povjerenjem im predajudužnosti u službi Crkve. Istoučenje ostavljaju laicima islobodu te ih potiče dapoduzimaju djela i vlastitompobudom. Zadržavši se napodručju župe, govorio je o"dva kanonski predviđenaoblika koji ostvarujusuodgovornost vjernika laika uposlanju Crkve: Župnopastoralno vijeće i Župnoekonomsko vijeće". Iznosećiprosudbu postojećeg stanjaistaknuo je kako je otvaranjecrkvenog života neposrednijemdjelovanju vjernika laikaprihvaćeno s radošću i smatrase putom na kojem će vjernicilaici i sami pridonositi daCrkva ima snažniji utjecaj narazvoj duhovnih i moralnihvrijednosti. Svijest jednogakrsnog poslanja koje rezultirazajedništvom pomalo, alisigurno napreduje. Pritom jedodao kako se u nekimsredinama pokazuje nedovoljnasvijest o snazi i zahtjevuvlastitoga krsnog poslanja, štose očituje nezainteresiranošćulaika, nedovoljnimpoznavanjem obveza, prava imogućnosti djelovanja. Uodređenom broju župnihzajednica izražava senedovoljna izgrađenost svijestio potrebi suodgovornosti, kojabi se trebala očitovati ukonkretnim aktivnostima (ubrizi za mlade, bolesne, udruge,rubne skupine, obiteljskipastoral, karitativno djelovanjei dr.).Među brojnim prijedlozima zasinodske zaključke, izneseni sui sljedeći: "Na župnoj raziniobaviti izbor župnih vijeća užupama, gdje to nije učinjeno,prema važećim odredbama,

iskazivati povjerenje vjernicimalaicima i članovima župnihvijeća, objašnjavati, poticati iinformirati o ulozi i poslanjuvjernika laika u životu župnezajednice; rad i djelovanježupnih vijeća temeljiti nautvrđenom godišnjemprogramu s jasnim ciljem naodređenom području,određenim rokovima iskupinama kao subjektimaizvršenja i odgovornosti. A nabiskupijskoj razini, u sklopubiskupijskoga pastoralnogsustava pratiti rad i djelovanježupnih vijeća, te skrbiti naplanu biskupije o dostatnojformaciji članova vijeća;postojeće biskupijske odredbe ožupnim vijećima bit ćepotrebno doraditi i prilagoditi:obavijesnim sredstvima ibiskupijskim glasilima stvaratipovezanost između biskupijskihpastoralnih tijela i župnihvijeća, te vijeća svih župa ubiskupiji međusobno".Izlaganje "Dekanatski imeđudekanatski ustroj" imao jeosječki dekan i župnik IvanVidaković. "Među prvimdužnostima dekana su:promicati i usklađivatizajedničku pastoralnudjelatnost u dekanatu te skrbitida se bogoslužni čini slaveprema propisima svetogbogoslužja; da se župne knjigeispravno vode i propisnočuvaju; da se pomnjivo upravljacrkvenim dobrima. Zatim,pohađati župe svoga dekanataprema odluci dijecezanskogbiskupa; pobrinuti se daprigodom bolesti ili smrtinekoga od župnika u njegovudekanatu ne propadnu ili se neodnesu knjige, isprave,posvećene stvari i drugo štopripada Crkvi, odnosno župi.Upravo krajevne (biskupijske)odredbe trebale bi donijetidaljnje određenje dužnostidekanske službe, postavljajućipravu mjeru između pretjeranoučestaloga i, s druge strane,rijetkoga, čisto formalnogpohoda i skrbi", istaknuo jedekan Vidaković. Sumirajućiizvještaje s biskupijskogsinodskog savjetovanjaizlagatelj zaključuje: "Sobzirom na pravne odredbe, tj.Pravilnik dekanske službe,izbor i služba dekana dobro supostavljeni. No, služba dekanameđu vjernicima većinom nijedovoljno poznata. Dekanoveposjete župama u dekanatusvode se samo na pregledslužbenih knjiga, dok izostajesusret sa živom vjerničkom

zajednicom. U srijemskomdijelu biskupije poteškoće uostvarivanju međužupnesuradnje proizlaze iz činjeniceda su katoličke vjerničkezajednice u dijaspori, te imdruštvena i kulturna javnostnije bila dostatno otvorena".Među prijedlozima zapoboljšanje dekanatske službena prvom mjestu jepreporučeno "doraditi Pravilniko dekanatima". Potom"djelotvorno i praktičnovrednovati, na svim razinama,stvarnu pastoralnu narav iznačaj dekanske službe". Aglede pohoda dekana župamapredlaže se da bude jednomgodišnje i da uključujeliturgijski susret, razgovor spastoralnim vijećima teslužbeni pregled i ovjeruadministrativnog poslovanjažupe.U raspravi je bilo prijedloga odijeljenju prevelikih dekanata,o uvođenju prakse da po načelusupsidijarnosti neka pastoralno-administrativna pitanja možerješavati dekan, umjestoordinarijata i dr.Temu "Biskupijski pastoralnisustav" razložio je osječkižupnik Mato Gašparović.Imajući pred očima cijelubiskupiju govorio je o dvjemastožernim ustanovama: oBiskupijskome pastoralnomvijeću i o Biskupijskomepastoralnom centru.Biskupijsko pastoralno vijećepredstavlja novu ustanovu, kojaje djelo Drugoga vatikanskogkoncila. Teološki se temelji nanačelu "zajedništva" i"sudjelovanja" Božjeg narodana spasenjskom djelu i poslanjuKrista i Crkve. Budući da jeriječ o "novijoj" ustanovi, naravi mjerodavnosti pastoralnogavijeća u općem crkvenomzakonodavstvu nisu do krajaodređene. Očekuje se da onebudu podrobnije određene ukrajevnom pravu. Drugaustanova koja treba po Sinodizaživjeti je Biskupijskipastoralni centar (BPC). On sasvojim odjelima i uredimaostvaruje pastoralne prijedlogei planove na razini cijelebiskupijske zajednicekoordinira sve akcije kojedotiču sve pokrete, udruge,dobne skupine i zajednice uživotu biskupijske zajednice.Njegovo se djelovanje osobitorazvijalo, nastavljajućidjelovanje različitih tijelaizniklih iz inicijativaneposredno nakon Koncila, odpočetka 80-tih godina 20.

10 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

stoljeća.Djelovanje BPC-a bilo jezapaženo i na razinidomovinske Crkve. Neke su seinicijative (npr. zaručničkitečajevi) ustalile kao pastoralnapraksa u našoj, a i drugimbiskupijama. Međućujepredavač, "posljednjih godinarelativno strukturiranafizionomija Biskupijskogapastoralnog centra, kaonositelja pastoralnih inicijativau biskupiji, se gubi". Izlagatelj,uočivši stanje i potrebe,predlaže osnivanjeBiskupijskoga pastoralnogvijeća i oživljavanje

Biskupijskoga pastoralnogcentra, navodeći za to brojnerazloge. Izložio je i vrlopodrobni projekt s nizomodjela, ureda, sekcija, odbora ikomisija koji bi pokrili svapodručja pastorala u biskupijiTako oživljena i strukturiranaustanova, ako se prijedlogusvoji, bila bi zasigurnonajveća novost u biskupijskomustroju.U raspravi nakon predavanjaviše je sinodskih članovaistaknulo da pastoralni plantreba imati cijela biskupija.Osim svih župa (i dekanata), unj treba biti uključeno i

djelovanje redovnika iredovnica. U raspravu seuključio i dijecezanski biskupMarin Srakić koji je, izmeđuostalog, napomenuo da "ubiskupiji može biti samo jedanpastoralni sustav. Ni župe, niredovničke zajednice, a nirazličiti katolički pokreti iudruge ne mogu svoju(pastoralnu) djelatnost obavljatibez znanja dijecezanskogabiskupa".Na kraju drugog dana uslijediloje čitanje prijedloga inadopuna, a zatim očitovanjemišljenja glasovanjem.

Blagdan sv. Franje kod riječkih kapucinaMisno slavljepredvodio jeumirovljeni riječkinadbiskup JosipPavlišić, a prigodnupropovijed izrekao jemons. Ivoslav Linić

Rijeka, 4.10.2002. (IKA) -Blagdan sv. Franje Asiškogsvečano je proslavljen 4.listopada u kapucinskojfranjevačkoj zajednici u Rijeci.Svečanu blagdansku misu uzsudjelovanje velikog brojaštovatelja sv. Franje, pripadnikatrećega Franjevačkogsvjetovnog reda te franjevačkemladeži u crkvi Gospe Lurdskena Žabici predvodio jeumirovljeni riječki nadbiskupJosip Pavlišić, inače i sam već

dugi niz godina franjevačkitrećoredac.Prigodnu propovijed izrekao jemons. Ivoslav Linić, rektorriječke katedrale Sv. Vida. Usvojoj propovijedi mons. Linićosvrnuo se na lik i djelo sv.Franje te napomenuo kako jeFranjo od Boga imao zadaću dasvijet i Crkvu, koju je napalatrulež pohlepe za bogatstvom iraskoši, pomladi i vrati duhuEvanđelja. Propovjednik senadalje osvrnuo i na suvremeno

značenje sv. Franje, posebnokao zaštitnika prirode te kaozagovornika mira i tolerancijemeđu ljudima, ali i među svimstvorenjem.“ Mirni suživot jevrijednost za koju se isplatižrtvovati i za kojom se trebatežiti. Kad se jednom stekne tavrijednost potrebno ju je čuvati.Upravo to je duh Asiza, to jeduh sv. Franje. Neka nam utome sv. Franjo svima budeučitelj!”, poručio je mons.Linić.

Sućuraj: Predstavljena zbirka pjesama “Bovan dobovana”Sućuraj, 4.10.2002. (IKA) – Nablagdan sv. Franje Asiškog, 4.listopada, u Sućuraju na otokuHvaru u prostorijama župnogureda domaći sin, pjesnik islikar Josip Slavić predstaviosvoju zbirku pjesama “Bovan(kamen) do bovana” posvećenusvom zavičaju i životu u njemu.Izdavač zbirke je “Nova knjiga

rast” iz Zagreba, a glaviurednika dr. Ratimir Slavić.Osvrt na zbirku napisao je PeroBudak, a likovno su je opremiliMladen Javor i sam autor, kojije domaćinima, bosanskimfranjevcima, darovao dvijepostaje svog rada križnog puta.Josip Slavić rođen je 1934.godine u Sućuraju, a živi u

Zagrebu. Član je udrugeumjetnika “August Šenoa” uZagrebu. Poezijom islikarstvom bavi se od ranemladosti. Godine 1993.objavljena mu je knjiga“Hrvatska brode moj”, a 1998.“Alge na dlanu”.

Poruka vojnog ordinarija o 10. obljetnici hodočašćaMajci Božjoj Bistričkoj

Biskup Jezerinac svevjernike vojno-redarstvenih snagapoziva da se okupeoko naše Majke te jojzahvale za sve godineustrajnog hoda u vjerii mole od nje zagovori snagu da mogu inadalje biti djelatničlanovi Crkve iustrajati u zauzetojizgradnji Domovine

Zagreb, 4.10.2002. (IKA) – Upovodu desetog hodočašćavojno-redarstvenih snaga usvetište Majke Božje Bistričke,vojni ordinarij Juraj Jezerinacuputio je prigodnu poruku.Ističući kako će se u nedjelju 6.listopada u bistričkom svetištuobilježiti deset godinahodočašćenja katolika u vojno-redarstvenim snagamaRepublike Hrvatske MajciBožjoj, biskup Jzerinac jepodsjetio također i na daneDomovinskog rata “kad suhrabri hrvatski branitelji, bezvojne izobrazbe i prikladnognaoružanja, ali s golemimsrcem i ljubavlju te s Gospinom

krunicom oko vrata, pošli uobranu Domovine. I u najtežimtrenucima, gotovo doslovce upredasima između dviju bitaka,išli smo u Marijina svetištamoliti za mir, slobodu, snagu idostojanstvo”.“Naša je povijest obilježenaKrunicom, jer mi smo Marijinadjeca. Na počecima našeganarodnog susreta s Evanđeljemstoji – Marija. Dakle, kao što jeu svakom trenutku naše burnepovijesti bila zaštitnica Krsnogzavjeta naših pređa, tako je bilas nama i u našoj najbližojpovijesti u bolnom vremenugoleme ugroze naše vjere inašega nacionalnog bića, kad je

Njezina krunica bljesnula kaoznak našega temeljnogopredjeljenja”, poručio je vojnibiskup.Podsjećajući kako se senalazimo u vremenuneizbježnog preustrojahrvatskih oružanih snaga,biskup Jezerinac je istaknuo:“Često se govori o hrvatskimstrateškim interesima i našimnacionalnim prioritetima.Jednima su to tzv.međunarodne integracije ioživljavanje privrede, adrugima promicanjepoduzetničkog duha i političkekulture, tolerancije,ekumenizma i mirotvorstva, itd.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Međutim, narod koji izumiretreba jasno znati što mora činiti,a što ne smije propustiti. Stoga,budući da katolika u Hrvatskojima gotovo 90%, na nama jenajveća odgovornost i zatomoramo kao svoj prioritet uzetiobraćenje, duhovni preustroj usmislu promjene života. Čvrstosam uvjeren da će pripadnicihrvatskih vojno-redarstvenihsnaga, kao što su uspjeli uoslobađanju hrvatskih krajeva,biti kadri upustiti se u teži,kudikamo važniji napor, a to jenastojanje da nam svima budena srcu samo ono što je istinito,časno, pravedno, čisto, ljubazno

i hvalevrijedno, na što nas Bogpoziva po sv. Pavlu (usp. Fil4,8)”.Napomenuo je kako je upovijesti, upravo u redovimavojnika i redarstvenika, bilomnogo velikana vjere, koji suimali velik utjecaj na promjenusvijeta, a koje je Crkva neke odnjih proglasila svetima i takonam ih istaknula kao uzore zanasljedovanje. Pri tome je vojnibiskup zapitao nije li to ihrvatski put preustroja, tedodao: “Neprilike koje su nasdo nedavno pratile, danas nasjoš više potresaju. Ali, sve totreba nam biti još veći poticaj

da se vratimo svojimkorijenima; da se vratimoBogu, Isusu Kristu, MajciBožjoj i njezinoj Krunici; daučinimo još jači zaokret premavjeri, prema vrijednostimaobitelji i poštivanju života. Daučinimo taj za nas presudniduhovni preustroj!”. Na krajuporuke biskup Jezerinac svepoziva da se i u nedjelju 6.listopada okupe oko našeMajke te joj zahvale za svegodine ustrajnog hoda u vjeri imole od nje zagovor i snagu damogu i nadalje biti djelatničlanovi Crkve i ustrajati uzauzetoj izgradnji Domovine.

Makarska: Dobrotvorni koncert za obnovu crkve Sv.Antuna Padovanskog u Tučepima

Na koncertu sunastupili članovigradskoga pjevačkogzbora "Winfridia" izFulde

Makarska, 4.10.2002. (IKA) -U povodu 500. obljetnicefranjevačkog samostana uMakarskoj te prigodomproslave blagdana sv. Franje uzbornoj crkvi Sv. Marka uMakarskoj u organizacijiistoimene makarske župe temakarskog Poglavarstva upetak 4. listopada održan jedobrotvorni koncert duhovneglazbe. Na koncertu sunastupili članovi gradskoga

pjevačkog zbora "Winfridia" iznjemačkog grada Fulde.Dobrotvorni prilozi koji suprikupljeni na koncertu darovatće se u svrhu obnove crkve Sv.Antuna Padovanskog uGornjim Tučepima.Gradski pjevački zbor"Winfridia" utemeljen je 1876.godine u baroknom graduFuldi, u Njemačkoj, gdje senalazi grob poznatog misionaraBonifacija. Zbor se proslavio

brojnim nastupima, kako uNjemačkoj tako i u svijetu, ameđu najuspješnije mogu seizdvojiti oni u Budimpešti,Comu, Davosu, Arelesu,Strasbourgu i Izraelu. Za tajnjemački zbor u tijeku jekoncertna turneja po BiH iHrvatskoj, a u sklopu togkoncerta u Makarskoj, koji jedobrotvornog karaktera,izvedena su djela klasičnikhmajstora.

Blagdan sv. Frane u istoimenoj crkvi u SplituSredišnje misnoslavlje predvodio jenadbiskup Barišić

Split, 4.10.2002. (IKA) -Splitsko-makarski nadbiskup imetropolit dr. Marin Barišićpredvodio je 4. listopadasredišnju proslavu blagdana sv.Franje Asiškoga u crkvi Sv.Frane na obali u Splitu, koja senalazi u sklopu samostanafranjevaca konventualaca, apripada župi sv. Stjepana.Svečano liturgijsko bogoslužjeslavio je u zajedništvu sgvardijanom samostana fraFilipom Musom, župnikomžupe sv. Stjepana fra PeromDžidom te ostalim redovnicimatog samostana.U pozdravnoj riječi gvardijanfra Filip izrazio je radost zbog,kako je rekao, slavlja“najbogolikijeg” sveca, čijasnaga i danas nakon tolikovremena privlači mnoge ljude.

Čestitajući franjevcima blagdannjihova utemeljitelja,nadbiskup Barišić pozvao ih jeda budu znak Krista Gospodinai njegove ljubavi, poput sv.Franje, koji je svoju ljubavprema Bogu utjelovio premabraći ljudima. Osvrnuvši se naživotni put sv. Franje i njegovodjetinjstvo, nadbiskup je usvojoj propovijedi govorio označenju i važnosti očinstva,podsjetivši da živimo uvremenu u kojem su našedruštvo i Crkva izgubile očeveu životnome i duhovnomsmislu. Obraćajući seroditeljima, u prvom reduočevima, upozorio ih je nazahtjevnost i težinu njihovapoziva, istaknuvši da postojiopasnost da u trci za zaradom iekonomskom sigurnošću

zaborave na životne i obiteljskevrednote te pritom dodao kakonije dovoljno biti samo biološkiotac, već i duhovni. “Našedruštvo treba očeve koji ćeprenositi nacionalne, vjerske ikulturne vrednote. Danas je unašim obiteljima potrebandijalog i svjedočenje životnihvrednota. Vi ste očevisakrament. Bez vas se ne možeživjeti ni vjera, jer vi i vaš životupućuju na Oca nebeskog”,kazao je uz ostalo nadbiskupBarišić, pozvavši očeve, ali iobitelji da budu, poput župa,zajednice vjere i života.Proslavi blagdana prethodila jei prigodna trodnevnica, a večeruoči blagdana 3. listopada ucrkvi je izveden i obredpreminuća sv. Franje.

40. obljetnica “Glasa s Koncila”"Glas s Koncila”,ciklostilom umnažanbilten izvješćivao je ozbivanjima naDrugome vatikanskomsaboru

Zagreb, 4.10.2002. (IKA) –Katolički tjednik “GlasKoncila” obilježio je 4.listopada 40. obljetnicuobjavljivanja prvog broja -“Glasa s Koncila”, ciklostilomumnažanog biltena, koji jeizvješćivao o zbivanjima na

Drugome vatikanskom saboru.Bilten su umnažali franjevci sKaptola i sestre iz Družbe NašeGospe, a odgovorni urednik bioje ravnatelj Nadbiskupskogaduhovnog stola u Zagrebu.Kao crkvene novine nazvane“Glas Koncila” počeo je izlaziti

u rujnu 1963. godine. Izdavačlista bio je Nadbiskupskiduhovni stol u Zagrebu, aodgovorni urednik bio jeravnatelj te ustanove. Kaodvotjednik “Glas Koncila”izlazio je do kraja 1984.godine, a početkom 1985.

12 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

postaje tjednik, koji zajednoobjavljuju Zagrebačka, Riječka,Zadarska, Splitska i Sarajevskanadbiskupija.Djelatnici “Glasa Koncila”imali su 3. listopada u KarmeluBrezovici tradicionalni godišnji

skup, koji je započeo susretoms karmelićankama, a nastavljenje misnim slavljem koje jepredvodio Nedjeljko Pintarić,direktor tjednika, zajedno sdugogodišnjim glavnimurednikom lista don Živkom

Kustićem i sadašnjim glavnimurednikom IvanomMiklenićem. U prigodnoj jepropovijedi don Živko govorioo životu sv. Terezije od DjetetaIsusa, jedne od zaštitnica togakatoličkog tjednika.

Blagdan Sv. Franje Asiškog u KukuljanovuAko među namaistinski zavladajusestrinski i bratskiodnosi, onda ćemomoći privlačiti druge,poručio je mons.Šimunović

Kukljanovo, 4.10.2002. (IKA) -Blagdan svoga župskogzaštitnika sv. Franje Asiškogžupljani Kukuljanova proslavilisu 4. listopada misnimslavljima. Blagdanu jeprethodila trodnevna pripremau kojoj su vjernici pristupilisakramentu ispovijedi,zajednički se prisjetili svihpokojnih župljana i pomolili seza njih, a djeca iz područnihškola Kukuljanova i Krasiceizvela su prigodni program.Jutarnju misu predvodio ježupnik iz Jelenja SanjinFrancetić, a poslijepodnevnumons. dr. Milan Šimunović,vanjski suradnik župničkeskupine u Bakarskom dekanatui profesor Teologije u Rijeci,kojoj pripada i župaKukuljanovo. Uz moderatoraskupine i bakarskog dekana

Petra Belanića koncelebrirali susvi svećenici dekanata.Mons. Šimunović u propovijedije ukazao na svojevrsnuapatičnost i beznađe koji suzavladali među vjernicima, požupama kao i u odnosima udruštvu. Sv. Franjo, jedan odnajomiljenijih svetaca međuvjernicima i mladima, imao jesve ali je shvatio da je jedinaradost života u Evanđelju, stogaje mons Šimunović poručiookupljenim vjernicima da ovepastoralne godine uzmu višeBibliju u ruke, da ju proučavajupod vodstvom ljudi koji su tomalo više studirali, koji se višeu nju razumiju. Sv. Franjo kadje tako izvorno shvatioEvanđelje i počeo slijeditiKrista doslovnoga, siromašnogi razapetog, okupio je oko sebezajednicu koja je zajedno s

njim naviještala Krista. Pitajmose je li to tako kod nas ili se mizbog sitnica razilazimo, i misvećenici i vi vjernici kojiredovito dolazite u crkvu. Akomeđu nama istinski zavladajusestrinski i bratski odnosi, ondaćemo moći privlačiti druge. Javam mogu reći da se naš brojsmanjuje. Nema mladih, nemadjece. Nešto ne "štima". Svizajedno i župnici i vjernici irazna povjerenstva u biskupijitrebali bi se upitati što se todogađa i zajednički učinitinešto da se stanje popravi. Zatoje potrebna korjenita promjenau našim župskim zajednicama,korjenita promjena u našemmentalitetu, shvaćanju iživljenju, poručio je dr.Šimunović.

Zagreb: Proslavljen blagdan sv. Franje AsiškogIz tiska izišla knjigaFernanda UribeEscobara "Franjo zatebe"

Zagreb, 4.10.2002. (IKA) – Nazagrebačkom Kaptolu u petak4. listopada u franjevačkojcrkvi koja nosi titular sv. FranjeAsiškog, proslavljen je blagdanistoimenog sveca. Blagdanu sv.Franje prethodio je franjevačkiseminar, koji je od 1. do 4.listopada predvodio fraZdravko Lazić.Uoči samog blagdana 3.listopada slavljen je obredpreminuća sv. Franje koji je,kao i svečano misno slavlje,predvodio provincijalniministar fra Lucije Jagec.Na sam blagdan 4. listopadamise su slavljene po nedjeljnomrasporedu, a svečanu večernjumisu predvodio je dominikanac

o. Lujo Jedžut, a propovijedaoje dominikanac o. MarijanBiškup, koji je u homilijiistaknuo kako je sv. Franjoživio davno prije nas, no ipaknam je veoma blizak, a njegovživot veoma je suvremen. On jebio "sol zemlje" i "svjetlosvijeta". Govoreći o svečevuživotu, propovjednik jeistaknuo kako Franjin životsvima treba biti snažni poticajda bez straha i bojazniotkrijemo, a potom ustrajno idosljedno ostvarujemokršćanski poziv. Franjin životbio je i ostaje trajno nadahnućeza njegove suvremenike ikasnije generacije koje ponjegovu primjeru neodoljivo

teže za nasljedovanjem posvesiromašnoga i poniznog Krista.Na završetku homilije o.Biškup je sve vjernike pozvaoda po primjeru sv. Franjesvesrdnim sebedarjem ikonkretnim zauzimanjem zasvakog čovjeka, nadasve zasiromašne, bijedne i zapuštene,rade neumorno na promicanjupravde i širenju pravog bratstvai zajedništva ljubavi u Crkvi inarodu.O blagdanu sv. Franje i o 10.obljetnici Franjevačke mladeži(FRAME), iz tiska je izišlaknjiga Fernanda UribeEscobara "Franjo za tebe".

Predstavljene “Zapaljene svijeće”Zagreb, 4.10.2002. (IKA) – Naknjiževnoj večeri HKD “Sv.Jeronim” 3. listopada, nakonproslave blagdana sv. Jeronima,predstavljena je zbirka pjesama“Zapaljene svijeće” VereValčić Belić, hrvatskeiseljenice iz Kanade.Ravnatelj Društva prof.Radovan Grgec pozvao jenajprije nazočne da minutom

šutnje odaju počast nedavnopreminulim članovima Društva– Grgi Pejnoviću, ZlatkuDujmoviću i Nevenki Bakoš.Potom je istaknuo da autoricate zbirke pjesnički snažnoizražava stihovima svojevjersko i nacionalno uvjerenje.O njezinu djelu govorila jeprof. Zlata Derossi, dok jepjesnik Joja Ricov zahvalio

pjesnikinji na njezinimstihovima. Na kraju se svimaokupljenima obratila i samaautorica, zahvalivši svima kojisu pripomogli u objavljivanjuzbirke. Knjiga je prije Zagrebapredstavljena u Preku kodZadra, a 4. listopadapredstavljena je u Osijeku uorganizaciji tamošnjeg ogrankaMatice hrvatske

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Skradin: Otvorenje župne knjižniceFundus od 4.500svezaka, mahomrestauriranih starihvrijednih knjiga, nesamo hrvatskih, već ieuropskih i svjetskihautora, tiskanih urasponu od 17. do 20.stoljeća

Skradin, 4.10.2002. (IKA) –Glazbenim programom ženskeklape "Skradinke" te zahvalnimriječima don Ante Lovrića-Caparina, skradinskog župnikai dekana, u Skradinu je u petak4. listopada popraćen svečaničin otvaranja župne knjižnice.U toj je župnoj knjižnicipohranjen fundus od 4.500svezaka, mahom restauriranihstarih vrijednih knjiga, ne samohrvatskih, već i europskih isvjetskih autora, tiskanih urasponu od 17. do 20. stoljeća.Uređenje župne knjižnice irestauriranje starih knjiga župaSkradin zahvaljuje Švicarskoj iNorveškoj, čije su vlade ucijelosti financirale taj pothvatvrijedan oko 900 tisuća kuna.Stoga su, uz skradinskog

župnika i šibenskog biskupaAntu Ivasa, te brojnepredstavnike javnoga ikulturnog života Skradina iŠibenske županije, svečanostiotvaranja župne knjižnice bilinazočni i švicarski i norveškiveleposlanici u Hrvatskoj.U pozdravnom govoruskradinski gradonačelnikNediljko Dujić istaknuo je da"knjižnica svjedoči o burnimvremenima na ovim prostorima,o stalnim stradanjima imigraciji, ne samo stradanjimaljudi, već i kulturnog blaga".Posebno je izrazio zahvaluEuropi za svaki crijep što su gadarovali ili platili za obnovučetiri godine barbarskirazaranog Skradina iz njegovazaleđa, grada koji je još u

antičko doba bio biskupija,njegove barokne stolne crkve tekulturno-povijesnog blaga, kojisu u razornim napadima naSkradin bili teško ugrožavani.Taj čin potpore kulturnoj iduhovnoj obnovi Skradina, usvojim su govorima pozdravili iostali sudionici svečanostiMirjana Bohanec-Vidović, v.d.pomoćnika ministra vanjskihposlova RH, švicarskiveleposlanik Paul Widmer inorveški veleposlanik KnutToraasen, Anton Grueninger,ministar za javno zdravstvošvicarskog kantona SanktGallen, ravnatelj Nacionalne isveučilišne knjižnice u Zagrebudr. Josip Stipanov te biskupIvas, koji je novootvorenužupnu knjižnicu i blagoslovio.

Hrvatski Caritas osniva fond za pomoć HIV-pozitivnojdjeci

Osnivanjem fonda ipokretanjemnacionalne kampanjeHrvatski Caritas želisenzibilizirati društvoza problem HIV -pozitivnih osoba,educirati društvo radiprevencije AIDS-a,poboljšati kakvoćuživota oboljelih izagovarati boljizakonski okvir koji ćeonemogućitiponavljanje slučajamale Ele

Split, 4.10.2002. (IKA) – Uprigodi osnivanja fonda zapomoć HIV – pozitivnoj djeci,Hrvatski Caritas održao je upetak 4. listopada konferencijuza novinare u Nadbiskupskomordinarijatu u Splitu, na kojojsu sudjelovali ravnateljHrvatskog Caritasa prof. MarioBebić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons.Ivan Ćubelić, ravnateljnadbiskupijskog Caritasa donMarko Ćubelić, predstavnikUreda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije NevenĆurković i voditeljica Odsjekaza zdravstvo i socijalnu skrb priUredu državne uprave županijedr. Dijana Nonković.Ing. Ćurković i dr. Nonkovićpozdravili su inicijativuHrvatskog Caritasa, jer senjome, prema njihovumišljenju, senzibilizira javnostza suživot s HIV - pozitivnimosobama. Ukazali su i navažnost poštivanja Konvencijaza zaštitu ljudskih prava,posebice prava na poštovanjeprivatnog i obiteljskog života,te su upozorili kako su svjedocivelikih šteta koje nastajuiznošenjem povjerljivihmedicinskih podataka. Mons.Ćubelić istaknuo je kako Crkva

apsolutno podržava Caritasovuinicijativu i smatra da najvišetreba raditi na prevenciji iedukaciji javnosti. U svimžupama u Hrvatskoj, u suradnjis Caritasom, osnovat će secentri za preventivni odgoj.Prof. Bebić kazao je kako jepovod osnivanju fonda nemilidogađaj oko najpoznatijeghrvatskog prvašića, djevojčiceEle, koja je jedno od desetakHIV-virusom zaražene djece uHrvatskoj. Ciljevi kampanje ifonda Hrvatskog Caritasa susenzibilizirati društvo zaproblem HIV - pozitivnihosoba, educirati društvo radiprevencije AIDS-a, poboljšatikakvoću života HIV - pozitivnedjece te zagovarati boljizakonski okvir koji ćeonemogućiti ponavljanje Elinaslučaja. Prof. Bebić najavio jenekoliko konkretnih korakanamijenjenih izravnopoboljšanju kvalitete životaEle, njezine obitelji i škole.Tako je “Hewlett-Packard”darovala dva računala, jedno zaškolsku knjižnicu, koje će bitina raspolaganju svoj djeci kojase računalom i internetom želeslužiti, a drugo u Elinu domu.Časopis “Bug” darovao jeedukativne didaktičke CD-e za

Elina računala. HrvatskiTelekom darovat će besplatnuinternet-vezu za računalakojima se Ela služi u školi i usvojoj kući te “060” brojposredovanjem kojega će se zaCaritasov fond moći datidonacije u nacionalnojkampanji. Škola stranih jezika“Berlitz” sponzorirat će satovestranog jezika Eli i skupinidjece koja pokažu interespohađati nastavu engleskogjezika zajedno s Elom. “Turbolimač” sponzorirat će igračkeza Elu te društvene igre za prvirazred OŠ “Bijaći”. Nacionalnakampanja će 15. listopada bitilansirana u svim medijima i bitće usmjerena na senzibilizacijujavnosti prema problemimaHIV - pozitivnih osoba.Predviđeni su i posebnidogađaji: koncert za HIV-pozitivnu djecu, organizacijapredavanja o AIDS-u, prigodnasvečanost uz čin osnivanjafonda, zajedno sa sponzorimafonda, odlazak Ele i skrbničkeobitelji Svetom Ocu u Rim.Predsjednik fonda bit ćepredsjednik Hrvatskog Caritasazadarski nadbiskup IvanPrenđa.

Varaždin: Treća biskupijska “Zlatna harfa”Varaždin, 5.10.2002. (IKA) -Tradicionalna smotra dječjihpjevačkih zborova "Zlatnaharfa" održana je u subotu 5.listopada za Varaždinsku

biskupiju u katedrali UznesenjaBlažene Djevice Marije uVaraždinu u organizaciji Vijećafranjevačkih zajednica ibiskupijskoga Katehetskog

ureda.Treća po redu biskupijskasmotra održana je pod geslom"Pravda će se i mir zagrliti" (Ps85,11), a započela je misnim

14 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

slavljem koje je u katedralipredvodio varaždinski biskupMarko Culej. Suslavili supredstavnik Vijeća franjevačkihzajednica i provincijal Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda fra LucijeJagec, predstojnik Katehetskogureda i povjerenik za pastoralmladih vlč. Damjan Koren,kanonik preč. Gustav Kuzmić,fra Antun Jesenović, preč.Franjo Oreški i fra PetarKinderić. Pozdravljajući sveokupljene na ovogodišnjojsmotri, biskup Culej posebno jezahvalio djeci koja su ispunilakatedralu te im poželio daIsusova ljubav grije njihovamlada srca. "Danas ste ovdje,jer i vi ljubite Isusa i želite u tojljubavi i radosti biti zajedno snjim i međusobno", rekao jevaraždinski biskup upropovijedi te pozvao nazočne

da svjedoče svima Isusovudobrotu i ljubav pronosesvijetom.U tijeku mise pjevali su svisudionici smotre, njih više odtri stotine, pod ravnanjem prof.Ivana Mežnarića te uz pratnjumr. Anđelka Igreca naorguljama.Nakon mise duhovne skladbeizvelo je sedam dječjihzborova: zbor "Sveti Martin naMuri" pod vodstvom StjepanaHorvata, "Sesvečice" izPodravskih Sesveta podvodstvom s. Karmen Hajdinjak,"Lahori" iz Svetog Ilije podvodstvom s. KsenijeTopolovec, "Slavujčeki" izOsnovne škole Tužno u župiMargečan pod vodstvom MirePlantak, "Ribari sv. Jakoba" izPreloga pod vodstvom LjubiceCrnčec, "Runolist" iz Knegincapod vodstvom Antonije Bobek i

dječji zbor župe sv. AntunaPadovanskog Čakovec - Jugpod vodstvom fra AntunaJesenovića. Nastupe zborovapratila je prosudbena komisija usastavu mr. Anđelko Igrec,prof. Ivan Mežnarić i fra PetarKinderić.Susret, kojeg je organizirao ivodio fra Petar Kinderić,povjerenik Vijeća franjevačkihzajednica za Varaždinskubiskupiju, zaključen jeskladbom "Pravda će zagrlitimir", koju je uglazbio fra Petarna riječi uršulinke s. BogoljubeCifrek.Organizatori zahvaljujusponzorima ovogodišnje Zlatneharfe: "Vindiji" Varaždin,pekarnici "Latica" i ZvonimiruŠanjeku, uz pomoć kojih jepripremljen domjenak za svesudionike.

Pridraga: Nadbiskup Prenđa posvetio novu crkvuNovu župnu crkvuGospe od Ružarijaizgradio je i posvetionadbiskup Oblak1978., a razorena jezajedno saznamenitomromaničkom crkvomSv. Martina 1992.Ponovna izgradnjanove crkve natemeljima starezapočela je u siječnju2000.

Pridraga, 5.10.2002. (IKA) -Župa Pridraga, smještenaizmeđu Novigradskoga iKarinskog mora, povijesno jeprastara župa Zadarskenadbiskupije, posvećena sv.Martinu biskupu. U tijekuDomovinskog rata dijelila jesudbinu ostalih okupiranihravnokotarskih župa, odneprijatelja potpuno uništena,sve su obiteljske kuće, škola idruge ustanove u mjestu bileporušene, opljačkane izapaljene. Novu župnu crkvuGospe od Ružarija izgradio je iposvetio tadašnji zadarskinadbiskup Marijan Oblak 1.listopada 1978., a tada ježupnik bio don Šime Kevrić.Neprijatelj je tu crkvu sazvonikom zajedno saznamenitom romaničkomcrkvom Sv. Martina 17. ožujka1992. minirao i potpunorazorio. Ponovna izgradnjanove crkve na temeljima starezapočela je u siječnju 2000., ana Uskrsni ponedjeljak 16.travnja zadarski nadbiskup IvanPrenđa blagoslovio je gradilištei položio temeljni kamen zaizgradnju nove župne crkve,koja je na zadovoljstvo svihžupljana dovršena ovih dana.Novu je crkvu u nazočnostimnoštva vjernika posvetionadbiskup Prenđa 5. listopada ukoncelebraciji s generalnimvikarom mons. IvanomMustaćem, župnikom donJurom Zubovićem, dekanomNovigradskog dekanata donEmilom Bilaverom, trojicomsvećenika domaćih sinova don

Grgom Baturom, kanonikomStolnog kaptola sv. Stošije uZadru, mons. Josom Kokićem,ravnateljem Nadbiskupskeklasične gimnazije u Zadru,don Borisom Pedićem,župnikom Zemunika i Galovcai dvadesetoricom svećenika.“Nova župna crkva Gospe odRužarija, koja je iznikla usredištu mjesta, je duhovno srcevjerničke župne zajednice, kojaje u prošlom ratu zajedno sdrugim župama proživljavalasvoju Kalvariju, a od danasuskrisuje na novi život, kakoduhovni tako i kulturni”, kazaoje u svom pozdravu župnik donJure Zubović, pozdravljajućinadbiskupa-posvetitelja,svećenike, projektante iizvođače. Na svečanostiposvete nove župne crkvenazočili su predstavnicimjesnih vlasti, u imeMinistarstva javnih radova iobnove RH, koje jesufinanciralo izgradnju crkvenazočio je Ljudevit Herceg,pomoćnik ministra, a Županijuzadarsku zastupala jepročelnica ureda za obnovu ijavne radove Marinović.Vlasnik poduzeća“Velebitbeton” iz Zadra u imeizvođača predao je ključ novecrkve zadarskom nadbiskupu zaposvetu. Prije nego je predaožupniku ključ da otvori novucrkvu, nadbiskup Prenđa jeizrekao dobrodošlicuuzvanicima i istaknuo radostšto se veliki broj vjernika župePridraga i okolnih mjestaokupio na slavlje posvete nove

crkve, a taj događaj će obilježitipokoljenja pridraških vjernika.“Danas se raduje Pridraga,njeni prijatelji, predstavnicinaše domovine i Nadbiskupijazadarska”, kazao je na početkupropovijedi predvoditeljliturgijskog slavlja. Potom jepodsjetio na dane stradanja togkraja 1991. i 1992. godine,kada su brojni napustili svojedomove, koji su porušeni ispaljeni, kao i crkvenegrađevine na tom području.Promišljajući naviještenu Božjuriječ nadbiskup Prenđa jevjernicima poručio da sada kaonajljepši dar prinosimo Boguovu crkvu, naše žrtve i vrijemesvekolike obnove. “Neprestanosmo doživljavali kroz povijestrušenje, ali smo i gradili;doživljavali smo trpljenje ipatnju, ali smo se radovaliobnovama. Zato je ova crkvaznak oporavka, obnove života iznak rasta novih vremena inove nade. I zato smo ovdjepozvani pronaći i shvatiti štonam Bog govori i poručujesvake nedjelje. Ovdje ste zatodanas da Bogu kažete:Započinjemo svoj hod svakenedjelje prema ovoj crkvi kaosrcu svoga mjesta, srcu svoježupe, domu svih naših domova,mjestu našeg zajedništva kojeizgrađujemo u Bogu. Pozivamvas da dolazite ovdje i da seradujete onome što nosite usebi. Građevina ste Božja, kaošto je ova građevina trebalaruke, materiju, građu da bi biladovršena i poprimila svoj oblik,tako Bog izgrađuje svako

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

ljudsko srce koje krštenjemulazi u crkvu da postanegrađevinom. Svatko od nas jeBožja građevina, a svi zajednosmo Božji hram i ovdje smo dase izgrađujemo. Predaje vamovu crkvu da životom potvrditeda ste sinovi i kćeri svogahrvatskog naroda, koji se uogromnoj većini očitujekršćanski. Da smo i životomBožji po slozi, na koje Bogmože računati u izgradnji svogakraljevstva, da smo po ljubaviprepoznati kao humanisti,čovječni, prožeti vjerom. Daovo mjesto rodi po vjeri, životui po slušanju Božje riječi novaduhovna zvanja, koji će poputtolikih iz ovog mjesta, koji sukroz povijest poslužili Bogu dase njegovo evanđelje naviještado danas”, istaknuo je

nadbiskup Prenđa. Spominjućisve koji su svojim doprinosom inaporom pripomogli izgradnjunove crkve propovjednik sezahvalio i nadodao da će imenasvih biti upisana u Knjiziživota.Pri završetku slavlja pročitanaje i potpisana Povelja posvetenove crkve. Povelju su potpisalinadbiskup Prenđa, župnikZubović i članovi župnogvijeća Mladen Zekan i DinoPedić.Postaje križnog puta rad sukiparske kolonije i Udruge“Sjaj hrvatske Crkve” izOsijeka. Kamenoklesarskiradovi: oltar, ambon, postoljeza svetohranište i kip, stolić ispomen ploča izrađeni su uradionici “Klesarstvo Matašin”iz Kukljice, a postolje za

krstionicu izrađeno je uradionici “Krševan” iz Zadra.Liturgijski animatori i voditeljikroz slavlje posvete crkve bilisu o. Jozo Milanović, priorĆokovca i župnik Tkona naPašmanu, i don NedjeljkoZubović, kanonik i pročelnikTiskovnog ureda Zadarskenadbiskupije.Poslije podne u kripti novecrkve otvorena je izložbafotografija “Kulturna baštinaPridrage”, koju su prirediliMaja Musić i Darko Prokeš izOsijeka. Nakon razgledavanjeizložaka u prepunoj župnojdvorani Željka Marinović iČedomir Antolić iz Zagrebaodržali su koncert duhovnihskladbi.

Tečaj o seksualnosti u adolescentnoj dobiOrganizatori tečajabili su Hrvatskokatoličko liječničkodruštvo u suradnji sHrvatskim katoličkimdruštvom prosvjetnihdjelatnika i Uredomza obitelj Hrvatskebiskupske konferencije

Zagreb, 5.10.2002. (IKA) –Hrvatsko katoličko liječničkodruštvo, u suradnji s Hrvatskimkatoličkim društvomprosvjetnih djelatnika i Uredomza obitelj Hrvatske biskupskekonferencije organiziralo je usubotu 5. listopada naFilozofskom fakultetu DružbeIsusove tečaj trajnogusavršavanja liječnika,nastavnika biologije ivjeroučitelja na temu“Seksualnost u adolescentnojdobi. Duševne i tjelesneposljedice neznanja”.Nakon uvodnih i pozdravnihriječi voditeljice tečaja dr.Željke Šubarić i čitanjapozdravnog pisma predsjednikaVijeća HBK za obitelj krčkogbiskupa Valtera Župana,nazočne su liječnica dr.Šubarić, profesor biologijeNenad Marković i vjeroučiteljStjepan Malovec upoznali snastavnim programima izbiologije, školske medicine ivjeronauka s područja ljudskeseksualnosti za osnovnu isrednju školu.Predavanje o tome kako i kadarazgovarati o seksualnosti smladima održala je psihologDunja Krapac. Istaknula jekako s mladima o seksualnostitreba razgovarati puno prijeadolescentne dobi, jerprimjerice dijete već oko trećegodine postavlja izravna pitanjao seksualnosti. Prema njezinumišljenju, najopasnije je ako sedjetetu ili mladoj osobi uskratiodgovor, jer postoji opasnost daće na drugim mjestima dobitipogrešne odgovore.

Defektolog mr. VesnaHercigonja govorila je oseksualnom zlostavljanju,posebice kod djece, iznijevšineke činjenice o takvom oblikunasilja. Tako su, premasvjetskim istraživanjima, svaka4. djevojčica i svaki 6. dječak udobi do 18. godine doživjelineki oblik seksualnogzlostavljanja. Oko 85% do 90%zlostavljača su osobe kojedijete poznaje. Oko 10% takvihzlostavljanja uključuje i fizičkonasilje. Upozorila je da ukolikodo seksualnog zlostavljanjadođe unutar obitelji, dijete seboji ljutnje, srami ostalihčlanova obitelji ili se boji da ćesvojim priznanjem razoritiobitelj. Istaknula je nadaljeopasnost od prenošenjazlostavljanja, jer su često onikoji zlostavljaju i sami bilizlostavljani. Prema jednojameričkoj studiji, 90%zlostavljača bilo je zlostavljanou djetinjstvu, a zlostavljano jebilo i 80% ovisnika, 78%zatvorske populacije te 95%prostitutki.O trudnoći je potom govorio dr.Petar Krešimir Hodžić,ukazavši na rezultate studija oprihvaćanju ili ne prihvaćanjutrudnoće. Prilikom stavaprihvaćanja, manje sukomplikacije u trudnoći i priporodu, a dijete biva zdravije.Nadalje, ukoliko majke imajuloš odnos s mužem, veća jeopasnost da djeca imajupsihološki ili fiziološkiporemećaj.Dr. Žarko Šperanda održao jepredavanje o umjetnoj oplodnji,

istaknuvši kako je izrazit razlogneplodnosti odgoda rađanja,koja danas ima raznih izlika.Stoga je, prema njegovimriječima, potrebno poštivatioptimalno vrijeme za rađanjeod 19. do 25. godine. Najčešćisu, pak, uzrok neplodnostispolno prenosive bolesti.O prirodnom planiranju obiteljiizlaganje je održala dr. RužicaMartinović – Vlahović.Napomenula je da prirodnoplaniranje obitelji nijekontracepcija, jer isključujesvako sredstvo ili postupakupotrijebljen u svrhusprečavanja začeća. Potom jeprikazala simptotermalnumetodu prema dr. JosefuRoetzeru, koja se do sadapokazala najpouzdanijom.O spolno prenosivim bolestimagovorili su dr. Višnja Škerk,infektolog i dr. ZlatkoTopalović, ginekolog.Predavanje o kontracepciji iprekidu trudnoće održala je dr.Suzana Perinčić, ukazavši nafiziološke i psihičkekomplikacije kod žene prilikomnamjernoga pobačaja.O moralnom aspektu spolnogodgoja izlagao je dr. o. MijoNikić. Upozorio je kako seseksualnost danas idolizira,čime se sam čovjek degradira.Sve što se idolizira, budući da usebi nema božanskoga, ono sedemonizira, kazao je o. Mijo,dodavši da ukoliko seseksualnost idolizira, gubiosnovno poslanje i stoga nemože usrećiti čovjeka.

16 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Požega: Đakonsko i svećeničko ređenjePožega, 5.10.2002. (IKA) – Upožeškoj katedrali Sv. TerezijeAvilske u tijeku euharistijskogslavlja 5. listopada požeškibiskup dr. Antun Škvorčević zađakone je zaredio JosipaPendžića iz župe Kaptol, IvicuRazumovića iz Čaglina iMladena Štivina iz župe Davorte za svećenika Jozu Zorića izViškovaca, u nazočnosti

njihovih roditelja, rodbine,prijatelja, vjernika iz rodnihžupa, bogoslova biskupije,rektora preč. Mije Gorskoga tedonedavnog vicerektora JosipaKlarića kao i brojnih svećenikai redovnika.“Ova naša Hrvatska nije nekigluhi prostor dalek od Boga,nego i u ovoj našoj zemlji iSlavoniji govori Bog. Vi, dragi

kandidati za đakonat iprezbiterat živi ste znak da jetako, jer ste postali dionicionoga Božjeg govora kojineprestano traje. ZahvaljujemoBogu što vas je svrstao međusvoje i uputio vam poziv dakrenete putem Isusovaposlanja”, istaknuo je biskupŠkvorčević novim đakonima isvećeniku biskupije.

Split: Prvi stručni skup za odgojiteljice u vjeriTema skupa bila je"Program vjerskogodgoja djecepredškolske dobi injegovo sustavnouvođenje u javnepredškolske ustanove"

Split, 5.10.2002. (IKA) - UBogoslovnom sjemeništu uSplitu održan je 5. listopadaprvi stručni skup zaodgojiteljice u vjeri, koji jeorganizirao Katehetski uredSplitsko-makarskenadbiskupije. Tema skupa bilaje "Program vjerskog odgojadjece predškolske dobi injegovo sustavno uvođenje ujavne predškolske ustanove".Na skupu je sudjelovalosedamdesetak odgojiteljica, aotvorio ga je predstojnikKatehetskog ureda mr. donJosip Periš, dok je voditeljprograma bio dr. sc. donMarinko Vidović, profesor naKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Splitu,koji je program osmislio kaopraktični dio obukeodgojiteljica u vjeri.Otvarajući seminar, mr. Periš jeistaknuo da je njegov naglasakna metodičkim vježbama zaodgojiteljice. U uvodnompredavanju viša savjetnica pri

Nacionalnome katehetskomuredu HBK s. KatarinaPišković upoznala jeodgojiteljice s Programomvjerskog odgoja, zaključcimadonesenim na sastanku sravnateljima dječjih vrtića uZagrebu o uvođenju vjerskogodgoja u predškolske ustanove,te o Programu Ministarstvaprosvjete i sporta, istaknuvšipritom da se radi o vjerskomodgoju, a ne o vjeronauku uvrtićima. "Djeca se odgajaju ujednostavnim molitvama ibiblijskim pričama, a sve krozigru i pjesmu", istaknula je s.Katarina. Potom je dala uputeza provođenje Programa pomjesecima i blagdanima.Glavni čimbenik za uvođenjevjerskog odgoja jesuodgojiteljice, koje trebajuupoznati roditelje s Programomkoji, kazala je, prihvaćaju čak iateisti.Drugo predavanje na temu"Izbor i interpretacija biblijskihtekstova" održala je dr. Ružica

Razum, a u popodnevnomdijelu programa održana su jošdva predavanja. Jedno na temu"Korelacija biblijskih tekstova sdrugim književno-umjetničkimtekstovima i aktivnostima",koje su održale BrankicaBlažević i s. Katarina Pišković,te drugo na temu "Vjerskiodgoj u pedagoškojdokumentaciji", koje je održalaBrankica Blažević.Predstojnik Ureda najavio jeotvaranje seminara zadoškolovanje odgojiteljica uvjeri i za ovu akademskugodinu, koji će započeti 16.studenoga, a uvjet je 20kandidata. Odgojiteljice koježele pohađati seminar mogu sejaviti Katehetskom uredu.U završnom dijelu programavjeroučiteljice su imale prilikupogledati video prikaz ovjerskom odgoju u trajanju od45 minuta, čime je i završen tajstručni skup.

Susret i hodočašće supružnika i roditeljaGospićko-senjske biskupije

To je bio prvi susrettakve vrste uGospićko-senjskojbiskupiji

Ogulin/Oštarije, 5.10.2002.(IKA) - U župi sv. Križa uOgulinu i u svetištu MajkeBožje od čudesa u Oštarijamaodržan je 5. listopada prvisusret supružnika i roditelja spodručja Gospićko-senjskebiskupije. Taj susret priredilo jePovjerenstvo za pastvu obiteljikoje vodi predstojnik, župnik idekan ogulinski mons.Tomislav Šporčić. Pozvanimase obratio posebnim pismombiskup Bogović istaknuvšipotrebu veće pastoralnezauzetosti za supružnike iobitelji.Na skupu je sudjelovalo 150supružnika. Najveći broj bio jeiz Ogulinskog dekanata, ali bila

su zastupljena i ostala četiridekanata: Gospićki, Otočki,Senjski i Slunjski. Župnici sutakođer došli sa svojimžupljanima te cjelovitosudjelovali u programu.Program je vodio mr. o. JureBosančić, predstojnikNacionalnog ureda HBK zapastvu obitelji, a u izlaganju sumu svojim iskustvom isvjedočenjem pomogli bračnipar Jelena i Mile Mudrovčić izZagreba. Program se održavaou dva dijela. U provom dijelu,koji je bio u Ogulinu, bilo jepredavanje, razgovor poskupinama te rasprava uplenumu. Nakon čega je biozajednički ručak za sve

sudionike. Drugi dio održan jeu svetištu Majke Božje uOštarijama, gdje je najprije bilapobožnost Križnog puta, zakoju je tekst priredio fra ViceBlekić, franjevac-trećoredac, akrižni su put predvodilisupružnici iz Ogulina. NakonKrižnog puta bila je misa kojuje predvodio mons. Šporčić, apropovijedao je o. Jure. Na misije pjevao Mali zbor župe sv.Križa u Ogulinu pod vodstvoms. Ljubomire Lešić. Svi su sudionici bili zadovoljnis susretom i hodočašćem te supoželjeli da bude više takvihskupova i da se u njih uključiveći broj kršćanskih supružnikai roditelja.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Seget Donji: Župniku Bristivice fra Anti Šilovićunagrada za životno djelo

Posthumno jenagrada dodijeljena idon Petru Špiki, kojije kao revni svećenik,branitelj naroda idomoljub 1943.strijeljan natrogirskom groblju

Seget Donji, 5.10.2002. (IKA)– Na svečanoj sjedniciOpćinskog vijeća SegetaDonjeg održanoj 5. listopada,uz blagdan Gospe od Ružarija iDan općine, ovogodišnjeosobne i skupne godišnjenagrade dodijeljene su petoricimještana za njihov iznimnidoprinos javnome, kulturnom,gospodarskom i prosvjetnomživotu mjesta i općine, za

doprinos razvoju poljoprivredei malog poduzetništva, te zadoprinos u Domovinskom ratu.Nagrada za životno djelopripala je fra Anti Šiloviću,župniku Bristivice, župe uopćini Seget Donji, za njegoviznimno veliki prinos uizgradnji i obnovi sakralnihgrađevina te za napredakvjerskoga i duhovnog života užupi Bristivica. Posthumno je

nagrada dodijeljena i don PetruŠpiki, rodom iz Segeta, koji je,kako stoji u obrazloženjuodluke Općinskog vijeća, zaDrugoga svjetskog rata biožupnik u Marini, gdje je biopoznat kao revni svećenik,branitelj naroda i domoljub,zbog čega je 1943. strijeljan natrogirskom groblju.

Fra Ante Madunić dobitnik godišnje nagrade gradaVrlike

Župniku Madunićunagrada jedodijeljena zaizvanredno zalaganjena duhovnome imaterijalnom razvitkužupe u osam predanihgodina župničkeslužbe u Vrlici

Vrlika, 5.10.2002. (IKA) – Nasvečanoj sjednici Gradskogvijeća Vrlike u subotu 5.listopada održanoj uz blagdanGospe od Ružarija, nebeskezaštitnice župe Vrlike, i Danagrada, uručene su godišnjenagrade - priznanja istaknutimVrličanima, zaslužnima zamaterijalni i duhovni razvitakgrada Vrlike. Međuovogodišnjim laureatimagodišnje nagrade Grada je ivrlički župnik fra AnteMadunić. Njemu je nagradadodijeljena za izvanrednozalaganje na duhovnome i

materijalnom razvitku župe uosam predanih godina župničkeslužbe u Vrlici. Vrlika, koja jebila četiri godine u okupacijitog dijela Cetinske krajine,teško je postradala, većinastanovništva uspjela je uteći, tese u progonstvu sklonila uSplit, Kaštela, Trogir i Solin.U obrazloženju Gradskogvijeća Vrlike o dodijeli nagradežupniku fra Anti, stoji da ježupnik fra Ante Madunićzaslužan za izvanredne naporena duhovnoj i materijalnojobnovi grada i župe Vrlike. FraAnte je za okupacije Vrlike,

godinu dana duhovno imaterijalno skrbio o prognanimVrličanima, a njegovom sezaslugom od oslobođenja dodanas u Vrliku vratilo više od3.200 župljana. Trudom izalaganjem svoga župnika tenovčanom potporom idragovoljnim radom, obnovilisu tri potpuno razorene ispaljene crkve, među kojima ižupnu crkvu i župnu kuću. Uopsežnim radovima na obnovi,uz župljane su novčano izdašnopomogli i brojni dobrotvori,iseljeni Vrličani te Županijasplitsko-dalmatinska.

Završeno četvrto zasjedanje II. biskupijske sinode uĐakovu

Sinoda je doista bila"sin-hodos" - išli smorukom pod ruku,zajedno, biskupi isvećenici, redovnici ivjernici laici. Natemelju iskustava izprošlosti razmišljalismo o budućnosti.Bilo je razmišljanja iprijedloga, kojiodudaraju oddosadašnje prakse,zaključio je biskupSrakić

Đakovo, 5.10.2002. (IKA) -Treći, završni dan, četvrtogzasjedanja II. biskupijskesinode u Đakovu započeo je 5.listopada predavanjem"Biskupijsko sjedište: narav,službe i ustanove", koje jeodržao mons. mr. LukaMarijanović. "Biskupija, kaojedan od primarnih oblikapartikularne Crkve, u punomsmislu označava i ostvarujeCrkvu kao uređenu zajednicu.U središtu života biskupijskeCrkve, kao princip njezinajedinstva i okupljanja,označujući ujedno i njezinuvezu sa sveopćom Crkvom,stoji služba dijecezanskogabiskupa, kojemu u biskupijikoja mu je povjerena pripadaredovita, vlastita i neposrednavlast koja se zahtijeva završenje njegove pastoralneslužbe", napomenuo jepredavač, dodavši da bi vršenjeslužbe dijecezanskog biskupamoglo biti prikladnodjelotvorno, opće pravopredviđa jednu vrlo širokuorganizaciju suodgovornosti.

Ta organizacija suodgovornostiu jednoj biskupiji, zapravomora tvoriti jedan primjerenoustrojen sustav. S timpolazištem izlagatelj je ukratkopredstavio "službe i tijelasuodgovornosti" u biskupiji.Prosudivši na temelju sinodskihizvještaja stanje, izlagateljdonosi prijedloge za sinodskezaključke: "O pitanjimauspostave i ostvarivanja tijela ioblika suodgovornosti na razinibiskupije, koja u nas ne postoje,kao što su npr. Laički savjet,Redovnička konferencija,(Pastoralni sastanak),Biskupijska skupština, bit ćepotrebno odlučivatiprocjenjujući stvarne pastoralnepotrebe i mogućnostidanašnjega vremena". Uprijedlozima je naposeistaknuta skrb o pastoralu ugradovima. S tim u vezipredlaže da bi generalni vikarza Srijem, koji sada imasjedište u Petrovaradinu,"trebao kao mjesto stolovanjaimati Srijemsku Mitrovicu, čijaje vjernička zajednica

razmjerno brojna, a koja ujednopredstavlja i znakovito crkvenosredište iz ranokršćanskogvremena". Istaknuta je i potrebaPastoralnog vikarijata uOsijeku: "Budući da su gradoviobično središta društvenoga ipolitičkog života, ništa nepriječi da se njima dadne većeznačenje i u crkvenom pogledu.Poželjno je u gradovimaosnivati u prikladnom brojukatoličke škole, hospicije,staračke domove i drugeustanove. Neka se u graduOsijeku uspostavi pastoralnivikarijat za sam grad i širepodručje, uključujući svakako iBaranju, koji će prije svegakoordinirati i razvijatipastoralni rad. U sklopuvikarijata urediti doličnubiskupsku rezidenciju".Izlaganje je potaknulo raspravu,te su se pojavila mišljenja opotrebi i mogućnostimaizdavanja biskupijskog glasila,zatim, je li prikladnije sjedištevikara za Srijem uPetrovaradinu, gdje je sada, iliu Srijemskoj Mitrovici. Dobrih

18 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

argumenata bilo je za svakorješenje. Raspravljano je zatimi o organiziranijem pastoralupojedinih biskupijskihpodručja, napose o većoj(trajnoj) prisutnosti biskupa uOsijeku. Poticaji na to došli sune samo od sinodskihsavjetovanja, nego i odsinodskih članova te uvaženihljudi iz grada. Razložno seističe da je Osijek društveno,političko, znanstveno, kulturnote gospodarsko sjedišteHrvatske i Slavonije i da unjemu živi petina katolikabiskupije. O potrebi biskupoveprisutnosti u Osijeku, niz jerazloga naveo i dijecezanskibiskup Marin Srakić. O tim idrugim pitanjima i prijedlozimau raspravi su sudjelovali ipomoćni biskupi ĐuroGašparović i Đuro Hranić.Realne i aktualne pastorlanepotrebe Osijeka već serješavaju i rješavati će sepostupno, a, uz osječku,istaknuta je važnost također ibrodske i vinkovačke regije. Temu "Upravljanjematerijalnim dobrima:ekonomski sustav" predstavioje Vladimir Šilović. "Vodećiračuna o tome kakogospodarska stvarnost utječe naživot i na osjećaj ljudi, vrlo jeznačajno za općuvjerodostojnost Crkve da naispravni način postavi svojodnos prema vremenitimdobrima i da upravo polazećiod tog područja pokaže vlastitiidentitet", istaknuo je predavač.S obzirom na župna materijalnadobra potvrđeno je "da župa,kao javna pravna osoba, natemelju samoga kanonskoguređenja, ima sposobnoststjecati, posjedovati, upravljati iotuđivati dobra prema pravnojodredbi. Njezina su dobracrkvena pa se stoga upravljajuzakonima Crkve, kao i svojimstatutom a i građanskimzakonima prihvaćenim odkanonskog uređenja. Župnadobra su ona dobra čiji jesubjekt vlasništva sama župa.Župnik zastupa župu u svimpravnim poslovima. Njegova jei odgovornost za upravljanje".Prosuđujući sadašnje stanje,istaknut je novi sustavfinanciranja Crkve u RepubliciHrvatskoj od 2001. godine, kojije u izlaganju podrbnijeobjašnjen. "Još je jedan izvorprihoda prema novom sustavufinanciranja. Naime, RHprepoznala je osobitu uloguKatoličke crkve u: društvenoj,

odgojnoj, kulturnoj ikaritativnoj djelatnosti. Natemelju toga, te s naslovanacionalizirane imovine, svakabiskupija, preko Središnjeustanove za uzdržavanje klera idrugih crkvenih službenika,dobiva određeni novčani iznos(u visini od dvije bruto plaćepomnožen s brojem župa ubiskupiji). Tako nisu točnizaključci i izjave koje tvrdekako novim sustavomfinanciranja Crkva za svojedjelovanje prima sredstvaisključivo od države, te dasvećenici imaju državnu plaću.Država, istina, sudjeluje usustavu financiranja, no topredstavlja samo jedan diocjelokupnog sustavafinanciranja", zaključio jeizlaganje Vladimir Šilović. Posljednja tema sinodskogzasjedanja bila je "Upravni isudski sustav". Riječ je bilaprije svega o župnom uredskomposlovanju, a uvodno izlaganjeimao je đakovački župnikTomislav Ćorluka. "Zaostvarivanje života župnezajednice i za njezino prikladnouređenje nezaobilazan je i diokoji se odnosi na posloveupravnoga, tj. administrativnogdjelovanja. Za taj je diouređenja i djelovanja župe općinaziv župni ured. Gotovo svapodručja života župe i njezinapastoralnog djelovanja svoj tragimaju i na administrativnompodručju. Upravo stoga,administrativno djelovanje užupi ne treba shvaćati kaopodručje čiste formalnosti",rekao je župnik Ćorluka.Prispjeli izvještaji potvrđuju daposlove župnog ureda najčešćeobavlja župnik. Ponekad, kaozamjena, župni vikar, a u maloslučajeva laik, najčešćepovremeno, volonterski ili uz"malu nagradu".O tehničkoj opremljenostižupnih ureda, rečeno je da sveviše ureda ima suvremenapomagala: računalo s e-mailom,fotokopirni stroj, telefon, faks isl., te da je to potrebno.Izvješća sa savjetovanjaskupina vjernika o upravnimpostupcima redovito smatrajuda bi u velikim župama diotakvih poslova mogao obavljatiili negdje već obavljapripremljen i poučen vjerniklaik, po potrebi, nekoliko satitjedno ili dnevno; dragovoljnoili za odgovarajući honorar. Uprijedlozima sinodskihzaključaka stoji da treba trajnoskrbiti oko primjerene

jednostavnosti i jasnoće užupnome upravnom poslovanjute rabiti međusobno usklađeneslužbene obrasce, a napose uvećim župama uvesti radnovrijeme do podne i poslijepodne. Istodobno "s obzirom natehnički razvoj i promjene uupravnome župnom poslovanju(kompjutor i dr.) trebat ćenaznačiti minimum tehničkihpomagala u svakoj župi iodrediti postupnost s kojom ćežupe u tome napredovati premavišoj tehničkoj razini".Nakon usvojenih prijedloga inadopuna, završeno jeposljednje sinodsko zasjedanje,a nekoliko sinodskih članovakratko se osvrnulo na sva četirizasjedanja. Biskup Srakić jezahvalio svim sinodskimčlanovima, koji su pripremali ivodili sinodski rad, dolazili nasva četiri zasjedanja i uotvorenosti i slobodisudjelovali u raspravama iprijedlozima. Posljednje sinodsko zasjedanjezavršeno je u katedralisvečanom liturgijskomVečernjom i završnom riječjubiskupa Srakića. "Nitko od nasnije znao što nas čeka, ni ja kojisam sinodu sazvao, ni oni kojisu je na ovaj ili onaj načinpredlagali ni vi, svećenici, kojiste na sjednici prezbiterskogvijeća podržali prijedlog. Ta jeodluka bila hrabra, ali namjestu, jer nismo krenuli na putsami, nego nošeni silom DuhaSvetoga i zagovorom PresveteBogorodice. Nismo čekali nekuljudsku sigurnost nego smokrenuli pouzdavajući se uGospodina", istaknuo je biskupSrakić te dodao kakonijenimirati i složiti duhove daubrzaju korake premakršćanskoj zrelosti. "Previšenas je zahvatila učmalostpedesetgodišnjeg sustava. Nijebilo lako pronaći ni dovoljnovremena ni vama svećenici, nivama, dragi vjernici laici.Koliko je iza nas susreta, kolikoprobdjevenih časova nadtekstovima, koliko sjednicapredpripravnoga i pripravnogpovjerenstva, koliko prijedloga,koliko zasjedanja. Zbogopsežnosti područja našegacrkvenog biskupijskog životaodlučili smo se na četirizasjedanja", istaknuo jeđakovački i srijemski biskup.Napomenuo je kako se krozsinodu htjeli ozbiljno shvatilipotrebu i obvezu noveevangelizacije, a to znači davatiodgovor na najdublje vapaje

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

svake ljudske savjesti: "Htjelibismo evangelizirati, to značine samo priopćiti riječimaRadosnu vijest, nego životom,surađivati s Duhom Uskrslogakoji privlači svakog čovjekatako da ga čini jednim u Isusu sOcem. Velike su to obveze, alito smo si zacrtali". Pritom jedodao kako bismo "htjeli daliturgijsko-euharistijskomobnovom naš duhovni životsvećenika i vjernikanapreduje". Napomenuo jekako se razmišljalo o pozivimai službama u Crkvi, jer ako smopozvani u Crkvi, onda smo iprimili milosni dar, ne da gačuvamo za sebe, nego da gauložimo na dobro crkvenezajednice te je tu pozivsvećenika laika, zaređenihslužbenika, redovnika iredovnica. Pri tome jenapomenuo kako se o timpozivima razmatralo kroz

prizmu ustroja biskupijskezajednice i struktura: "Svivjernici, bilo kao pojedinci iliudruženi, pozvani su surađivatina poslanju Crkve, premasvome pojedinačnom pozivu iprema darovima što su ihprimili od Duha Svetoga. Istotako oni uživaju pravednuslobodu bilo u mišljenju ili udjelovanju na stvarimapotrebnim za opće dobro"."Završavamo ovo četvrtozasjedanje u katedrali, kao štopredviđaju crkveni dokumenti.Ovih dana proslavili smo 120.obljetnicu njezine posvete.Katedrala je kao sjedištebiskupa u biskupiji centarjedinstva vjere, ljubavi idiscipline svih vjernika temjesne Crkve. Ona je slika našeCrkve đakovačke i srijemske.Sve je u njoj tako skladno, takojedinstveno. Kao što semožemo pohvaliti s prelijepom

katedralom, tako bismo setrebali potruditi da nam i živakatedrala naše biskupije budelijepa i skladna", poručio jebiskup Srakić te istaknuo kakoje završilo sinodsko zasjedanjete se još čeka izrada sinodskihdokumenata i proglašenjesinodskih zaključaka. Pri tomeje izrazio želju da svečani činzatvaranja obavi Sveti Otac, asmatra da to "nije nada protivsvake nade". Sinoda je doista bila "sin-hodos", išli smo rukom podruku, zajedno, biskupi isvećenici, redovnici i vjernicilaici. Na temelju iskustava izprošlosti razmišljali smo obudućnosti. Bilo je razmišljanjai prijedloga koji odudaraju oddosadašnje prakse", poručio jena kraju svoje završne riječibiskup Srakić.

Svečanom misom zahvalnicom zaključene 32.Varaždinske barokne večeri

U koncelebraciji sdomaćim biskupom idesetak svećenikaslavlje je predvodiopožeški biskup dr.Antun Škvorčević

Varaždin, 6.10.2002. (IKA) -Svečanom misom zahvalnicomu katedrali Uznesenja Marijinau Varaždinu u nedjelju 6.listopada zaključene suovogodišnje 32. Varaždinskebarokne večeri. Ukoncelebraciji s varaždinskimbiskupom Markom Culejom idesetak svećenika slavlje jepredvodio požeški biskup dr.Antun Škvorčević.Riječi zahvale na početku miseuputio je biskup Culej. "Svimazahvaljujemo na duhovnimuzbuđenjima koja su nampružena putem glazbenihinstrumenata i ljepote ljudskihglasova", rekao je varaždinskibiskup te pritom posebnozahvalio izvođačima nasvečanom koncertu 28. rujna ukatedrali u prigodi 5. obljetniceVaraždinske biskupije.U propovijedi je požeški biskup

istaknuo kako je glazba misterijživota, čak i misterij Boga, jerzahvaća čovjekove dubine."Ako je glazba nešto takosnažno da nas okuplja uzajedništvu, kakva li je tekstvarnost i sklad punine idubine sam Bog. Kad bi cijelaHrvatska mogla postati jedanorkestar, jedna glazba. Miosjećamo kako strašno punosnaga razdiru i razbijaju, a usrcima nosimo gorčinu i protestzbog takvog stanja. Akostanemo samo na tome, takvaHrvatska bila bi izgubljenazemlja", rekao je biskupŠkvorčević. "Sklad izmeđuBoga i čovjeka, čovjeka sasamim sobom i drugomstvarnošću oko sebe možeprogovoriti samo kad je Bogčovjeku blizu, njegovu srcu isavjesti i kad čovjek oslobođeniznutra počne iste slobode

djelovati, ne protiv drugih,nego za druge. Takve slobodenama nedostaje u Hrvatskoj,nama sloge iz tih izvornihčovjekovih stvarnostinedostaje. Nama nedostajemeđusobnog razumijevanja i upogledima, i u mislima i udjelima", upozorio jepropovjednik.U tijeku mise pjevao je zborpožeške katedrale i crkve Sv.Lovre u Požegi uz pratnjukomornoga instrumentalnogsastava te pod ravnanjemkatedralnog orguljaša izborovođe Alena Kopunovića-Legetina iz Požege. Izvedena jeMisa Giovannija BattisteCasalija te djela Haendla iTelemanna, a na kraju miseizvedene su i skladbe TebeBoga hvalimo i Lijepa našadomovino.

Dekanatski susret župskih vijećnika u BenkovcuU ovom patničkommjestu četrdesetgodina nismo mogliostvarivati koncilskusliku Crkve, a to je dabiskupi i svećeniciimaju strukturepotrebne zadjelovanje u župama,istaknuo je nadbiskupPrenđa

Benkovac, 6.10.2002. (IKA) -"Lijepo je biti Crkva, zajednicaKristovih vjernika. Gledajućivas vidim panoramuBenkovačkog dekanata.Ovakav susret je nekad bionezamisliv. U ovom patničkommjestu četrdeset godina nismomogli ostvarivati koncilskusliku Crkve, a to je da biskupi isvećenici imaju strukture -župna pastoralna vijeća i župnaekonomska vijeća, potrebna za

djelovanje u župama", rekao je6. listopada zadarski nadbiskupIvan Prenđa na dekanatskomsusretu u Benkovcu. Susret jeodržan u prostorijamapastoralnog centra crkve MaleGospe, koja je u Domovinskomratu bila srušena i još uvijek seobnavlja.Susretu su nazočili i generalnivikar Zadarske nadbiskupijemons. Ivan Mustać, ekonomZadarske nadbiskupije don

Srećko Petrov ml., dekanBenkovačkog dekanata donČedomil Šupraha i stotinjakčlanova ŽPV i ŽEV,predvođenih svećenicimaBenkovačkog dekanata, kojičine župe: Benkovac, Nadin,Kistanje, Nunić, Rodaljice,Bruška, Popovići, Korlat,Raštević, Medviđa, Perušić,Radošinovac, Ervenik i Pristeg.

20 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Jesenski tjedan kruha, zahvale i Caritasa župe PrelogJesenski tjedan kruha,zahvale za plodovezemlje i Caritasa užupi Prelog održanpod geslom “Pokažimi svoju vjeru bezdjela, a ja ću tebidjelima pokazati svojuvjeru... jer vjera, akonema djela, mrtva je usebi”

Prelog, 6.10.2002. (IKA) - Podgeslom “Pokaži mi svoju vjerubez djela, a ja ću tebi djelimapokazati svoju vjeru... jer vjera,ako nema djela, mrtva je usebi” održan je od 29. rujna do6. listopada Jesenski tjedankruha, zahvale za plodovezemlje i Caritasa u župi Prelog.Tjedan je organizirala župaPrelog uz suradnju s GradomPrelogom i tamošnjomTurističkom zajednicom. Većpo tradiciji tjedan započinjemisnim slavljem, koje je 29.rujna u župnoj crkvi Sv. Jakobapredvodio župnik preč. AntunHoblaj, na kojem su župljanimanajavljeni predstojeći daniCaritasa i zahvale. U prvomdijelu tjedna održan jedvodnevni seminar zadjelatnike Caritasa s temom“Motivacija volonterstva”, nakojem su izlagali prof. AnteŠola, predsjednik CaritasaVaraždinske biskupije mons.Ivan Godina i ravnateljicaJulijana Ilčić. U srijedu 2.listopada na tribini je o temi“Roditelji i dijete: da dugo živiši dobro ti bude na zemlji”izlagao dr. Pavao Brajša.Idućeg dana, 3. listopada,održan je koncert u župnojcrkvi Sv. Jakoba u sklopu 32.Varaždinskih baroknih večeri, anastupio je Hrvatski brasskvintet. Taj dan je bio i daniskazivanja djelotvorne ljubavi,te je sakupljana pomoć za

različite potrebe. U petak 4.listopada volonteri Caritasa sprigodnim darovima posjetili sustarije i bolesne župljane.U subotu 5. listopada uoči misezahvalnice za Dane kruha, kojuje u župnoj crkvi predvodiovaraždinski biskup MarkoCulej, otkrivena je spomenploča znamenitim Hrvatimapreloške župe, koja jepostavljena na pročelje crkve.Spomen ploču su napodsjećanje budućim hrvatskimnaraštajima i u znak zahvalnostipostavile Matica hrvatska iDružba “Braća hrvatskogazmaja”. O životnom putudvanaestorice uglednikapreloške župe izlagao je prof.dr. Zvonimir Bartolić,predsjednik čakovečke Maticehrvatske, a obratili su se iTomislav Đurić u ime Družbe iMilan Logožar, gradonačelnikPreloga, dok je spomen pločublagoslovio biskup Culej. Naploči su uklesana imenapavlina, teologa i hrvatskogleksikografa VenancijaGlavine, župnika i hrvatskogpisca Štefana Fokyja, kanonikai hrvatskoga narodnogpreporoditelja Štefa StjepanaMlinarića, zastupnika uHrvatskom saboru i pokretačaprvoga humorističkog listaDragutina Antoleka Orešeka,orguljaša i pisca Franje Glada,ketehete i publicista FranjePerčića, pomoćnog biskupa

zagrebačkog i pisca dr.Dominika Premuša, generalnogvikara za Međimurje IgnacaRodića, liječnika i hrvatskogprosvjetitelja dr. Ive Kečkeša,hrvatskog književnika KalmanaMesarića, hrvatskog pučkogpisca Ivana Glavine i hrvatskogknjiževnika MiroslavaMilinovića. U prigodnomprogramu nastupili su crkvenizbor i KUD Prelog. Nakonotkrivanja i blagoslovaspomen-ploče varaždinskibiskup predvodio jekoncelebrirano misno slavlje užupnoj crkvi te tom prigodomkrstio osmero djece. Istogadana u organizaciji Turističkezajednice održani su sajamplodova zemlje, degustacijastarinskih međimurskih jela idodjela nagrada za uređenjeokoliša turističke patrole.Tjedan Caritasa zaključen jesvečanom misom zahvalnicom,koju je u nedjelju 6. listopada užupnoj crkvi predvodio mons.dr. Juraj Batelja iz Zagreba,koji je u propovijedi govorio označaju krunice, kruha iCaritasa, odnosno o molitvi,zahvali za plodove zemlje idjelotvornoj ljubavi u životuvjernika. Toga dana na tzv.kruničarskom proštenjuvolonteri župnog Caritasapriredili su izložbu plodovazemlje.

10. jubilarno hodočašće katolika vojno-redarstvenihsnaga RH

Budući da katolika uHrvatskoj ima gotovo90%, na nama jenajveća odgovornost izato moramo kao svojprioritet uzetiobraćenje, duhovnipreustroj u smislupromjene života. Jerza nas je pojedinačnonajvažnije u koju ćenas skupinu Bograzvrstati, a zasudbinu naroda jepresudno da li upotpunostiodgovaramo svimstandardimaEvanđelja", poručio jevojni ordinarij

Marija Bistrica, 6.10.2002.(IKA) - Jubilarno 10.hodočašće katolika vojno-redarstvenih snaga RH unacionalno marijansko svetišteMajke Božje Bistričke održanoje 6. listopada. Prije svečanemise održan je ophodpredstavnika svih rodova HV,zbornih područja, gardijskihbrigada, policajaca, Hrvatskevatrogasne zajednice te svihpovijesnih hrvatskih postrojbi.Svečano misno slavljepredvodio je vojni ordinarijJuraj Jezerinac zajedno s višesvećenika."Svima zahvaljujem naznakovitoj prisutnosti u ovomemolitvenom susretu, u ovojsvetoj misi. Neka dobri Bogprimi naše molitve za svehrvatske vojnike iredarstvenike, za njihoveobitelji, za mir, slogu i

napredak naše Domovine.Na posebni način uključujemou ovu svetu Misu i molitvu zanaše poginule i nestalebranitelje te pokojnogutemeljitelja hrvatske državedr. Franju Tuđmana", istaknuoje na početku mise biskupJezerinac, pozdravljajuću sveokupljene, a posebno ministricuobrane Željku Antunović,izaslanike ministra unutarnjihposlova, načelnika Glavnogstožera i Ravnateljstva policije,izaslanika zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanićageneralnog vikara Zagrebačkenadbiskupije mons. VladimiraStankovića i upraviteljabistričkog svetišta mons. LovruCindorija, te goste iz vojnihvikarijata Francuske, Austrije,Njemačke, Slovenije iMađarske.Podsjećajući na obilježavanje

jubilarnog hodočašća, napočetku propovijedi biskupJezerinac istaknuo je kako je toprigoda da se najprijeprisjetimo u kojim je prilikamaodnosno neprilikama onozapočelo i u kakvom sevremenu održavalo. Pri tom jevojni biskup podsjetio na teškodoba Domovinskog rata,okupacije Hrvatske: "Bilo je tovrijeme kada je Crkva u Hrvatapozivala naš narod da se moliza mir i snagu da ne klonemo, abranitelje da sačuvaju svojeljudsko i kršćanskodostojanstvo u obrambenomratu; kada smo u svojimmolitvama Bogu i Majci Božjojprikazivali naše poginule,ranjene i nestale".Ističući kako hrvatska slobodanije darovana, nego stvorena namukama, te stoga trebamo bitizahvalni za dar slobode

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

hrvatski braniteljima, biskupJezerinac je rekao:"Međunarodno priznanjeHrvatske njihovo jeodlikovanje i ujedno potvrdalegitimnosti njihove pravedneborbe za slobodu hrvatskognaroda i suverenu Hrvatskudržavu. I nikakve naknadneprosudbe i presude ne mogu toosporiti. No, premda je rat,Bogu hvala, već sedam godinaiza nas te su mnoge rane većzacijeljene, a neke još krvare,mi i dalje hodočastimo našojGospi, Kraljici Hrvata,vjerujući u Njezin zagovor itražeći pomoć u novimteškoćama i iskušenjima".Stoga danas ponovno okupljenioko Marije, prema biskupovimriječima, došli smo sa svihstrana Domovine zahvaliti zasve godine ustrajnog hoda uvjeri, i moliti je da nam inadalje pomaže da možemo bitidjelatni članovi Crkve iustrajati u zauzetoj izgradnjiDomovine.Poručivši kako je grijehskrštenih ruku očekivati pomoći zanemarivati talente koje namje Bog dao, biskup Jezerinac jeuputio poziv okupljenima:"Valja se, dakle, trgnuti, usvoje ruke uzeti sudbinu isreću, vratiti se starom pravilumoli i radi, koje nas je odstoljeća sedmog oblikovalo kaokulturan narod. Zar ne vidimokako je Lijepa naša zemljapusta i zapuštena? Promislimozašto je asfalt postao privlačnijiod zemlje. Nije li masovni bijegu gradove također posljedicagubitka vjere da je zemlja izvorblagoslova. Naravno, nemožemo zanijekati divneplodove u tom Božjemvinogradu, ne samo našeDomovine, nego i cijelogasvijeta, jer vidimo mnoge ljude

kako se zauzimaju za ljubav,pravednost, dobrotu, začovjeka, njegovo pravo idostojanstvo, za sve što jedobro i plemenito. Međutim,nije potrebna dublja analiza dane vidimo i zlo. Ono se osobitouvuklo u strukture svijeta, takoda se danas govori o grešnimstrukturama. Zlo je zahvatilo nesamo čovjeka, nego vladajuće iupravljačke strukture umnogim, poglavito velikimnarodima i državama. To se zlodanas očituje u nastojanjimakoja žele destabilizirati malenarode i države, s namjerom daih se podčini".Nadalje, vojni biskup jenapomenuo kako je obilježjeovoga vremena svojevrsnauspavanost, ravnodušnost iosjećaj nemoći, što rezultiratraženjem "rješenja" u raznimopijatima, te navodi kako jerješenje izlaska iz takva stanjakršćanski realizam, koji setemelji na krepostima nade.Pritom napominje kako i SvetiOtac vidi rješenje, ne ustrukturama, nego u ljudima,koji mogu promijeniti struktureda djeluju ozdravljajuće: "Stogai mi kršćani trebamo životomhrabro, jasno i otvorenosvjedočiti da nema uistinu podnebom drugog imena danaljudima po kojemu se možemospasiti. A prihvatiti Isusa Kristaujedno znači vjerovati da je Onprisutan u ljudskoj povijesti,iako je obilježena zlom igrijehom, te da je Kristovomsnagom moguće mijenjati svijeti samoga sebe"."Nalazimo se u vremenu,izgleda, neizbježnog preustrojahrvatskih oružanih snaga. Čestose govori o hrvatskimstrateškim interesima i našimnacionalnim prioritetima.Jednima su to tzv.

međunarodne integracije ioživljavanje privrede, adrugima promicanjepoduzetničkog duha i političkekulture, tolerancije,ekumenizma i mirotvorstva.Međutim, narod koji izumiretreba jasno znati što mora činiti,a što ne smije propustiti. Stoga,budući da katolika u Hrvatskojima gotovo 90%, na nama jenajveća odgovornost i zatomoramo kao svoj prioritet uzetiobraćenje, duhovni preustroj usmislu promjene života. Jer zanas je pojedinačno najvažnije ukoju će nas skupinu Bograzvrstati, a za sudbinu narodaje presudno da li u potpunostiodgovaramo svim standardimaEvanđelja", istaknuo je vojniordinarij, poručivši kakopovjerenje valja staviti u Boga,jer onima koji ljube Boga, svese okreće na dobro, te izražavasvoje čvrsto uvjerenje da ćepripadnici hrvatskih vojno-redarstvenih snaga, kao što suuspjeli u oslobađanju hrvatskihkrajeva, biti kadri upustiti se uteži, kudikamo važniji napor, ato je nastojanje da nam svimabude na srcu "što je istinito,časno, pravedno, čisto,ljubazno, hvalevrijedno".Rekavši kako nas neprilike,koje su nas do nedavno pratile,danas još više potresaju, biskupJezerinac opetovano ponavljakako je okretanje prema svojimkorijenima, Bogu i MajciBožjoj, još veći poticajzaokreta prema vjeri, premavrijednostima obitelji ipoštivanju života. Na krajupropovijedi biskup Jezerinaczazvao je opetovano zagovorod Presvete Bogorodice: "Neodbij nam molbe u potrebamasadašnjim, nego nas oslobodiod svih zala".

10. obljetnica župe Kraljice krunice u Novoj GradiškiZa desetu obljetnicužupljani su sepripremali tjedandana uz pučkogmisionara o. SilvestraAračića

Nova Gradiška, 6.10.2002.(IKA) – Župa Kraljice kruniceu Novoj Gradiški obilježila je6. listopada 10. obljetnicu.Utemeljena je dekretom 1.rujna 1999. godine, asvečanosti otvorenja bio jenazočan tadašnji zagrebačkinadbiskup kardinal FranjoKuharić.Središnje misno slavljepredvodio je požeški biskupAntun Škvorčević. Na početkumise sve okupljene pozdravioje upravitelj župe MatoBaličević, podsjetivši da se u

župi, premda mladoj, dostaradi. Uređena je zgrada u kojojje crkva privremeno, uređena jekapelica u dvorištu za većesvečanosti, a ovih dana župa bitrebala dobiti građevinskudozvolu, te bi se prišloizgradnji nove crkve, tako da tumladu župu čeka dosta posla,napomenuo je župnik.“Želimo ovu 10. obljetnicuspojiti i povezati s 5.obljetnicom naše Požeškebiskupije. Želimo se spomenutii te prisutnosti Isusove međunama, u ovoj našoj Slavoniji i

biskupiji. To je prisutnost IsusaKrista za koju želimo imatidovoljno pozornosti srca,dovoljno bistrine duha, dabismo razumijeli tu Božjuprisutnost, njoj se radovali i snjom surađivali”, istaknuo jepožeški biskup.Za desetu obljetnicu župežupljani su se pripremali tjedandana uz pučkog misionara o.Silvestra Aračića. U subotu 5.listopada u župi je bila krizma,koju je podijelio generalni vikarPožeške biskupije mons. JosipDevčić.

22 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Mr. Igrecu nagrada 32. Varaždinskih baroknih večeriNagrada “IvanLukačić” za najvišidomet ansambladodijeljena je projektuopere “PompeoMagno”, koja jepraizvedena naotvorenju 32.baroknih večeri

Varaždin, 6.10.2002. (IKA) -Katedralnom orguljašu izborovođi mr. Anđelku Igrecuiz Varaždina dodijeljena jenagrada “Jurica Murai” zanajbolji solistički domet na 32.Varaždinskim baroknimvečerima. Posljednjeg dana tekulturno-glazbenemanifestacije u nedjelju 6.listopada na svečanosti uvaraždinskoj Gradskoj vijećnicinakon pozdravnih riječiravnatelja Festivala mo.Vladimira Kranjčevića, nagradeBaroknih večeri za 2002.godinu uručila je predsjednicažirija za dodjelu nagrada “IvanLukačić” i “Jurica Murai” ErikaKrpan. Orguljašu Igrecu

nagrada je uručena za nastup naorguljama varaždinske crkveSv. Florijana u petak 4.listopada. Uključivši ukoncepciju programa u dvadjela i sudjelovanje muškogokteta katedralnog zbora“Chorus Liturgicus”, Igrec jeosmislio čitavu maluprogramsku dramaturgiju, kojaje izboru programa pridaladodatni, gotovo obredni smisaoi ozbiljnost, ističe se uobrazloženju žirija.Nagrada “Ivan Lukačić” zanajviši domet ansambladodijeljena je projektu opere“Pompeo Magno”, koja jepraizvedena na otvorenju 32.baroknih večeri 20. rujna, dok

je nagrada “Ivan Lukačić” zamuzikološki rad dodijeljenaredaktoru tog djela, uglednomengleskom muzikologu DenisuStevensu. Ravnatelju Festivalaposebno priznanje “Vjesnika”za doprinos festivala hrvatskojkulturi uručio je glavni urednikdnevnog lista Krešimir Fijačko.Nagrađenima je čestitao ivaraždinski gradonačelnik dr.Ivan Čehok.Na vrijednim nagradamazahvalio je Anđelko Igrec, kojije tom prigodom pozvao naobnovu vrijednih orgulja uvaraždinskoj crkvi Sv.Florijana.

Mladi iz HKM Sindelfingen na studijskom putovanju poHrvatskoj

Mladi darivali CaritasZagrebačkenadbiskupije, Caritassplitske župe Gospeod Zdravlja i Dom zahendikepiranu djecu uSolinu

Zagreb, 6.10.2002. (IKA) –Oko 50-ak mladih iz Hrvatskekatoličke misije Sindelfingenpredvođenih voditeljem misijefra Marinkom Vukmanom biloje od srijede 2. do nedjelje 6.listopada na studijskomputovanju po Hrvatskoj, utijeku kojega su novčanodarivali Caritas Zagrebačkenadbiskupije, Caritas splitskežupe Gospe od Zdravlja i Domza hendikepiranu djecu uSolinu.Mladi su posjetili Plitvičkajezera, tvrđavu i crkvu Sv. Anteu Kninu, crkvu u Hrvacama,svetište Gospe Sinjske, a u

Splitu su boravili kod mladih izžupe Gospe od Zdravlja.Župnome Caritasu tom suprigodom darivali 7.000 kuna.U tijeku boravka u Splituprimio ih je i gradonačelnik dr.Slobodan Beroš. Potom su seuputili u solinsko svetišteGospe od Otoka te su pohodiliDom za hendikepiranu djecu uSolinu, kojem su darivali14.000 kuna i televizijskiaparat. Uslijedio je obilazakTrogira te otoka Brača i Hvara.Posljednjega dana studijskogaputovanja, 6. listopada, mladi izHKM Sindelfingen obišli suzagrebačku katedralu i Caritas

Zagrebačke nadbiskupije. Tomje prigodom fra Marinkoravnateljici Caritasa JeleniBrajši uručio 14.000 kuna, kaodar za slijepe. RavnateljicaBrajša upoznala je mlade sradom nadbiskupijskogCaritasa, koji je prije 36 godinaobnovio zagrebački nadbiskupkardinal Franjo Šeper. Premanjezinim riječima, Caritasgodinama radi za čovjeka unevolji, a posebna skrb ukazujese nezbrinutoj djeci. Sa žalošću,ali i s ponosom mogu reći da jeCaritas do sada prihvatio iskrbio za oko 3.700 napuštenedjece, istaknula je Brajša.

Selca: Obnovljena crkva Gospe KarmelskeObnovljena crkvaproglašena jebiskupskim svetištemGospe Karmelske zaotok Brač

Selca, 6.10.2002. (IKA) -Svečanim misnim slavljem,koje je predvodio apostolskinuncij u RH nadbiskup GiulioEinaudi u nedjelju 6. listopadau Selcima na otoku Braču,obilježen je završetak temeljiteobnove stare župne crkveposvećene Gospi Karmelskoj.Tom prigodom hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambukblagoslovio je novi oltarizrađen od bijeloga bračkogkamena. Dekretom biskupaŠtambuka, koji je priopćiobrački dekan don Andro Ursić,obnovljena crkva proglašena jebiskupskim svetištem GospeKarmelske za otok Brač, a zanjezina prvog upraviteljaimenovan je don Stanko Jerčić,

selački župnik i biskupski vikarza otok Brač.U propovijedi je nadbiskupEinaudi istaknuo kako se, uzzagovor Majke Božje, lakšeboriti protiv mnogih životnihnedaća i stranputica. Premanuncijevim riječima, ona je, nesamo znak vjere, nego i znakmolitve, a bez iskrene molitvenema ni iskrene vjere, jer sevjera hrani molitvom. Stoga jepozvao sve na pojedinačnu,zajedničku, a osobito obiteljskumolitvu. Istaknuo je kako je tonjegov treći posjet Selcima,mjestu koje je 1997. godinepodiglo prvi spomenik u Europipapi Ivanu Pavlu II. u prirodnojveličini, i to u znak zahvalnostiza sve što je učinio za pravednu

hrvatsku stvar.Sveti Otac odlikovao je trojicunajstarijih pjevača crkvenogzbora diplomom i medaljom, ato visoko priznanje zaslužili suJosip Nižetić, Ante Štambuk iIvo Mošić.Na kraju je svima, koji susudjelovali u obnovi starecrkve, zahvalio župnik donStanko Jerčić, pozvavši ih da inadalje nastave istim žarom uobnovi sakralnih objekata.U subotu 5. listopada bio jeophod sa svijećama te je tomprigodom kip Gospe Karmelskepremješten iz župne crkveKrista Kralja u novoobnovljenucrkvu Gospe Karmelske.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Solin: Središnja svečanost "Dana zahvalnosti zaplodove zemlje - Dana kruha"

Ovogodišnja središnjasvečanost započela jesvečanim ophodomGospinimprasvetištem, nakončega je uslijedila misazahvalnica za plodovezemlje, koju jepredslavio nadbiskupBarišić

Solin, 6.10.2002. (IKA) - Uorganizaciji Pokreta prijateljaprirode “Lijepa Naša”,Ministarstva prosvjete i sportaRH te Zavoda za školstvo izMostara, a pod visokimpokroviteljstvom predsjednikaHrvatskog sabora ZlatkaTomčića u marijanskom jeprasvetištu Gospe od Otoka uSolinu 6. listopada održana 12.po redu središnja svečanost“Dana zahvalnosti za plodovezemlje – Dani kruha 2002”,kojoj su ove godine domaćiniSplitsko-dalmatinska županijate Grad Solin. Na svečanosti susudjelovali i predstavnici školapobjednica u prethodnoodržanim općinskim, gradskimi županijskim natjecanjima uRepublici Hrvatskoj i BiH,hrvatskom iseljeništvu, kao i upredškolskim ustanovama, teobrtnici koji su na štandovimana Gospinu otoku izložiliplodove zemlje i krušneproizvode izrađene premaobičajima pojedinih hrvatskihkrajeva iz kojih dolaze.Ovogodišnja središnja državnai svehrvatska svečanost “Danazahvalnosti za plodove zemlje –Dana kruha 2002” započela jesvečanim ophodom Gospinimprasvetištem, nakon čega jeuslijedila misa zahvalnica zaplodove zemlje, koju je ukoncelebraciji s brojnimsvećenicima, a u nazočnostipredstavnika državnih ilokalnih vlasti te pred višetisuća vjernika, predslaviosplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić. Pozdravljajući vjernike napočetku svečanoga misnogaslavlja, nadbiskup Barišić jerekao: “Ovim se činom želimozahvaliti i na plodovima našegaosobnog, obiteljskog,društvenog i nacionalnog

života”. Obraćajući sevjernicima u propovijedi jenadbiskup Barišić, govoreći oDanima zahvalnosti za plodovezemlje, istaknuo: “Hrvatska jevinograd koji je Gospodinsagradio kako bi donosio plod;obitelj je vinograd iz kojeproizlazi čovjek kao vinograd”.Kako je dalje nastavionadbiskup Barišić, danas bi seljudi mogli pitati je li izgrađujuplodovima pravde, solidarnosti,ljubavi, zajedništva i mirahrvatski vinograd, naš narod,naše društvo, naše obitelji: “Tosu pravi plodovi koji supotrebni za normalni život,plodovi ne samo uma već i srcai duše. Zato mi danas želimozahvaliti Gospodinu na ovojširini plodova koji su potrebniza cjelovit život”. Obraćajući semnogobrojnim mladima, kojisu na misno slavlje pristigli izsvih krajeva Lijepe naše usvojim tradicionalnim pučkimodorama, propovjednik jeistaknuo kako je današnjahrvatska mladež proizašla izzemlje svojih pradjedova iočeva i upravo su mladinajvrijedniji plod Hrvatske:“Mladi su cvijet; u njimacvijeta i formira se kao plodsposobnost zahvaljivanja,darivanja i pravednosti”. “NekaGospodin blagoslovi sve onošto je izašlo iz zemlje i sve onošto je proizašlo iz naših umova,srdaca i naše duše, kako bi našaLijepa bila u svima još bogatijai ljepša, pravi Božji vinograd”,riječi su nadbiskupa Barišićakojima je zaključio propovijed.Uz crkvene svečanosti “Danazahvalnosti za plodove zemlje –Dana kruha 2002”, te obilaskaizložbenih štandovapostavljenih niz Gospin otok,nakon misnoga slavlja održanje i kulturno-umjetničkiprogram na kojem su se

sudionicima događajapozdravnim govorom obratilisolinski gradonačelnikZvonimir Hrgović, župansplitsko-dalmatinski prof.Branimir Lukšić, predstavnikMinistarstva prosvijete i sportaRH prof. Ivan Butra te LukaRoić, izaslanik predsjednikaHrvatskoga sabora ZlatkaTomčića kao visokogpokrovitelja te većtradicionalne manifestacije.Kao organizator tog događajaPokret prijatelja prirode "Lijepanaša" utemeljen je iz želje daobuhvati što veći broj istinskihzaljubljenika prirode koji će seopredijeliti za zdrav okoliš. Nataj način brojni članovi teudruge svoja znanja isposobnosti koriste za ljepšu inapredniju Hrvatsku. Članoviprihvaćaju pomoć i suradnjunaših ljudi iz iseljene Hrvatskete surađuju i s ustanovama čijaje uloga pomagati zemlje utranziciji i njihove zaštitarskeudruge. Program rada "Lijepenaše" temelji se na određenimzadacima koje je udruga stavilaza cilj, pa su to promicanjeekoloških spoznaja kroz odgojdjece i mladeži, organiziranjeakcija zaštite i poboljšanjaokoliša, promicanje prirodnihljepota, kulturnih i drugihvrednota Hrvatske, kao irazvijanje domoljubne svijesti isnaženje preporodnog duha kodnaših ljudi. Potrebno je i zaistaknuti da Pokret u cijelostiuvažava temeljne istine iprincipe od kojih polazikršćansko naučavanje ikršćanski moral, kada je upitanju mjesto i uloga čovjekana zemlji, kao i njegov odnos iodgovornost prema svimdrugim datostima. Tako pokretod početka surađuje i saCrkvom te tu suradnju želenastaviti i u buduće.

Tropeti: Blagoslov obnovljene crkviceČabar, 6.10.2002. (IKA) - Uznazočnost brojnih vjernika izČabra i okolnih naselja,gradonačelnika Čabra prof.Ivana Janeša, gospodarstvenikai poduzetnika, u Tropetimanedaleko Čabra održano je 6.listopada svečano misno slavljekoje je predvodio župnik užupama čabarskog kraja IvanTroha. Tom prigodomblagoslovljena je obnovljena

crkvica Presvetog Srca Isusovaizgrađena 1910. godine, a kaomajstor spominje se VittorioPavelant. Time je nastavljenadesetgodišnja aktivnost tijekomkoje je u čabarskom krajuobnovljeno više sakralnihobjekata.Uz župnika Trohu u misnomslavlju sudjelovali su i članoviMješovitoga pjevačkog zboražupe sv. Antuna Padovanskog u

Čabru. U obnovi te starecrkvice sudjelovali su poredmještana i Hrvatske šume,"Građevinar" Čabar, pilana"Potok", "Skednari" d.o.o.,"Finvest corp", stolarska radnjaTrope, Franjo Turk iz Prezida,Andrija Zbašnik, Josip Malnar iličilac Vlado Trope te župaČabar i grad Čabar.

24 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Čabar: Nova donacija o. Marijana Kovača pastoralnomcentruČabar, 6.10.2002. (IKA) -Pastoralni centar u Čabru, kojivode redovnice iz reda KćeriMarije Pomoćnice, posjetio jeo. Marijan Kovač sasuradnicima i tom prigodom uime Hrvatske katoličke misijeHanau darivao ih u dobrotvornesvrhe s iznosom od 250 eura,koja sredstva će se namjenskiiskoristiti za kupnju većegastolnog nogometa, pogodnog za

srednjoškolski uzrast.Tom prigodom bilo je riječi odosadašnjim zajedničkimaktivnostima, ali i potrebamapastoralnog centra u svezimaterijalnih dobara posebice,fotokopirnog aparata. O. Kovači njegovi suradnici obećali supomoć u realizaciji te ideje.Uručen je također i prilog zaCaritas Rijeka.U tijeku nedavnog posjeta

Čabru i pastoralnom centru, o.Kovač je u ime Hrvatskekatoličke misije darovao manjistolni nogomet za učenikeosnovne škole, a taj dar dobroje prihvaćen od strane djece.Centar je sve više, zahvaljujućidjelovanju redovnica s. JeleneKolar, s. Dragice Devčić i s.Marice Jelić mjesto okupljanjadjece u ozračju mira i spokoja.

“Papa-fest” u SolinuFestival je otvorionadbiskup Barišić

Solin, 6.10.2002. (IKA) - Upovodu IV. obljetnice posjetapape Ivana Pavla ll. Solinu iprasvetištu Gospe od Otoka, unedjelju 6 listopada održan je utome marijanskom svetištuprigodni program te četvrtifestival popularne duhovneglazbe, poznatiji kao “Papa-fest”. Program je započeopobožnošću krunice za SvetogaOca u crkvi Gospe od Otoka,nakon čega je uslijedilo i misnoslavlje koje je predslavio župskivikar domaće župe don DarkoMatijević.Obraćajući se mnogobrojnimvjernicima, na temeljunedjeljnih svetopisamskihčitanja koja govore ovinogradu, u svojoj jepropovijedi don Darko govorioo tome kako Božja ljubav nijenašla odjeka u srcima današnjihljudi kojima je “vinograd”iznajmljen, a ne dat kao prostorzloporabe, izrabljivanja,ostvarivanja sebičnih interesa iuzurpacije: “Od samog početkaje moralo biti jasno čiji jevinograd i kakva i kolika jeuloga vinogradara u njemu”.Govoreći o četvrtoj obljetniciposjeta Svetog Oca tomemarijanskom prasvetištuistaknuo je kako sam događajdovoljno pokazuje njegovuulogu u ostvarivanju hrvatske

stoljećima sanjane slobode. Po završetku mise u dvorištusvetišta održan je većtradicionalni festival duhovnešansone na kojem je ove godinenastupilo 11 vokalnih iglazbenih sastava iz Splita,Omiša, Kaštel Novog,Šibenika, Zagreba i Solina.Pokrovitelj festivala jeNadbiskupijski ordinarijatSplitsko-makarske nadbiskupijete Poglavarstvo grada Solina, aorganizator je Župni uredsolinske župe Gospe od Otoka.Na festivalu su nastupili splitskisastavi: VIS Navjestitelji, VISAgnus, VIS Gloria, VIS Rafael,VIS Konkatedrala te VISGospa od Zdravlja; iz ŠibenikaVIS Laudeantes; iz KaštelNovog VIS Simbol; iz OmišaVIS Leopold; iz Zagreba VISSve boje ljubavi; te domaćisastav iz Solina Papa Band.Nakon pozdravnog govorasolinskog gradonačelnikaZvonimira Hrgovića, festival jeotvorio splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić, kojije u govoru istaknuo kako seSveti Otac često prisjeća svojihposjeta i hodočašća Hrvatskojte ističe dojmove iz Solina sasusreta s hrvatskom mladeži,koja ga je na Gospinu otokuraspjevana dočekala i učinila da

Papa, premda umoran na krajusvog putovanja kroz Hrvatsku,propjeva s mladima i međumladima. “Ovaj Papa-fest sjedne strane je zahvala mladihza povijesni dolazak u Hrvatskui u Solin, međutim isto tako tajfestival može se smatrati i kaojedna buduća i nova mogućnostPapina dolaska u Solin, i ovo jeveć početni poziv za Papinponovni dolazak u ovomarijansko prasvetište”, riječisu nadbiskupa Barišićaprigodom otvaranja festivala. Kako je festivalnenatjecateljskog karaktera,nadbiskup Barišić te solinskižupnik župe Gospe od Otokadon Vinko Sanader na krajuprograma svim su izvođačimadodijelili priznanja zasudjelovanje na ovogodišnjemfestivalu, nakon kojeg su svisudionici odpijevali većpoznatu himnu Papa-festa“Hrvatska mladež”.Već u tijeku festivalske večeriorganizatori su prodavali audiokasete i CD-ove s izvedenimmelodijama ovogodišnjeg“Papa-festa”, koji je ove godinebio po prvi puta u izravnomtelevizijskom prijenosu naprogramu lokalne televizije TVDalmacije.

Gospa od Ružarija kod trogirskih dominikanacaU povodu blagdanapriređena devetnica

Trogir, 6.10.2002. (IKA) –Devetnicom od 27. rujna do 5.listopada, koju su usamostanskoj crkvidominikanskog samostana sv.Dominika u Trogirunaizmjenično predvodili prioro. Veselko Begić i o. IkoOdrljin, vjernici Trogiraduhovno su se pripravili zaproslavu blagdana GospeRužarice.Na blagdan Gospe od Ružarija

6. listopada središnje svečanoeuharistijsko slavlje, kojemu jeprethodio ophod s Gospinkipom oko trogirske četvrtizvane Pasike, predvodio jetrogirski katedralni župnik donTomislav Čubelić u suslavlju so. Veselkom i o. Ikom, te višesvećenika Trogirskog i drugihdekanata. Nakon mise, ispredGospina kipa molila se krunica,slijedio je 10-minutni duhovninagovor, a točno u podne

molila se Molbenica MajciBožjoj. Ta se Molbenica molilai u nedjelju 7. listopada 1571.na dan pomorske bitke kodLepanta, kada je kršćanskamornarica porazila tursku. Zasretan ishod bitke, tadašnji papadominikanac Pio V., pozvao jekršćanski svijet da se molitvomuteče u zagovor Gospi. Od tadase na blagdan Gospe Ružaricemoli ta Molbenica. U toj subitki sudjelovale i dvije ratne

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

lađe iz Trogira, koje su potopilejedan turski brod. S potopljeneturske lađe skinut je i u Trogirdonesen drveni pijevac s

njezina pramca. On se i danasčuva u Muzeju grada Trogira. Blagdansko slavlje završilo je

popodnevnom misom, koju jepredvodio i propovijedao o. IkoOdrljin.

Apel kninskog Caritasa za pomoć u hraniTrenutačno sunajpotrebniji brašno,dječja hrana, sredstvaza higijenu teobiteljski paketi

Knin, 7.10.2002. (IKA) –Caritas župe sv. Ante u Kninuuputio je apel za pomoć uhrani, budući da su zalihe hraneu Caritasovu skladištu pri kraju. U apelu, koji potpisujegvardijan fra Petar Klarić,voditelj Caritasa, ističe se kakoje brašno najpotrebnije, jer se uskladištu nalazi još samo 300kg brašna. Od Caritasa župe sv.Ante pomoć traži 2.308 obitelji.U Caritasovoj pučkoj kuhinjihrani se 123 siromaha. Kroz

godinu i pol Caritas je podijelio20.022 obiteljska paketa.Pomogao je trajno zbrinuti 41obitelj, a više od 200 obiteljijoš traži pomoć u zbrinjavanju.Caritas župe sv. Ante u Kninupomaže siromašnim obiteljimau ogrjevu, plaćanju troškovaelektričke energije, pomaže priliječenju, u nevolji, u nabaviškolskih knjiga i dječje hrane,te u odjeći i obući.Trenutačno najpotrebniji subrašno, dječja hrana, sredstvaza higijenu te obiteljski paketi.

Više od 50 obitelji dobilo jerješenje pred deložaciju uKninu. To su obitelji bezrješenja o privremenomsmještaju (tzv. “rješenje JureRadića”), a ako se žurno nepomogne spomenutimobiteljima, vjerojatno će mnogeodseliti u treće zemlje, ističe seu priopćenju. Svi dobročiniteljikoji žele pomoći u trajnomzbrinjavanju siromašnih obiteljiu Kninu svoj dar mogu poslatipreko Caritasa župe sv. Ante uKninu.

Split: Aktualni izazovi CrkviNadbiskup Barišić nasusretu Hrvatskogakatoličkog liječničkogdruštva – PodružniceSplit o aktualnostimau domovinskoj Crkvi io značajnijimdogađanjima iaktivnostima na razinisplitsko-makarskeCrkve

Split, 7.10.2002. (IKA) - Uorganizaciji Hrvatskogakatoličkog liječničkog društva– Podružnice Split upriličen jeu ponedjeljak 7. listopadasusret članova toga društva uvelikoj dvorani Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Splitu. Na susretuje sudjelovao i splitsko-makarski nadbiskup dr. MarinBarišić kroz razgovor irazmišljanja o temi: Aktualniizazovi Crkvi.Nakon pozdravnih riječiduhovnog asistenta podružnicedr. Ante Mateljana ipredsjednika podružnice dr.Kaje Bućana, nadbiskup Barišićgovorio je o aktualnostima udomovinskoj Crkvi, kao i označajnijim događanjima iaktivnostima na razini splitsko-makarske Crkve. Na početku jeiznio nekoliko aktualnihdogađaja na razini Hrvatskebiskupske konferencije,osvrnuvši se u prvom redu nanovi pastoralni dokument HBK"Na svetost pozvani", koji jepredstavljen 24. rujna uZagrebu. Govoreći o tomdokumentu podsjetio je da je toprvi dokument naših biskupaizdan u novoj društvenojsituaciji nakon 1990. godine, apovod mu je bio Papinaposlanica "Nadolaskom trećegtisućljeća". Nadbiskup jepodsjetio na Papine riječi da sekršćani ne bi smjelizadovoljavati minimalističkimnaporima i osrednjošću. "Mibiskupi pokušali smo datismjernice za kršćanskodjelovanje pa je riječ opoticajnom dokumentu. Biti

doista kršćanin znači ići putemrasta u svetosti. Čovjek jenaime svet, jer je slika i prilikaBožja. Stoga, svetost nije nekaapstraktna stvarnost", upozorioje nadbiskup Barišić, izloživšipritom ukratko sadržaj toganovog dokumenta, napisanog utri dijela. Tumačeći značenje ivažnost govora o navještaju utom dokumentu, istaknuo je daje taj navještaj potrebnooživotvoriti i zaživjeti uosobnome, obiteljskom idruštvenom životu. Govoreći opastoralnim dimenzijamaCrkve, o kojima dokumentgovori u svom trećem dijelu,nadbiskup je istaknuo važnostsuvremenijeg pristupapastoralu, dodavši da dokumentizazovnog naslova "Na svetostpozvani" nije gotov i dovršenveć bi ga trebalo dorađivati užupnim zajednicama. "On jerađen u jednoj dimenzijiposluha i dosluha, kako bi bio uskladu s konkretnomstvarnošću i društvenomsituacijom", istaknuo je.Nadbiskup Barišić upoznao ječlanove tog društva i spotpisivanjem Ugovora odušobrižništvu u zatvorima iostalim popravnim domovimate s razgovorom članova HBK-a s predstavnicima hrvatskeVlade o sadašnjim prilikama udomovini. Ujedno je upozorioda se trenutno radi i nasređivanju dušobrižništva ubolnicama i to na široj razini, aUgovor je u procesu izrade. Pritom se nadbiskup Barišićosvrnuo i na brojna prozivanjaCrkve i medijske istupe protivnje, izdvojivši posebno loš

odjek u javnosti propovijedihrvatskih biskupa na VelikuGospu te dodao da su biskupiosjetili u tom trenutku potrebuuputiti riječ podrške iohrabrenja hrvatskimobiteljima. Nadbiskup se zatimosvrnuo na važnije događaje uSplitsko-makarskojnadbiskupiji, usredotočivši sena pastoralni plan i program:"Temeljno polazište tog plana iprograma naše lokalne Crkvejest obitelj. Njoj smo naposeban način posvetili prošlugodinu i obilježili je podgeslom Obitelj – izvor života.No, stvarnost obitelji nijeiscrpljena i završena s prošlomgodinom, jer je obiteljeshatološka stvarnost. Stoga jeona u temelju i ove pastoralnegodine koja je osobitoposvećena župi, zajednici vjerei života, upravo zato što je župaproširena, velika obitelj.Sljedeće godine naša ćenadbiskupija razmišljati o jošvećoj obitelji – nadbiskupiji".Podsjetio je pritom da su utijeku završne pripreme zasredišnje slavlje Godine župe,koje će biti u Solinu 12. i 13.listopada. U raspravi sudionikesusreta zanimalo je izmeđuostaloga kako liječnici mogukršćanski djelovati, zatim ima liCrkva neki plan i program upitanju loše demografskesituacije u Hrvatskoj i što je sjavnim crkvenim društvima unas. Uz brojne članoveHrvatskog katoličkogliječničkog društva susretu jenazočio i umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić.

26 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagdan Kraljice sv. Krunice u ZagrebuMisu je predslavioapostolski nuncij

Zagreb, 7.10.2002. (IKA) –Zagrebačka župa Kraljice sv.Krunice proslavila je uponedjeljak 7. listopadablagdan svoje nebeskezaštitnice misnim slavljem kojeje, zajedno sa župnikom o.Ikom Mateljanom,dominikanskim provincijalomo. Franom Prcelom i višesvećenika, predvodio apostolskinuncij u Hrvatskoj nadbiskupGiulio Einaudi.

U prigodnoj je propovijedinadbiskup Einaudi istaknuovažnost osobne i zajedničkemolitve krunice.Govoreći o Mariji, koja je ucijelosti ostvarila svoj životnicilj, kazao je kako mi osjećamopotrebu za njenom pomoći ivjerujemo da nam ona možepomoći, jer je ne samo našamajka, nego je u prvom redumajka Božja. Ona je uzdignutana Nebo da nam bude znak, a

svaki znak ima unutarnjisadržaj i poruku, rekao jeapostolski nuncij, dodavši da jeMarija posve oslonjena naBoga, te prihvaća od njega iono što ne razumije.Marija je za nas ne samo znakvjere, nego i znak molitve,istaknuo je propovjednik tenapomenuo da se vjera hranimolitvom, a molitva proizlaziiz vjere.

Zadar: Zavjetni blagdan sv. ŠimeSvečanu misu usvetištu predvodionadbiskup Prenđa,zajedno s biskupomJanjićem inadbiskupomOblakom

Zadar, 8.10.2002. (IKA) - UZadru je 8. listopada svečanoproslavljen zavjetni blagdanstoljetnoga gradskog zaštitnikasv. Šimuna, pravednika iBogoprimaoca. Blagdanskoslavlje započelo je 7. listopadau predvečerje pjevanjemsvečane večernje u svečevojcrkvi, a na sam blagdan odranih jutarnjih sati brojni suhodočasnici, štovatelji sv. Šimeiz raznih zadarskih župa došli usvetište da bi sudjelovali namisama, ispovijedi i pričesti, tezavjetnim ophodom ispredsrebrno-zlatne škrinje u kojoj sečuva neraspadnuto svečevotijelo pomolili se svomenebeskom zaštitniku.Svečanu prijepodnevnukoncelebraciju u dupkomispunjenoj crkvi i svetištu Sv.Šime predvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, zajednos kotorskim biskupom IlijomJanjićem, umirovljenimzadarskim nadbiskupomMarijanom Oblakom,generalnim vikarom mons.Ivanom Mustaćem, župnikomdon Mariom Soljačićem i stridesetoricom svećenika.Promišljajući Božju riječ ojeruzalemskom starcu Šimunu,propovjednik je istaknuo da seuvijek moramo vraćatikorijenima i na izvor onoga štose zbilo na dan prikazanja u

Hramu, kad je u svoje rukestarac Šimun primio dječakaIsusa, kojeg su donijeli Marija iJosip, poslušni zakonu svojevjere. A Šimun ga je uzeo inadahnut Duhom Svetimizrekao riječi koje ostaju trajnoznak nade za sve nas koji smoga prihvatili u vjeri. Sv. Šimunje tada izrekao proroštvo nadIsusom: “Ovo dijete je svjetloIzraela, Slava Božja u Izraelu,ali i za sve narode”. Vraćamose uvijek tom svjetlu kad senalazimo u pitanjima ipoteškoćama, vraćamo se kadnas pogađaju nevolje, kadupadamo u zablude, jernemamo drugog svjetla.Ideologije proteklih stoljećakoje su budile veliku nadu učovjeku da će odgovoriti nanjegova bitna pitanja,materijalna, pa čak i duhovna,otišle su u povijest. OstajeEvanđelje, ostaje svjetlo IsusaKrista, ostaje njegov odgovorčovjeku. On je taj koji možereći svakom pokoljenju: “Doksam na svijetu, svjetlo samsvijeta”, kazao je propovjedniki nadodao da je Isus Kristsvjetlo koje rasvjetljuje našapitanja, naše sumnje, naše nadei postavlja ih na čvrsto tlo.Čovjek je očito, ne samotjelesno, nego i duhovno biće, ibez toga jedva ga se možezamisliti i definirati. Ali,

duhovnost bez osobnog Boga jenegativni nadomjestak onog štonam je objavio Bog po starcuŠimunu, kad je upro svojpogled na dječaka koji jepostao svjetlo, ali i za sve nasostaje put, način razmišljanja iprihvaćanja života. Zato jeKrist naše svjetlo. Kad sepitamo: hoćemo li prevladatiovo teško razdoblje, hoćemo linaći onaj pravi put i osloboditise grijeha i krivih postupanja?Odgovor glasi: Mi imamošansu i priliku, jer imamo izvorsvjetla. To svjetlo živi međunama – to je Krist Isus u svojojRiječi, u svojoj Euharistiji.Krist je prisutan u svima onimakoji s ljubavlju susreću ljude iza njih se žrtvuju. Krist jenazočan u ljubavi majke i ocakoji prihvaćaju život, u onimakoji se brinu za siromahe, međusvima koji čine dobro, jer on jeuzrok svjetlosti koja svijetli unašim obiteljima i na našimulicama. I dok god ima svjetla,možemo biti sigurni da nasneće tama krivih misli i zabludarazoriti, jer Krist je snaga kojaobnavlja život, poručio jevjernicima zadarski nadbiskup.Svečanu misu uzveličali susvojim pjevanjem članoviSredišnjega gradskog crkvenogzbora pod ravnanjem mons.Pavla Kera, a za orguljama jebio don Jerko Gregov.

Pula: Svečani početak akademske godine u sjemeništu“Redemptoris Mater”

U sklopu svečanostinadbiskup Perkoodržao predavanje oekumenizmu

Pula, 8.10.2002. (IKA) – Ubiskupijskom misijskomsjemeništu “RedemptorisMater” u Puli u utorak 8.listopada svečano je proslavljenpočetak nove akademskegodine. Na svečanosti susudjelovali porečko-pulskibiskup Ivan Milovan, krčki

biskup Valter Župan,beogradski nadbiskup u miruFranc Perko, porečko-pulskibiskup u miru Antun Bogetić,uime riječkog nadbiskupa IvanaDevčića trsatski dekan i župnikriječke župe na Vežici mons.Dinko Popović te novi rektorPazinskog kolegija - Klasične

gimnazije Vilim Grbac. Skup jepozdravio i zadarski nadbiskupIvan Penđa, koji je biozapriječen sudjelovati nasvečanosti. U sklopu svečanostinadbiskup Perko održao jepredavanje o ekumenizmu.Misu je predvodio biskupdomaćin Ivan Milovan.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Radiopostaja “Mir” dobila još jednu novu frekvencijuOd sada turadiopostaju mogukvalitetnije slušatistanovnici Rame,Konjica, Jablanice iSjevernih dijelovaHercegovine

Međugorje, 3.10.2002. (IKA) –Radiopostaja “Mir” Međugorje3. listopada pustila je u probnirad još jednu novu frekvenciju.Tako od sada tu radiopostajumogu kvalitetnije slušatistanovnici Rame, Konjica,

Jablanice i Sjevernih dijelovaHercegovine. Na tom područjupušten je odašiljač nafrekvenciji 104,7 MHz.Radiopostaja “Mir” za sadaemitira program na šestfrekvencija i pokriva područje

Hercegovine, Sarajeva iSredišnje Bosne, Lašvanskedoline, Žepča, Tuzle, Usore,Posavine, te Splita i JužneHrvatske. Program se emitirauživo i na Internet adresi:www. medjugorje.hr.

Sarajevo: Tiskovna konferencija uoči početkaplenarnog zasjedanja CCEE-a

Na tiskovnojkonferenciji govorilipredsjednik CCEE-abiskup Grab,dopredsjednik CCEE-a nadbiskup Bozanić ikardinal Puljić

Sarajevo, 3.10.2002. (IKA) –Uoči početka plenarnogzasjedanja Vijeća europskihbiskupskih konferencija(CCEE) koji se održava uSarajevu od 3. do 6. listopada,predsjednik CCEE-a biskupChura Amedee Grab,dopredsjednik CCEE-azagrebački nadbiskup JosipBozanić i vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić održali su 3. listopadatiskovnu konferenciju uprostorijama Vrhbosanskekatoličke bogoslovije.Na početku je kardinal Puljićizrazio dobrodošlicu Vijećueuropskih biskupskihkonferencija. Prisutnostpredsjednika europskihbiskupskih konferencija uSarajevu ima “veliko značenje”za Bosnu i Hercegovinu, kojase osjeća “zaboravljeno, kao dasu svi problemi i posljedice ratasada riješeni”. “Radujem se štose ovo zasjedanje događa uSarajevu. To je puno simbolike.CCEE ujedinjuje sve katolikeEurope. Mi želimo biti dioEurope. Tako se i osjećamo, aovim činom Katolička crkva

podupire proces ujedinjenjaEurope. Europa mora bitiprisutna u BiH. Svojimdolaskom Katolička crkvaEurope želi se osvjedočiti što seovdje događa i kako mi živimo.Sarajevo pamti teške dane i želidoživjeti bolje”, istaknuo je,između ostaloga, vrhbosanskinadbiskup. Bosna iHercegovina danas gleda snadom na Europsku uniju iosobito na njezino proširenje.“Crkva”, istaknuo je sarajevskinadbiskup, “podupireujedinjenje, ali Europa morabiti otvorena svima”.Biskup Grab istaknuo je kakosu članovi CCEE-a svjesni daih je primila zemlja koja jepuno pretrpjela. “PrisutnostCCEE-a želi biti znakprisutnosti i podrške ovojzemlji. Iz ideje kolegijalnosti1971. godine nastalo je ovoVijeće. Svaka biskupskakonferencija ima pravo najednog člana u ovom Vijeću, aobnovljeni statut iz 1985.godine donio je da članovimogu biti samo predsjednicipojedinih biskupskihkonferencija. Ovo Vijeće

trenutno ima 34 člana”,istaknuo je, između ostalog,biskup Grab.Nadbiskup Bozanić izrazio jeradost što se to zasjedanjedogađa upravo u Sarajevu.“Ovdje su prisutni predsjednicibiskupskih konferencijaEurope, na neki način je iEuropa prisutna u Sarajevu i tona poziv Katoličke crkve ovezemlje. Katolička crkva u ovojzemlji je most između BiH iEurope”, istaknuo je nadbiskupBozanić i predstavio programrada Vijeća.U nastavku izlaganja nadbiskupBozanić je podsjetio na rušenjeBerlinskog zida, ističući kakoje to bio znak podjele i poručio:“Ne želimo na početku trećegtisućljeća novu podjelu izmeđuzemalja Europske unije i drugiheuropskih zemalja”.U nastavku tiskovnekonferencije novinari supostavili biskupima nekolikopitanja i tom prigodom kardinalPuljić je istaknuo: “BiH i prekoovog događaja ulazi u javnost.BiH u posljednje vrijeme odlaziu zaborav kao da je ovdje sve uredu, a nije”.

Provincijal Bosne Srebrene pozvao na izboreProvincijal Džolanrekao je kako jedefinicija stranaka“pars – partija –dio”, a one se upornožele predstaviti kaovizija cjeline tepozvao na suradnjuunutar hrvatskognaroda i sposobnostsuradnje sa svima kojihoće dobro

Sarajevo, 3.10.2002. (IKA) –Provincijal Bosne Srebrene fraMijo Džolan, putemRadiopostaje “Mir” Međugorje,pozvao je hrvatski puk u BiHda iziđu na izbore. “Ne spadana mene da zagovaram bilokoju političku stranku na ovimizborima. No, istodobno nisamzadovoljan s formulacijom,kojom se odgovorni ljudiotresaju odgovornosti, paporučuju tek tako - glasujte posavjesti, kao da bi izbor izmeđustranaka bio sveden na onajelementarni izbor između dobrai zla, jer savjest pretpostavljasposobnost toga temeljnograzlučivanja. Izbori su ipaktrenutak prepoznavanja, irazlučivanja, pametnih procjenaprograma, šireg konteksta: kod

nas ovdje pluralnog društva isnažnoga europskog konteksta.A osobito prepoznavanjedugoročnih i pravih interesanašega hrvatskog naroda injegove pozitivne uloge”,poručuje provincijal Džolan.Provincijal Džolan je ukazao naprepoznavanje svrhe izbora ukojoj vidi mogućnostispravljanja svih nepravdinanesenih ratom, povratkaizbjeglih i prognanih, rada nakonsenzusu oko kulturnoga isvakog identiteta hrvatskognaroda te ohrabrenje svognaroda istinom, zaključujućikako su Hrvati u europskimintegracijama kod kuće. Ističući kako su izbori trenutakpoziva na suradnju oko općeg

dobra, provincijal Džolan rekaoje: “Očekujem od hrvatskihpolitičkih, crkvenih, kulturnih,gospodarstvenih predstavnika iod ljudi iz međunarodnezajednice da prestanemorastakati biće hrvatskog narodai da ga prestanemo gurati uzonu problematičnih naroda,već da mu dadnemo šansu daprogovori svojom kršćanskom,europskom, kulturnom iradinom dušom, pa ako hoćete idušom mučenika upravo zaopstanak u BiH”. Zaključio je:“Na izbore treba izići, jer to jetek početak velikog posla.Njega se ne treba plašiti. Jer mismo Hrvati autohtoni narod uBiH. Mi smo dio europskebaštine. Mi smo ovdje kodkuće”.

28 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

U Sarajevu započelo plenarno zasjedanje Vijećaeuropskih biskupskih konferencija

Prvu sjednicu jeotvorio predsjednikCCEE-a, pročitavšibrzojav pape IvanaPavla II. upućensudionicimazasjedanja

Sarajevo, 3.10.2002.(IKA/KTA) – MolitvomVečernje u kapeliciVrhbosanske katoličkebogoslovije u četvrtak 3.listopada započelo je godišnjeplenarno zasjedanje Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija (CCEE). NakonVečernje na prvoj radnojsjednici predsjednik CCEE-abiskup Amedee Grab otvorio jezasjedanje i pročitao brzojavpape Ivana Pavla II. upućensudionicima zasjedanja. Upozdravnoj riječi vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić u kratkim je crtamabrojnim gostima predstaviozemlju u kojoj se nalaze i

zamolio da se "osjećaju kaobraća među braćom".Predsjednik Biskupskekonferencije BiH banjolučkibiskup Franjo Komaricaupoznao je predsjednikeeuropskih BK s razlozimaosnivanja Biskupskekonferencije Bosne iHercegovine, koja trenutno ima13 komisija, od čega dvijezajedničke s Hrvatskombiskupskom konferencijom.Biskup Komarica je subraću ubiskupstvu podsjetio na Papineriječi izgovorene u Sarajevu: "Svama smo, i bit ćemo s vamasve više i više, i cijela Crkva bitće s vama i pomoći vam" tegoste pozvao na suradnju i

pomoć pri širenju Radosnevijesti.Apostolski nuncij u BiHnadbiskup Giuseppe Leanzaprenio je želju pape Ivana PavlaII. da taj boravak u Sarajevubude novi poticaj evangelizacijii podsjetio da je Sarajevo bio iostao grad dijaloga izmeđurazličitih kultura i tradicija. Unastavku sjednice mons. Grabje predstavio glavne temeovogodišnjeg plenuma, ukojemu će dominirati raspraveo biskupskim konferencijama ievangelizaciji te biskupskimkonferencijama i otvorenostiprema javnosti, društvu ipolitici.

Predsjednici europskih BK pohodili KŠC “Sv. Josip”Biskupe je na početkuu ime 1.188 učenika i116 djelatnikapozdravio ravnateljpreč. Ante Meštrović

Sarajevo, 3.10.2002.(IKA/KTA) – Predsjednicieuropskih biskupskihkonferencija koji su se okupilina svome godišnjem plenarnomzasjedanju u Sarajevu, pohodilisu 3. listopada Katolički školskicentar "Sveti Josip" u glavnomgradu BiH. Nazočne je napočetku u ime 1.188 učenika i116 djelatnika pozdravioravnatelj preč. Ante Meštrović.Ravnatelj Meštrović je izmeđuostaloga istaknuo: "Ovaj Centarkao i drugih pet u BiH po svomprogramu i ciljevima želi

njegovati i promicati suživot imeđusobno prihvaćanjepripadnika različitih naroda,uvažavajući i poštujućiposebnosti i razlike. Odukupnog broja učenika u ovomCentru je 25% Bošnjaka-muslimana, 8% Srba-pravoslavaca, 1,5% ateista, 2djece Židova te oko 60%Hrvata-katolika velikimdijelom iz mješovitih brakova i23 djece diplomata, stranihdržavljana u našem gradu. Ipored takva multietničkogsastava i ciljeva kojima težimo,

neki predstavnici međunarodnezajednice i vlasti u BiHkatoličke školske centrenazivaju vjerskim školama. Tonašim školama onemogućavanormalni rad i primanjesredstava…". Mr. Vera Katzupoznala je goste s planovima iprogramima po kojima djelujetaj školski centar.Djeca Katoličkoga školskogcentra izvela su niz glazbeno-scenskih prikaza, nakon čega suse brojni biskupi uputili uVrhbosansku bogosloviju.

Nadbiskup Barišić u Posuškom GracuŽupa sv. FranjeAsiškoga svečanoproslavila zaštitnika,ujedno zahvaljujućiGospodinu za 100.obljetnicu izgradnježupne crkve, koja jeposljednjih godinatemeljito obnovljena

Posuški Gradac, 4.10.2002.(IKA) - Župa sv. FranjeAsiškoga u Posuškom Gracusvečano je 4. listopadaproslavila svoga zaštitnika sv.Franju i 100. obljetnicuizgradnje župne crkve, koja jeposljednjih godina temeljitoobnovljena. Ove godine,zalaganjem župnika fra MarkaJukića, dobila je i petnaestakvrijednih vitraja, radakademskog slikara AnteMamuše.Svečanu misu, u kojoj jekoncelebriralo tridesetaksvećenika, predvodio jesplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić koji je upropovijedi, polazeći odživotnog iskustva sv. Franje,apostrofirao problem oca udanašnjoj obitelji, kao što je iFranjo onda doživio u svojoj.Njegov otac, trgovac tekstila,hodao je po svijetu da bi štoviše stekao, da bi sinu priskrbio

sretnu i bezbrižnu budućnost,no sam nije bio doma. Kad jedošao iz svijeta čak je dječaku,kojemu je majka dala ime Ivan,dao i "moderno" ime: Franjo -Francuzić. Usprkos svega što jeimao, Franjo nije biozadovoljan. Osjećao je u dušipustoš. Bio je gol pored ocatrgovca tekstilom. Sreća unesreći je bila ta da je ipak,tražeći se i tražeći oca,pronašao Oca nebeskoga,onoga od kojeg dolazi svakoočinstvo. Tu Franjinu situacijunadbiskup je usporedio sastanjem u mnogim našimkrajevima, od kojih ovihercegovački nisu izuzeti, gdjesu toliki očevi išli trbuhom zakruhom, da bi prehranili sebe isvoje obitelji, a njih nije bilodoma. Štoviše ponekad su i obaroditelja odlazila, a djecuprepuštali bakama i djedovima.U tom kontekstu splitsko-makarski nadbiskup izrazio je

potrebu da se izgubljeni očevi,jer je ovo vrijeme upravotakvih očeva, pronađu i dapreuzmu glavnu riječ isvjedočenje vjere i molitve usvojim obiteljima, da bi našeobitelji mogle zaživjeti novimzamahom i ostati vjerne svojimkršćanskim i hrvatskimkorijenima.Zahvalni za njegov dolazak ipotporu vjerničkom hrvatskomnarodu u Hercegovini, župnazajednica je nadbiskupudarovala bakrorez župne crkve.Proslava 100. obljetnice župebila je prigoda i za duhovnuobnovu kroz devetnicu sv.Franji, koju su predvodilisvećenici redovnici rodom iz težupe, dok je na kulturnomplanu župnik fra Markopripremio i tiskao dvije knjigeo župi Posuški Gradac i oživotu sv. Franje.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Biskupi CCEE-a na misi u sarajevskoj katedraliNakon misnog slavlja,koje je predvodiokardinal Puljić, apropovijedaokardinal Ruini,uslijedio je koncertHKD "Napredak" upovodu 100.obljetnice togaDruštva

Sarajevo, 4.10.2002.(IKA/KTA) - Misnim slavljemu sarajevskoj katedrali SrcaIsusova biskupi europskihbiskupskih konferencijaokupljeni na svome godišnjemzasjedanju zaključili su 4.listopada svoj prvi radni dan. Utijeku prvog dana zasjedanjabiskupi CCEE-a raspravljali oevangelizaciji unutar Katoličkecrkve te o odnosima izmeđukatoličke, pravoslavne ianglikanske Crkve.Misno slavlje u katedralipredvodio je vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić uz koncelebracijudevetorice kardinala, 26biskupa i nadbiskupa i 30svećenika. Pozdravljajući

nazočne, kardinal Puljić jeistaknuo: "Želim vampredstaviti katoličku Europuprisutnu u našoj katedrali prekosvojih biskupa". Prigodnuhomiliju izrekao je vikarRimske biskupije kardinalCamillo Ruini, koji jeprogovorio o sv. Franji, čiji sespomendan slavi, kao čovjekukoji je i danas aktualan uEuropi i u Bosni i Hercegovini.Kardinal Ruini pozdravio je ičlanove HKD "Napredak", kojiobilježavaju stotinu godinapostojanja, ističući kako je"Napredak" zaslužan zakršćansku kulturu u BiH te dasvojim radom nadilazi granice igradi mostove među ljudima ikulturama.

Nakon misnog slavlja uslijedioje koncert HKD "Napredak".Nazočne je na početkupozdravio predsjednik"Napretka" prof. dr. FranjoTopić, ističući kako to Društvoima preko 20.000 članova u 66podružnica u BiH, Hrvatskoj,Europi i Americi. Brojne jegoste dr. Topić upoznao saktivnostima društva, ističućida je "Napredak" od obnove1990. godine do danasrealizirao 2.946 različitihkulturnih manifestacija.Potom je zbor izveo višeskladbi, a nastupila je isopranistica Gertruda Munitić.

Sarajevo: Tiskovna konferencija CCEE-aNa tiskovnojkonferencijisudjelovali sudopredsjednici CCEE-a nadbiskupWestminstera kardinalCormac Murphy OConnor i zagrebačkinadbiskup JosipBozanić, tepredsjednik BK BiHbanjolučki biskupFranjo Komarica

Sarajevo, 5.10.2002.(IKA/KTA) - Drugog danaplenuma Vijeća europskihbiskupskih konferencija(CCEE), u Sarajevu je 5.listopada održana tiskovnakonferencija, na kojoj susudjelovali dopredsjedniciCCEE-a nadbiskupWestminstera kardinal CormacMurphy O Connor i zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić, tepredsjednik Biskupskekonferencije BiH banjolučkibiskup Franjo Komarica.Kardinal O Connor nazočne jeizvijestio o tijeku zasjedanja itemama koje se obrađuju.Trenutno se razgovara oodnosima između biskupskihkonferencija, politike i društva.Također je dogovoreno da će seidući Plenum održati od 2. do 5.listopada iduće godine u Litvi.Biskup Komarica istaknuo je daje taj plenum traženjezajedničkog jezika i načina zasusretanje s različitim narodimai vjerskim zajednicama,istaknuvši kako tom zgodom"Europa ima prigodu pokazatisvoje pravo lice". BiskupKomarica zaključio je da sumnogi biskupi u osobnimsusretima istaknuli kako suobogaćeni mnoštvomnepoznatih informacija o ovojzemlji i Crkvi, koja ostaje

čvrsta na obrani osnovnihljudskih prava i sloboda.Nadbiskup Bozanić nazočne jeinformirao o susretu izmeđupredstavnika CCEE-a iMeđureligijskog vijeća BiH,ističući kako je Sarajevo uvijekbio grad tolerancije imeđusobnog poštivanja."Sarajevo se osjeća pozvanimto svjedočiti Europi u kojoj senalazi", istaknuo je nadbiskupBozanić. Zagrebački nadbiskuptakođer je izvijestio o susretupredsjednika Biskupskihkonferencija jugoistočneEurope u petak 4. listopada,kada je rečeno da će se češćeokupljati kako bi promoviraliekumenizam i dijalog. U tuinicijativu uključene su: Grčka,Bugarska, Rumunjska, Turska,Jugoslavija, Makedonija,Albanija i Bosna iHercegovina. U nastavkutiskovne konferencijenadbiskup Bozanić je govorio io Katoličkom danu iEkumenskoj povelji te jepodsjetio da je u srijedu ičetvrtak, 2. i 3. listopada,održan susret predsjednikaBiskupskih konferencijasrednje Europe kojoj pripadajuPoljska, Češka, Slovačka,Austrija, Mađarska, Slovenija,Hrvatska i Bosna iHercegovina. Na susretu je bilo

riječi o zajedničkom pastirskompismu svih BK u sveziKatoličkog dana. Ta poslanicabit će prva te vrste za vjernikenavedenih zemalja. Od 2003.do 2004. godine bit ćepokrenute mnoge inicijative nanacionalnom planu. U svakojod zemalja srednje Europeorganizirat će se simpoziji nateme koje će odabrati pojedineBK na kojima će sudjelovati ipredstavnici drugih BK.Zaključno kulturno i vjerskoslavlje Katoličkog dana održatće se 2004. godine u svetištuMariazell u Austriji.Govoreći o Ekumenskojpovelji, nadbiskup Bozanićistaknuo je da je ona prva takvenaravi i da je to europskidokument, koji je kao izazovupućen drugim kontinentima.Taj je dokument predan drugimBK i kršćanskim crkvama kaoizazov o kojemu se trebajuočitovati i zauzeti svoj stav."Ekumenizam je proces koji jepred nama. Izazvani smo jednidruge što bolje upoznavati. Uprvom smo redu pozvanidijalogizirati na terenu nakojemu živimo a potom i sasusjedima. Želimo dijalogPravoslavnoj crkvi i Crkvi uRusiji", istaknuo je, izmeđuostaloga, nadbiskup Bozanić.

Predstavnici CCEE-a sa članovima Međureligijskogvijeća BiH

"Religija može bitisamo čimbenik mira istoga želimo daSarajevo

Sarajevo, 5.10.2002.(IKA/KTA) - PredsjednikVijeća europskih biskupskihkonferencija biskup Amedee

Grab i dopredsjednik nadbiskupJosip Bozanić susreli su se 5.listopada u Sarajevu sačlanovima Međureligijskog

vijeća BiH. Susretu su nazočilisvi članovi toga Vijeća -predsjednik Islamske zajedniceu BiH reis-ul-ulema Mustafa ef.

30 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

ostane svjedok mira itolerancije", poručioje predsjednik CCEE-a

Cerić, srpskopravoslavnimetropolit darbobosanskiNikolaj, predsjednik Židovskezajednice u BiH Jakob Finci ivrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić.Ef. Cerić je na početku susretazahvalio na posjetu, ističući daje održavanje plenumaBiskupskih konferencijaEurope upravo u Sarajevuveliko priznanje toj zemlji injenim vjerskimpredstavnicima. "Tako veliki

broj biskupa u našem gradu izemlji znak je potporečlanovima Međureligijskogvijeća i narodima koji ovdježive", istaknuo je ef. Cerić.Metropolit Nikolaj istaknuo jeda članovi MRV-a sve što čine,čine na veću slavu Božju.Biskup Grab je izjavio da mu jepoznata teškoća naroda, ističućida su narodi i biskupi Europebrižno pratili ratna događanja utoj zemlji. "Religija može bitisamo čimbenik mira i stoga

želimo da Sarajevo ostanesvjedok mira i tolerancije",napomenuo je biskup Grab.Ef. Cerić je potom zamolio dabiskupi Europe pomognu ushvaćanju da je i Bosna iHercegovina dio Europe.Kardinal Puljić je tomprigodom pozvao biskupeEurope da svojim nastojanjimapomognu dolasku pravde i mirana ovim područjima.

Redovnički zavjeti u Banjoj LuciS. Jasminka Ganić,članica družbeKlanjateljica KrviKristove svečanopoložila doživotneredovničke zavjete

Banja Luka, 6.10.2002. (IKA) -S. Jasminka Ganić, članicadružbe Klanjateljica KrviKristove svečano je 6. listopadau banjolučkoj katedrali položiladoživotne redovničke zavjete.Misno slavlje i zavjetovanjepredvodio je generalni vikarBanjolučke biskupije AntoOrlovac uz suslavlje delegataza redovništvo te biskupije fraVelimira Blaževića i fra AnteNedića. S. Jasminka, rodom izbanjolučke župe Pohoda BDM,

svoje je zavjete položila predsvojom provincijalnompoglavaricom s. BernardomKrištić i mnogo drugihsusestara, koje su misno slavljepratile pjevanjem, te svojihroditelja i dvojice braće.Katedrala je bila posveispunjena vjernicima od kojihsu neki prvi put imali prigodusudjelovati u takvom slavlju.Za njih, ali i za cijelu biskupijuto je bio veliki Božji dar tojispaćenoj mjesnoj Crkvi i znak

da Bog svojih nikada nezaboravlja, pogotovo ako ječovjek spreman odazvati senjegovu pozivu.To je u kratkom vremenu većdrugo duhovno slavlje ubanjolučkoj katedrali: na istomje mjestu prije mjesec danabiskup Franjo Komaricazaredio za svećenika đakonaDarka Anušića iz banjolučkežupe Budžak, koji je nedavnoveć preuzeo svoju prvupastoralnu dužnost.

Žeravac: Donacija Franjevačke misijske centralepovratnicima

Povratnicima uŽeravcu darovano 75koza

Žeravac, 6.10.2002. (IKA) –Direktor Missionzentrale derFranziskaner (Franjevačkemisijske centrale) za Srednju iIstočnu europu iz Beča fraUlrich Zankanella sasuradnikom fra PatrickomZamysheviskiyem bio je unedjelju 6. listopada nazočanpreuzimanju 75 koza koje je ta

Franjevačka misijska cetraladarovala povratnicima u župiŽeravac u Bosanskoj posavini.Franjevci su se odlučili zatakav oblik pomoći nakon štosu sami uvidjeli potrebepovratnika u tome kraju, koji suu ratu ostali bez stoke. Zakupnju koza, koje sunabavljene u Bosni, utrošeno je

9.000 eura.Franjevačka misijska centralapomaže pripadnicima svih trijuvjeroispovijesti u BiH. O.Ulrich je obećao pomoć i zazavršetak radova na obnovifilijalne crkve u DonjemVišnjiku, koja je oštećena unedavnom ratu.

Europski biskupi na misi u sarajevskoj katedraliMisno slavljepredvodio je biskupKomarica, apropovijedao jepredsjednik CCEE-abiskup Grab

Sarajevo, 6.10.2002.(IKA/KTA) - Završivši 6.listopada ujutro svojuposljednju radnu sjednicupredsjednici Biskupskihkonferencija Europe okupljenina godišnjem plenumu uSarajevu, slavili su misu usarajevskoj katedrali. Nazočneje na početku mise, kaodomaćin pozdravio sarajevskinadbiskup kardinal VinkoPuljić, a misno slavlje jepredvodio predsjednikBiskupske konferencije BiHbanjolučki biskup FranjoKomarica zajedno sdevetoricom kardinala, 12

nadbiskupa i biskupa te 30-aksvećenika.Nazočnima se prigodnomhomilijom obratio predsjednikCCEE-a biskup Amedee Grab,ističući između ostaloga: "Ovihdana smo mi, predsjedniciBiskupskih konferencijaEurope, pokušavali boljeshvatiti ono što Bog od nastraži, a isto tako što traži odeuropskih Crkava. Koliko goddanašnje vrijeme bilobremenito, ipak mu Bog usvojoj ljubavi nikad nećeuskratiti svoje darove. UzNjegov blagoslov možemotakođer i mi danas činiti velika

djela u njegovu vinogradu. Tose treba i ovdje događati,usprkos velikim patnjama kojeje Crkva podnosila u vašojzemlji. Želio bih da nam jošjednom odjeknu riječi papeIvana Pavla II. o pozivuSarajeva. On je za putovanje,koje je u rujnu 1994. planirao,bio pripremio govor u kojemugovori da dirnut sudjeluje upatnjama grada, grada okojemu zapisa: Sarajevo kaomjesto susreta i napetostirazličitih kultura i naroda možese upravo označiti kao gradnašega stoljeća".

Proslava 100. obljetnice župe sv. Pavla u Clevelandu“Naš narodniproblem je u ovomtrenutku

Cleveland, 6.10.2002. (IKA) –U Clevelandu u SAD-u unedjelju 6. listopada svečano jeproslavljena 100. obljetnica

postojanja crkve i župe sv.Pavla. Misno slavlje predvodioje clevelandski biskup AnthonyPilla u zajedništvu s riječkim

nadbiskupom IvanomDevčićem, koji je u pratnjimons. Milana Simčićapredstavljao domovinsku

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

upravo u tome štoimamo previše onihkojima je stalo samodo svojih privatnihinteresa, uvjereni daih se briga za općedobro ne tiče,odnosno da je tonečija druga briga.Takav stav je izvormnogih našihekonomskih, političkihi socijalnihproblema”, istaknuoje nadbiskup Devčićna prigodnom slavljuu Eastlakeu

Crkvu. Koncelebriralo je višesvećenika iz američkih ihrvatskih župa u SAD-u. Namisi su pjevali mješoviti zborSv. Pavla i klapa “Prijatelji”.Slavlju su bili nazočni ipredstavnici hvatskogveleposlanstva iz Washingtona,na čelu s Ivanom Grdešićem.Goste su na početku misepozdravila djeca, predsjednikžupnog vijeća i župnik MirkoHladni. U svome pozdravužupnik je istaknuo da je toveliki jubilej, ne samo sobzirom na godine župnogpostojanja, nego i na mnogadobra, duhovna i materijalna,što su ih župljani te župe učinilii čine, počevši od gradnjecrkve, župne kuće, škole, doma,pa sve do najnovije velikepomoći kad se domovinaHrvatska našla na svojemu“križnom putu” uDomovinskom ratu. Sve što jeučinjeno teško se možezamisliti bez vrijednihsvećenika, koji su tu djelovali uproteklih stotinu godina, trudećise da se naš hrvatski narod neizgubi u tuđini i ostane čvrst usvom bogoljublju i rodoljublju.Ovih stotinu godina postojanjahrvatske župe sv. Pavla zažupljane je dar i milost, poticaji nadahnuće za nove izazove inove pothvate: da budemoponosni na svoje korijene, nasvoje roditelje i pradjedove kojisu sa suzama napuštali svojudomovinu, kako bi svojoj djeciosigurali ljepšu i sretnijubudućnost. Danas se ti rezultativide, kazao je župnik,istaknuvši da s vjernicima želinastaviti dalje i ići u noveuspjehe i jednog dana slavitinove jubileje. Biskup Pilla pohvalio jeokupljene župljane zbognjihove tople dobrodošlice,dobre organiziranosti, a osobitošto su “dobar i vrijedan narod”,kojim se on kao mjesni biskupposebno ponosi. U svojojpropovijedi nadbiskup Devčićzahvalio je za pozdravne riječi idarove i istaknuo kako je unjemu prisutna i domovinskaCrkva, koja se zajedno s njimaraduje i Bogu zahvaljuje za svedobro, koje je njegova milostposredstvom te župe udijelilaneraštajima clevelandskihHrvata, ali ne samo njima, negoi cijelome hrvatskom narodu,koji je osjetio i uživao pomoć težupe uvijek kad mu je bilonajteže. Takva blagoslovljenaprošlost, nastavio je nadbiskup,obavezuje vas ovdje i nas u

domovini da ovu župusačuvamo za vas clevelandskeHrvate i za cijeli hrvatski narodi u budućnosti. Podsjetišvi kakoje papa Ivan Pavao II. ukazaona “potrebu očuvanja vlastitihkršćanskih korijena, jer zaboravvlastite prošlosti vodi uotudjenje i u gubitak vlastitogidentiteta”, nadbiskup Devčić jeupozorio na ugroženostvjerskih i nacionalnih korijenate “kako je potreban iznimninapor da se te životne veze sizvorima našega vjerničkog inacionalnog bića ne potrgaju”.On je zato pozvao Hrvate uCelvelandu da njeguju iizgrađuju “svoje vjerničkokršćansko i svoje narodnohrvatsko zajedništvo, u čvrstojvezi s Majkom Crkvom iMajkom Domovinom”. “Ovajjubilej vaše župe neka vambude poticaj da se još višeangažirate oko izgradnje iočuvanja svoga katoličkogvjerničkog i svoga narodnoghrvatskog identiteta, dakako, uzpoštivanje nove sredine i uzprihvaćanje i izgradnju vašenove domovine”, istaknuo jenadbiskup Devčić. Ističući kako“prošlost uvjetuje sadašnjost, asadašnjost budućnost”,nadbiskup je pozvao vjernikeda uče “od prošlosti kakoizgrađivati sadašnjost i po njojsvoju budućnost”. “Spominjućise prošlosti, budimo prorocibudućnosti, uzmimo je upovjerenju u Božju providnost,u svoje ruke”, istaknuo jenadbiskup Devčić. Nakon mise slavlje se nastaviloobjedom u Hrvatskomenacionalnom domu kardinalaAlojzija Stepinca u Eastlakeu ikulturnm programom u kojemsu sudjelovali mješoviti zborcrkve Sv. Pavla, klapa“Prijatelji”, Cleveland JuniorTamburica, Zagreb JuniorTamburica i mnogi drugi. Sveokupljene pozdravili su župnikHladni, mons. Simčić tegradonačelnik Eastlakea.Potom se okupljenima obrationadbiskup Devčić, koji se napočetku ukratko osvrnuo nanovi dokument HBK “Nasvetost pozvani”, istaknuvšivažnost obitelji i priprave nasakramente, a osobito očuvanjadragocjenosti vjere. “U trećetisućljeće svijet je ušao svelikm strahovima, ali i s ništavećim rezervama nade. Za našhrvatski narod novo jetisućljeće posebni izazov, punnade, ali i strepnji. Nada nam jenaša samostalna mlada država,

za čije smo se stvaranje borilitijekom gotovo čitavoga drugogtisućljeća. Strepnja je povezanas pitanjem: hoćemo li znatiočuvati i oplemeniti darnacionalne samostalnosti, kojinam je Bog na kraju drugoga ina početku trećeg tisućljećadao. Da bismo u tome uspjeli,moramo biti mudri i jedinstveniu bitnim pitanjima. Mudrost ćenam pomoći da spoznamo iodaberemo u određenomtrenutku ono što ide u prilogočuvanju i učvršćenju našihdržavnih i narodnih interesa. Ajedinstvo, kako unutarHrvatske, tako i jedinstvoHrvata u domovini i izvan nje,bitna je pretpostavka da bismoostvarili ono što smo spoznalikao najbolje za našu opću stvar.Domovina se, prema tome,ljubi učenjem, širenjemspoznaja i vidika, za što vi uinozemstvu imate posebnupriliku. Dakako, ljubav premadomovini se pokazuje isamoprijegorom isamozatajnošću, tj. žrtvom iodricanjem. U domovinskomratu to su mnogi na primjereninačin pokazali i dokazali. Ali,takvi su nam potrebni i sadakad je vrijeme izgradnje iobnove. Misao da pojedinac nemože napredovati nitiostvarivati na trajni način svojeprivatno dobro, akoistovremeno ne promičezajedničko dobro, ta misaotreba nam biti vodilja udonošenju odluka i izbora, ubiranju izmedju raznihmogućnosti. Kratkoročno možebiti unosno misliti samo nasebe i svoje interese, alidugoročno to se obija o glavu.Naš narodni problem je u ovomtrenutku upravo u tome štoimamo previše onih kojima jestalo samo do svojih privatnihinteresa, uvjereni da ih se brigaza opće dobro ne tiče, odnosnoda je to nečija druga briga.Takav stav je izvor mnogihnaših ekonomskih, političkih isocijalnih problema. On seizražava riječima: Glavno da jemeni dobro, a za drugo me nijebriga. Ali gospodarstvenik kojitako misli i ponaša se, ne možedugoročno osigurati prosperitetni sebi ni svojoj firmi. Političarkoji prema tom načelurazmišlja i stvara politiku,može postići trenutne uspjehe,ali dugoročno je gubitnik. Ibračni parovi koji po tomnačelu odlučuju da im nijeprobitačno imati dijete, mogutrenutno od te odluke imatiosobne koristi, ali dugoročno

32 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

bit će gubitnici, jer u društvustaraca neće im imati tkoosigurati i pružiti pomoć kadonemoćaju. Zato Crkvaoduvijek uči da se pojedinacnajbolje brine za svoje osobnodobro ako poštuje i promičedobro svih, dobro cijelezajednice, tj. opće dobro. Topodjednako vrijedi i zapojedince i skupine. To da seosobno dobro promiče i štitibrigom za opće dobro, iobratno, tj. da se opće dobronajbolje štiti i unapredjujebrigom za svokog pojedinogčlana u zajednici – to jetemeljno načelo socijalnognauka Crkve. Čini mi se da jeod presudne važnosti da svakičlan hrvatskog naroda, u zemljii inozemstvu, shvati da jeočuvanje i unapredjenjehrvatske države zajedničkodobro, o kojemu ovisi dobrosvakoga pojedinog pripadnikatog naroda bez obzira gdje senalazio i živio”, rekao jenadbiskup Devčić.“Tijekom proteklih 100 godinaova je župa pomogla očuvanju

one vjere koju su Hrvati, kaodragocjenu baštinu, ovamodonijeli. Ta im je vjerapomogla da prevladaju mnogepoteškoće, očuvaju nadu iostanu uspravni i dosljedni.Ova im je župa pomogla daočuvaju svoj identitet, svojekorjene, da se međusobnoupoznaju, povežu i pomažu.Sve će to novim generacijamatrebati još više, jer će novavremena katoličku vjeru ivlastitu samobitnost stavljatipred još veće kušnje. A što ječovjek bez vlastitog identiteta,bez vlastitih korijena, bez vjerekoja ga uči odakle je došao ikoji je konačni smisao njegovaživota na zemlji? Zato je velikaodgovornost Vas sadašnjegeneraandskih Hrvata daprenesete ljubav i odgovornostza ovu hrvatsku župu na novehrvatske naraštaje. Koliko utome uspijete, toliko ćete impomoći da ostanu i katolici iHrvati u vremenima koja nećebiti pogodna ni za jedno, ni zadrugo. A izgubiti vlastitu vjerui vlastiti identitet, uvijek je

opasno, jer dovodi do dubokogotuđenja, kaže Ivan Pavao II.Poželimo, stoga, da ovahrvatska župa i ubuduće živi iraste na korist sadašnjih ibudućih generacija Hrvata uClevelandu i cijeloga hrvatskognaroda”, rekao je nadbiskupDevčić. Kulturni program završio jepriznanjem svima koji susvesrdno radili oko organizacijetoga slavlja.Župa sv. Pavla u Clevelanduosnovana je 1902. godine.Župni stan do crkve izgrađen jegodinu dana kasnije. Prvižupnik bio je vlč. Milan Sutlić.Župna škola je izgrađena iotvorena 1910. Od 1920.godine školu su vodileredovnice franjevke izLemonta. U rujnu 1975.otvorena je hrvatska škola.Župa tjedno izdaje svoj župnilistić na engleskome ihrvatskom jeziku. U župi sednevno slave mise nahrvatskome, odnosnoengleskom jeziku.

Priopćenje s plenarnog zasjedanja CCEE u SarajevuEuropski biskupidijele zabrinutost sKatoličkom crkvomBiH za budućnost tezemlje te su izrazilipodršku napornomradu oko uspostavepravde i mira za svestanovnike, etničkezajednice u cijelojzemlji, kako bi svimabila osiguranajednaka prava i svimajednako dijeljenapomoć

Sarajevo, 6.10.2002.(IKA/KTA) - Godišnji skupVijeća europskih biskupskihkonferencija (CCEE) održan jeu Sarajevu od 3. do 6.listopada, na poziv Biskupskekonferencije BiH. Sudionikesusreta ugostilo je Vrhbosanskobogoslovno sjemenište uSarajevu pod vodstvomsarajevskog nadbiskupakardinala Vinka Puljića ipredsjednika BK BiHbanjolučkog biskupa FranjeKomarice.Radom zasjedanja predsjedalisu biskup Amedee Grab izChura u Švicarskoj, koji jeujedno i predsjednik CCEE tedva potpredsjednika,zagrebački nadbiskup JosipBozanić i westminsterskinadbiskup kardinal CormacMurphy O Connor. Punopravničlanovi plenarne sjedniceCCEE su trideset četvoricapredsjednika BK Europe.Zadaća je CCEE produbljivati ipodržavati suradnju međuBiskupskim konferencijamapojedinih zemalja, posebno napastoralnom području.Središnja tema tog zasjedanjabila je: Evangelizacija iprenošenje vjere u kontekstusuvremenoga i pluralnogdruštva Europe. Okupljenibiskupi izrazili su uvjerenje dasu muškarci i žene Europe

danas u biti otvoreni zaRadosnu vijest. Za uspješnopastoralno djelovanje važno jeozbiljno uzimati u obzirsocijalne i kulturne promjene.Uz to istaknuto je kao izazovpotreba da se pokaže važnostkršćanske vjere, koju trebaprenositi u svim socijalnimambijentima.Svaki kršteni i krizmanikršćanin pozvan je biti djelatnikevangelizacije. Ipak, "posebnazvanja" na svećeništvo iposvećeni život imajunenadomjestivu ulogu, a njihovbroj opada danas u nekimzemljama Europe. Svećenici,redovnici i redovnice bili su uprošlosti nositelji kulture i zatosu i danas pozvanici nasvećeništvo i redovništvoveoma važni za kršćanskuanimaciju dijaloga međukulturama u Europi. Stoga supredsjednici BK istaknulipotrebu da pastoral zvanja uđeu središte života pojedinihbiskupija i župa, tako što će onikoji već jesu u duhovnomzvanju osobno svjedočiti i štoće se osnovati odgovarajućestrukture.Ekumenizam je bio drugavažna tema tog zasjedanja.Biskupi su iznova istaknulivažnost dokumenta Ekumenskapovelja, koji su potpisali utravnju 2001. predsjednici

CCEE i KEK (Konferencijaeuropskih Crkava). To ostajetemeljni dokument za stvaranjekulture dijaloga i suradnjemeđu Crkvama u Europi.Biskupi su iznova sebiposvijestili da pothvati kojePovelja predlaže trebaju bitiprihvaćeni na svim razinamacrkvenog života. Povrh toga,obavili su prvu izmjenurazmišljanja i prijedloga u vezis trećom europskomekumenskom skupštinom, jer jeprva održana u Baselu 1989., adruga u Grazu 1997. Ta velikamanifestacija mogla bi seorganizirati, ali ne prije 2006.godine.Biskupi su informirani osituaciji Katoličke crkve uRusiji, koja trpi zbogneobrazloženog izgona jednogbiskupa i više svećenika, a dvaizgona dogodila su se u rujnuove godine. To vrlo otežavapastoralno djelovanje u tojzemlji. Nazočni biskupi obećalisu da će se moliti za Katoličkucrkvu u Rusiji. Nadalje,sudionici plenarnog zasjedanjaizrazili su solidarnost i zatražilibolju suradnju BK Europe sKatoličkom crkvom u Rusiji,radi obrane prava na religijskuslobodu te radi ponovnoguspostavljanja ekumenskihodnosa povjerenja premaPravoslavnoj crkvi.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Na području međureligijskogdijaloga istaknuta je potrebadubljega kršćanskograzmišljanja o posljedicamaonoga što se dogodilo 11. rujna2001. Istaknuta je potrebanapretka u međusobnompoštovanju kršćana imuslimana, osobito u vezi sasituacijom kršćanskih manjinau muslimanskim zemljama.Raspravljalo se također oprisutnosti budizma u Europi,koji među mnogimEuropljanima budi zanimanje.Plenarno zasjedanje duboko jepretreslo pitanja vezana uzproces ujedinjenja Europe,osobito u vezi s raspravom obudućim pothvatima Europskeunije vezanim uz rad naKonvenciji. Biskupi su izričitozahvalili Komisiji episkopatazemalja koje već jesu u EU(ComECE) na načinu kojimprati taj proces izravnimdoprinosima. U tom kontekstuspomenut je doprinos tajništvaComECE, koje je u svibnju2002. objavilo dokumentnaslovljen: "Budućnost Europe- Politička odgovornost,vrijednosti i religija". Istotajništvo predložilo je zajedno sKomisijom za Crkvu i društvopri KEK-u jedan pravni tekst seventualnim člankom zaUstavnu raspravu u vezi sreligijskom slobodom. Tajprilog ima tri elementa:religijska sloboda uinstitucionalnom smislu,strukturirani dijalog izmeđuCrkava i religijskih zajednica sEU i unošenje Deklaracije broj11 iz Amsterdamskog ugovorau spomenutu raspravu.Predsjednici BK Europe,podsjećajući na česte poziveIvana Pavla II., izražavaju briguda vjerske i transcendentalnevrijednosti ne buduzapostavljene u Ustavnojraspravi Europe. Kršćanstvo jestoljećima bitno oblikovalokulturnu i duhovnu baštinu togkontinenta i sadrži temelje zahumano i socijalno bogatstvo.Ispuštanje izričitog spominjanjatoga je ignoriranje identiteta islabljenje budućnosti Europe,upozorili su europski biskupi.Biskupima je podnesenainformacija o situaciji u BiH teu jugoistočnoj Europi. Izrazilisu uvjerenje da su mir ipomirenje mogući samo ako suosigurana temeljna pravasvakoga, uključivši i pravo na

domovinu. Biskupi gosti dijelezabrinutost s Katoličkomcrkvom Bosne i Hercegovine zabudućnost te zemlje. Izrazili supodršku napornom radu okouspostave pravde i mira za svestanovnike, etničke zajednice ucijeloj zemlji kako bi svimabila osigurana jednaka prava isvima jednako dijeljena pomoć.Trajni mir može zavladati samoako su pravda i sloboda temeljdruštvenoga i građanskogživota.Nezaustavljiva tragedija kojapogađa Svetu zemlju zadajeneizmjernu bol i potiče nas dase žarko obratimo Bogu iodgovornim političarima.Nazočni predsjednici BKveoma su zabrinuti zbogmeđunarodne situacije napočetku novog tisućljeća iposebno zbog strašnemogućnosti da izbije oružanikonflikt s Irakom. Rat je uvijekbio i bit će nešto strašno, jerdonosi patnju nevinim i slabim.Također donosi žalost u obiteljii među prijatelje, među narode ivojske.Politički vođe u Europi i svijetuduboko su obvezatni štititi općedobro protiv bilo kakveprijetnje miru. To trebaju činitiprema odredbamameđunarodnog prava imoralnim normama te pomoćusvih nenasilnih sredstava kojaim stoje na raspolaganju.Papa Ivan Pavao II. opetovanouči da nema mira bez pravde.Tako su biskupi razmišljali obrojnim nepravdama kojebivaju počinjene na svijetu.Premda sve države traže dobrovlastitih građana, sebična ibezgranična briga za vlastitiinteres nužno vodi u nepravdu,osiromašenje, nejednakost,podjarmljivanje i u rasnunapetost. Odstranjivanje svakogoblika nepravde smanjilo biopasnost rata i terorizma, jer seterorizam ničim ne možeopravdati. Biskupi su uSarajevu iznova naglasili naukKatekizma Katoličke crkve dasu "svi građani i sve vladedužni raditi na tome kako bi ratbio izbjegnut". Potrebno jehrabro vjerovati da jedno zlone može biti pobijeđeno drugimzlom.Sudionici plenarnog zasjedanjasaslušali su izvještaje o radurazličitih komisija CCEE: opastoralu zvanja, o katehizaciji,o zaštiti okoliša, o migracijama,

o medijima te o islamu uEuropi. Nadalje su podneseniizvještaji iz različitih zemalja opitanjima etike, bioetike ipedofilije. Istaknuto je daposebno treba skrenuti pažnjuna problem eutanazije, kojihitno traži zauzimanjepolitičara. Sudionici zasjedanjazacrtali su programe rada zagodine koje dolaze.S obzirom na temu čuvanjaokoliša, vijeće BK Europeprihvaća etičko načeloodrživosti koje otvara putove zacjeloviti ljudski razvoj, koji ćebiti nužni odraz sadašnjeodgovornosti za okoliš. Načeloodrživosti traži stabilnu ulogu ukršćanskoj socijalnoj etici, jerpruža novu dimenziju dijaloguizmeđu Crkve, politike idruštva. Ono traži da pojedinikršćani skromno vode svojživot i ekonomske poslove, atiče se i crkvene administracijete političke suodgovornosti zasvjetsku reformu gospodarstvakoja treba uslijediti.Jednako je potrebna pojačanapažnja prema temama oodgovornosti za okoliš u životuCrkve. U vezi s time Vijećepredlaže da se uvede i proširujeza saddicija o svjetskom danuokoliša, koji bi bio povezan saSvjetskim danom zahvale zažetvu ili bi se slavio na nekidrugi dan između 1. rujna iblagdana sv. Franje Asiškog.Također, obrana nedjelje tražida rad ne bude isključivousmjeren na proizvodnju, jertjedni dan odmora bitnopridonosi kulturi održivosti. S pozornošću i poštovanjemsudionici su prihvatili izvještajo programu za Susret katolikasredišnje Europe pod geslom"Krist, nada Europe". Tajprogram zasnovan je na poticajkardinala ChristophaSchönborna i sastojat će se odsimpozija i susreta na kojima ćese raspravljati o evangelizacijite o zajedničkoj odgovornostiCrkava i društva. taj će seprojekt odvijati u godinama2003. i 2004. pod vodstvomBK osam zemalja: BiH,Hrvatske, Austrije, Poljske,Slovačke, Slovenije, Češke iMađarske.Sljedeće zasjedanje CCEE bitće u Vilniusu, Litva, od 2. do 5.listopada 2003. na pozivtamošnjeg nadbiskupakardinala Audrysa Bačkisa.

34 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Pogreb Ane PuljićMisu zadušnicupredvodio kardinalPuljić zajedno sbiskupom Sudarom ibrojnim svećenicima

Banja Luka, 8.10.2002. (IKA) -U Zagrebu je 4. listopada u 85.godini života preminula AnaPuljić r. Jurić. Rođena je 23.svibnja 1918.u Šargovcu, župaPetrićevac kod Banje Luke.Kao djevojka udala se usiječnju 1949. za Ivana Puljićaiz Priječana, kojemu je umrlaprva supruga Kaja. S mužem jerodila osmero djece, od kojih jedanas živo njih petero: sin Ivicate kćerke S. Klara, Ljubica,Mirjana i Jasna. Osim togazatekla je sedmero žive djece izprvog Ivanova braka, međunjima i današnjegvrhbosanskog nadbiskupakardinala Vinka Puljića. Skoliko je ljubavi primila nesamo svoju brojnu djecu, nego ionu iz prvoga Ivanova braka,svjedoči i činjenica da je oninikada nisu zvali maćehom,nego imenom od milja:pomajka.Pokopana je 8. listopada nagroblju u Priječanima, župaMarija Zvijezda. Na sprovodusu uz kardinala Puljićasudjelovali pomoćni

vrhbosanski biskup Pero Sudar,generalni vikar mons. MatoZovkić, generalni vikarBanjolučke biskupije mons.Anto Orlovac, brojni profesoriVrhbosanske katoličketeologije iz Sarajeva, oko 60dijecezanskih i redovničkihsvećenika Vrhbosanske,Banjolučke i Mostarskebiskupije, više od 40 redovnica,brojna rodbina, te mnoštvovjernika. U trapističkoj crkvislavljena je misa zadušnica,koju je predvodio kardinalPuljić zajedno s biskupomSudarom i brojnimsvećenicima, a sprovodneobrede na groblju predvodio jeo. Antun Goričanec, trapist iupravitelj župe MarijaZvijezda. Osim kardinala uhomiliji od pokojnice su seoprostili biskup Sudar i domaćižupnik, a u ime spriječenogabanjolučkog biskupa njegovgeneralni vikar. Fra StipoKarajica, ekonom provincijepročitao je brzojav sućuti fraMije Džolana, provincijalafranjevačke provincije Bosna

Srebrena. Svi su isticaliveličinu duše te skromne žene,koja se nije bojala života i kojaje jednakom ljubavljuprihvaćala svoju djecu ipastorčad, koju nikad nijedijelila jedne od drugih. Ona jevedro prošla tešku školu patnje,a posljednja u tom nizu bio jeizgon iz vlastite kuće i zavičaja,te je posljednjih deset godinaproživjela kod svoje djece uHrvatskoj. Ipak se željelamakar mrtva vratiti i bitipokopana u zavičaju. Njezinovelikodušno prihvaćanje životaBog je obilno nagradio: njezinukćerku Jelku obdario je uredovničkim zvanjem u družbisestra Klanjateljica KrviKristove, gdje dobi ime s.Klara, dok joj je posinakVinko, kojemu je bilo samo trigodine kad mu je umrla majka,izabran u svećeničko zvanje, teje postao nadbiskup i prvikardinal u Bosni i Hercegovini.Sva ostala djeca imaju danassvoje obitelji.

Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicimaVatikan, 9.10.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. pozdravioje na općoj audijenciji 9.listopada hrvatske hodočasnike.“Srdačno pozdravljam sve

nazočne hrvatske hodočasnike,koji su došli moliti na grobovesvetih apostola Petra i Pavla.Njima i njihovim obiteljimaudjeljujem apostolski

blagoslov. Hvaljen Isus iMarija!”, rekao je Papa u svompozdravu hrvatskimhodočasnicima.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Na susretu sa Sharonom patrijarh Aleksij II. pozvaona mir

Moskovski patrijarhtraži od Izraelaodštetu od 95.000dolara

Moskva, 30.9.2002. (IKA) – Utijeku svog boravka u Moskvi30. rujna izraelski premijerAriel Sharon susreo se i spoglavarom ruskogpravoslavlja patrijarhomAleksijem II. U tijekujednosatnog razgovora usredištu Moskovskogpatrijarhata Aleksij II. Sharonaje upozorio na nužnostpostizanja mira u Svetoj zemljii izrazio žaljenje pravoslavne

Crkve zbog palestinskih iizraelskih žrtava terorističkih ivojnih napada. Također jeistaknuo svoju zabrinutost zbogopasnosti u kojoj se zbogneprestanih sukoba nalazekršćani koji žele hodočastiti nasvoja sveta mjesta na tompodručju. Za štete uslijedstalnih oružanih sukobananesene pravoslavnimzdanjima u Svetoj zemlji,moskovski patrijarh traži od

Izraela odštetu od 95.000dolara.Izraelski premijer u ponedjeljakje tri sata razgovarao s ruskimpredsjednikom VladimiromPutinom, između ostaloga i oiseljavanju Židova iznekadašnjega SovjetskogSaveza u Izrael, kojih je u desetgodina bilo gotovo milijun, a uposljednjih godinu dana broj seznatno smanjio.

Prvi susret redovnika i redovnica iz Srbije i CrneGore

Tema susreta bila je“Redovničke osobe udijalogu i suživotu sdrugim Crkvama”

Ruski Krstur, 2.10.2002. (IKA)– U Ruskom Krsturu održan je2. listopada prvi susretredovnika i redovnica iz Srbijei Crne Gore. Susret je održan uprovincijalnoj kući sestaraSlužbenica Blažene DjeviceMarije, grkokatoličkog obreda,koja je nedavno postalaprovincija. Bilo je nazočno oko

80 sudionika iz 11 ženskih i 6muških redovničkih zajednica.Tema susreta bila je“Redovničke osobe u dijalogu isuživotu s drugim Crkvama”.Predavanje je održao o. TadejVojnović, OFM, predsjednikUnije redovnika i redovnica uosnutku, a euharistijsko slavljeje predvodio beogradski

nadbiskup i predsjednik BKJStanislav Hočevar.Sudionici su osjetili da je tajsusret bio od posebnogznačenja za međusobnoupoznavanje, ohrabrenje itraženje zajedničkih usmjerenjaza koordinirano djelovanje ubudućnosti.

Sveta Stolica odlučno protiv nuklearnog naoružanjaStalni promatračSvete Stolice pri UN-unadbiskup RenatoMartino održao govorpred Povjerenstvompedesete općeskupštine UN-a orazoružanju

New York, 3.10.2002. (IKA) –Nikako se ne može prihvatitivojni nauk koji prihvaćanuklearno naoružanje, jer su tanajnovija sredstva smrti irazaranja nespojiva s mirom zakojim čeznemo u ovom 21.stoljeću, te ih se ne moženikako opravdati, rekao jestalni promatrač Svete Stolicepri Organizaciji ujedinjenihnaroda nadbiskup RenatoMartino u izlaganju predPovjerenstvom pedesete općeskupštine o razoružanju.Nadbiskup Martino je izrazio

zabrinutost Svete Stolice zbogzastoja u procesu razoružanja.Zemlje koje nisu spremnesurađivati na ostvarenju odlukadonesenih 2000. o uklanjanjunuklearnog naoružanjapridonose uništenju cijelogustrojstva o zabraniproizvodnje i trgovine tomvrstom oružja, primijetio jepredstavnik Svete Stolice iistaknuo kako se tu zabranubilo postiglo nakon dugih imučnih pregovora. NavodećiPapine riječi u prigodiprošlogodišnjega Svjetskog

dana mira, prema kojima nemamira bez pravde ni pravde bezoproštenja, predstavnik SveteStolice u UN-u istaknuo jekako zlo nema posljednju riječu povijesti čovječanstva.Potrebno je, prema njegovimriječima, pojačati mjere, kojeidu za razoružanjem i protivnezakonite trgovine lakšegnaoružanja. Suradnja ipreventivne obrambene mjeresu, prema njegovu uvjerenju,jače od napada biološkimoružjem.

Biskup traži pomoć međunarodne zajedniceBiskup ističe kako jetragično dameđunarodnazajednica potpunoignorira novueskalacijuneprijateljstva

Khartoum, 3.10.2002. (IKA) –Nakon posljednjih eskalacijanasilja u sudanskomegrađanskom ratu biskupRumbeka Cesare Mazzolarizatražio je od međunarodnezajednice intenzivniju pomoćza civilno stanovništvo. Otkakoje Vlada zabranila humanitarneletove, jug zemlje je potpunoodsječen i civile očekuje samosmrt ili od gladi ili bombi,istaknuo je biskup u razgovoruza Radio Vatikan. Za obje jestrane najvažnija borba okonaftnih prihoda, zbog koje će

žrtvovati nevine, ali tamo su nadjelu i pokušaji prisilneislamizacije crnačkogstanovništva, napomenuo jebiskup.Početkom rujna Vlada jeprekinula pregovore spobunjeničkim skupinama najugu i biskup Mazzolari sadaupućuje žurni apel Ujedinjenimnarodima, SAD-u i Europskojuniji da prisile vlasti uKhartoumu i pobunjenike naponovno pokretanje mirovnogprocesa. Samo je u posljednjadva tjedna rujna 70 civila

ubijeno u zračnim napadima, aciljevi bombardiranja često sucrkve ili njezine ustanove –bolnice, ljekarne i škole, dakleprogon kršćana tu ipak imanekakvu ulogu, ističe biskup.U Sudanu se desetljećima vodigrađanski rat između vlasti nadanas pretežno muslimanskomsjeveru i pobunjenika nakršćanskom jugu. Biskup ističekako je tragično dameđunarodna zajednicapotpuno ignorira novueskalaciju neprijateljstva.

36 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Prema podacima UN-a 20 milijuna ljudi prisilnonapustilo svoj rodni kraj

Nadbiskup Martinistaknuo kako jeSvetoj Stolici posebnostalo do razjašnjenjasloženog problemaizmeđu davanja azila idoseljavanja te ozaštiti djece izbjeglica

Ženeva, 3.10.2002. (IKA) -Prema podacima Ujedinjenihnaroda 20 milijuna ljudi bilo jeprisiljeno napustiti svoj rodnikraj. Predstavnik Svete Stolicepri Ujedinjenim narodima uŽenevi nadbiskup DiarmuidMartin je 3. listopada na 53.zasjedanju Izvršnog odboraVisokog povjerenstva UN-a zaizbjeglice istaknuo kako jepotrebno imati odvažnosti uzaštiti izbjeglica. Azil imeđunarodna zaštita izbjeglicasu, prema njegovim riječima,najveća dostignuća suvremenepravne kulture. Visokopovjerenstvo UN-a zaizbjeglice priprema novi

dokument o zaštiti izbjeglica,ali nailazi na velikosuprotstavljanje razvijenihzemalja.Nadbiskup Martin je istaknuokako je Svetoj Stolici posebnostalo do razjašnjenja složenogproblema između davanja azilai doseljavanja te o zaštiti djeceizbjeglica. Zbog gospodarskeglobalizacije potrebno jepreispitati pojavu doseljavanja.Primijetio je kako je otvorena iprozirna politika seljenjakorisna za gospodarstvoindustrijaliziranih zemalja, ali ionih nerazvijenih. Nedostatakuravnotežene politike seljenjadovodi, prema njegovim

riječima, do ugroženosti iustanova političkog azila.Pomanjkanje razborite politikeseljenja dovodi do trgovineljudima. Osvrćući se nadramatičnu činjenicu da je 45%izbjeglica u dječjoj dobi,predstavnik Svete Stoliceprimijetio je kako je tonajosjetljiviji sloj društva te sučesto izložena i seksualnomnasilju. "Potrebna je zbog togaradikalna kulturalna promjena.Međunarodna zajednica moraomogućiti izbjegličkimobiteljima da za djecu sljubavlju stvore prirodni okoliš,koji će onda štititi", zaključio jeizlaganje nadbiskup Martin.

Springsteenova glazba ima teološku vrijednostBrojni katolički ipravoslavni teoloziprimjetili su kakopoznati američkiglazbenik BruceSpringsteen u svojimglazbenim djelimačesto pribjegavaslikama i izrazima izbiblijske tradicije

Rim, 3.10.2002. (IKA) –Glazba Brucea Springsteenaima teološku vrijednost,ocijenio je kritičar i muzikologo. Antonio Spadaro zatalijansku reviju “CiviltaCattolica”. U svojoj kritici djelaglasovitoga američkog rockglazbenika, a osobito njegovaposljednjeg albuma, o. Spadaroje istaknuo kako su brojniteolozi, katolički i pravoslavni,primjetili kako Springsteen u

svojim glazbenim djelima čestopribjegava slikama i izrazima izbiblijske tradicije.Premda odnos Springsteena,koji potječe iz obiteljiradikalnih talijansko-irskihkatolika, prema vjeri nije uvijekidiličan, njegovo je nadahnuće,primjećuje kritičar, bogatolikovima, izrazima i simbolimareligijske vrijednosti. Kaoprimjer navodi pjevačevposljednji album, nadahnut

dramatičnim dogođajima od 11.rujna, čiji već sam naslovdotiče područje vjere “TheRising” (“Uskrsnuće”). Upjesmi po kojoj je album dobioime protagonist je vatrogasackoji se uspinje stepenicamajednog od tornjeva blizanaca.“Hod toga čovjeka kao da jepotaknut nekim pozivom, ateret koji nosi na leđima postajupravi pravcati križ”, primjećujeo. Spadaro.

Papa uputio poruku u povodu 700. obljetnice rođenjasv. Brigite Švedske

Njezina je svetost uzorsvetosti žena, kojamože biti djelotvornipoticaj za žene danas,kako bi bile glavnilikovi u društvu, kojeće potpuno poštivatinjihovo dostojanstvo,istaknuo je Papa

Vatikan, 4.10.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. je u povoduproslave 700. obljetnice rođenjasv. Brigite Švedske,suzaštitnice Europe, sestramabrigitinkama uputio poruku, ukojoj ističe svetičin primjer kojije i danas aktualan. Njezina jesvetost uzor svetosti žena kojamože biti djelotvorni poticaj zažene danas, kako bi bile glavnilikovi u društvu, koje ćepotpuno poštivati njihovodostojanstvo, istaknuo je Papau poruci, a potom podsjetio nasvetičin rad koji je vršila uslužbi jedinstva kršćana,svjedočeći ekumenizam. Kaopotpuno ostvarena žena unijela

je u kršćansku zajednicuvlastite darove ženske naravi,ustvrdio je u poruci Papa. “Idanas, sv. Brigita Švedskamože ženama dati korisneupute za prikladne načinesuočavanja s obiteljskimproblemima. Kao uzornamajka, ta svetica upućuje na putprema izgradnji društva koje ćemuškarca i ženu smatratiprotagonistima sveopćegaBožjega nauma začovječanstvo”, kazao je SvetiOtac te istaknuo “marijanskudimenziju” u posvećenju sv.Brigite Kristu. Papa se nadaljeosvrnuo na odgojno djelovanjesv. Brigite. Odgoj je

vjerodostojan kada u praksiprimijeni “pedagogiju vrlina”.Za odgoj ne treba biti samomudar i mjerodavan, već i“okretan”, poručuje Papa.U poruci se Sveti Otac ponovnovraća na višestruku dimenzijuduhovnosti te švedske svetice.Neumorna u traženju jedinstvameđu kršćanima, pokazala jekako “misionarska dimenzijaovisi o mističnoj”. Upravo je iz“zanosa prema molitvi” znalaizvući nadahnuće za karitativni,misionarski, pa čak i političkirad. Naposljetku, Papa jeistaknuo veliku skrb sv. Brigiteza najmanje, zbog koje jenazvana “majkom siromaha”.

Status Jeruzalema ovisi o pregovorima Palestinaca iIzraelaca

Oštre reakcije naodluku američkogkongresa da priznaJeruzalem glavnimgradom Izraela

Washington, 4.10.2002. (IKA)– Američki Kongres priznao jeJeruzalem glavnim gradomIzraela i tražio da se američkoveleposlanstvo premjesti iz TelAviva u Jeruzalem. Predsjednik

Georg Bush potpisao je tuodluku, u kojoj se ipak ističekako se time ne namjeravaizmijeniti status Jeruzalema,koji ostaje vjersko središte svihtriju jednobožačkih vjera:

židovstva, kršćanstva i islama.Predsjednik palestinskih vlastiJaser Arafat oštro je osudio tuameričku odluku, jer, kako jerekao, ne vodi računa opalestinskim opravdanim

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

zahtjevima za istočnim dijelomJeruzalema. Američku suodluku osudile i ostale arapskezemlje na čelu s Egiptom.Glasnogovornik Franjevačkekustodije u Svetoj zemlji fraDavid Jaeger primijetio je urazgovoru s novinarom RadioVatikana kako ni Bush nijeoduševljen tom odlukomameričkog Kongresa, štopotvrđuje i činjenica da jeizjavio kako će se i daljepridržavati međunarodnogprava. Jeruzalem se, naime,nalazi pod zaštitom

međunarodne zajednice. Prijenego bude predan jednoj ilidrugoj državi moraju bitiudovoljeni zahtjevi Ujedinjenihnaroda. Teritorijalni suverenitetovisi, osim toga, i opregovorima između Izraelaca iPalestinaca, koji su se 1993.obvezali da će pregovarati i oJeruzalemu. Prema mišljenju o.Jaegera, može se očekivati daće sudbina Jeruzalema ovisiti osamoopredjeljenju stanovnikatoga grada.Sveta Stolica, u suglasnosti sUjedinjenim narodima, traži

posebni međunarodni statuskojim će biti zaštićen gradJeruzalem. To je 1997.zaslugom nadbiskupa RenataMartina potvrđeno na općojskupštini UN-a. Pristup svetimmjestima u Jeruzalemu već jesada otežan. Budući da je za tamjesta zainteresiran tako velikidio čovječanstva, Jeruzalem nebi smio, prema mišljenju o.Jaegera, ovisiti samo o jednojili drugoj državi. Odgovornostmora preuzeti međunarodnazajednica s posebnim tijelom,koje će je ondje predstavljati.

Vatikan: Proslava u čast sv. Brigite ŠvedskeU sklopu proslaveodržana i ekumenskavečernja u bazilici Sv.Petra u Papinojnazočnosti i uzsudjelovanjeluteranskih biskupa

Vatikan, 4.10.2002. (IKA) - Usklopu proslave 700. obljetnicerođenja sv. Brigite Švedske, upetak 4. listopada molila seekumenska večernja u baziliciSv. Petra u Vatikanu unazočnosti pape Ivana Pavla II.i uz sudjelovanje luteranskihbiskupa. Za tu su prigodu sasjevera Europe došli brojniluteranski i katoličkinadbiskupi i biskupi, a bila jenazočna i švedskaprestolonasljednica princezaVictoria, te princeza Benedictaiz Danske."Sv. Brigita jedna je od velikihžena srednjeg vijeka. Bila jehrabra i vrijedna žena, ali tajnaje bila u njezinu osobnom,intimnom zajedništvu s IsusomKristom, s Bogom", kazao jenovinaru Radio Vatikanakardinal Walter Kasper,predsjednik Papinskoga vijećaza promicanje jedinstvakršćana. "Ta je žena znalapregovarati s moćnicima, nije

se bojala nikoga i ničega. Sveje pozivala na obraćenje. Alinjezin glavni cilj bilo jejedinstvo. 14. je stoljeće biloobilježeno mnogim podjelamameđu Rusima i Šveđanima,Francuzima i Englezima, teizmeđu pape i cara. Sv. jeBrigita jako trpjela zbogpodjele na Zapadnu i IstočnuCrkvu. Bila je žena, svetica iproročica, bila je za jedinstvo,te je zbog toga ona danas uzorjedinstva. U određenom smislu,ona je postala majkom cijeleEurope. I cijela je Europaplakala kad je preminula, ovdjeu Rimu. Doista, postala jesuzaštitnicom Europe",istaknuo je kardinal.Prije podne je Sveti Otacprimio u privatnu audijencijušvedsku princezu Victoriu spratnjom, a potom dvaumirovljena luteranskanadbiskupa iz Uppsale uŠvedskoj.Proslava u čast sv. Brigite,

rođene između 1302. i 1303.godine, započela je 4. listopadadopodne u Palači odCancellerie u Rimu. Nakonpozdravnoga govora majkeTekle Famiglietti, vrhovneopatice Reda PresvetogSpasitelja, koji je utemeljila sv.Brigita, sudionici su u svojimizlaganjima prikazali lik tedoista velike svetice, nazvavšiju “mističarkom sa sjevera iBožjom glasnogovornicom”.To što je pripadala kraljevskojobitelji nije ju spriječilo dostićivrhunac svetosti, istaknuto je.Ona je doista svetica europskihdimenzija. Od listopada 1999.godine, zajedno sa sv. TeresomBenedictom a Sancta Cruce,poznatijom kao Edith Stein i sv.Katarinom Sijenskom, sv.Brigita je suzaštitnica Europe.Ta je svetica aktivno djelovalaza jedinstvo kršćana, kao što jeprimijetio kardinal Kasper, injezinu europsku dimenzijupriznaju i katolici i luterani.

Proslava zaštitnika Italije sv. Franje u AsizuU Asizu prvi putprikazan film"Franjo"

Asiz, 4.10.2002. (IKA) -Blagdan zaštitnika Italije, sv.Franje Asiškog, svečano jeproslavljen 4. listopada uAsizu, gradu toga sveca.Proslave su započele već učetvrtak 3. listopada u svimfranjevačkim crkvamasjećanjem na Franjinu smrt1226. godine. Na sam blagdan,4. listopada, dopodne je uAsizu misno slavlje u papinskojkapelici predvodio biskup

Aoste Giuseppe Anfossi.Popodne je u donjoj bazilicimoljena svečana večernja, anavečer je u velikoj dvorani uAsizu prvi put prikazan film"Franjo", talijanskog režiseraMichela Soavija.Predstavnik asiškogafranjevačkog samostana o.Enzo Fortunato, izjavio je tomprigodom za Radio Vatikankako je Franjo i danaspredstavnik općeg bratstva.

Spomenuo je kako je 1939.godine proglašen zaštitnikomItalije i od tada svake godinejedna talijanska pokrajinadolazi svojim uljem upalitizavjetnu svjetiljku u pratnjinajviših predstavnika vlasti.No, Asiz je danas, zahvaljujućinedavnim ekumenskimmolitvenim susretima, sve višemjesto razmišljanja o miru iljudskom suživotu, napomenuoje o. Fortunato.

Crkva u Peruu odazvala se Papinu pozivu na molitvuza mirLima, 5.10.2002. (IKA) –Odgovarajući na poziv SvetogOca da mjesec listopad budeposvećen molitvi za mir,Peruanska biskupska

konferencija proglasila je 5.listopada danom molitve i postaza mir i pomirenje. Inicijativisu se priključili i predstavnicirazličitih vjeroispovijesti

nazočnih u Peruu, koji su seokupili na zajedničkomemolitvenom susretu priređenomu toj prigodi.

38 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Ekumenski patrijarh kritizirao VatikanBartholomaios I.predbacuje Vatikanuda pri osnivanjusvojih biskupija nijerazgovarao s Ruskompravoslavnom crkvom

Moskva-Istanbul, 5.10.2002.(IKA) – Ekumenski carigradskipatrijarh Bartholomaios I. oštroje kritizirao Vatikan zbogosnivanja biskupija u Rusiji.Pozivajući se na pismoekumenskoga patrijarharuskopravoslavnome patrijarhuAleksiju II. koje prenosi ruskatiskovna agencija Ria-Novosti,Bartholomaios I. predbacuje

Vatikanu da pri osnivanjusvojih biskupija nije razgovaraos Ruskom pravoslavnomcrkvom. Osnivanje katoličkihbiskupija u Rusiji premanjegovu mišljenju "deplasiranoje i prekomjerno" i on razumijenemir patrijarha Aleksija II.Pritom je ipak upozorio kakobolne konfesionalne rovovesada ne treba produbljivati.

Katoličke bi zajednice u Rusiji,prema patrijarhovu mišljenju,snosile bolne posljedice.Otkako je u veljači ove godinepapa Ivan Pavao II. ustanoviočetiri nove biskupije napodručju Ruske federacije,odnosi između dvije Crkve suse pogoršali. Ruskopravoslavnipatrijarhat Vatikanu predbacujeprozelitizam.

Kardinal Kasper pozvao Rusku pravoslavnu crkvu napoštivanje načela vjerske slobode

Pojedinačne primjereprelaska na katoličkuvjeroispovijest spravoslavlja ne bitrebalo zvatiprozelitizmom

Vatikan, 5.10.2002. (IKA) –Predsjednik Papinskoga vijećaza jedinstvo kršćana kardinalWalter Kasper, u razgovoru zajednu njemačku radiopostajupozvao je Rusku pravoslavnucrkvu da poštuje načelo vjerskeslobode. Prema riječimakardinala Kaspera, trenutnopostoje velike teškoće uodnosima katoličke i ruskepravoslavne Crkve. On jeuvjeren da će se ti odnosi brzopoboljšati.“To međutim ne ovisi samo onama”, primijetio je kardinalKasper i potvrdio da Katoličkacrkva priznaje da je Ruskapravoslavna crkva tradicionalna

Crkva u Rusiji. Bilo biapsurdno kad bi Katoličkacrkva namjeravala pretvoritiRusiju u katoličku zemlju.Uostalom, u toj zemlji postojimala katolička zajednica, alipostoji, istaknuo je Kasper idodao kako se pojedineprijelaze s pravoslavne nakatoličku vjeroispovijest ne bismjelo zvati prozelitizmom. I uBerlinu, Beču, Londonu, Parizui Bruxellesu ima slučajeva gdjekatolici prelaze na pravoslavlje.Naravno da nas to ne veseli, alimoramo poštivati njihoveodluke.Predsjednik Papinskog vijećaza promicanje jedinstva među

kršćanima je primijetio da jeRuska pravoslavna crkva prviput u svojoj dugoj povijestiposve slobodna. Slobodna odcareva, slobodna od teškihkomunističkih progonstava,koja su trajala sedamdesetakgodina. Ta se Crkva mora jošsnaći i prevladati brojneunutarnje trzavice. Premariječima kardinala Kaspera,Katolička crkva poštuje i cijeniRusku pravoslavnu crkvu kaosestrinsku te želi bratskiodnosno sestrinski dijalogiziratis njom. Odnosi s drugimpravoslavnim zajednicama suodlični i vrlo prijateljski.

"Pax Christi" osudio poziv na rat u borbi protivterorizma

Borba protivterorizma bit ćedjelotvornija ako sepodrži procesizmirenja u Palestini

Rim, 5.10.2002. (IKA) - Upovodu blagdana sv. FranjeAsiškog talijansko Vijećekatoličke laičke udruge "PaxChristi" objavilo je poziv ukojem je odlučno osudilo rat,napominjući kako je nemoralani nedjelotvoran u borbi protivterorizma. "Rat je uvijekneprihvatljiv. Uzalud ga sepokušava učiniti prihvatljivimnazivajući ga pravednim,humanitarnim, borbom protiv

terorizma i preventivnim",poručuju iz te udruge. Stoga"Pax Christi" ne želi šutjetipred mogućnošću novog rata,koji se naziva potrebnim ineizbježnim i dodaje kako Kristnikada nije posegnuo zanasiljem pa niti da seopravdano obrani.U pozivu se ističe kako binapad na iračko stanovništvobio povreda međunarodnogprava, te navodi da će borba

protiv terorizma bitidjelotvornija ako se podržiproces izmirenja u Palestini.Međunarodno vodstvo "PaxChristi", katoličke udruge kojaima 3.000 članova, 77 članovaparlamenta i 33 biskupa,opredijelilo se još 28. kolovozaprotiv rata te za njegovu čvrstu,jasnu i odlučnu osudu, jer on je"uvijek avantura bez povratka".

Papa proglasio svetim utemeljitelja prelature OpusDei

Papa je JosemariuEscrivu predstaviokao uzor kršćanskogaživota koji obuhvaćasva područja života ipovezuje ih s Bogom

Vatikan, 6.10.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. proglasio je u tijeku bogoslužja na Trgu Sv.Petra u Vatikanu 6. listopadasvetim je utemeljitelja prelatureOpus Dei Josemariu Escrivu(1902-1975). Bilo je toproglašenje svetim na kojem jebilo nazočno između 200.000 i300.000 vjernika, i kakoprimjećuju promatrači, bilo jeto jedno od najvećih u čitavojcrkvenoj povijesti. Nabogoslužju, koje se održalo po

sunčanu vremenu, sudjelovalasu i službena vladinaizaslanstva iz Španjolske iItalije kao i desetaklatinskoameričkih država.U propovijedi Papa je novogasveca predstavio kao uzorkršćanskoga života, kojiobuhvaća sva područja života ipovezuje ih s Bogom. ZaEscrivu su unutarnji život,odnos prema Bogu i obitelji,pozivu i društvu bili neodjeljivii tvorili su "jedinstvenu, svetu i

Bogom ispunjenu egzistenciju".Osnivač Opusa Dei uvijekiznova je isticao kako senevidljivog Boga može naći uvidljivim i opipljivimstvarnostima, rekao je Papa.Primjer novoga sveca vjernikebi trebao ohrabriti da i samistreme prema svetosti."Ispunjajte male stvarnostisvakodnevice velikom ljubavljuprema Bogu", pozvao je IvanPavao II.Usred materijalističke kulture,

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

u kojoj kršćanskome identitetuprijeti povlačenje, JosemariaEscriva je jasnim učinio da "susvi pozvani na svetost, bezrazlike u rasi, staležu, kulturi istarosti", istaknuo je SvetiOtac, nadodavši kako je riječ otome da se svijet vodi Bogukako bi se iznutra posvetio.Na početku misnoga slavljakardinal Jose Saraiva Martins,prefekt Kongregacije zaproglašenje svetima, iznio jePapi obrednu molbu daJosemarisu Escrivu proglasisvetim. Nakon nabrajanjanajvažnijih životnih postajanovoga sveca i nakonlitanijskog zaziva sviju svetihIvan Pavao II. izrekao jeslužbenu formulu proglašenjaEscrive svetim, nakon čega seprolomio gromoglasni pljesak.Na pročelju bazilike Sv. Petrabio je izvješen veliki Escrivinportret. S Papom jekoncelebriralo 13 kardinala 22biskupa, među kojima iEscrivin nasljednik u vodstvuOpusa Dei Javier EshevarriaRodriguez.Središte Escrivine porukesastoji se u povezivanju svijetai svetosti. On je pripadnike

svoga pokreta učio kako se nesmiju povući iz svijeta već seživeći svoje zvanje u svijetu isvakodnevici trebajuposvećivati.Opus Dei osnovan je 2.listopada 1928. godine premaosobnim zamislima JosemarieEscrive kao laički pokret.Ženski je ogranak zaživio 1930.godine, a prvo papinskopriznanje, "Pia unio" (Pobožnosjedinjenje), uslijedilo je 1941.godine. Kako bi toj organizacijiosigurao crkveni prostor, papaIvan Pavao II. Opusu Deigodine 1982. udijelio je, dosada jedinstvenu, personalnuprelaturu, na čijem se čelunalazi biskup. Oko 20.000članova te zajednice zavjetujecelibat, a podijeljeni su u"numerarije", koji uglavnomžive u središtima njihovihorganizacija, i "asociirte", kojižive u svojim obiteljskimokruženjima, uglavnom kodroditelja. Tome se pribraja i65.000 tzv. "supranumerarija",koji su oženjeni. Članovi OpusDei u pravilu važe kaodisciplinirani, obrazovni i odaniPapi. Nadalje, toj zajednici kaočlanovi "Svećeničkoga društva

Svetoga Križa" pripada oko1.800 svećenika koji suuglavnom potekli iz"numerarija" ili "asociirtih" ikoji su prije svoga teološkogstudija skoro redovito završilineki drugi studij ili izučilizanat. Njima se pribrajajuprijatelji i podupiratelji, međukojima ima i nekatolika.Članovi Opusa Dei često su uakademskim pa i vladinimkrugovima. Činjenica da suneki članovi bili članovi iFrankova režima povjesničariocjenjuju različito. Za razlikuod kritičara Opusa Dei izsrednjoeuropskih zemalja isjevernoameričkog prostora,poznavatelji španjolskih prilikaukazuju na "bezbolni" prijelazna demokraciju na iberskomepoluotoku u čemu su tehnokratiOpusa Dei imali važnu ulogu.Organizacija je aktivna počitavome svijetu, posebice uobrazovanju. Vode više visokihškola, među kojima je Papinskiuniverzitet Santa Croce uRimu. Kritičari Opusa Deiprigovaraju elitizam, zatimodgoj za slijepu poslušnost kaoi "sektašku" strukturu.

Filipini: Zaustaviti iseljavanje u Saudijsku ArabijuManila, 7.10.2002. (IKA) –Predsjednik Vijeća za migracijeFilipinske biskupskekonferencije vojni biskupRamon Arguelles pozvao jefilipinsku Vladu da zaustaviiseljavanje Filipinaca u

Saudijsku Arabiju.U Saudijskoj Arabiji Filipincinemaju vjerskih prava,zlostavlja ih se, a često ih seosuđuje na smrt, upozoravabiskup, podsjećajući da jenedavno u toj zemlji na smrt

pred islamskim sudom osuđenopet Filipinaca. Vojni biskuppredlaže da Filipinci, umjesto uSaudijskoj Arabiji, posao tražeu Izraelu ili Italiji.

Prvi biskup latinske biskupije u Ukrajini preuzeoslužbu

Prvi biskuprimokatoličkebiskupije Mukačevosvečano je preuzeoslužbu

Kijev, 7.10.2002. (IKA) – Prvibiskup rimokatoličke biskupijeMukačevo u KarpatskojUkrajini Antal Majnek svečanoje 7. listopada preuzeobiskupsku službu. Na svečanojeuharistiji u katedrali Sv.Martina sudjelovalo je 12biskupa, a svečanost supredslavili latinski nadbiskupLavova kardinal Marian

Jaworski i apostolski nuncij uKijevu nadbiskup NikolaEterović.Biskupiju Mukačevo utemeljioje u svibnju papa Ivan PavaoII., a na području biskupije živioko 60 tisuća katolika rimskogaobreda. Većina katolika sumađarskoga, slovačkog injemačkog podrijetla. Većinastanovnika toga dijela Ukrajine

pripada Ukrajinskojgrkokatoličkoj crkvi. Nakondemokratskih promjena g.1993. uspostavljena jeapostolska administratura kojuod 1997. vodi franjevac AntalMajnek, kojega je Papaimenovao i prvim biskupomnovoutemeljene biskupije.

Nigerija: Traži se uvođenje vjerskog odgoja u školeLagos, 7.10.2002. (IKA) – Zauvođenje vjerskog obrazovanjau škole u Nigeriji zauzeo segeneralni tajnik tamošnjegaVelikog islamskog vijećaAbdul Lateef Adegbite. Uvjerskom odgoju učenike bi se

podučavalo ne samo o islamu,nego i kršćanstvu, a boljainformiranost smanjila binapetosti između kršćana imuslimana u Nigeriji, smatraAdegbite. Nepoznavanje drugihdovodi do straha, mržnje i

zloporaba, a upravo obveznivjerski odgoj u školama možepomoći napretku nigerijskogdruštva, misli generlani tajnikVelikoga islamskog vijeća.

40 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Vatikan: Ekumenski susret na vrhuRumunjskipravoslavni patrijarhTeoctist stigao jeizravno iz zračne lukena Trg Sv. Petra, gdjese pridružio Papi i100.000 vjernika, kojisu se okupili nazahvalni susret zaproglašenje svetimutemeljitelja prelatureOpus Dei

Vatikan, 7.10.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. je uponedjeljak 7. listopada pred100.000 vjernika koji su 24 satanakon kanonizacije JosemarieEscriva de Balaguera ponovnopopunili Trg Sv. Petra i ulicuConciliazione, još jednomistaknuo glavne crte karizmeutemeljitelja ustanove OpusDei. On je svetac uobičajenogaživota, koji je svojim životom ipoučavanjem otkrio “neslućenuveličinu” svakodnevnogaživota, koji tako postaje putprema svetosti otvoren svima,kazao je Sveti Otac.Nakon mise zahvalnice zakanonizaciju, koju je predbazilikom Sv. Petra služioprelat ustanove Opus Deibiskup Javier Echevarria, Papaje došao na trg te pozdraviohodočasnike iz više od 80nacija, u tijeku uobičajenogasusreta koji slijedi nakonkanonizacije. Gledajući tobeskrajno mnoštvo vjernika,Papa je u jezičnim, kulturalnimi profesionalnim različitostimauočio “znak apostolskoga žarakoji je gorio u duši sv.Josemarie. On je svetac “velikehumanosti”, koji je svakometko mu se za života približio,bio kao otac, njega je Bogizabrao kako bi “navijestiouniverzalni poziv na svetost”,te pokazao kako susvakodnevni život i uobičajeneaktivnosti put posvećenja.“Moglo bi se reći da je biosvetac svakodnevnice. Doista,bio je uvjeren da, onome koji

živi u vidiku vjere, sve dajeprigodu za susret s Bogom, tesve postaje poticaj na molitvu.Tako gledajući, svakodnevniživot otkriva neslućenuveličinu. Svetost se uistinustavlja nadohvat svima”,poručio je Sveti Otac. Dodao jekako je sv. Josemaria bioduboko uvjeren da kršćanskiživot nosi sa sobom poslanje iapostolat - mi smo na svijetukako bismo ga s Kristomspasili. Cijeli je svoj životutrošio “u službi Crkvi”, sposebnom pozornošću na ulogulaika unutar crkvenoga tijela,zaključio je Papa. Izravno iz zračne lukeFiumicino, na Trg Sv. Petrastigao je pravoslavni rumunjskipatrijarh Teoctist, sizaslanstvom od devetpredstavnika Rumunjskepravoslavne crkve. Papa ga jezagrlio i srdačno pozdravio,potvrđujući da je želio danjegov posjet započne unazočnosti mnoštva vjernika izčitavoga svijeta. Nakon Papinapohoda Rumunjskoj 1999.godine, vrlo važnog zanapredak ekumenskogadijaloga, poglavar Rumunjskepravoslavne crkve želio jeuzvratiti posjet te istaknutivažnost njihova prvog susreta.Nalazeći se na grobu sv.apostola Petra i Pavla znak jenaše zajedničke želje zanadvladavanjem prepreka kojejoš priječe ponovnouspostavljanje punoga

zajedništva među nama, rekaoje Papa te dodao kako i ovajposjet pročišćava naše sjećanjeod podjela, od često snažnihporedbi, djelovanja i riječi, kojisu doveli do bolnih razdvajanja.Ipak, budućnost nije mračni inepoznati tunel. On jeosvijetljen Božjom milošću,svjetlo Duha koje oživljava većbaca na njega utješni odsjaj. Tasigurnost ne samo danadvladava svako ljudskoobeshrabrenje i umor, kojiponekad zaustavljaju našekorake, već nas iznad svegauvjerava kako Bogu ništa nijenemoguće, i da će nam stoga,ako ćemo biti dostojni, udijelitii dar potpunoga jedinstva. Nekaovi dani podrže naš dijalog,okrijepe naše nade, kako bismobili svjesniji onoga što nassjedinjuje, naših zajedničkihvjerskih korijena, našeliturgijske baštine, tezajedničkih svetaca i svjedoka,zaključio je Sveti Otac.Tu je Papinu želju patrijarhTeoctist odmah prihvatio,potvrđujući da želi taj posjetprovesti u duhu potpunoga“bratstva”, te prenoseći SvetomOcu “osjećaje ljubavi ipoštovanja rumunjskoganaroda”. Patrijarh Teoctist sedopodne zadržao u molitvi nagrobu sv. Petra, a predsjednikPapinskoga vijeća za jedinstvokršćana kardinal Walter Kasperu večernjim satima priredio jeprijam u njegovu čast.

Rusija: Uskraćene vize američkim misionarimaMoskva, 7.10.2002. (IKA) –Ruske vlasti uskratile su ulazaku zemlju za petero američkihprotestantskih crkvenihdjelatnika. Amerikancima jeponovni ulazak u zemljuzabranjen s istom napomenom

kao i biskupu Georgiju JerzyuMazuru, to jest uz tumačenje danjihovo djelovanje ugrožavadržavnu sigurnost, objavila jeinformativna službabritanskoga Keston instituta.Bračni par Jeffrey i Susan

Wollman i njihov sin Jordan,kao i bračni par Ronald iVirginia Cook od 1999. radilisu na području skrbi za djecubez roditelja i siromašnestudente u Kostromi.

Kardinal Meisner o djelovanju laika u NjemačkojKoelnski kardinalodgovorio na brojnekritike svojepropovijedi u kojoj jevrlo oštro govorio onekim laičkimudrugama

Koeln, 7.10.2002. (IKA) –Koelnski kardinal JoachimMeisner odgovorio je na brojnekritike svoje propovijedi zabiskupskoga zasjedanja u Fuldi,u kojoj je vrlo oštro govorio onekim laičkim udrugama uNjemačkoj. “Nisam želiokritizirati rad vjernika laikaopćenito, nego iznijeti nekečinjenice”, rekao je kardinalMeisner u razgovoru za novine“Die Tagespost”, a prenosi

“Kathpress”. “Jasno” je dapostoje brojne odgajateljice ivjeroučitelji koji u svome radusvjedoče svoju vjeru, notakođer postoje i oni koji neznaju mnogo o vjeri niti tuvjeru žive, a “ne radi se oosamljenim slučajevima”,rekao je kardinal, dodajućikako se ne smije zatvarati očipred tim činjenicama, jer bez“realne dijagnoze, nema niučinkovite terapije”. Kardinal

Meisner je pohvalio djelovanjenjemačkih laičkih udruga, noupozorio je kako u mnogim imaangažmana i stavova koji nisu uskladu s naukom Crkve. Kakoje posjasnio u razgovoru za“Die Tagespost”, kardinal ježelio upozoriti na probleme ipozvati njemačke biskupe darazmisle kako mogu pridonijetirješenju tih problema kako onine bi ugrozili Crkvu.

41v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Poljski misionar predložen za Nobelovu nagradu za mirO. Marian Zalazekveć 50 godina radi sgubavcima u Indiji

New Delhi, 7.10.2002. (IKA) –Indijski misionar poljskogpodrijetla 84-godišnji o. MarianZalazek, član Družbe BožjeRiječi, predložen je zaNobelovu nagradu za mir 2002.Misionar, koji je prije dolaska uIndiju proveo pet godina u

nacističkim koncentracijskimlogorima, živi već 50 godina udodiru s gubavcima, a 1975.godine utemeljio je bolnicu zagubave, koja može primiti 600bolesnika. Zato su ga indijskajavna glasila nazvala “svijetlimprimjerom kako neki čovjek

može pomoći promijeniti životdrugih”. Na vijest da jepokrenuta kampanja zanjegovim imenovanjem, o.Marian je rekao: “Ne radimzbog nagrade, već da smanjimtrpljenje siromašnih i bolesnih”.

Patrijarh Teoctist u službenom posjetu VatikanuKardinal Kasperzapočeo trodnevniposjet Bugarskoj

Rim, 8.10.2002. (IKA) - Unastavku službenog posjetaSvetom Ocu i Crkvi gradaRima patrijarh Rumunjskepravoslavne crkve Teoctistposjetio je 8. listopada bazilikuSv. Marije Velike, Papinskosveučilište Gregoriana iZajednicu sv. Egidija.Nazočnost patrijarha Teoctistau Vatikanu je događaj velikogacrkvenog, društvenog ikulturnoga značenja, u trenutkuu kojem se Rumunjskapravoslavna crkva otvaraeuropskoj dimenziji i obnavljasvoje lice nakon dugoga,bolnog i teškog povijesnograzdoblja.Predsjednik Papinskog vijećaza promicanje jedinstva kršćanakardinal Walter Kasper izjavioje za Radio Vatikan kako jeIvanu Pavlu II. pohod

Rumunjskoj ostao u dobromsjećanju, napose kad je svijetvikao: "Jedinstvo, jedinstvo",što znači da narod želijedinstvo u Crkvi. Spomenuo jekako valja napraviti odlučnekorake prema jedinstvu, kojeuključuje poštivanje ipluralizam liturgijskihduhovnih i disciplinskihrazličitosti. Kardinal Kasper jenadalje rekao kako se izmeđurumunjskog patrijarha i Paperazvilo lijepo i srdačnoprijateljstvo, što je važno zaekumenski pokret koji nepredstavljaju samo dokumenti,nego je riječ o odnosima međuosobama duboke duhovnosti.Na kraju je kardinal Kasperrekao kako se nešto ipakmijenja u pravoslavnom svijetu,javlja se polagano otvaranje i touz pomoć osobnih susreta, te je

dodao kako Papinsko vijeće zapromicanje jedinstva kršćanaima trajne dobre odnose scarigradskim ekumenskimpatrijarhom BartholomaiosomI.. Napomenuo je kako se i sGrčkom odnosi mijenjajunakon Papina pohoda.Mijenjaju se i s drugimCrkvama, jer njihovi narodižele ući u Europsku uniju, pa jeto još jedan razlog zapribližavanje Rimu.U znaku ekumenskog dijaloga,kardinal Kasper započeo je 8.listopada trodnevni posjetBugarskoj, zemlji s većinskimpravoslavnim stanovništvom,koju je Ivan Pavao II.pastoralno pohodio u svibnju.Susreo se s pravoslavnimpatrijarhom Maximom ičlanovima Svetog Sinoda.

Jeruzalemske Crkve osudile odluku američkog KongresaProvokacija kojadovodi u opasnostbuduće pregovore ostatusu Jeruzalema

Jeruzalem, 8.10.2002. (IKA) -Odluku američkog Kongresa opriznavanju Jeruzalemaglavnim gradom Izraelajeruzalemske kršćanske Crkveocijenile su provokacijom. Uhitnoj poruci američkompredsjedniku Georgu W. Bushuobjavljenoj 8. listopada Crkveupozoravaju da ta odluka značinapad na mirovne pregovoreupravo u trenutku u kojem se

toliko nastoji zaustavitiprolijevanje krvi. IstočniJeruzalem je zaposjednutopodručje i stoga upravo sadatreba zaštitu međunarodnogprava, ističe se u poruci te tražislobodni pristup svimvjernicima svetim mjestimažidova, muslimana i kršćana.Pregovori o konačnom statusuJeruzalema zahtijevaju jošmnogo strpljenja i dobre volje,

a svojom odlukom američkiKongres doveo ih je u pitanje.Kršćanski poglavari pozivajuSAD da ne dovodi u opasnostbuduće mirovne pregovore itime uzrokuju još veću patnju utoj izmučenoj regiji. Poruku jepotpisao koordinator biskupakršćanskih Crkava uJeruzalemu Michael H. Sellors.

Kina: Poništena smrtna kazna kršćanimaNeobični korak zakinesko pravosuđe

Peking, 8.10.2002. (IKA) -Prizivni sud u gradu Hubei uKini poništio je smrtnu kaznupetorici kršćana i sazvao noviproces. U obrazloženju odlukeističe se da protekle godinedosuđene smrtne presude nisujednoznačne i temelje se na

nedostatnim dokazima.Promatrači tu odluku ocjenjujuvrlo neobičnim korakom zakinesko pravosuđe.Četvoro muškaraca i jedna ženaoptuženi su za "zloporabureligijskog kulta u cilju kršenjazakona". Među njima je i Gong

Shengliang, koji je 1991.utemeljio u međuvremenuzabranjenu južnokineskuprotestantsku Crkvu, kojatrenutno u 10 provincija ima50.000 članova. Termin novogasudskog procesa još nijepoznat.

Nadbiskup Zur novi nuncij u AustrijiNadbiskup Zur SvetuStolicu do sada jezastupao u Moskvi

Vatikan/Beč, 8.10.2002. (IKA)- Papa Ivan Pavao II. imenovaoje njemačkoga vatikanskogdiplomatu nadbiskupa GeorgaZura (72) novim apostolskimnuncijem u Austriji. U toj ćeslužbi naslijediti nuncija

Donata Squicciarinija, koji je utravnju navršio 75. godinuživota, vatikansku starosnugranicu za obnašanjediplomatske službe.Nadbiskup Zur jedan je odnajiskusnijih vatikanskih

djelatnika u diplomaciji, nakonzavršetka Papinske diplomatskeakademije služio je u Indiji,Meksiku, Burundiju, Ugandi,Zambiji, Malaviju, Paragvaju iNepalu. Godine 1998.povjereno mu je vodstvo

42 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papinske diplomatskeakademije, a u siječnju 2000.papa Ivan Pavao II. imenuje gasvojim izaslanikom u Moskvi,što je jedno od najvažnijih iistodobno najtežih diplomatskih

zastupništva Svete Stolice.Napeti odnosi katolištva iruskog pravoslavlja posljednjihsu se mjeseci zaoštrili, osobitonakon utemeljenja katoličkihbiskupija, što je izazvalo oštre

reakcije Moskovskogpatrijarhata. Protjerivanjekatoličkih duhovnika opteretiloje pak odnose s Vladom uMoskvi.

Govor nadbiskupa Bozanića na Međunarodnomekatehetskom kongresu u Rimu

Nadbiskup Bozanićkao potpredsjednikCCEE govorio oprihvaćenostiKatekizma Katoličkecrkve u mjesnimCrkvama IstočneEurope

Rim, 8.10.2002. (IKA) –Zagrebački nadbiskup JosipBozanić govorio je 8. listopadana Međunarodnomekatehetskom kongresu, koji seodržava u Rimu od 8. do 11.listopada u povodu 10.obljetnice "KatekizmaKatoličke crkve". Na Kongresu,koji su priredili Kongregacijaza nauk vjere i Kongregacija zakler, razmatraju se pitanjavezana uz prihvaćanjeKatekizma Katoličke crkve umjesnim crkvama. Nakonizlaganja predstojnikaKongregacije za nauk vjerekardinala Josepha Ratzingera,nadbiskup Bozanić kaopotpredsjednik Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija (CCEE) govorio jeo prihvaćenosti KatekizmaKatoličke crkve u mjesnimCrkvama Istočne Europe. Svojeizlaganje, kako je na početkuistaknuo, temeljio je napodacima Kongregacije zanauk vjere i Kongregacije zakler kao i osobnom iskustvubiskupa u Hrvatskoj.Nadbiskup Bozanić spomenutuje problematiku sagledavao poddva vidika: prihvaćenostidokumenta kao takvog injegovoj primjeni u katehezi.Nadbiskup Bozanić je najprijespomenuo kako su biskupskekonferencije Istočne Europeizmeđu 1993. i 2000. preveliKKC na narodni jezik, a samoobjavljivanje dokumenta pratilesu brojne inicijative upravljenepoticanju širenje, korištenja i

djelatne prisutnosti novogkatekizma u životu kršćanskihzajednica. Priređivane su ikonferencije na kojima sevjernike, uglavnom svećenike ivjeroučitelje, upoznavalo snastankom i naravi KKC-a, aobjavljivane su i sintezekatekizma koje su služile kaouvod u njegov tekst i prvipristup njegovim sadržajima.Može se reći, rekao jenadbiskup Bozanić, “da jeKatekizam Katoličke crkve prviveliki dokument opće Crkvekoji je istodobno preveden iproširen u cijeloj Europi”.Govoreći zatim o korištenju iprimjeni Katekizma u katehezi,nadbiskup Bozanić je istaknuokako su različite biskupskekonferencije neposredno nakonobjavljivanja toga važnogdokumenta prionule reviziji,odnosno redigiranju iprilagodbi postojećihkatekizama, temeljeći ih nanovom katekizmu. Pritom seposebno vodilo računa ouzrastu vjernika kojima jekatekizam namijenjen. Napodručju primjene KKC-apostoje i određeni nedostaci ipoteškoće glede izradekatehetskih tekstova.Nadbiskup Bozanić je u tomkontekstu posebno spomenuočinjenice da katekizam jošuvijek nije postao uporište zamnoge vjernike te da “kodsvećenika i vjeroučitelja laikane postoji uvijek svijest ovažnosti tog teksta papinskogUčiteljstva”.

U drugom dijelu svog izlaganjanadbiskup Bozanić se osvrnuo ina katehetsku formaciju,istaknuvši kako većinapristiglih odgovora potvrđujekako se ona ostvaruje imajući uvidu KKC. U Crkvamaeuropskog Istoka, osim toga,prevladava katehetskiobrazovni sustav pretežitousredotočen na sustavni odgojna biskupijskim institutima iliteološkim fakultetima. Ta jeznačajka, pojasnio je nadbiskupBozanić, vezana uz činjenicuda se kateheza u IstočnojEuropi općenito ostvaruje uškolskoj sredini, zbog čega jenužna sustavna pripravakateheta i vjeroučitelja. Ipakpostoji i formacijausredotočena na povremenesusrete, posebne dane,konferencije, publikacije i dr. ukojima se katehetama predlažurazličite teme za razmišljanjeuglavnom usredotočene naKKC.U zaključku svog izlaganjanadbiskup Bozanić je istaknuokako je Katekizam Katoličkecrkve u zemljama IstočneEurope djelovao prema kriteriju“pravovjernosti” te da jepromatran više kao vrlovrijedno obogaćenje naukovne iučiteljske vjernosti radije noreformski tekst zauravnoteženje poteškoća nakoje se nailazi u zemljama ukojima je kultura u neskladu skatoličkom vjerom i moralom.

43v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Neka nam pomogne zagovor svetog Josemarije EscrivePapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 6. listopada2002.

1. Na završetku ovogasvečanog liturgijskog slavljaželim srdačno pozdraviti svehodočasnike pristigle iz svihkrajeva svijeta. Posebanpozdrav upućujem vladinomizaslanstvu, brojnim osobama ihodočasnicima iz Italije, gdje je

novi svetac naširoko djelovaoza dobro duša i širenjeevanđelja u svakoj sredini.2. Ljubav prema Gospi je trajnaznačajka života svetogJosemarije Escrive i istaknutidio naslijeđa koje on ostavljasvojim duhovnim sinovima i

kćerima. Zazivamo poniznuSlužbenicu Gospodnju da, pozagovoru toga svog odanogsina, svima nama udijeli milostda ga poslušno slijedimo nanjegovom zahtjevnom putuevanđeoskog savršenstva.

“Neka te slave narodi, Bože”Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 9. listopada2002. - Apel za mir naObali Bjelokosti

Kateheza br. 54 – Neka svinarodi slave GospodinaUvodno biblijsko čitanje – Ps66,2-4.7-8“Smilovao nam se Bog iblagoslovio nas, / obasjao naslicem svojim, / da bi sva zemljaupoznala putove tvoje, / svipuci tvoje spasenje!... / Zemljaplodom urodila! / Bog nasblagoslovio, Bog naš! / Bog nasblagoslovio! / Neka ga štuju svikrajevi svjetski!”.1. Maločas je iznova odjekivaoglas drevnog psalmista koji jeGospodinu uzdigao radosnupjesmu hvale. To je kratak isažet tekst, koji se međutim širido beskrajnih obzora, sve dotledok u idealnoj perspektivi nezahvati sve narode na zemlji.Ta univerzalna otvorenostodražava vjerojatno proročkiduh razdoblja koje je uslijedilonakon babilonskog izgnanstva,kada se željelo da Bog i strancedovede na svetu goru kako bi seispunili radošću. Njihove žrtvei paljenice bi bile ugodne, jer bihram Gospodnji postao “Dommolitve” (Iz 56,7) za “sinovetuđinske”.I u našem psalmu, 66-om,sveopći zbor naroda je pozvanpridružiti se hvali koju Izraeluzdiže u hramu na Sionu. Dvaput se, naime, vraća ovaantifona: “Svi narodi neka teslave!” (rr. 4.6).2. I oni koji ne pripadajuzajednici koju je Bog izabraoprimaju od njega poziv:pozvani su, doista, upoznati“put” koji je objavljen Izraelu.Taj “put” je božanski naumspasenje, kraljevstvo svjetla imira, u čije ostvarenje bivajuuključeni također pogani,pozvani slušati glas Jahvin (r.3). Rezultat toga pokornogslušanja je strah Gospodnji u“svim krajevima svjetskim” (r.8). Taj izraz ne znači tolikostrah, koliko više klanjateljskopoštivanje vrhunaravnoga islavnog otajstva Boga.3. Na početku i u završnomdijelu psalma izražava seustrajna želja za božanskimblagoslovom: “Smilovao nam

se Bog i blagoslovio nas,obasjao nas licem svojim... Bognas blagoslovio, Bog naš! Bognas blagoslovio!”. Lako je utim riječima čuti odjekglasovitoga svećeničkogblagoslova koji se, u Božje ime,učilo od Mojsija do Arona ipotomaka svećeničkogplemena: “Neka te blagosloviJahve i neka te čuva! Neka teJahve licem svojim obasja,milostiv ti bude! Neka pogledsvoj Jahve svrati na te i mir tidonese!” (Br 6,24-26). Ipak,prema psalmistu, taj blagoslovizliven na Izraela bit će poputsjemena milosti i spasenja kojeće biti položeno u tlo čitavogsvijeta i povijesti, spremnogniknuti i postati procvjetalostablo. U mislima se javlja iobećanje koje je Gospodin daoAbrahamu na dan njegovaizabranja: “Velik ću narod odtebe učiniti, blagoslovit ću te,ime ću ti uzveličati, i sam ćešbiti blagoslov... sva plemena nazemlji tobom će seblagoslivljati” (Post 12,2-3).4. U biblijskoj tradiciji jedan odvidljivih učinaka božanskogblagoslova je dar života,plodnosti i rodnosti. U našemse psalmu stavlja izričitnaglasak na tu konkretnustvarnost, dragocjenu za život:“Zemlja plodom urodila!” (r.7). Ta je tvrdnja potaknulastručnjake da psalam povežu sazahvalnim obredom za obilnužetvu, znak božanskenaklonosti i svjedočanstvoostalim narodima oGospodinovoj blizini Izraelu.Ista je rečenice privuklapozornost crkvenih otaca, kojisu sa zemljoradničkog obzoraprešli na područje simbola.Tako je Origen taj redakprimjenjivao na Djevicu Marijui euharistiju, to jest Krista kojidolazi iz cvijeta Djevice ipostaje plod tako da se možejesti. U tom pogledu “zemlja jesveta Marija, koja dolazi iznaše zemlje, iz našeg sjemena,iz ovog blata, iz ovog mulja, odAdama”. Ta je zemlja dala svojplod: ono što je izgubila u raju,

to je ponovno pronašla u Sinu“Zemlja je dala svoj plod: prvoje iznjedrila cvijet... zatim je tajcvijet postao plod, da bi gamogli jesti, da bi mogli jestinjegovo tijelo. Želite znati štoje taj plod? To je Djevac izDjevice, Gospodin izslužbenice, Bog iz čovjeka, Siniz Majke, plod iz zemlje” (74Omelie sul libro dei Salmi;Milano 1993., str. 141).5. Zaključimo riječima sv.Augustina iz njegovakomentara na taj psalam. Onpoistovjećuje plod koji jeniknuo na zemlji s novošćukoja se rađa u ljudimazahvaljujući Kristovu dolasku,s novošću obraćenja i plodomhvale Bogu.Doista “zemlja je bila punatrnja”, tumači on. Ali “sepribližila ruka onoga kojiiskorijenjuje, približio se glasnjegova veličanstva i njegovamilosrđa; i zemlja je počelaveličati. Sada zemlja daje svojplod”. Jamačno, ne bi dala svojplod “da prvo nije bilanatopljena” kišom, “da nijeprije s neba došlo Božjemilosrđe”. No, već sadapromatramo zreli plod Crkvezahvaljujući propovijedanjuapostola: “Šaljući zatim kišu posvojim oblacima, to jest poapostolima koji su navijestiliistinu, još obilnije zemlja dajeurod svoj; i ta je ljetina većispunila čitavu zemlju”(Esposizioni sui Salmi; II, Rim1970., str. 551). Apel za mirS afričkog kontinenta, koji jeveć teško kušan nesrećama isukobima, nastavljaju stizatiuznemirujuće vijesti vezane uzObalu Bjelokosti, koja jedovedena u opasnost datemeljno dobro mira budeizloženo pogibelji. Pozivam vasda se ujedinite s mojommolitvom, da Gospodin svimanadahne naume pomirenja ipodupre napore međunarodnezajednice, osobito AfričkeUnije, upravljene pospješivanjudijaloga.

44 9 . listopada 2002. broj 41/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Mostar: Iz tiska izašla knjiga "Hercegovačka afera"Ovih je dana iz tiska izišlaknjiga "Hercegovačka afera"mons. dr. Marka Perića, tajnika,konzultora i generalnog vikarabiskupa dr. Petra Čule,generalnog vikara biskupaPavla Žanića i kotorskogbiskupa. Knjiga je pripremanaod 1965. do 1977. godine.Biskup mostarsko-duvanjski iapostolski administratortrebinjsko-mrkanski dr. RatkoPerić u predgovoru knjizi ističeizmeđu ostaloga: "Uhercegovačkoj aferi nizali su sebrojni razgovori, bilješke,zapisnici, odluke, proučavalestranice prošlosti u vezi sažupama u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Još 1899.godine zajedničkimsporazumom mostarskogbiskupa, hercegovačkogfranjevca Paškala Buconjića, ihercegovačkog franjevačkog

provincijala fra Luke Begića,dogovoreno je koje župepripadaju redovničkom kleru, akoje dijecezanskom, i sve topapa Leon XIII. vrhovnomvlašću odobrio i naredio da seprovede. Nastojanje okoprovedbe ili neprovedbe teDecizije ili Rješenja jest sržhercegovačkog pitanja, slučajaili afere". Biskup Perić nadaljeu uvodu ističe: "Nitko odsvećenika nije imao takavpristup crkvenim izvorima uMostaru, ponajprije svojomcrkvenom službom, kao donMarko, koji je marljivoskupljao, vjerno prepisivao ilifotokopirao na tisuće službenihdopisa i odgovora. Najprije je1975. kao rukopis promanuscripto, u stotinjakprimjeraka uvezao 46dokumenata, kojima je na 20-ak stranica kao uvod sastavio

Povijesno-kronološki pregled.Za arhiv Ordinarijata uvezao jeosam velikih svezakadokumenata koji se odnose nataj slučaj. Na kraju sve je sažeou dva posebna rukopisna sveskau Kroniku i Dokumente, 1977.,prije 25 godina stavljajući općinaslov 'Hercegovačka afera'".Knjiga od 555 stranicapodijeljena je na tri dijela sdodatkom i nekim važnijimdokumentima. Prvi dio nosinaslov "Stajalište franjevacaprema svjetovnom svećenstvu ibiskupima u BiH krozpovijest", drugi "Povijesno-kronološki pregled događaja uvezi s podjelom župa od 1881.do 1968", dok je trećinaslovljen "Hercegovačkislučaj-kronološki pregleddogađaja i pokušaji rješenja".(ika-kta/mjv)

Razgovor kardinala Puljića za talijanski dnevnik"Avvenire"

U razgovoru sekardinal Puljićosvrnuo na sadašnjusituaciju i vjerskeprilike u BiH

Talijanski dnevnik “Avvenire”objavio je u broju od petka 4.listopada razgovor sasarajevskim nadbiskupomkardinalom Vinkom Puljićem osadašnjoj situaciji i vjerskimprilikama u Bosni iHercegovini.Kardinal Puljić kazao je kakosu odnosi katolika i muslimanabili dobri sve do ratnog sukoba.Tada je katolički Caritas dijeliopomoć bez obzira navjeroispovijest, a humanitarnapomoć arapskih država dijelilase samo muslimanima i bilo jeizričito zabranjeno dati jekršćanima, jer je bila sredstvoislamizacije bosanskog društva.Kadinal Puljić je nadalje rekaokako su sada sve oštećenedžamije popravljene i još jedesetak novih izgrađeno samo uSarajevu. Izgrađene su islamskeškole i teološki fakultet,provodi se jaka propagandakoju financiraju Iran, SaudijskaArabija i Malezija, ne štedećinapade na kršćanstvo. Bosanskireis ul-ulema osudio je tupojavu. "No, zabrinutostostaje", izjavio je kardinalPuljić i spomenuo kakosurađuje u Međuvjerskomvijeću s muslimanima, kakoprošli rat nije bio vjerski te da

se izrađuje nacrt o poštivanjuvjerske slobode, koji će bitipredan bosanskim vlastima.Na pitanje o postojanju vjerskeslobode u Bosni i Hercegovini,sarajevski nadbiskup je rekaoda je govor o tome složen. USrpskoj Republici Srpskapravoslavna crkva smatra sedržavnom Crkvom. "UBosanskoj Republicizapovijedaju muslimani", rekaoje kardinal Puljić i dodao kakoje nemoguće dobiti dozvolu zagradnju novih crkava, a uSarajevu je posljednjih pedesetgodina izgrađena samo jednanova katolička crkva. Godine1997. podnio je molbu zagradnju triju novih crkava. No,do sada nije dobio nikakavodgovor. Radi se o vrloprofinjenoj i podmuklojdiskriminaciji, pa mnogikatolici razmišljaju o iseljenju.Katolička crkva, međutim,otvara svima dostupne škole,rekao je kardinal i dodao kakose nada da će Bosna iHercegovina ostati laičkadržava, u kojoj će vladatinačelo jednakosti svihnarodnosti i vjeroispovijesti.Muslimanski poglavari u Bosnii Hercegovini osudili suterorizam. No, mnogima se nije

svidio američki zahtjev davlasti provjere ima li u tojzemlji članova Al-Quaede idrugih terorističkihorganizacija. Kardinal jespomenuo kako su mnogiislamski borci ženidbom postalibosanski građani, te kako suSjedinjene Američke Državejoš od 1992. godine znale da seu Bosni i Hercegovini nalazivojska iz islamskih zemalja, alinisu reagirale. Spomenuo jekako je to izričito rekaovisokom američkompredstavniku, koji ga je optužioza uskogrudni nacionalizam.Tek nakon 11. rujna počeli suse skandalizirati, kazao jenovinaru dnevnika “Avvenire”kardinal Puljić i dodao kako seboji da Europa ne poznajeislam. "Trebala bi se probuditi ipostati svjesna novog izazova.Muslimanima u Europi valjapoštivati identitet jednako kaošto treba biti poštivana svakadruga vjeroispovijest uislamskim zemljama. Valja seboriti za načelo uzajamnosti. Upitanju je Europa, koja se nemože odreći poštivanja slobodei prava pojedinca", kazao jekardinal Puljić i zaključio kakose i Bosna i Hercegovina nalaziu Europi. (ika-rv/mjv)