Jednosložan izgovor Jednosložan izgovor dugoga staroga jata dugoga staroga jata

S osvrtom na problematiku č-ć; S osvrtom na problematiku č-ć; dž-đ dž-đ

Filozofski fakultet u ZagrebuOdsjek za fonetikuStudentice : NINA TOMAŠEVIĆ

IVA MILČIĆ

povijesni pregled refleksa dugoga staroga povijesni pregled refleksa dugoga staroga jatajata

Problematika - neodređenosti :Problematika - neodređenosti : prozodijskaprozodijska glasnička glasnička asimilacijskaasimilacijska

zvučni primjerizvučni primjerizaključakzaključakproblematikaproblematika

Č-ĆČ-Ć Dž-ĐDž-Đ

Zvučni primjeriZvučni primjerizaključakzaključak

Povijesni pregledPovijesni pregled

Staroslavenski jezik:Staroslavenski jezik:prvi književni jezik Slavenaprvi književni jezik Slavenakreiran na temelju govora iz okolice Soluna u 9.st.kreiran na temelju govora iz okolice Soluna u 9.st.kreirali su ga misionari Ćiril i Metodkreirali su ga misionari Ćiril i Metod bio je korišten za prijevode grčkih tekstovabio je korišten za prijevode grčkih tekstovabilježen je glagoljicom bilježen je glagoljicom

Staroslavenski jat:Staroslavenski jat: 31. slovo glagoljice31. slovo glagoljice točan izgovor glasa nije poznattočan izgovor glasa nije poznat u različitim jezicima različito se odrazio, čak i unutar u različitim jezicima različito se odrazio, čak i unutar

samog jezika postoje razlike u odrazu jatasamog jezika postoje razlike u odrazu jata

u latiničkoj se transliteraciji bilježi kao slovo u latiničkoj se transliteraciji bilježi kao slovo ěě

1830. godine u Budimu izašla je Gajeva 1830. godine u Budimu izašla je Gajeva “Kratka osnova horvatsko-slavenskoga “Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja” kojom je u hrvatski jezik uveo pravopisanja” kojom je u hrvatski jezik uveo rogato e - /rogato e - /ěě//

Tim je grafemom htio “ujediniti” različite Tim je grafemom htio “ujediniti” različite hrvatske dijalekte na grafemskoj razini, hrvatske dijalekte na grafemskoj razini, budući da je izgovor ostavio otvorenimbudući da je izgovor ostavio otvorenim

npr. /vnpr. /věěra/ = ra/ = [[viravira]] ; ; [[veravera]] ; ; [ [vjeravjera] ]

1850. bečkim sporazumom donesena je odluka:1850. bečkim sporazumom donesena je odluka:

“ “ Jednoglasnice smo priznali da je najpravije i najbolje Jednoglasnice smo priznali da je najpravije i najbolje primiti južno narječje da bude književno; i toprimiti južno narječje da bude književno; i to

a) zato što najviše naroda tako govori,a) zato što najviše naroda tako govori,

b) što je ono najbliže staromu slovenskomu jeziku a po b) što je ono najbliže staromu slovenskomu jeziku a po tome i svjema ostalijem jezicima slovenskijem, tome i svjema ostalijem jezicima slovenskijem,

c) što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane, c) što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane,

d) što je sva stara dubrovačka književnost u njemu d) što je sva stara dubrovačka književnost u njemu spisana, spisana,

e) što najviše književnika i istočnoga i zapadnoga e) što najviše književnika i istočnoga i zapadnoga vjerozakona već vjerozakona već tako piše (samo što svi ne paze na sva tako piše (samo što svi ne paze na sva pravila). pravila).

Po tom smo se složili da se na onijem mjestima Po tom smo se složili da se na onijem mjestima gdje su po ovomu narječju dva sloga (syllaba) gdje su po ovomu narječju dva sloga (syllaba) piše piše ijeije, a gdje je jedan slog, ondje da se piše , a gdje je jedan slog, ondje da se piše jeje ili ili ee ili ili ii, kako gdje treba, npr. , kako gdje treba, npr. bijelobijelo, , bjelinabjelina, , mrežamreža, , doniodonio. A da bi svak mogao lakše . A da bi svak mogao lakše saznati gdje su po ovome saznati gdje su po ovome narječju dva sloga, narječju dva sloga, gdje li jedan, i gdje treba pisati gdje li jedan, i gdje treba pisati jeje, gdjeli , gdjeli ee, gdjeli , gdjeli ii - zamolili smo svi ostali - zamolili smo svi ostali g. Vuka Stefanovića-g. Vuka Stefanovića-KaradžićaKaradžića da bi napisao o tome glavna pravila, da bi napisao o tome glavna pravila, koja su ovdje priložena.koja su ovdje priložena.

Beč, 28. Ožujka, 1850. ” *Beč, 28. Ožujka, 1850. ” *

*Prema tekstu objavljenom u Hrvatskom književnom listu *Prema tekstu objavljenom u Hrvatskom književnom listu br.13 od svibnjabr.13 od svibnja 1969. 1969.

a) ijekavicom govori istočna Hercegovina, zapadna a) ijekavicom govori istočna Hercegovina, zapadna Bosna, Crna Gora i poneka mjesta u LiciBosna, Crna Gora i poneka mjesta u Lici

b)b)bošnjački – ijekavica, jekavicabošnjački – ijekavica, jekavicacrnogorski – ijekavicacrnogorski – ijekavicamakedonski – jekavica, ekavicamakedonski – jekavica, ekavicabugarski – ekavicabugarski – ekavicasrpski – ekavica, jekavicasrpski – ekavica, jekavicaslovenski – ekavicaslovenski – ekavica

c/d) Izvorno dvosložnoga refleksa jata nema u c/d) Izvorno dvosložnoga refleksa jata nema u hrvatskoj jekavskoj poeziji hrvatskoj jekavskoj poeziji

- narodna- “Što se b’jeli u gori zelenoj”- narodna- “Što se b’jeli u gori zelenoj”- dubrovačka – “O l’jepa, o draga, o slatka - dubrovačka – “O l’jepa, o draga, o slatka

slobodo”slobodo”

Problem odraza jata nije izvorno hrvatski, Problem odraza jata nije izvorno hrvatski, jer se prije Vukove sugestije dvosložnog, jer se prije Vukove sugestije dvosložnog, troglasnog odraza jata /i-j-e/ govorilo i troglasnog odraza jata /i-j-e/ govorilo i pisalo trima hrvatskim dijalektima – pisalo trima hrvatskim dijalektima – ikavicom, ekavicom i jekavicom. ikavicom, ekavicom i jekavicom.

Neki (vrlo rijetki) su se složili s bečkim Neki (vrlo rijetki) su se složili s bečkim sporazumom, običnom pismenom puku je sporazumom, običnom pismenom puku je takav propis bio “serviran”, a mnogi su se takav propis bio “serviran”, a mnogi su se jezikoslovci još držali starog bilježenja jezikoslovci još držali starog bilježenja rogatim e, ili tražili nova, efikasnija rješenja, rogatim e, ili tražili nova, efikasnija rješenja, smatrajući dvosložan refleks nehrvatskimsmatrajući dvosložan refleks nehrvatskim

* iz 1880. god.

Prozodijska neodređenostProzodijska neodređenost

Dva sloga ili jedan slog?Dva sloga ili jedan slog?Dva sloga nametnuo je V. Karadžić na Dva sloga nametnuo je V. Karadžić na

temelju isočnohecegovačkih govoratemelju isočnohecegovačkih govoraHrvatima to nikad spontano nisu bila dva Hrvatima to nikad spontano nisu bila dva

sloga, osim u nekim iznimkama (dvije, sloga, osim u nekim iznimkama (dvije, prije, ranije, smijem...)prije, ranije, smijem...)

Glasnička neodređenostGlasnička neodređenost što se točno izgovara?što se točno izgovara? ako se piše /ije/ treba se izgovarati kao slijed triju ako se piše /ije/ treba se izgovarati kao slijed triju

glasnika – i – j – e glasnika – i – j – e Šulek (1854.) – refelks dugoga jata nije dvosložan, već Šulek (1854.) – refelks dugoga jata nije dvosložan, već

je to dvoglasni samoglasnik je to dvoglasni samoglasnik ieie koji se u izgovoru razlikuje koji se u izgovoru razlikuje od od jeje

Rešetar (1891.) – jednosložan dugi diftong- Rešetar (1891.) – jednosložan dugi diftong- iie e Brozović (1991.) – diftong - Brozović (1991.) – diftong - ieie Vukušić (1991.) – dvoglasničko dugo Vukušić (1991.) – dvoglasničko dugo jeje

- postoji veliko slaganje u tome da su refleksi dugog i - postoji veliko slaganje u tome da su refleksi dugog i kratkog jata oba jednosložna, ali nema jasnog određenja kratkog jata oba jednosložna, ali nema jasnog određenja tih slogova, barem ne od dugoga jatatih slogova, barem ne od dugoga jata

tri varijante, sve tri su klizni zvukovi:tri varijante, sve tri su klizni zvukovi:

- ie – najblaže klizanje- ie – najblaže klizanje

- - iie – nešto strmijee – nešto strmije

- je – najstrmije- je – najstrmije- ii i i j j su alofoni – razlika u izgovoru su alofoni – razlika u izgovoru

uvjetovana je samo različitim položajemuvjetovana je samo različitim položajem- zato je opreka zato je opreka iiee – je , kada maknemo – je , kada maknemo

prozodijsku duljinu vodilju, vrlo nestabilnaprozodijsku duljinu vodilju, vrlo nestabilna

Asimilacijske neodređenostiAsimilacijske neodređenosti j j od jata asimilacijski se ne ponaša kao nejatov od jata asimilacijski se ne ponaša kao nejatov jj

ne združuje se sa ne združuje se sa tt i i dd u u ćć i i đđ (nije (nije ćeratićerati od od tjeratitjerati, ni , ni đecađeca od od djecadjeca) kao što se nejatovsko ) kao što se nejatovsko jj združuje ( združuje (prućepruće, , vođavođa))

jatovsko jatovsko jj ne izaziva umetanje ne izaziva umetanje ll iza usnenih suglasnika iza usnenih suglasnika (nije (nije pobljećipobljeći, , vljeravljera, , mljestomljesto), dok se ispred nejatovskog ), dok se ispred nejatovskog j j takvo takvo ll umeće ( umeće (zemljazemlja, , kopljekoplje, , grobljegroblje))

kao i nejatovsko kao i nejatovsko jj, , j j od kratkog i produženog jata se u od kratkog i produženog jata se u susretu sa susretu sa nn i i l l združuje u združuje u njnj i i lj lj ((snješkosnješko, , ljepotaljepota, , ljetaljeta))

većina govornika općega hrvatskoga jezika izgovara većina govornika općega hrvatskoga jezika izgovara [ń][ń] i i [ļ][ļ] i ispred dugoga jata i ispred dugoga jata

Asimilacijska razlika Asimilacijska razlika n, l + jn, l + jēē [ [slje:pslje:p]]n, l + jn, l + jee [ [ssļļepiloepilo]]

--dugi slog podnosi veći broj stepenica koje ga dugi slog podnosi veći broj stepenica koje ga okidaju – podnosi prvu /st/, drugu /r/, iokidaju – podnosi prvu /st/, drugu /r/, i treću na treću na kojoj je /j/kojoj je /j/

- - [[strje:lastrje:la]]- kratki slog podnosi tek dvije okidajuće stepenice kratki slog podnosi tek dvije okidajuće stepenice

– prvu suglasničku /st/, drugu /r/, dok treću na – prvu suglasničku /st/, drugu /r/, dok treću na kojoj bi trebalo stajati /j/ ukidakojoj bi trebalo stajati /j/ ukida

- - [[strelicastrelica]]- ali ako ispred kratkog sloga umjesto ali ako ispred kratkog sloga umjesto rr stoji stoji ll ili ili nn, ,

koje ima asimilacijsku potenciju, nema ispadanja koje ima asimilacijsku potenciju, nema ispadanja već se provodi asimilacija - npr. već se provodi asimilacija - npr. [[lje:plje:p]] , ali , ali [ļ[ļepsiepsi]]

ZaključakZaključak

rezultati istraživanja upućuju na to da je rezultati istraživanja upućuju na to da je hrvatski standardni refleks dugoga staroga hrvatski standardni refleks dugoga staroga jata dvofonemski slijed /j-e/, izgovora se jata dvofonemski slijed /j-e/, izgovora se kao jednosložni kao jednosložni [[jjē]ē] – znači da se s kratkim – znači da se s kratkim jatom dugi razlikuje samo po duljini jatom dugi razlikuje samo po duljini vokala /e/ vokala /e/

Problem Č-Ć / Dž-ĐProblem Č-Ć / Dž-Đ na problem razlikovanja ovih parova ukazali su na problem razlikovanja ovih parova ukazali su

prvenstveno nastavnici koji su anketama procijenili da prvenstveno nastavnici koji su anketama procijenili da ima između 30ima između 30%%-40 -40 %% učeničkih pogrešaka pri pisanju č učeničkih pogrešaka pri pisanju č i ć, dž i đi ć, dž i đ

fonemi su spontano uobličene predodžbe od kojih su fonemi su spontano uobličene predodžbe od kojih su sastavljene akustičke slike u našim mislimasastavljene akustičke slike u našim mislima

tim predodžbama treba jednostavno pridružiti određena tim predodžbama treba jednostavno pridružiti određena slova, što većina djece lako nauči i prije polaska u školu slova, što većina djece lako nauči i prije polaska u školu – osim č, ć, dž, đ, (i ije, je)– osim č, ć, dž, đ, (i ije, je)

to ukazuje da većini Hrvata ova četiri suglasnika nisu to ukazuje da većini Hrvata ova četiri suglasnika nisu fonemi na način na koji su im to drugi fonemi s kojima fonemi na način na koji su im to drugi fonemi s kojima nemaju problema pri pisanju (s-š, l-lj, n-nj) nemaju problema pri pisanju (s-š, l-lj, n-nj)

Prof. Škarić: “...a kad je riječ o č, ć, dž, đ, moglo bi se Prof. Škarić: “...a kad je riječ o č, ć, dž, đ, moglo bi se upitati tko je u tome “nepismen” – Hrvati ili njihov upitati tko je u tome “nepismen” – Hrvati ili njihov propisani jezik?” propisani jezik?”

Da bi se neki fonem uveo u jezik, mora Da bi se neki fonem uveo u jezik, mora tvoriti fonološke opreketvoriti fonološke opreke

za dž i đ nije pronađen niti jedan za dž i đ nije pronađen niti jedan opozicijski paropozicijski par

za č i ć ih imamo veoma malo (spavačica-za č i ć ih imamo veoma malo (spavačica-spavaćica, puhač-puhać), ali nedovoljno spavaćica, puhač-puhać), ali nedovoljno bliskih da im značenje ne bi razlikovali po bliskih da im značenje ne bi razlikovali po kontekstukontekstu

Ć i DžĆ i Dž

Dž nastaje jednačenjem po zvučnosti – od Dž nastaje jednačenjem po zvučnosti – od bezvučnog suglasnika č ispred zvučnog bezvučnog suglasnika č ispred zvučnog suglasnikasuglasnika

uč(iti) + benik - udžbenikuč(iti) + benik - udžbenik u sufiksima koji ukazuju na turcizmeu sufiksima koji ukazuju na turcizme

- džija i -džinica - džija i -džinica

u tuđicama – engleskim, turskim, madžarskim... u tuđicama – engleskim, turskim, madžarskim... Ć nastaje palatalizacijom:Ć nastaje palatalizacijom:

t + j = ć t + j = ć npr. krat(ak)+ji = kraći; brat + ja = braćanpr. krat(ak)+ji = kraći; brat + ja = braća

Istraživanje prof. ŠkarićaIstraživanje prof. Škarića

ZaključakZaključak

/dž/ jest alofon od /č/ i nije poseban fonem/dž/ jest alofon od /č/ i nije poseban fonempalatalizacijom bezvučnoga /k/ dobivamo /č/, palatalizacijom bezvučnoga /k/ dobivamo /č/,

ali palatalizacijom njegovoga zvučnoga ali palatalizacijom njegovoga zvučnoga para /g/ ne dobivamo /dž/ već /ž/ (vrag-vraže)para /g/ ne dobivamo /dž/ već /ž/ (vrag-vraže)

slovo slovo ćć je bitno samo etimologičarima je bitno samo etimologičarima

LiteraturaLiteratura

Babić, Brozović, Škarić, Težak; Glasovi i oblici Babić, Brozović, Škarić, Težak; Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika (Fonetika hrvatskoga književnoga jezika (Fonetika hrvatskoga književnoga jezika); Zagreb: hrvatskoga književnoga jezika); Zagreb: Nakladni zavod GlobusNakladni zavod Globus

Ivo Škarić; “Što s hrvatskim standardnim Ivo Škarić; “Što s hrvatskim standardnim refleksom dugoga staroga jata?” Govor XIIrefleksom dugoga staroga jata?” Govor XII

(1996.)(1996.) Ivo Škarić; Č i đ; Govor XVII (2000)Ivo Škarić; Č i đ; Govor XVII (2000) Anić, Silić; Pravopis hrvatskoga jezika, ŠK Anić, Silić; Pravopis hrvatskoga jezika, ŠK

(2001.)(2001.)

Je li ije je ili nije?Je li ije je ili nije?

Vuk Karadžić

Je !

NIJE!!!

Hvala na pozornosti! Hvala na pozornosti!