jagoda izb

7/27/2019 Jagoda Izb

1/27

1


2/27

2


3/27

3

Fam: Rosacea

Rod: Fragaria sp.

umska jagoda: Fragaria vesca

Prorodi ve u prvoj godini ivota. Uspjeva naveim nadmorskim visinama, otporna je na niskei visoke temperature. Jogoda je viegodinja

zeljasta biljka, sa stablom visine 1015 cm,zelenim liem u obliku bokora. ivi 5-6 godina.

Jagoda je najznaajnije jagodasto voe.

Evropa je najvei proizvoa jagode usvjetu.

Batenska jagoda poela je da se gaji u18.vijeku. Plodovi se mogu koristiti u

svjeem stanju, za industrijsku preradu iza zamrzavanje.


4/27

4

Organi jagode djele se na vegetativne i generativne.

U vegetativne spadaju: korjen, stablo, stolon i list

U generaticne spadaju: cvijet, plod, sjeme

Korjen: iliast, razgranat. Raste u dubinu do 50 cm.

Najintezivnije raste u proljee.

List: sloen, neparno perast, po obodu nazubljen. List jagode ivi 2. mjeseca, Oduvanja jesenjeg lia zavisi prinos sljedee godine

Cvijet: ugledan, bjele boje i na jednoj cvjetnoj drci ima 10 cvjetova, a na jednombokoru moe biti i do 30 cvjetova. Samooplodna je biljka. Cvjetanje traje 10 25dana.


5/27


6/27

6


7/27

7

Plod: zbirna oraica, sjemenka se nalazi na spoljanjoj strani. Plod moe biti:okrugao, pljosnat, boja mesa je bjeliasto roza, crvena do tamno crvena. Teinaploda se kree od 10 25 gr.

Stolon: nadzemni puzei izdanci jagode, sastoje se od koljenaca i ineternodija.Gdje koljence dodirne povrinu zemlje tu se formira ivi.

ivi: slui za vegetativno razmnoavanje jagode, formira se na stolonu.


8/27

8


9/27

9

Ekologija jagode

Ekoloki uslovi za gajenje jagode

1) temperatura: negativno djelovanje visokih temperatura na jagodu moe seotkloniti navodnjavanjem. Niske temperature nanose joj tetu samo ako jegolomrazica. Vee tete joj nanose pozni proljeni mrazevi. Jagoda moe podnetitemperature do -35C, cvijet izmrzava na -2C.

2) svjetlost: jagoda se moe podijelioti na: sorte dugog danasorte kratkog dana

3) zemljite: visoki prinosi se postiu na ilovaasto pjeskovitom zemljitu,

pH 4,66,4. Teka slabo propustljiva zemljita nisu pogodna za gajenje jagode.


10/27

10

Podizanje jagodnjaka

Jagoda se moe gajiti kao: ista kultura i kao urodice u mladim vonjacima

Jagoda se moe saditi tokom cjele godine. Najbolja je jesenja sadnja i vrijeme sednjeda je do 15. oktobra

ivi treba da je zdrav, da je korjen dobro razvijen i da je svjetlosmee boje. Prijesadnje korjen se mora prekratiti. Dubina sadnje je 2-3 cm.


11/27

11SLIKOVNI PRIKAZ SADNJE U STIROPORSKE SAKSIJE ZA PROIZVODNJU U VERTIKALNOM SISTEMU UZGOJA U PLASTENIKU


12/27

12

Prikaz pravilne sadnje jagode


13/27

13

Mainsko postavljanje folije pred sadnju i jagoda na malc foliji


14/27

14

Mlada jagoda u stiroposkim saksijama sa dracima uplasteniku


15/27

15

Gajenje jagode na hranljivom supstratu u vreama


16/27

16


17/27

17

Zakidanje cvetova

Frigo sadnice jagoda nakon sadnje izbacuju cvetove to je normalna pojava. Broj cvetnih

grana i cvetova zavisi od sorte i kvaliteta sadnice. Cvetovi se u jesen odbacuju da ne bioduzimali hranu i usporili razvoj jagode. Cvetovi se ostavljaju samo na A+ sadnicama i na

A sadnicama koje su se razvijale u uslovima kada su temperature ispod 25C. Operacija

zakidanja cvetova pocinje 15 dana nakon sadnje, a vri se zakidanjem citave cvetne grane,a ne pojedinacno cvetova. Ovo se ponavlja po potrebi 2-3 puta u jesen.


18/27

18


19/27

19

Bolesti jagode

Pjegavost lia Siva plijesan


20/27

20

Antraknoza


21/27

21

Sortiment jagode

ivic je umerene bujnosti. Listovi su intenzivno

zeleni, srednje velicine, sa izraenim otrimzubovima. Cvet je srednje velik s velikim caicnimlisticima. Plod je velik, pravilnog srcastog oblika,

malo izduen. Cvrstoca ploda je osrednja, a bojaintenzivno crvena s izraenim sjajem. Peteljkaploda je vrlo tanka. Ukus je vrlo dobar (slatko

kiselkast ). Cvetanje i sazrevanje je vrlo rano.

Prinos je osrednji do velik. Srednje je otpornosti na

vecinu znacajnijih bolesti jagode.

ADDIE


22/27

22

MIRANDA

To je jako rana sorta. Cvata srednje rano

(kasnije od Addia) iako dozrevaju u isto vreme.

ivic je dosta bujan uspravnog rasta. Lice jesrednje velicine intenzivno crvene boje.

Cvetovi su na dugim peteljkama i uspravniizmedu listova. Plod je osrednje velicine,

kupastookruglog oblika. Caicni listici se tekoodvajaju od ploda. Boja ploda je narancasto

crvena i izrazito sjajna. Meso ploda je osrednje

tvrdo, slatko kiselog ukusa.


23/27

23

MADELINE

Biljka je vrlo snanog vigora, odlicno podnosisiromana i tea zemljita. Rast je poluuspravan,srednje gustoce. Lice je intenzivno zelene boje i vrloveliko. Cvet je uzdignut nad licem, srednje velik,bogat polenom. Vrijeme cvetanja je srednje rano.

Plod je vrlo krupan i ujednacen, pravilan, izdueno

konusan, vrlo privlacnog izgleda. Povrina ploda jeintezivno crvena vrlo sjajna, a oracici su blagoutisnuti, ili u ravni povrine. Meso ploda je jarkocrveno i vrlo cvrsto, cak i kod potpune zrelosti ploda,

odlicnih organoleptickih svojstava. Vreme sazrevanja

je vrlo rano, est dana pre Elsante. Opta ocena:Vrlobujna sorta, prikladna za gajenje i na iscrpljenim,

siromanim zemljitima. Zbog toga se na terenimanormalne plodnosti preporucuje pre sadnje obaviti

samo stajsko dubrenje, a fertirigacija se ogranicava

na prolece, malim dozama. Dobri rezultati su

postignuti i frigo i zelenim sadnicama. Vrlo

zanimljiva za trite zbog izvrsnog ukusa i izgleda.


24/27

24

Nova sorta poreklom iz Italije. ivic je slabe

bujnosti. Cvetovi su ispod lica na kratkimpeteljkama. plodovi su dosta krupni izdueni bezdeformacija. Boja je svetlocrvena. Meso ploda je

cvrsto osrednjeg ukusa. Otpornost na trule ipepelnicu je zadovoljavajuca.

MAYA


25/27

25

Biljka je kompaktna, srednje gustoce i vigora, uspravnog rasta.

Lice je tamno zeleno i nikad hloroticno. Cveta obilno i dugo, sauzdignutim cvetovima. Sorta vrlo visoke rodnosti, trenutno

najproduktivnija na tritu. Marmolada je otporna na nisketemperature, srednje osjetljiva na pepelnicu, a kruna cveta je

neto osetljiva na Botritis. Cvet je uzdignut iznad lica, velik,

bogat polenom. Vreme cvetanja je srednje rano. Plod je srednjevelik, konusan, ponekad s blago nepravilnim prvim plodovima.

Vrh ploda je iljast, a u sredini je pomalo spljoten. Caica jesrednje velicine, i ne odvajaju se lako od ploda. Meso ploda

intezivno crveno, cvrsto, srednje slatkoce i kiseline, aromaticno.

Unutranja upljina je mala. Plodovi odlicno podnosemanipulaciju i transport. Vreme sazrevanja je tri dana nakon

Elsante odnosno od 23 do 27 maja. Opta ocena: Sorta pogodna

za kontinentalna podrucja dobro podnosi niske temperature.Vrlo produktivna sorta, s velikim i ujednacenim plodovima.

Pokazala se vrlo pogodnom za razlicite uslove gajenja, uz

mogucnost dobijanja druge berbe u leto. Sadnice tipa A+ i

"Waiting bed " daju odlicne rezultate u proizvodnji van sezone

(jesenja proizvodnja u plastenicima, gajenje jagoda u supstratu.)

Najveca mana sorte su ponekad deformisani plodovi i

osjetljivost na Antraknozu.

MARMOLADA


26/27

26

U proizvodnji je od 1982 godine. Selekcionsana je u

Institutu za Hortikulturu, Wageningen, Holandija.

Sorta se odlikuje bujnim rastom. Listovi su

svetlozelene boje i jako veliki. Cvet je velik i formira

se ispod listova. Plodovi su veliki, pravilnog oblika

kupasto okrugli. Vrh ploda je zelenkast do svetlo

crven i tvrd. Caicni listici lee na plodu. Peteljke suduge i lagano se kidaju pri berbi. Meso ploda je tvrdo

i socno, slatko kiselog okusa (vrlo ukusna sorta).

Sorta se pokazala kao jedna od najboljih u

vertikalnom uzgoju jagode u plastenicima. Otpornost

na botritis i pepelnicu je dobra, ali je osjetljiva na

verticilium i fitoftoru.

ELSANTA


27/27

27

SELVA

Ovo je stara kaliforniska sorta koja se ubraja u grupumesecarki jer dozreva tokom citave vegetacije. ivicje dosta bujan, s osrednjim listovima. Plodovi su

srednje veliki malo izdueni i pravilni.Vrh ploda jesvetliji i jako tvrd. Meso ploda je jako tvrdo i dobro

podnosi transport. Ukus je lo. Prinos je velik.

jagoda izb

Documents