uzgojne mjere kod sorte jagoda …
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
UZGOJNE MJERE KOD SORTE JAGODA
MALWINA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
DIPLOMSKI RAD
Andreas Antunović
Zagreb, travanj, 2018.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
Diplomski studij:
Hortikultura: Voćarstvo
UZGOJNE MJERE KOD SORTE JAGODA
MALWINA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
DIPLOMSKI RAD
Andreas Antunović
Mentor: Prof. dr. sc. Boris Duralija
Zagreb, travanj, 2018.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
IZJAVA STUDENTA
O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI
Ja, Andreas Antunović, JMBAG 0178097292, roĎen dana 06.04.1995. u Gelsenkirchenu
(Njemačka), izjavljujem da sam samostalno izradio diplomski rad pod naslovom:
UZGOJNE MJERE KOD SORTE JAGODA MALWINA
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
Svojim potpisom jamčim:
da sam jedini autor ovoga diplomskog rada;
da su svi korišteni izvori literature, kako objavljeni tako i neobjavljeni, adekvatno citirani ili
parafrazirani, te popisani u literaturi na kraju rada;
da ovaj diplomski rad ne sadrţi dijelove radova predanih na Agronomskom fakultetu ili drugim
ustanovama visokog obrazovanja radi završetka sveučilišnog ili stručnog studija;
da je elektronička verzija ovoga diplomskog rada identična tiskanoj koju je odobrio mentor;
da sam upoznat s odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu (Čl. 19).
U Zagrebu, dana _______________ ______________________
Potpis studenta
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
IZVJEŠĆE
O OCJENI I OBRANI DIPLOMSKOG RADA
Diplomski rad studenta Andreas Antunović, JMBAG 0178097292, naslova
UZGOJNE MJERE KOD SORTE JAGODA MALWINA
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
obranjen je i ocijenjen ocjenom ____________________ , dana __________________ .
Povjerenstvo: potpisi:
1. Prof. dr. sc. Boris Duralija mentor ____________________
2. Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Mešić član ____________________
3. Doc. dr. sc. Boris Lazarević član ____________________
Zahvala
Zahvaljujem se prof. dr. sc. Borisu Duraliji koji je imao veliki utjecaj na mene u proteklih pet
godina i pokazivao mi što znači biti inţenjer voćarstva.
Zahvaljujem se svojim roditeljima, koji su me usmjerili da postanem osoba kakva sam danas.
Tijekom cijelog mog školovanja uvijek su bili tu za mene te gurali me naprijed. Hvala vam.
Hvala bratu i sestri što su uvijek bili uz mene te davali mi potporu kroz moje obrazovanje.
Hvala vam što ste vjerovali u mene.
Hvala mojoj djevojci koja je bila moja velika potpora i na čiju sam pomoć kroz cijelo
obrazovanje mogao računati.
Hvala mojim prijateljima koji su bili uz mene u lijepim i nekim, ne tako lijepim trenutcima, te
zbog kojih ću uvijek imati lijepe uspomene na dane studiranja.
Sadrţaj
1.Uvod ............................................................................................................... 1
1.1 Cilj rada ............................................................................................................................ 1
2. Pregled literature ............................................................................................ 2
2.1 Podrijetlo jagode ............................................................................................................... 2
2.2. Botanička pripadnost jagode ........................................................................................... 3
2.3 Morfologija jagode ........................................................................................................... 4
2.3.1 Korijen .................................................................................................................................... 4
2.3.2 Stablo ...................................................................................................................................... 4
2.3.3 List .......................................................................................................................................... 5
2.3.4 Cvijet ...................................................................................................................................... 5
2.3.5 Plod ......................................................................................................................................... 6
2.3.6 Sjemenka ................................................................................................................................ 6
3. Kemijski sastav sjemena ................................................................................ 8
4. Uzgoj jagode u zaštićenim prostorima ............................................................ 9
5. Uzgojne mjere jagode u zaštićenom prostoru ............................................... 10
5.1 Podizanje nasada ............................................................................................................. 10
5.2 Navodnjavanje ................................................................................................................ 10
5.3 Gnojidba ......................................................................................................................... 11
5.3.1 Fertirigacija .......................................................................................................................... 12
5.3.2 Folijarna gnojidba ................................................................................................................. 13
5.4 Uklanjanje vrijeţa ........................................................................................................... 14
5.5 Zaštita ............................................................................................................................. 15
5.5.1 Siva plijesan (Botrytis cinerea Pers.) ................................................................................... 16
5.5.2 Pepelnica (Podosphaera aphanis) ........................................................................................ 16
5.5.3 Antraknoza (gljivica Colletotrichum acutatum) ................................................................... 17
5.5.4 Octena mušica ploda (Drosophila suzukii Matsumura) ....................................................... 17
5.6 Berba ............................................................................................................................... 18
6. Opis istraţivanih svojstava ........................................................................... 19
7. Materijali i metode ....................................................................................... 20
7.1 Postavljanje i provedba istraţivanja ............................................................................... 20
7.1.1 Gnojivo „Silitec“ .................................................................................................................. 22
7.1.2 Postavljanje pokusa .............................................................................................................. 23
7.2. Sorta 'Malwina' .............................................................................................................. 24
7.2.1 Opis sorte .............................................................................................................................. 24
7.2.2 Berba .................................................................................................................................... 24
7.2.3 Mjerenja ................................................................................................................................ 25
7.3 Statistička obrada podataka ............................................................................................ 25
8. Rezultati i rasprava ....................................................................................... 26
9. Zaključak ..................................................................................................... 29
10. Literatura .................................................................................................... 30
11. Prilog.......................................................................................................... 33
11.1 Popis slika ..................................................................................................................... 33
11.2 Popis tablica .................................................................................................................. 34
Ţivotopis .......................................................................................................... 35
Saţetak
Diplomskog rada studenta Andreasa Antuovića, naslova
Uzgojne mjere kod sorte jagoda Malwina u zaštićenom prostoru
Jagoda (Fragaria x ananassa Duch.) je voćarska kultura koja je raširena i prihvaćena u
cijelom svijetu. Plodovi se u današnjici konzumiraju tijekom cijele godine zbog nutritivne
vrijednosti. U istraţivanju provedenom za vrijeme ljeta 2017. godine na lokaciji Ulva Kvarn,
pokraj Uppsale u Švedskoj nastojalo se utvrditi koje se uzgojne mjere koriste u uzgoju jagoda
'Malwina' u zaštićenim prostorima. UtvrĎeno je kako su glavne uzgojne mjere koje se koriste
u uzgoju jagode u zaštićenom prostoru podizanje nasada, gnojidba, navodnjavanje, zaštita,
uklanjanje vrijeţa te pravovremena berba. TakoĎer se istraţivalo djelovanje gnojiva „Silitec“
na svojstva sjemenke sorte Malwina. Pokus je obuhvatio dva različita tretmana s gnojivom
Silitec i kontrolu bez aplikacije. Kasnije su u berbi ubrani plodovi s kojih su iz središnjeg
dijela odvojene sjemenke za analizu. Mjerenja su odraĎena putem skenera, a odreĎivanje
morfoloških svojstava sjemenki softverom „WinSEEDLE™“. Rezultati istraţivanja pokazali
su kako nema statistički značajne razlike izmeĎu istraţivanih svojstva sjemenki izmeĎu
tretmana tj. da folijarno gnojivo „Silitec“ nije imalo značajan utjecaj na svojstva sjemenki kod
sorte jagode 'Malwina'. U radu su takoĎer opisane najvaţnije uzgojne mjere koje se provode u
nasadu, a kako bi se uzgojili što kvalitetniji plodovi i pri tome ostvario zadovoljavajući urod.
Kjučne riječi: Fragaria x ananassa Duch., Silitec, Malwina, WinSEEDLE™
Summary
Of the master’s thesis – student Andreas Antunović, entitled
Growing measures for strawberry Malwina in a protected area
Strawberry (Fragaria x ananassa Duch.) is a fruit that is spread and accepted all over the
world. It is in everyday use because it is rich in minerals and phenols. In a study conducted
during the summer of 2017 at Ulva Kvarn, near Uppsala, Sweden, the aim was to determine
which growing measures were used to cultivate strawberry Malwina in greenhouses. It was
established that the main growing measures used in strawberry cultivation in a protected area
are crop establishment, fertilization, irrigation, pest management, cutting of runners and
harvesting at proper time. The Silitec fertilizer activity was also investigated on the properties
of cultivar 'Malwina' seeds. The experiment included two different treatments with Silitec
fertilizer and control without application. Later on, berries were harvested, and seeds were
separated from the central part of fruits for further analysis. Measurements were performed
via scanner and the morphological seeds properties were determined by WinSEEDLE ™"
software. The results of the research showed that there was no statistically significant
difference between the investigated seed properties between treatments and that the "Silitec"
foliar fertilizer had no significant effect on the seed properties of the strawberry "Malwina".
The paper also describes the most important growing measures being carried out in the
plantation, in order to produce good yield and increase fruit quality.
Key words: Fragaria x ananassa Duch., Silitec, Malwina, WinSEEDLE™
1
1.Uvod
Jagoda (Fragaria x ananassa Duch) je veoma cijenjena voćna vrsta koja po količini
proizvodnje od preko 9000000 tona u svjetskim razmjerima predstavlja najznačajniju vrstu
meĎu jagodastim voćem (FAOSTAT, 2018). Jagoda već u prvoj godini nakon sadnje stupa u
rod, prirodi su joj veliki i obilni, te ima izrazitu prilagodljivost na različite oblike uzgoja.
Plodovi su atraktivnog izgleda, slatkastog okusa, te svestrane upotrebne vrijednosti što
omogućuje jagodi dobar plasman na trţište (Mratinić, 2000). Jagoda sadrţi značajne količine
antocijana te vitamina C, te takoĎer i kiseline kao što su limunska, jabučna i salicilna
(Kurtović i sur., 2003).
Jagoda je vrsta koja nakon sadnje vrlo brzo stupa u rod te je zbog toga značajna
proizvoĎačima. TakoĎer značajnost uzgoja jagode je i njena mogućnost lakog razmnoţavanja
te odgovaranja različitih tipova tla. Uzgoj jagode je relativno jednostavan te tehnološki manje
zahtjevan. U prošlosti se jagoda uzgajala samo po vrtovima prvenstveno radi obiteljskih
potreba za ukusnim i svjeţim plodovima. Danas je uzgoj jagoda u blizini gradova, kako bi se
mogla zadovoljiti potraţnja koja je u stalnom porastu.
Kako bi se jagoda uspješno uzgajala potrebno joj je omogućiti odreĎene ekološke uvjete te
agrotehničke i pomotehničke zahvate. Uzgojne mjere su potrebne jagodi kako bi mogla rasti,
razvijati se i davati maksimalan prirod, a kao najvaţnije mogu se izdvojiti podizanje nasada,
navodnjavanje, gnojidba, zaštita, uklanjanje vrijeţa i pravovremena berba.
1.1 Cilj rada
Cilj rada bio je opisati uzgojne mjere uzgoja jagoda u zaštićenom prostoru te utvrditi
djelovanje folijarne primjene gnojiva „Silitec“ na svojstva sjemenki kod jagoda sorte
'Malwina'.
2
2. Pregled literature
2.1 Podrijetlo jagode
Smatra se kako je jagoda prvo voće koje je čovjek počeo konzumirati. Jagodu
spominje Teofrast u staroj Grčkoj, dok su je kao ljekovitu biljku spominjali i Ovidije, Apulije
i Plinije Stariji u starom Rimu (Nikolić i Milivojević, 2015). Prvi nagovještaji uzgoja jagode u
Europi pojavili su se u francuskoj literaturi iz 1300. godine, dok prva slika potječe iz 1484.
godine (Hancock, 1999). Isti autor navodi kako je poznato da se šumska jagoda do prijelaza sa
15. na 16. stoljeća uzgajala u velikim količinama po cijeloj Europi, te se u renesansi uzgajala
ne samo za vlastitu upotrebu već i za prodaju. Hibridizacijom Fragaria virginiana i Fragaria
chiloensis nastala je nova vrsta, koju je francuski botaničar Antoine Nicholas Duchesne, 1776.
godine, nazvao Fragaria x ananassa. Nedugo zatim uzgajivači su započeli sustavno
poboljšavati vrtnu jagodu.
Danas jagoda na našim prostorima ima dugu tradiciju uzgoja. Suvremena tehnologija
uzgoja je omogućila uzgoj jagode gotovo cijele godine te je zbog toga jagoda danas vaţna
namirnica u ljudskoj prehrani. Uz potrošnju u svjeţem stanju, preraĎevine jagoda
proizvedenih u našim nasadima predstavljaju cijenjene proizvode na domaćem te na stranom
trţištu (Kurtović i sur., 2003). Jagoda je voćna vrsta koja se prilagoĎava različitim uzgojnim
područjima. Moţe se uzgajati u raznim klimatima, na terenima sa niskim nadmorskim
visinama u razini mora pa sve do 2500 metara nadmorske visine (Šoškić, 2009). Nikolić i
Milivojević (2015.) navode kako su univerzalni ciljevi oplemenjivanja stvaranje sorti sa
dobrom kvalitetom ploda, visokim prirodima, izraţenom otpornošću na bolesti, štetočinje i
nepovoljne uvjete sredine kao što su padaline, suša, niske temperature i kiselost tla. TakoĎer
izuzetno je vaţno da sorta ima dobru skladišnu sposobnost i transportabilnost, visok
antioksidativni kapacitet ploda i pogodnost za različite načine prerade ili potrošnje u svjeţem
stanju.
3
2.2. Botanička pripadnost jagode
Prema Nikoliću i Milivojeviću (2015.) jagoda spada u više biljke ili stablašice
(Cromophyta) te zauzima sljedeće mjesto u sistematici biljaka (Tablica 1).
Tablica 1. Sistematika jagode
Odjeljak Spermatophyta (Sjemenjače)
Pododjeljak Magnoliophyta (Angiospermae, kritosjemenjače)
Razred Magnoliate (Dvosupnice)
Podrazred Rosidae (Rosiflorae)
Nadred Rosanae
Red Rosales
Porodica Rosaceae
Potporodica Rosoideae
Rod Fragaria L. (Izvor: Nikolić i Milivojević, 2015.)
Miloš (1997.) navodi kako su sistematičari do danas opisali 47 vrsta divljih jagoda
svrstanih prema broju kromosoma u četiri skupine: pet diploidnih (2n), dvije tetraploidne
(4n), jedna heksaploidna (6n) i četiri oktoploidne (8n), a samo ih je dvanaest većeg značenja.
Najvaţniji kultivar jagode, Fragaria x ananassa, je oktoploid sa 56 kromosoma. Ona
je nastala kao hibrid dvije vrste novog svijeta, Fragaria virginiana i Fragaria chiloensis
(Hancock, 1999). Nikolić i Milivojević (2015.) navode kako je Fragaria virginiana donesena
iz Sjeverne Amerike u Europu 1624. godine te je ograničeno uzgajana na području Engleske.
Dok je Fragaria Chiloensis donesena iz Juţne Amerike u Europu 1714. godine. Kasnije je
Fragaria virginiana je upotrijebljena kao oprašivač za Fragaria chiloensis i iz njihovog je
kriţanja u 18. stoljeću u Francuskoj nastala Fragaria x ananassa Duch (Stewart, 2011).
4
2.3 Morfologija jagode
Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka, niskog rasta i sa stalno zelenim lišćem koja ţivi
prosječno pet do osam godina. Njezin grm nema velike dimenzije, jer je visok od 15 do 40
cm, a širok od 40 do 60 cm. Grm jagode sastoji se od korijena, stabla, lista, cvijeta, ploda i
sjemenke (Stančević, 1979).
2.3.1 Korijen
Korijen jagode je jako ţiličast i razgranat (Šoškić, 1980.; Kurtović i sur., 2003).
Sastoji se od nešto debljih (primarnih i sekundarnih) korjenova i velike količine korjenovih
dlačica (Slika 1). Najveći dio korjenovog sustava je jednogodišnji, a manji dio moţe biti i
višegodišnji (Šoškić, 1980). Glavna masa korijena nalazi se u površinskom sloju zemljišta, 20
do 30 cm dubine iako pojedine ţile mogu doseći dubinu i do 60 cm. Razvoj korjenovog
sustava ovisi o vrsti i sorti, ali se mijenja i pod utjecajem uvjeta uzgoja (Nikolić i Milivojević,
2015).
Slika 1. Korijen jagode (Izvor: https://commons.wikimedia.org)
2.3.2 Stablo
Stablo je jedan od tri osnovna vegetativna organa jagode. Vrlo je kratko, visine 4 do 5
cm i račva se u vidu nekoliko bočnih izdanaka, tzv. ogranaka. Ogranci čine krošnju grma, čija
visina rijetko prelazi 30 cm (Nikolić i Milivojević, 2015). Srţ stabla je osjetljivo na hladnoću,
dok je površinski sloj znatno otporniji (Šoškić, 1980).
5
2.3.3 List
List je trodijelan i sastoji se od lisne stapke te obično 3 lisne plojke (Slika 2) (Kurtović
i sur., 2003). Lišće jagode je spiralno rasporeĎeno po stablu. Odrasli, dobro razvijeni grm
moţe imati oko 100 i više listova, a na jednom bočnom ogranku i do 20 listova (Šoškić,
1980). Prema Stančeviću (1979.) list ţivi oko 70 dana. Puči (stome) nalaze se na naličju lista,
a preko njih se odvija transpiracija. Na površini od 1 mm² nalazi ih se 300-400. Zimsko lišće
ţivi znatno duţe, a pod snijegom uspješno prezimljuje. O očuvanju lišća preko zime u velikoj
mjeri ovisi visina priroda u sljedećoj godini. U proljeće lišće se suši i na njegovo mjesto izbija
novo mlado lišće.
Slika 2. List jagode (Izvor: https://dharma333.wordpress.com)
2.3.4 Cvijet
Osnovna uloga cvijeta jagode je odrţavanje vrste. Kod većine sorata jagode cvijet je
dvospolan (hermafroditan) ili jednospolan (samo sa tučkom, ili samo sa prašnicima). Cvjetovi
su smješteni na malim dršcima, a tih nekoliko su smješteni na glavnom dršku koji je dug 15
do 23 cm (Slika 3). Jedan grm moţe imati do 20 drţaka (Miloš, 1997). Cvijet jagode ima 5
latica, iako moţe imati i više, najčešće su bijele boje, 10-16 lapova, 20-35 prašnika i 520-580
tučkova koji su pravilno spiralno rasporeĎeni (Martinić, 2012; Nikolić i Milivojević, 2015).
Slika 3. Cvijet jagode (Izvor: http://www.myhrpc.com/)
6
2.3.5 Plod
Plod jagode pripada grupi zbirnih plodova jer nastaje od velikog broja plodnica, koji
su grupirani u cvjetnoj loţi (Šoškić, 1980). Sastoji se od peteljke, čaške i velikog broja
sinkarpnih oraščića (ahena) koji su utisnuti po površini (Slika 4). Svaka ahena u plodu jagode
nastaje od dva oplodna listića iz podcvijetne plodnice, a perikarp nije srastao sa sjemenjačom
(Nikolić i Milivojević, 2015). Veći dio ploda nastaje razrastanjem cvjetne loţe, pa se zato
ovaj plod još naziva i nepravi. S obzirom na krupnoću, plodovi jagode obično se klasificiraju
na krupne (preko 20 grama), srednje krupne (15-19 grama), srednje sitne (11-14 grama), i
sitne (<11 grama) (Kurtović i sur., 2003).
Slika 4. Plod jagode (Izvor: Original, 2017.)
2.3.6 Sjemenka
Sjeme jagode se razvija iz embrionalne vreće, sastoji se od: klice (embrija), hranjivog
tkiva (sekundarnog endosperma) i opne sjemenjače (teste) (Slika 5). Klica jagode nastaje
razvojem oploĎene jajne stanice (zigota) te se u njoj nalaze začetci osnovnih vegetativnih
organa. Sekundarni endosperm nastaje diobom oploĎene sekundarne jezgre te sluţi kao zaliha
hrane. Sjemenjača nastaje od integumenata sjemenog zametka jagode te ima zaštitnu ulogu.
Osnovna funkcija sjemena jagode je spolno razmnoţavanje a time i odrţavanje vrste (Nikolić
i Milivojević, 2015).
7
Slika 5. Sjemenke jagode (Izvor: Kang i sur., 2013.)
Samo nekoliko studija ukazuje na učinke oprašivanja koji utječu na kvalitetu ploda, te
mogu poboljšati komercijalna svojstva jagoda. Oprašivanje insekata dovodi do bolje oplodnje
cvjetova jagoda i time povećava broj oploĎenih ahena (oraščića). Pored veličine i oblika,
oprašivanje insektima moţe takoĎer poboljšati boju, čvrstoću i kiselost plodova. Plodovi koji
se sami opraše imaju bolesne i male plodove dok plodovi oprašeni insektima imaju veći
sadrţaj auksina. Čini se da su procesi rasta i zrenja ne-klimakterijskih plodova jagoda
kontrolirani uglavnom biljnim hormonima i to auksinom (indol-3-octena kiselina, IAA),
odreĎenim giberelinskim kiselinama (GA), abscizinskom kiselinom (ABA), brasinosteroidima
i etilenom. Pretpostavlja se da oploĎeni oraščić otpušta IAA u mesnati dio ploda
(receptaculum), gdje se dogaĎa njegovo povećanje. Vrsta oprašivanja izravno utječe na broj
oploĎenih oraščića i razinu fitohormona IAA u plodovima jagoda. Zametanje sjemena trebalo
bi biti maksimizirano uz pomoć kukaca oprašivača, jer poboljšavaju utjecaj fitohormona,
trţišnu vrijednost i rok trajanja jagoda. Sveukupno, prisutnost oprašivača povećala je
prosječnu komercijalnu vrijednost plodova za 92% (Wietzke i sur., 2018).
Trejo-Téllez i Gómez-Merino (2014.) navode kako visoke koncentracije nikla (Ni) u
mediju rasta jako usporavaju klijavost sjemena mnogih usjeva. Pri nedostatku kalcija voće
razvija gusti pokrov ahena bilo u dijelovima ili preko cijelih plodova, koji su tvrdi u teksturi,
te kiselog okusa.
8
3. Kemijski sastav sjemena
Van Hoed i sur. (2008.) navode kako postoji sve veća svijest potrošača o zdravim
prehrambenim proizvodima. U industriji masti i ulja dogaĎa se trend prema (poli)
nezasićenim masnim kiselinama. Posebna ulja, poput ulja bobica, imaju jedinstveni profil
masnih kiselina i posjeduju zanimljive manje komponente. Ulja se takoĎer proizvode iz
otpada tj. sjemenki što ih čini zanimljivima s ekonomskog stajališta. Ispitana nova ulja imaju
nutricionistički zanimljive profile masnih kiselina, tokola (tokoferoli i tokotrienoli) i
fitosterola, ali isto tako i prilično nisku oksidativnu stabilnost, što zahtijeva paţljivo pakiranje
i skladištenje. Potrebna su daljnja ispitivanja oksidacijske stabilnosti i obiljeţavanje sadrţaja
polifenola ulja. Karakteristična kemijska svojstva vjerojatno će imati vaţnu ulogu kako bi se
osigurala vjerodostojnost ulja visoke vrijednosti.
Svjeţe i obraĎene jagode su bogati izvori polifenola - 95-788 mg/100 g. Najveće
koncentracije polifenola - 1429 mg/100 g su pronaĎene u sjemenkama jagoda, dok samo meso
jagode sadrţi 375-998 mg/kg polifenola (Cheel et al., 2007). Proantocijanidi predstavljaju
najveći udio u flavonoidima jagode, glavna fenolna kiselina je elaginska kiselina, posebno
povezana u oblik elagitanina, koji čine 50% polifenola. Sadrţaj elaginske kiseline je deset
puta više u sjemenkama, u usporedbi s čistim mesom (Grzelak-Błaszczyk i sur, 2017).
Sastav praha od nemasnih dijelova sjemenki jagoda bogat je dijetalnim vlaknima,
proteinima, polifenolima (uglavnom elagitanini) i vitaminima. Prah je bogat mineralima s
niskim udjelom natrija. Smanjena razina ulja moţe biti korisna, što rezultira stabilnijim
proizvodom koji je otporan na oksidativne promjene. Nemasni dijelovi sjemenki jagoda mogu
se upotrijebiti kao aditivi s visokoproteinskim, visoko vlaknastim i povoljnim polifenolnim
sastavom ili kao dodataka prehrani bogatima mineralima. One mogu imati sjajan potencijal za
upotrebu kao hrana i u farmaceutskoj industriji (Pieszkaa i sur., 2013).
9
4. Uzgoj jagode u zaštićenim prostorima
Danas se u proizvodnji jagoda za opskrbu trţišta svjeţim voćem sve češće koriste
plastični tuneli, plastenici i staklenici (Slika 6). Ima ih raznih oblika i dimenzija pa se valja
ograničiti samo na one koji su se u praksi pokazali pogodni. Za uzgoj jagoda u zaštićenom
prostoru najčešće se upotrebljavaju tuneli nanizani u serijama. TakoĎer se mogu kombinirati
niski tuneli visine 1 metar unutar visokih tunela. Najskuplja je gradnja staklenika te se takav
način uzgoja izbjegava. Oni se koriste najčešće kad se podiţe nasad sa novom sortom jagode
kako bi se ispitale odlike i tehnologija uzgoja (Miloš, 1997). Najčešće su tuneli izgraĎeni od
izolirane ţice i elastičnih drvenih ili plastičnih šipki, te su elementi jednostavnog izgleda kako
bi postavljanje bilo što laganije. Duţina plastenika ne bi smjela biti veća od 70 metara radi što
bolje cirkulacije zraka (Nikolić i Milivojević, 2015). Tlo u tunelima trebalo bi biti pokriveno
tj. malčirano crnom plastičnom folijom debljine 0,05 do 0,07 mm. Svrha je dobivanje ranijih,
kvalitetnijih i čistih plodova. U zaštićenim prostorima proizvodnja je sigurnija te je nasad
zaštićen od zimskih i kasnih proljetnih mrazova (Miloš, 1997).
Nikolić i Milivojević (2015.) navode kako je tunel zatvoreni prostor bilo koje visine
gdje kosi lukovi i plastična folija započinju iz zemlje, dok je plastenik zatvoreni prostor gdje
kosi lukovi i plastična folija započinju sa odreĎene visine, odnosno sa stupova nosača a
provjetravanja se izvode iz otvora sa bočnih strana. Jedna od većih prednosti uzgoja u
zaštićenim prostorima je ta da je bitno reducirana uporaba kemijskih sredstava za zaštitu
nasada te je u zaštićenim prostorima moguće koristiti biološke načine obrane od štetnika.
Slika 6. Uzgoj jagoda u plasteniku (Izvor: http://www.gis-impro.hr)
10
5. Uzgojne mjere jagode u zaštićenom prostoru
Kako bi se omogućila što kvalitetnija proizvodnja jagoda, vaţno je poduzeti odreĎene
uzgojne mjere kako bi jagoda dala što veći prirod i imala što kvalitetniji plod. Najvaţnije
mjere bez koje suvremena proizvodnja jagode u zaštićenom prostoru nije moguća su
podizanje nasada, navodnjavanje, gnojidba, uklanjanje vrijeţa (stolona), zaštita te
pravovremena berba.
5.1 Podizanje nasada
Pri podizanju nasada jagode u zaštićenom prostoru velika se pozornost pridaje odgovarajućem
tipu tla ili supstratu. Jagodi odgovaraju tla neutralne reakcije, pH od 5.5 do 7.0 te lakša
strukturirana tla (Gluhić, 2005). Jedni od najčešće korištenih supstrata u uzgoju jagoda su
kamena vuna, kokosova vlakna, treset i perlit. Odabir lokacije nasada vaţan je kako bi jagoda
mogla dati što veći prirod. Potrebno je izbjegavati lokacije u kojima su zabiljeţeni kasni
proljetni mrazovi. Vaţno je da se u blizini nasada nalazi besplatan izvor vode kao što su
rijeke, jezera, potoci i slično, iz razloga što navodnjavanje jagoda gradskim vodovodom nema
nikakvu ekonomsku isplativost. TakoĎer je bitna blizina trafostanice ili nekakvog izvora
struje kako bi cijeli sustavi grijanja u zaštićenim prostorima mogli funkcionirati. Optimalna
dnevna temperatura za razvoj jagode je izmeĎu 18-22°C dok optimalna noćna temperatura
iznosi 10-13°C. Poznavajući prosječne temperaturne vrijednosti u mjestu uzgoja moguće je
odabrati odgovarajuću sortu i tehnologiju uzgoja te vrijeme sadnje jagoda. Duralija (2004)
navodi kako je kvalitetni sadni materijal osnovni preduvjet uspješne proizvodnje plodova za
trţište. Sadnice moraju biti minimalno standardne, no bilo bi još i bolje da su certificirane.
Vaţno je da su sadnice bez prisustva najvaţnijih bolesti, imaju dobru rodnost te su adekvatno
zapakirani. Pri uzgoju jagoda potrebno je obratiti pozornost i na plodored. Kao pogodne
predkulture kulture za jagodu mogu se preporučiti sve kupusnjače, a izrazito nepovoljne
predkulture su grašak, rajčica, bijeli krumpir, repa i kukuruz jer svi dijele iste štetnike.
5.2 Navodnjavanje
Nasad jagode zahtijeva dosta vode u svim svojim fenofazama rasta i razvoja. Uspješan
uzgoj moguć je samo u područjima s dovoljno oborina i u uvjetima redovitog i dobrog
odabranog načina navodnjavanja (Volčević, 2008). Navodnjavanje treba započeti odmah
nakon sadnje. Najbolji sustav navodnjavanja je kapanjem tzv. „kap po kap“ jer voda dolazi
ravnomjerno do svakoga korijena sadnice te nije veliki pritisak vode i ne oštećuje biljku
(Slika 7). Navodnjavanje se provodi pomoću crpke s regulatorom tlaka. Voda izlazi pod
tlakom od 1.3 bara. Vaţno je odrţavati visoku vlaţnost prvih 14 dana nakon sadnje.
Dolaskom jesenskih kiša sniţava se temperatura, pa je time potreba za navodnjavanjem manja
te se isključuje sustav za navodnjavanje. U proljeće, dolaskom toplijega vremena, potreba za
vodom se povećava, pa je potrebno ponovno uključiti sustav za navodnjavanje.
11
U vrijeme cvatnje navodnjavanje povoljno utječe na razvoj habitusa biljke, olakšava se
primanje hranjiva iz tla te se povećava mikrobiološka aktivnost. Navodnjavanje prije i u
vrijeme berbe povoljno utječe na krupnoću plodova i povećanje priroda. Ovakvim
cjelokupnim sustavom navodnjavanja plodovi imaju veću prodajnu vrijednost nego plodovi
koji su navodnjavani na drugačiji način. TakoĎer, navodi se da nedovoljna vodoopskrba
dovodi do brojnih morfoloških, fizioloških i metaboličkih modifikacija koje se javljaju u svim
biljnim organima (Klamkowski i sur., 2006).
Slika 7. Navodnjavanje sustavom „kap po kap“ (www.groundreport.com)
5.3 Gnojidba
Jagode zadovoljavajuće rastu u širokom rasponu vrsta tla i supstrata. TakoĎer su
tolerantne na široki raspon vrijednosti pH tla, ali rastu i proizvode se najbolje na tlima s pH od
6 do 6.5. Najveći prirodi se dobivaju kada su biljke uzgajane u dubokom plodnom tlu ili
supstratu, s visokom udjelom organskom tvari i dobrim odvodom (Hancock, 1999). Jagoda za
svoj normalni razvoj i plodonošenje ima najveće potrebe za kalijem, dušikom i fosforom.
Potrebe iznose oko 140-180 kg/ha N, 130-200 kg/ha P i 170-330 kg/ha K (Miloš, 1997).
Dušik utječe na porast vegetativne mase. Prvi put se dušik dodaje kod prihranjivanja krajem
oţujka i početkom travnja (Miloš i Bohutinski, 1972). Kod uzgoja jagode, sva se potrebna
količina fosfornih gnojiva moraju dodati kod pripreme tla za sadnju osim dušika i kalija koji
se mogu dodati naknadno. Gluhić (2005.) navodi kako bi se zadovoljile potrebe jagoda za
fosforom, posebno se preporuča upotreba gnojiva „Umostart super Zn“ ili gnojivo „Ecophos“,
prema uputama proizvoĎača gnojiva.
12
5.3.1 Fertirigacija
Fertirigacija je tehnološki zahvat pri kojem koristimo tekuća ili vodotopiva gnojiva, te
se preko sustava za navodnjavanje, biljke opskrbljuju odgovarajućom količinom potrebnih
hraniva (Gluhić, 2005). Nikolić i Milivojević (2015.) navode kako bi se osigurao pravilan
razvoj korijena i nadzemnog dijela jagode potrebno je provesti 4-6 tretmana fertirigacije,
ovisno o roku sadnje (Tablica 2).
Tablica 2. Program fertirigacije jagode nakon sadnje
Faza rasta Gnojivo Količina gnojiva za
1.000 sadnica
Količina gnojiva za
1 ha (za 40.000
sadnica)
2. tjedan nakon
sadnje
NPK 1-4-1 1-2 kg 40-80 kg
3. tjedan nakon
sadnje
NPK 1-4-1 1-2 kg 40-80 kg
4. tjedan nakon
sadnje
NPK 1-1-1 1-2 kg 40-80 kg
5. tjedan nakon
sadnje
NPK 1-1-1 1-2 kg 40-80 kg
6. tjedan nakon
sadnje
Ca-nitrat 1-2 kg 40-80 kg
7. tjedan nakon
sadnje
NPK 1-4-1 1-2 kg 40-80kg
(Izvor: Gluhić, 2014.)
Manja količina gnojiva se dodaje prije sadnje, oko 35 kg/ha dušika i kalija dok se većina
gnojidbe obavlja preko sustava „kap po kap“ (Tablica 3). Mikroelementi se dodaju po potrebi
(Hancock, 1999).
Tablica 3. Preporučeni unos dušika i kalija fertirigacijom jagode
Faza uzgoja Količina gnojidbe (kg/ha dan)
N K2O
Prva dva tjedna 0.4 0.4
Veljača/Oţujak 1.0 1.0
Ostali mjeseci 0.8 0.8 (Izvor: Hancock, 1999.)
Gluhić (2014.) navodi kako osim redovne gnojidbe kroz program fertirigacije, za uspješan
uzgoj jagoda potrebno je tijekom jesenskog perioda provoditi i nekoliko posebnih tretmana
gnojidbe. Dodatni tretmani u jesenskoj gnojidbi vaţni su za opskrbu jagode mikroelementima,
naročito ţeljezom i cinkom (Tablica 4).
13
Tablica 4. Posebni tretmani u jesenskoj gnojidbi jagode
Faza rasta Gnojivo Količina gnojiva za
1 ha (za 40.000
sadnica)
Cilj tretmana
Odmah nakon sadnje Humistar (Huminske
kiseline)
Tradecorp Zn
5 L/ha 1. Razvoj korijena i
nadzemnog dijela
jagode
2. Bolje usvajanje
hraniva iz tla
3. Bolji razvoj
sadnice zbog sinteze
prirodnog hormona
rada auksina
1 kg/ha
1-2 tretmana tijekom
jesenskog perioda
Trafos K 10 L/ha Gnojivo sa visokom
količinom kalij-
fosfata potiče
povećanje otpornosti
biljke na bolesti i
štetnike
Primjena sa
vodotopivim
gnojivima
Delfan Plus 10 L/ha Biostimulator. Potiče
bolje metabolizam
hraniva i jači i bolji
razvoj sadnice
1 tretman tijekom
jesenskog perioda
Coctail Jade 1-3 kg/ha Opskrba biljaka
svim vaţnim
mikroelementima
potrebnih za razvoj
lisne mase i cvjetnih
zametaka za cvatnju
u slijedećoj
vegetaciji
Tretman po potrebi(
na tlima s niskom
količinom ţeljeza)
Ultraferro 10-20 kg/ha Gnojivo na bazi Fe-
helata. Primjena kod
uzgoja jagoda na
karbonatnim tlima (Izvor: Gluhić, 2014.)
5.3.2 Folijarna gnojidba
Folijarna gnojidba jagode predstavlja posebni oblik gnojidbe, u kojem se gnojiva
primjenjuju preko lista. Za folijarnu gnojidbu mogu se uzimati razne vrste gnojiva, koji se
meĎusobno razlikuju po sadrţaju hranjivih elemenata. Neka gnojiva sadrţe samo
makroelemente, neka samo mikroelemente a treća, pored makro i mikro elemenata sadrţe i
hormone koje stimuliraju rast biljaka, pa se zato nazivaju kompleksna ili kombinirana
folijarna gnojiva (Šoškić, 1980). Prednost folijarne gnojidbe je da usvajanje elemenata ne
ovisi o svojstvima tla te da se mogu kombinirati sa primjenom zaštitnih sredstava. Folijarna
gnojidba obavlja se u 4-5 navrata tijekom vegetacije ili putem sistema za natapanje kristalnim
gnojivima, „Wuksal“ ili „Folifertil“ (Tablica 5). Prvo prihranjivanje izvodi se na početku
cvjetanja jagoda, drugo i treće 7 do 10 dana nakon prvog, odnosno drugog prihranjivanja, a
14
četvrto i peto nakon završetka svih berba jagoda, u razmaku od 10 dana (Tablica 6) (Volčević,
2004).
Tablica 5. Sredstva i koncentracije za folijarnu gnojidbu
Naziv Sadrţaj Broj prskanja Koncentracija
Wuksal NPK 12-4-6 4-10 0.03-0.5
Folifertil NPK 22-21-12 3-5 0.25
Folifertil-tekući NPK 12-4-6 6-8 0.20
Folijar NPK 12-8-9 3-5 0.2-0.3
Folizor NPK 12-5-5 3-5 0.2-0.3
Biofort NPK 12-8-4 3-5 0.2-0.3
(Izvor: Miloš, 1997.)
Tablica 6. Opskrbljenost lista jagode makro i mikroelementima sredinom ljeta
Gnojidba Nedovoljno Dovoljno Previše
N (%) 1.9 2.0-2.8 4.0
P (%) 0.20 0.25-0.40 0.50
K (%) 1.3 1.5-2.5 3.5
Ca (%) 0.5 0.7-1.7 2.0
Mg (%) 0.25 0.3-0.5 0.8
S (%) 0.35 0.4-0.6 0.8
B (ppm) 23 30-70 90
Fe (ppm) 40 60-250 350
Mn (ppm) 35 50-200 350
Cu (ppm) 3 6-20 30
Zn (ppm) 10 20-50 80
(Izvor: Pritts i Handley, 1998.)
5.4 Uklanjanje vrijeţa
Osnovni način razmnoţavanja kod jagode je vrijeţama. To su dugi i zeleni tanki
izdanci. Volčević ( 2004) navodi da većina sorti jagoda razvijaju vrijeţe na kojima se kasnije
formiraju sadnice, vrijeţe treba redovito uklanjati u 3-4 navrata. Uklanjanje je prijeko
potrebna agrotehnička mjera jer se uklanjanjem vrijeţa znatno povećava rodnost. Prema
rezultatima raznih proizvodnih pokusa, nasadi jagode gdje su vrijeţe uklonjene, daju prirode
veće 50 do 70 % nego oni sa zaostalim vrijeţama gdje nije primijenjena ova agrotehnička
mjera (Miloš, 1997). Prvo uklanjanje vrijeţa obavlja se pred prvo cvjetanje, zatim prije zrenja
ploda, te po završetku berbe, tijekom kolovoza i rujna. Uklanjanje vrijeţa se obavlja ručno uz
primjenu škara ako se zakasni s uklanjanjem i vrijeţe očvrste (Volčević, 2008).
Mehaniziranim uklanjanjem ne uklanjaju se sve vrijeţe te je obično potrebno naknadno ručno
uklanjanje (Kurtović i sur., 2003).
15
5.5 Zaštita
Jagodu napadaju mnogi štetnici, fitopatogene gljive, virusi i nematode, koji ostavljaju
negativne posljedice na proizvodnju. Od značajnijih bolesti u nasadu jagode moţe se pojaviti:
paleţ lista (gljiva Phomopsis obscurans), pjegavost lišća (gljiva Mycosphaerella fragariae),
pepelnica (gljivica Podosphaera aphanis), crvena truleţ korijena (gljiva Phytophthora
fragariae), antraknoza (gljiva Colletotrichum acutatum) te siva plijesan jagode (gljiva
Botrytis cinerea Pers.) (Tablica 7). Siva plijesan je najučestalija bolest koja se javlja u
jagodnjaku za vrijeme berbe. Do razvoja bolesti dolazi pri velikoj vlaţnosti zraka u vrijeme
dozrijevanja plodova.
Šimić (2016) navodi kako su najčešći štetnici jagode koprivina (Tetranychus urticae) i
jagodina grinja (Tarsonemus pallidus Banks), jagodina lisna uš (Chaetosiphon fragaefolii
Cock.) te octena mušica ploda (Drosophila suzukii Matsumura). Ţenka octene mušice
ovipozitotom buši površinu jagode kako bi poloţila jaja, te tako otvara put za napad plijesni i
bakterija. U Republici Hrvatskoj nema registriranih zaštitnih sredstava te se suzbijanje ovog
štetnika provodi najčešće postavljanjem lovki na bazi jabučnog i vinskog octa te sakupljanjem
trulih plodova (Masten Milek i sur., 2013).
Tablica 7. Orijentacijski program zaštite jagode tvrtke „Chromos-Agro“ d.d.
Rok prskanja Sredstvo (aktivna
tvar)
Koncentracija Suzbija
Prije sadnje (15
dana)
Stomp aqua
(Pendimetalin)
2.5 – 3.0 L/ha uz
inkorporaciju u tlo
Jednogodišnje
uskolisne korove i
smanjuje
zakorovljenost
jednogodišnjim
širokolisnim
korovima
Prije cvatnje Chromosul 80
(Sumpor 80%)
3 kg/ha Pepelnicu
Stroby Wg (500 g/kg
krezoksim-metil)
30g/100 L H20
Fastac 10 EC (100
g/l alfa-cipermetrin)
0.3 L/ha Stakleničkog
štitastog moljca,
duhanovog štitastog
moljca
Fastac 10 EC (100
g/l alfa-cipermetrin)
0.15 L/ha Lisne uši
U vegetaciji, kod
pojave puţeva
Puţomor
(metaldehid 60 g/l)
30 – 40 kg/ha Štetne puţeve
Početak i kraj
cvatnje
Signum (boskalid
26,7% +
piraklostrobin 6,7%)
1.5 kg/ha Sivu plijesan,
pepelnicu
Formiranje plodova Signum (boskalid
26,7% +
piraklostrobin 6,7%)
1.5 kg/ha Sivu plijesan,
pepelnicu
(Izvor: www.Chromos-Agro.hr)
16
5.5.1 Siva plijesan (Botrytis cinerea Pers.)
Taj uzročnik bolesti jagode napada plodove još dok su oni sitni i zeleni, a naročito
kasnije u zriobi (Slika 8). Razvoju bolesti pogoduje vlaţno vrijeme, ne samo kiša već i
relativna vlaga zraka koju stvara rosa te veliki raspon u temperaturi (Wilson, 1997). Dok
uništava cvjetove, zrelih i nezrelih plodova i uzrokuje opseţno truljenje nakon berbe, obično
se jagode tretiraju 6 do 8 puta s botriticidima (Miličević i sur., 2006). Najpogodnija
temperatura za razvoj te bolesti je 15 do 20 OC. Sve mjere koje smanjuju vlaţnost plodova
predstavljaju preventivu protiv pojave bolesti. Cvjetković (2010.) navodi kako se siva plijesan
suzbija fungicidima na osnovu sljedećih djelatnih tvari: tolilfluanida „Euparen multi“,
iprodiona „Kidan“, „Lupo“, procimidona „Sumilex 50 Fl“ i fenheksamid „Teldor“,
fludioksonil + ciprodinil „Switch“.
Slika 8. Siva plijesan (Izvor: Original, 2017.)
5.5.2 Pepelnica (Podosphaera aphanis)
Pepelnica kod jagode pojavljuje se u izrazito vlaţnim godinama i to u vrijeme kad je
relativna vlaga zraka visoka (Slika 9). Prema potrebi suzbija se fungicidima za suzbijanje
pepelnice kao što su „Chromosul 80“ ili „Stroby Wg“.
Slika 9. Pepelnica (Izvor: Original, 2017.)
17
5.5.3 Antraknoza (gljivica Colletotrichum acutatum)
Gljiva uzrokuje nastanak smeĎih do crnih, malo potopljenih lezija različitih veličina,
ali obično samo na jednoj strani bobice (Slika 10). Truleţ je plitka i pod vlaţnim uvjetima
stvara spore površini. Ova bolest postaje sve vaţnija na cijelom jugoistoku Europe i Azije.
Nisu poznate posebne kontrolne mjere dok skladištenjem blizu 0 OC odgaĎa se razvoj bolesti.
Slika 10. Antraknoza (Izvor: http://jagodnik.pl)
5.5.4 Octena mušica ploda (Drosophila suzukii Matsumura)
Jedan od najnovijih štetnika ploda je octena mušica ploda. Odrasle octene mušice su
muhe duljine 2 do 3 mm, s crvenim očima, svijetlosmeĎim ili ţućkasto smeĎim prsnim košem
i crnim prugama na trbuhu (Slika 11). Octena mušica ploda širi se trgovinom sadnog
materijala i plodovima domaćina te letom odraslih kukaca. Ţenke aktivno traţe plodove
domaćina koji sazrijevaju. Zatim buše plodove te u njih stavljaju jaja (Walsh i sur., 2011). Iz
jaja se razvijaju ličinke koje uništavaju plod iznutra te plod postaje mekan te na kraju truli.
Praćenje ovog štetnika moguće je preko hranidbenog atraktanta. Koristi se boca na kojoj se
izbuše četiri simetrične rupe. Ambalaţa se puni s jabučnim ili vinskim octom (Masten Milek
i sur., 2013).
Slika 11. Octena mušica ploda (Izvor: http://entnemdept.ufl.edu)
18
5.6 Berba
Prikladnim izborom sorti, sezona berbe moţe trajati 45-60 dana. Razdoblje
sazrijevanja ploda pojedinih sorata iznosi 16-30 dana, a mjesečarke sazrijevaju tijekom cijele
godine. Berba se mora obavljati paţljivo, a plodovi se moraju odmah razvrstavati. Da bi se
izbjeglo prepakiranje i ozljede koje tako nastaju, najbolje je brati odmah u ambalaţu kojom se
jagode direktno šalju do potrošača odnosno na preradu (Miloš i Bohutinski, 1972.). Stoga je
prijeko potrebno na vrijeme dobaviti potrebnu ambalaţu tj. košarice od prešanog kartona ili
plastike.
Način branja plodova mora poznavati svaki berač (Slika 12). Pomnom berbom plodovi
su mehanički neoštećeni, ostaju s čaškom i dijelom peteljke, što je vrlo vaţno za plodove koji
su namijenjeni svjeţoj prodaji i potrošnji (Miloš, 1997). Nikolić i Milivojević (2015.) navode
kako je najbolje brati plodove u punoj zrelosti jer su tada najljepšeg izgleda, najukusniji i
najaromatičniji. Prerano ubrani plodovi nisu dobro obojeni, kiselog su okusa i nemaju
karakterističnu sortnu aromu, dok prezreli plodovi imaju bljutav okus i podloţni su brzom
kvarenju.
Prema Šoškiću (1980.) berbu jagode treba obavljati po mogućnosti onda kad je
vrijeme prohladno i suho. Ako je vrijeme toplo i sunčano, berbu treba obaviti ujutro ili
predvečer kad su plodovi rashlaĎeni. Duţina čuvanja i kvaliteta plodova jagode dobrim
dijelom zavise i od toga kakva je temperatura zraka bila u trenutku berbe, odnosno koliko su
plodovi bili zagrijani.
Slika 12. Berba jagoda (Izvor: http://www.agf.nl)
19
6. Opis istraţivanih svojstava
Većina alata za odreĎivanje morfoloških svojstava, koji su razvijeni od strane
istraţivačkih skupina u javnom i privatnom sektoru su integrirani na način na koji su lako
dostupni i iskoristivi. Danas na raspolaganju postoji niz programskih podrški za ekstrakciju
morfoloških podataka iz slike (Cobb i sur., 2013). Jedan novi model koji se svrstava u
suvremenu tehnologiju je i WinSEEDLE™ sustav koji sluţi za utvrĎivanje morfoloških
svojstava sjemenki i iglica četinjača.
Programska podrška ovog sustava ima mogućnost analize podataka u području naredbi
(Command area) gdje prikazuje prosječne („Global“) podatke koji se odnose na analiziranu
regiju kao cjelinu (npr.: uzorak od 100 sjemenki) i individualne podatke koji daju informacije
o pojedinom objektu na slici - npr. jedna sjemenka (Lazić, 2012).
Škrlec (2016) navodi kako WinSEEDLE™ ima mogućnost u nekoliko sekundi ili
minuta (ovisno o krupnoći sjemena) izmjeriti brojne parametre na većem broju sjemenki (do
nekoliko stotina što ovisi o veličine posude koja se koristi prilikom analize - skeniranja).
Parametre programska podrška prikazuje u obliku slike (*jpg) i u obliku teksta (*txt).
Primjenom WinSEEDLE™ sustava smanjuje se utrošak vremena koji dovodi do
smanjene potrošnje financijskih sredstava. Ne izaziva monotonost i zamor prilikom rada.
Najveća prednost je mogućnost izmjere velikog broj parametara, te njihove analize i obrade u
različitim programima. Pored njegovih višestrukih prednosti primjećuju se i njegove mane.
Kod analize sjemenki, tj. skeniranja mora se voditi računa o tome da staklo skenera i plastične
posude za analizu budu čiste. WinSEEDLE™ filtrira podatke manje od 0.05 mm2, a sve
čestice koje su veće od toga (prašina, pijesak i ostali otpaci) taj program „vidi“ kao sjeme i
takvog ga snima (Lazić, 2012).
20
7. Materijali i metode
7.1 Postavljanje i provedba istraţivanja
Za vrijeme ljeta 2017. godine u proizvodnom nasadu jagoda u zaštićenom prostoru
tvrtke „Ulvagubben“ AB u blizini Uppsala-e u Švedskoj provelo se istraţivanje s djelovanjem
gnojiva Silitec na sjemenke jagoda sorte Malwina. Pokus je obuhvatio dva različita tretmana s
gnojivom Silitec i kontrolu bez aplikacije u tri repeticije s 200 biljaka u svakoj repeticiji.
Koncentracija folijarnog gnojiva koja se primjenjivala iznosila je 5 ml „Siliteca“ na
1000 ml vode. Utrošak „Siliteca“ iznosio je 75 ml za prvo tretiranje 11.07.2017. te 37.5 ml za
drugo tretiranje 10.08.2017 (Slika 13). Prvo tretiranje bilo je gotovo mjesec dana nakon
sadnje 15.06.2017.
Slika 13. Tretiranje „Silitecom“ (Izvor: Original, 2017.)
U berbi su ubrani plodovi s kojih se iz srednjeg dijela odvojilo 100 sjemenki za svaku
repeticiju. Podaci su prikupljeni sa 100 sjemenki od svake repeticije koristeći Regent
Instrumentom za analizu slike pomoću pokretanje prilagoĎenog pisanog softvera
WinSEEDLETM
(Slika 14). Za svaku je replikaciju stavljeno 100 sjemenki na rasvjetnu
površinu ureĎaja kako bi ga skenirao (Slika 15). Sjeme su automatski analizira od strane
skenera i slika sjemena se biljeţi u sustavu WinSEEDLETM
. Postupak je proveden 9 puta u
laboratoriju Zavoda za Voćarstvo, Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu u 2017.
godini, a dimenzije ploda izraţene su u mm (Slika 16).
21
Slika 14. Skener sa programom WinSEEDLE™ Slika 15. Skeniranje sjemena
(Izvor: Original, 2017.) (Izvor: Original, 2017.)
Slika br. 16 Mjerenje sjemenki jagode (Izvor: Original, 2017.)
22
7.1.1 Gnojivo „Silitec“
Gnojivo „Silitec“ po svojoj kemijskoj prirodi, ima sposobnost da apsorbira vlagu tako
da se koristi kako bi se smanjila količina slobodne vode (rosa, kiša, magla itd.) koja se nalazi
na nadzemnom dijelu usjeva kao što su listovi, stabljike i plodovi. S toga, zbog nedostatka
vlage, smanjen je razvoj patogena poput sive plijesni, smeĎe truleţi ploda, i pepelnice.
Primjenjuje se folijarno 0.5 ml/l (Tablica 8) (http://www.colic.hr).
Osim toga, moţe poboljšati reakciju usjeva na stresne situacije. Prisutnost silicija u
provodnom tkivu i ispod epiderme daje snagu stabljici, smanjuje evaporaciju, tako da biljka
moţe izdrţati duţa razdoblja suše, djeluje kao izolator za povećanje otpornosti biljaka od
hladnoće (http://www.colic.hr).
Tablica 8. Sastav „Siliteca“
Sastav (% w/w) (% w/v)
Kalij (K2O) 10.0 13.2
Silicij (Si) 22 % 25 % (Izvor: http://www.colic.hr)
Slika 17. Pakiranje gnojiva „Silitec“ (Izvor: http://www.colic.hr)
23
7.1.2 Postavljanje pokusa
Pokus je obuhvatio dva različita tretmana s gnojivom Silitec i kontrolu bez aplikacije u
tri repeticije s 200 biljaka u svakoj repeticiji (Slika 18.). U berbi su se ubrali plodovi s kojih se
iz srednjeg dijela odvojilo 100 sjemenki za svaku repeticiju (Tablica 9).
Tablica 9. Značenje oznaka za tretiranje
MalwinaK – Označava kontrolu bez aplikacije
Malwina1 – Označava tretiranje Silitecom jedanput
Malwina2 – Označava tretiranje Silitecom dva puta (Izvor: Original, 2017.)
Slika 18. Raspored tretiranja sorte 'Malwina' u zaštićenom prostoru
24
7.2. Sorta 'Malwina'
7.2.1 Opis sorte
Od sorti jagoda kojih je vrijedno uzgajati, sorta 'Malwina' je najkasnija sorta u
trenutnom sortimentu. Ona će postaviti nove standarde za kasno sezonske sorte u segmentu
izravnog marketinga. Pod standardnim uvjetima uzgoja, vrhunac sezone je oko 22 dana nakon
sorte 'Elsanta'. Kada se primjeni slamnati pokrov moţe dozrijeti i do 30 dana poslije sorte
'Elsanta'. Sorta 'Malwina' je hibrid od sorte 'Sophie'. Kriţanje je 1998. godine napravio Peter
Stoppel iz Kressbronna u Njemačkoj. Biljka je vrlo snaţna, s tamno zelenim te srednje
velikim sjajnim lišćem. Sorta 'Malwina' cvjeta pod lišćem i ona je samooprašiva. Plodovi su
veliki, čvrsti i sjajno crveni u sredini. Kada se beru blijedo crvene njihov okus je dobar ali kad
se beru u potpunosti dospjele imaju odličan okus (Tablica 10). Prirodi za sortu 'Malwina' su
oko 10 - 15% manji nego za sortu 'Elsanta'. Postotak velikih plodova je 85%. To znači da je
udio prve klase veći nego kod sorte 'Elsanta'. Sorta 'Malwina' je vrlo izdrţljiva i otporna na
bolesti. Vrlo je tolerantna na Verticillium, malo podloţna truljenju plodova. Sorta 'Malwina'
podnosi intenzivne kiše i malo je osjetljiva na opekline od sunca (Stoppel, 2012).
Tablica 10. Usporedba prosječnih vrijednosti sorte Malwina i Alba
Prosječne
vrijednosti
2010-2014
Šećeri, g/100g Kiseline Vit. C,
mg/100g
Gubitak
teţine
ploda, % Fruktoza Glukoza Saharoza Limunska Jabučna Askorbinski
Malwina 2.0 1.3 0.5 1.9 0.3 58 6.2
Alba 1.5 1.4 1.1 0.5 0.3 49 6.5 (Izvor: Faedi i sur., 2015.)
7.2.2 Berba
Berba je obavljena 20. rujna 2017. godine te se svaka repeticija stavljala u posebnu
posudicu. Isti dan su sjemenke izvaĎene s plodova i puštene da se suše na sobnoj temperaturi.
Nakon 4 h sušenja stavljene su u posebne male kuverte na čuvanje sve dok nisu analizirane.
25
7.2.3 Mjerenja
Parametri koji su bili obraĎeni sustavom WinSEEDLE™ su :
• projicirana površina sjemenke (PA)
• ravna duljina sjemenke (SL)
• zakrivljena duljina sjemenke (CL)
• ravna širina sjemenke (SW)
• zakrivljena širina sjemenke (CW)
• zakrivljenost sjemenke (CS)
• volumen sjemenke s kruţnim presjekom modela (VC)
• volumen sjemenke s elipsoidnim presjekom modela (VE)
• volumen sjemenke s pravokutnim presjekom modela (VR)
• volumen sjemenke s stalnim opsegom presjeka modela (VCP)
• površina regije sjemenke s kruţnim presjekom modela (SAC)
• površina regije sjemenke s elipsoidnim presjekom modela (SAE)
• omjer ravne širine u odnosu na duljinu sjemenke (WLR)
• horizontalan poloţaj sjemenke na slici iz gornjeg lijevog kuta (HP)
• vertikalan poloţaj sjemenke na slici iz gornjeg lijevog kuta (VP)
7.3 Statistička obrada podataka
Razlike izmeĎu sorata obzirom na morfološka svojstva sjemenki statistički su
analizirana analizom varijance (ANOVA), a tako utvrĎene razlike izmeĎu prosječnih
vrijednosti testirane su LSD testom na razini signifikantnosti p≤0,01.
Podaci su u cijelosti analizirani statističkim programom SAS 9.1.3.
26
8. Rezultati i rasprava
Obzirom kako se nasad nalazi u Švedskoj u njemu je utvrĎivan sustav uzgoja i uzgojne
mjere te se pokazalo kako se radi o uzgoju jagoda bez tla (hidroponski) u zaštićenom prostoru
koji se karakterizira specifičnostima. UtvrĎeno je kako je sustav fertirigacije u nasadu „kap po
kap“. Voda se uzima iz obliţnje rijeke, koja je najveća u Uppsali te se miješa u posebnim
tankovima s YARA vodotopivim gnojivima. Zatim se posebnim pumpama otopina provodi
prema nasadima (Slika 19).
Slika 19. Pumpe za fertirigaciju (Izvor: Original, 2017.)
Razmak sadnje izmeĎu redova iznosio je 90 cm dok razmak unutar redova iznosio je 15 cm.
Biljke se nalaze u pravokutnim posudama sa perilitom kao glavnim sastojkom supstrata (Slika
20).
Slika 20. Slika nasada (Izvor: Original, 2017.)
27
Zaštita se obavljala po potrebi. Velike štete činili su siva plijesan i octena mušica ploda ali
najveće probleme u nasadu je stvarala pepelnica (Slika 21).
Slika 21. Zaštita od pepelnice (Izvor: Original, 2017.)
Rezultati analize varijance za istraţivana svojstva sjemenki prikazani su u tablici 11., 12., i
13.
Tablica 11. Tablica srednjih vrijednosti tretmana za istraţivana svojstva s oznakama
statističkih razlika iz analize varijance
Tretiranje PA
(mm2)
SL (mm) CL (mm) SW (mm) CW (mm) CS
MalwinaK 1.25849 1.51683 1.70089 1.224438 1.25913 0.085958
Malwina1 1.28045 1.54639 1.74414 1.222874 1.28074 0.094444
Malwina2 1.28930 1.53314 1.72558 1.244591 1.28296 0.085958
ANOVA NS NS NS NS NS NS Napomena: razine statističke značajnosti: * p≤0,05, ** p≤0,01, NS nije signifikantno
Projicirana površina sjemenke (PA), ravna duljina sjemenke (SL), zakrivljena duljina sjemenke (CL), ravna
širina sjemenke (SW),zakrivljena širina sjemenke (CW), zakrivljenost sjemenke (CS)
Tablica 12. Tablica srednjih vrijednosti tretmana za istraţivana svojstva s oznakama
statističkih razlika iz analize varijance
Tretiranje VC (mm3) VE (mm
3) VR (mm
3) VCP (mm
3)
MalwinaK 1.12489 0.281225 0.358065 0.135352
Malwina1 1.14162 0.285404 0.363390 0.138796
Malwina2 1.15131 0.287826 0.366473 0.137317
ANOVA NS NS NS NS Napomena: razine statističke značajnosti: * p≤0,05, ** p≤0,01, NS nije signifikantno volumen sjemenke s
kruţnim presjekom modela (VC), volumen sjemenke s elipsoidnim presjekom modela (VE), volumen sjemenke
s pravokutnim presjekom modela (VR), volumen sjemenke s stalnim opsegom presjeka modela (VCP)
28
Tablica 13. Tablica srednjih vrijednosti tretmana za istraţivana svojstva s oznakama
statističkih razlika iz analize varijance
Tretiranje SAC (mm2) SAE (mm
2) WLR HP VP
MalwinaK 4.56994 3.33089 0.816855 50.025 196.997
Malwina1 4.64534 3.38584 0.805400 53.291 193.441
Malwina2 4.63893 3.38117 0.825062 52.405 193.170
ANOVA NS NS NS NS NS Napomena: razine statističke značajnosti: * p≤0,05, ** p≤0,01, NS nije signifikantno površina regije sjemenke s
kruţnim presjekom modela (SAC), površina regije sjemenke s elipsoidnim presjekom modela (SAE), omjer
ravne širine u odnosu na duljinu sjemenke (WLR), horizontalan poloţaj sjemenke na slici iz gornjeg lijevog kuta
(HP), vertikalan poloţaj sjemenke na slici iz gornjeg lijevog kuta (VP)
WinSEEDLE™ sustavom utvrĎena su sljedeća svojstva istraţivane sorte projicirana
površina sjemenke, ravna duljina sjemenke, zakrivljena duljina sjemenke, ravna širina
sjemenke, zakrivljena širina sjemenke, zakrivljenost sjemenke, volumen sjemenke s kruţnim
presjekom modela, volumen sjemenke s elipsoidnim presjekom modela, volumen sjemenke s
pravokutnim presjekom modela, volumen sjemenke s stalnim opsegom presjeka modela,
površina regije sjemenke s kruţnim presjekom modela, površina regije sjemenke s
elipsoidnim presjekom modela, omjer ravne širine u odnosu na duljinu sjemenke, horizontalan
poloţaj sjemenke na slici iz gornjeg lijevog kuta, vertikalan poloţaj sjemenke na slici iz
gornjeg lijevog kuta. Cilj rada bilo je utvrditi djelovanje folijarne primjene gnojiva Silitec na
svojstva sjemenki kod jagoda sorte Malwina. Iz navedenih rezultata moţe se zaključiti kako
nema statistički značajne razlike izmeĎu istraţivanih svojstva sjemenki tj. da folijarno gnojivo
„Silitec“ nije imalo značajan utjecaj na svojstva sjemenki kod sorte jagode 'Malwina'.
29
9. Zaključak
Jagoda kao voćna vrsta zauzima središnje mjesto u skupini jagodastog voća i time sa
gospodarskog stajališta za hrvatsko poljodjelstvo ima naglašen privredni značaj. Sve veća je
vaţnost plodova jagoda u ishrani stanovništva, jer one osim što sadrţe velike količine
ugljikohidrata i organskih kiselina, sadrţi i značajne količine antocijana, fenola i vitamina.
Temeljem provedenih istraţivanja u nasadima jagode u Ulva Kvarnu, pokraj Uppsale u
Švedskoj utvrĎeno je kako:
1. Sustav uzgoja i uzgojne mjere imaju svoje specifičnosti te se razlikuju u odnosu na
one koji se koriste u Republici Hrvatskoj.
2. Vodeća sorta je Malwina, a koja do sada nije bila istraţivana kod nas.
3. Gnojidba je prilagoĎena za jagode i obavljala se vodotopivim gnojivima sistemom
fertirigacije kap po kap.
4. Glavne bolesti i štetnici u nasadu u Švedskoj su siva plijesan, octena mušica ploda i
pepelnica.
5. Berba plodova u zaštićenom prostoru obavljala se izvan sezone u rujnu i listopadu
kada su i cijene više.
6. Tretmani plodova preparatom na bazi silicija nisu doveli do značajne promjene u
istraţivanim svojstvima sjemenki jagoda.
7. UnaprjeĎenje proizvodnje jagoda moguće je samo ako se istraţuju i uvode nove
sorte te suvremenije uzgojne mjere.
30
10. Literatura
1. Cheel, J., Theoduloz, C., Rodríguez, J., Caligari, P., & Schmeda-Hirschmann, G.
(2007). Free radical scavenging activity and phenolic content in achenes and thalamus
from Fragaria chiloensisssp.chiloensis, F. vesca and F.x ananassa cv. Chandler. Food
Chemistry, 102,36e44
2. Ciglar I (1993.) Zdravi vočnjaci i vinogradi; Agroznanje, Zagreb
3. Cobb J. N., DeClerck G., Greenberg A., Clark R., McCouch, S. (2013). Next
generation phenotyping: requirements and strategies for enhancing our understanding
of genotype-phenotype relationships and its relevance to crop improvement, Theor
Appl Genet (2013) 126: 867. https://doi.org/10.1007/s00122-013-2066-0
4. Cvjetković B. (2010.) Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze, Zrinski d.d.,
Čakovec
5. Duralija B. (2004.) Sadni materijal u suvremenoj proizvodnji jagoda; Pomologia
Croatica : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 10(1-4), 71-79.
6. Faedi, W., Baruzzi, G., Lucchi, P., Magnani, S., Sbrighi, P., Turci, P., Ambrosio, M.,
Ballini, L., Baroni, G., Baudino, M., Capriolo, G., Capocasa, F., Caracciolo, G., Carli,
C., Corona, G., D'Anna, F., Di Muzio, R., Frati, S., Funaro, M., Giongo, L., Giordano,
R., Grotteria, M., Longo, L., Maltoni, L., Marinucci, R., Martinatti, P., Matozzo, G.,
Mennone, C., Mezzetti, B., Migani, M., Moncada, A., Oliva, M., Prinzivalli, C.,
Quinto, G., Siddu, G., Spagnolo, G.F., Zago, M. (2015). Monografia Fragola volume
terzo 2015
7. FAOSTAT, 2018; http://www.fao.org/faostat/en/#data/QC Pristupljeno: 16. oţujka
2018.
8. Gluhić D. (2005.) Vaţnost gnojidbe u uzgoju jagode; Glasnik zaštite bilja (0350-9664)
4 (2005); 32-44
9. Gluhić D. (2014.) Jesenska gnojidba novih nasada jagode; Glasnik zaštite bilja 5/2014.
10. Grzelak-Błaszczyk K., Karlinska E., Grzeda K., Roj E., Kolodziejczyk K. (2017).
Defatted strawberry seeds as a source of phenolics, dietary fiber and minerals. LWT -
Food Science and Technology 84 18-22
11. Hancock J. F. (1999.) Strawberries; CABI Publishing, Oxon
12. Kang C., Darwish O., Geretz A., Shahan R., Alkharouf N., Liu Z. (2013.) Genome-
Scale Transcriptomic Insights into Early-Stage Fruit Development in Woodland
Strawberry Fragaria vesca. The Plant cell. 25. 1960-78. 10.1105/tpc.113.111732.
13. Klamkowski, K., Treder, W. (2006.) Morphological and Physiological Responses of
Strawberry Plants to Water Stress. Agric. conspec. sci. 71 (4). str. 159-165
14. Lazić A. (2012). Application of WinSeedle system for determining morphological
propreties of forest seed. Završni rad., Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
15. Masten Milek T., Šimala M., Pavunić Miljanović Z. (2013.) Octena mušica ploda–
Drosophila suzukii (Matsumura, 1931); Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo;
Zagreb
16. Miličević T., Ivić D., Cvjetković B., Duralija B. (2006.) Possibilities of Strawberry
Integrated Disease Management in Different Cultivation Systems; Agriculturae
Conspectus Scientificus, Vol. 71 (2006) No. 4 (129-134)
31
17. Miloš T. (1997.) Jagoda; Naklada Jurčić, Zagreb
18. Miloš T., Bohutinski O. (1972.) Jagoda-Malina-Ribiz-Kupina; Voće export-import,
Samobor
19. Mratinić E. (2000.) Jagoda, Draganić, Beograd.
20. Mratinić E. (2012.), Jagoda. Partenon, Beograd
21. Nikolić M., Milivojević J. (2010.). Jagodaste voćke, tehnologija gajenja. Naučno
voćarsko društvo Srbije, Čačak, Republika Srbija
22. Nikolić M., Milivojević J. M. (2015.) Jagodaste voćke; Univerzitet u Beogradu,
Poljoprivredni fakultet
23. Pieszkaa M., Tombarkiewicz B., Roman A., Migdałd W., Niedziółka J. (2013.) Effect
of bioactive substances found in rapeseed, raspberry and strawberry seed oils on blood
lipid profile and selected parameters of oxidative status in rats; Elsevier 36
(2013)1055–1062
24. Pritts, M. P., Handley D. (1998.) Strawberry Production Guide for the Northeast,
Midwest and Eastern Canada. NRAES-88, Northeast Regional Agricultural
Engineering Service, Ithaca, New York
25. Stančević A. (1979.) Gajenje jagode i maline; Mala poljoprivredna biblioteka,
Beograd
26. Stewart PJ. (2011) Strawberry, History and Breeding In: Genetics, Genomics and
Breeding of Berries,Science Publishers CRC Press, New Hampshire, Usa
27. Stoppel P. (2012.) Plant Patent Application Publication, US 2012/0011626 P1
28. Šimić E. (2016). Zaštita nasada jagode od proljetnih mrazova, diplomski rad
29. Škrlec P. (2016.) Primjena WinSEEDLE™ sustava u morfološkoj karakterizaciji
sjemenki marelice (Prunus armeniacaL.); Rektorova nagrada
30. Šoškić A. (1980.) Savremeno gajenje jagode, Zadrugar, Sarajevo
31. Šoškić M. (2009.) Jagoda. Partenon, Beograd
32. Trejo-Téllez L. I., Gómez-Merino F. (2014.) Nutrient management in strawberry.
Effects on yield, quality and plant heath.; In book: Strawberries: Cultivation,
Antioxidant Properties and Health Benefits, Edition: First, Chapter: 11, Publisher:
Nova Science Publishers, Editors: Nathan Malone, pp.239-267
33. Van Hoed V., De Clercq N., Echim C., Andjelkovic M., Leber E., Dewettinck K.,
Verhé R. (2008.) Berry seeds: a source of specialty oils with high content of bioactives
and nutritional value; Journal of Food Lipids16(2009) 33–49
34. Volčević B. (2004.) Jagoda, malina, kupina; Neron, Bjelovar
35. Volčević B.(2008.) Jagodičasto voće, Neron, Bjelovar
36. Walsh, D. B., Bolda, P. M., Goodhue, R., Dreves, A., Lee, J., Bruck, D., Walton, V.,
O'Neal, S., Zalom, F. (2011.) Drosophila suzukii (Diptera: Drosophilidae): Invasive
Pest of Ripening Soft Fruit Expanding its Geographic Range and Damage Potential.
Journal of Integrated Pest Management, 2(1): 1-7.
37. Wietzke A., Westphal C., Gras P., Kraft M., Pfohl K., Karlovsky P., Pawelzik E.,
Tscharntke T., Smit I. (2018.) Insect pollination as a key factor for strawberry
physiology and marketable fruit quality; Agriculture, Ecosystems & Environment,
Volume 258, Pages 197-204
32
38. Wilson D. (1997.) Strawberries under protection; Grower Guide No 6 2nd series;
Nexus media limited
Internet stranice:
http://www.colic.hr/biostimulatori-2/ Pristupljeno: 10. oţujka 2018.
33
11. Prilog
11.1 Popis slika
Slika 1. Korijen jagode https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Strawberry_Seedling.jpg
Pristupljeno: 1. oţujka 2018.
Slika 2. List jagode https://dharma333.wordpress.com/2016/07/30/91/ Pristupljeno 1. oţujka
2018.
Slika 3. Cvijet jagode http://www.myhrpc.com/gallery/6123-blaya/38937 Pristupljeno 6.
oţujka 2018.
Slika 4. Plod jagode (Izvor: Original, 2017.)
Slika 5. Sjemenke jagode (Izvor: Kang i sur., 2013.)
Slika 6. Uzgoj jagoda u plasteniku http://www.gis-impro.hr/novosti/berba-jagoda-2014/
Pristupljeno 19. veljače 2018.
Slika 7. Navodnjavanje sustavom „kap po kap“ <http://www.groundreport.com/increasing-
crop-production-using-drip-irrigation-system/. Pristupljeno 25. svibnja 2017.
Slika 8. Siva plijesan (Izvor: Original, 2017.)
Slika 9. Pepelnica (Izvor: Original, 2017.)
Slika 10. Antraknoza http://jagodnik.pl/antraknoza-truskawki-choroba-o-wielu-twarzach/
Pristupljeno 8. oţujka 2018.
Slika 11. Octena mušica ploda
http://entnemdept.ufl.edu/creatures/fruit/flies/drosophila_suzukii.htm Pristupljeno 8. oţujka
2018.
Slika 12. Berba jagoda http://www.agf.nl/artikel/155905/Overaanbod-Spaanse-aardbeien-
komt-niet-door-producenten-andere-landen Pristupljeno: 9. oţujka 2018.
Slika 13. Tretiranje Silitecom (Izvor: Original, 2017.)
Slika 14. Skener sa programom WinSEEDLE™ (Izvor: Original, 2017.)
Slika 15. Skeniranje sjemena (Izvor: Original, 2017.)
Slika 16. Mjerenje sjemena (Izvor: Original, 2017.)
Slika 17. Pakiranje gnojiva „Silitec“ http://www.colic.hr/biostimulatori-2/ Pristupljeno: 11.
oţujka 2018.
Slika 18. Raspored tretiranja sorte 'Malwina' u zaštićenom prostoru
Slika 19. Pumpe za fertirigaciju (Izvor: Original, 2017.)
Slika 20. Slika nasada (Izvor: Original, 2017.)
34
Slika 21. Zaštita od pepelnice (Izvor: Original, 2017.)
11.2 Popis tablica
Tablica 1. Sistematika jagoda Izvor: Nikolić i Milivojević, 2015.
Tablica 2. Program fertirigacije jagode nakon sadnje Izvor: Gluhić, 2014.
Tablica 3. Preporučeni unos dušika i kalija fertirigacijom jagode Izvor: Hancock, 1999.
Tablica 4. Posebni tretmani u jesenskoj gnojidbi jagode Izvor: Gluhić, 2014.
Tablica 5. Sredstva i koncentracije za folijarnu gnojidbu Izvor: Miloš, 1997.
Tablica 6. Opskrbljenost lista jagode makro i mikroelementima sredinom ljeta Izvor: Pritts i
Handley, 1998.
Tablica 7. Orijentacijski program zaštite jagode tvrtke „Chromos-Agro“ d.d. Izvor:
http://www.chromos-agro.hr/wp-content/uploads/Vocarstvo-2016-jagoda.pdf
Tablica 8. Sastav siliteca Izvor: http://www.colic.hr/biostimulatori-2/
Tablica 9. Značenje oznaka za tretiranje Izvor: Original, 2017.
Tablica 10. Usporedba prosječnih vrijednosti sorte Malwina i Alba Izvor: Faedi i sur., 2015.
Tablica 11. Tablica srednjih vrijednosti tretmana za istraţivana svojstva s oznakama
statističkih razlika iz analize varijance Izvor: Original
Tablica 12. Tablica srednjih vrijednosti tretmana za istraţivana svojstva s oznakama
statističkih razlika iz analize varijance Izvor: Original
Tablica 13. Tablica srednjih vrijednosti tretmana za istraţivana svojstva s oznakama
statističkih razlika iz analize varijance Izvor: Original
35
Ţivotopis
Andreas Antunović roĎen je 06. travnja 1995. u Gelsenkirchenu, Njemačka. Nakon šest
godina ţivota u Njemačkoj upisuje OŠ Marije i Line u Umagu. Nakon osnovne škole upisuje
klasičnu gimnaziju u Pazinu. Nakon završene srednje škole 2013. godine upisuje
preddiplomski studij Hortikulture a 2016. godine i diplomski studij Voćarstva. Kroz formalno
i fakultetsko obrazovanje usavršio je engleski jezik kojim se odlično sluţi u govoru i pismu.
Informatički je pismen, sa znanjem rada u Microsoft Office paketu. Tijekom studija
trenirao je košarku i aktivno sudjelovao u košarkaškim ekipama fakulteta koje je pohaĎao i s
kojima je ostvario brojne uspjehe.