Sveučilište u Zadru Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu

Studenti: Marin Kolega Sara Basioli

Mentor: dr. sc. Anamarija Frankić

INTEGRIRANI UZGOJ ŠKOLJKAŠA I RIBA –

OTPAD KAO HRANA

Sadržaj 1. Sažetak 2. Uvod 3. Plan razvoja akvakulture u hrvatskoj 4. Utjecaj akvakulture na okoliš

4.1. Dušik i fosfor kao nusprodukti

4.2. Smanjena količina kisika 4.3. Mjere za smanjenje negativnog utjecaja 5. Integrirana multitrofička akvakultura – IMTA 5.1. Tehnologija uzgoja riba i školjkaša 5.2. Biotehnološke značajke integrirane akvakulture 5.3. Prošlost i budućnost integrirane akvakulture na mediteranu 5.4. Održivi razvoj akvakulture 6. Diskusija 7. Literatura

1. Sažetak Integrirana akvakultura – mogućnost smanjenja

negativnih posljedica intenzivne akvakulture

Razvoj integrirane akvakulture u svijetu postoji preko 4000 godina

Mogućnost uzgoja dagnje (Mytilus galloprovinciais) i kunjke (Arca noae) u uvjetima integriranog uzgoja s lubinom (Dicentrarchus labrax) i komarčom (Sparus aurata)

2. Uvod Akvakultura – grana ribarstva

Slatkovodna i marikultura

Marikultura – uzgoj bijele ribe, tune, školjkaša

Integrirana multitrofička akvakultura

3. Plan razvoja akvakulture u Hrvatskoj 55 uzgajališta slatkovodne, 330 morske ribe

7 vrsta – od riba lubin, komarča, hama, zubatac i tuna, a od školjaka dagnja i kamenica

Broj

uzgajališta

Broj

proizvođača

Površina

m2

Bijela riba 51 25 1,701,022

Školjkaši 255 118 1,784,230

Polikultura 10 6 302,736

Tuna 14 4 1,068,080

Opis sektora - uzgajališta

Županija Broj

uzgajališta

Broj

proizvođača

Površina m2

Istra 3 1 90,000

Rijeka 5 3 156,289

Zadar 24 8 931,371

Šibenik 4 2 10,290

Split 10 7 72,710

Dubrovnik 3 3 49,362

Ukupno 51 25 1,701,022

Županija Broj uzgajališta Broj

proizvođača

Površina m2

Istra 35 17 382,479

Zadar 13 12 121,615

Šibenik 47 20 210,584

Split 1 1 2,000

Dubrovnik 159 68 1,067,552

Ukupno 225 118 1,784,230

Županija Broj uzgajališta Broj

proizvođača

Površina m2

Istra 1 1 113,560

Rijeka 1 1 42,606

Zadar 2 1 15,000

Split 5 4 97,970

Dubrovnik 1 1 33,600

Ukupno 10 8 302,736

Uzgoj bijele ribe – lubin, komarča, hama, zubatac

Uzgoj školjkaša – kamenica i dagnja

Uzgoj u polikulturi – lubin, komarča, kamenica, dagnja

3 mrijestilišta bijele ribe – komarče i lubina te od 2012. godine i zubatca

53% 44%

3%

komarča

lubin

zubatac

Polovica proizvedene ribe dolazi iz mora, od čega je najzastupljenija bijela riba, i to lubin i komarča

47%

30%

23% morska riba

slatkovodnariba

školjke

22%

25%

20% 2%

31%

0% 0%

komarča

lubin

tuna

kamenica

dagnja

hama

zubatac

Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture (NSPA)

Najvažniji cilj – ojačati društveno i političko okruženje za razvoj akvakulture

Prioriteti – osiguranje održivog razvoja i rasta, zoniranje riječnih slivova i morskih područja za uzgoj školjkaša, razvoj domaćeg tržišta

Zakonske regulative

4. Utjecaj akvakulture na okoliš Akvakultura ima tendenciju rasta

Najveće tržište nalazi se na hrvatskom kopnu i susjednoj Italiji

Najvažniji problemi su nepojedena hrana, smanjen dotok kisika, efekt zasjenjenja

4.1. Dušik i fosfor kao nusprodukti Nepojedena hrana i feces

Amonijak čini 85% dušikovog otpada

Fosfor se izlučuje putem rasipanja suvišne hrane i 50-80% putem izmeta

Količina nutrijenata – hidrološka i biološka metoda

4.2. Smanjena količina kisika Razgradnja organske tvari

Nakupljanje amonijaka

Eutrofikacija

4.3. Mjere za smanjenje negativnog utjecaja Lokacija

Zootehničke mjere

Mijenjanje mreža

Mjerenje otopljenog kisika

Optimalna hranidba

Edukacija ljudi

5. Integrirana multitrofička akvakultura – IMTA Uzgoj organizama na različitim trofičkim nivoima

Organizmi s različitim hranidbenim potrebama

Ribe, školjkaši i alge

5.1. Tehnologija uzgoja riba i školjkaša Uzgoj lubina i komarče

Uzgoj dagnje i kamenice

5.2. Biotehnološke značajke integrirane akvakulture Ribe – školjke – alge

Razvoj drugih populacija

5.3. Prošlost i budućnost integrirane akvakulture na Mediteranu

IMTA nije razvijen na Mediteranu

Mediteran nije pogodan za uzgoj

Needuciranost uzgajivača

5.4. Održivi razvoj akvakulture Održivi razvoj – upravljanje i očuvanje prirodnih

resursa

Ekološki i društveno prihvatljiv način

Balans između razvoja akvakulture i očuvanja prirodnih resursa

6. Diskusija Integrirani multitrofički pristup – način na koji se

može efikasnije iskoristiti potencijal određenog uzgojnog područja, uz smanjenje negativnih posljedica po okoliš

Najveću prepreku svim važnijim sudionicima u akvakulturi stvara manjak kvalitetnih informacija o mogućnostima razvoja integrirane akvakulture

Poseban potencijal na Jadranu ima mogućnost proizvodnje dagnje Mytilus galloprovincialis

7. Literatura Peharda M., Župan I., Bavčevic L., Frankić A., Kranjšček T., 2007. Growth and condition index of mussel Mytilus

galloprovincialis in experimental integrated aquaculture. Aquaculture Research, 38, 1714-1720. Župan I., Peharda M., Ezgeta-Balić D., Šarić T., 2012. Noah's ark shell (Arca noae Linnaeus, 1758) – what do we need to

know for starting up its aquaculture. Croatian journal of fisheries, 70, (2), 71-81. Župan I., Rogošić J., Šarić T., Kanski D., 2013. Transfer of Arca noae Linnaeus, 1758 from natural to different

experimental farming conditions. Croatian journal of fisheries, 71, 187-191. Župan I., Peharda M., Bavčević L., Šarić T., Kanski D., 2012. Mogućnosti razvoja integrirane multitrofičke akvakuture na

Jadranu. Croatian Journal of Fisheries, 70, supplement I, S125-S137. Župan I., 2006. Utjecaj blizine kaveznog uzgoja riba na prirast i indeks kondicije dagnji (Mytillus galloprovincialis),

diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Župan I., 2012. Integrirani uzgoj dagnje (Mytilus galloprovincialis Lamarck, 1819) i kunjke (Arca noae linnaeus, 1758) na

uzgajalištima riba, doktorska disertacija. Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku. Međusveučilišni poslijediplomski doktorski studij “Primijenjene znanosti o moru”.

Frankić A., Hershner C., 2003. Sustainable aquaculture: developing the promise of aquaculture. Aquaculture international, 11: 517-530.

Katavić I., 2005. Rizici eutrofikacije kao posljedica nekontrolirane hranidbe u kaveznom uzgoju. Krmiva 48, Zagreb, 3; 157-164.

Katavić I., 2009. Okolišni aspekti akvakulture s posebnim osvrtom na organski otpad i prihvatni kapacitet uzgajališta. Uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive 39-57.

Ministarstvo poljoprivrede, 2014. Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture za razdoblje 2014-2020. Strateški ciljevi i prioriteti, Nacrt za raspravu.

Lukin A., 2014. Status marikulture u RH, Radionica za izradu nacrta Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture 2014-2020.

Ministarstvo poljoprivrede 2014. Uprava za ribarstvo, www.mps.hr./ribarstvo.

Zahvale Zahvaljujemo se prof. dr.sc. Anamariji Frankić i

dr.sc.Ivanu Županu na pomoći pri pronalasku literature koja nam je uvelike pomogla pri pisanju ovog seminarskog rada.