knjiga sažetaka sanitas 2018 -...

Knjiga sažetaka

SANITAS 20181. Studentski kongres zaštite zdravlja

Rijeka, 13. i 14. travnja 2018.

IMPRESUM

ORGANIZATORFOSS MedRi

SUORGANIZATORMedicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

IZDAVAČFOSS MedRi

ZA IZDAVAČAMaša Lovrović

UREDNICEValentina IlijanićIva Previšić

GRAFIČKI DIZAJNHelena Balaž

TISAKTiskara Sušak, Rijeka

NAKLADA150 primjeraka

Tisak ove knjige sažetaka omogućen je uz financijsku potporu Medicinskogfakulteta Sveučilišta u Rijeci. Izdavač i urednici nisu odgovorni za eventualne propuste u sadržaju ili jezičnom izrazu u tekstu sažetaka objavljenih u ovoj knjizi. Mišljenja, rezultati i zaključci izraženi u ovoj knjizi sažetaka ne izražavaju nužno stajalište Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, urednika, izdavača i sponzora te su isključiva odgovornost autora.

ISBN 978-953-7957-64-3CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišneknjižnice u Zagrebu pod brojem 000992185.

SADRŽAJ

Odbori

Uvodna riječ

Program

Pozvana predavanjaŽIVOSLAV TEŠIĆ: Fitokemikalije iz skupine polifenola kaopotencijalni lijekoviIRENA BRČIĆ KARAČONJI: Identifikacije zlouporabe drogaanalizom bioloških uzorakaBRUNO CVETKOVIĆ: Iskustva s nedavnim katastrofama uHrvatskoj i sanitarna profesija

Studentska usmena sekcijaLIDIJA ŠIMIĆ, DALIBOR BROZNIĆ: Utjecaj karaktera humusana sorpcijsko ponašanje dimetoata u tlima istarskih maslinikaVLADIMIR RIMAC, DALIBOR BROZNIĆ: Ispitivanje utjecajakarakteristika tla na sorpcijsko ponašanje dimetoata primjenom metode kolonskog ispiranjaVALENTINA ILIJANIĆ, SREĆKO VALIĆ: Antioksidacijska aktivnost ekstrakata odabranih vrsta ljekovitog biljaMARKO LINIĆ, JELENA MARINIĆ: Rizik i štetnosti hranekontaminirane aflatoksinimaANDREA BUKŠA, FILIP PETROVIĆ, FILIP SOKOL, MARINAOŽBOLT, ŽELJKA MAGLICA: Polisaharidi iz gljiva pozitivnoutječu na rast probiotičkih bakterijaWENDY VLAKANČIĆ, DARIJA VUKIĆ LUŠIĆ, ARIJANACENOV, VANDA PIŠKUR, MARIN GLAD, DRAŽEN LUŠIĆ: Broj kolonija – parametar kakvoće vodeFRANO MARIJANOVIĆ, IVANA MARIČIĆ, IVANA GOBIN:Preventivne mjere za smanjivanje rizika od legionarske bolesti:utjecaj visokih temperatura na preživljavanje legionele

6

8

9

1415

16

17

1819

20

21

22

23

24

25

KRISTIJAN BOSILJ, DAVOR VIDOVIĆ, ANDRIJA LESAR,IVONA VIDUKA, GABRIJELA BEGIĆ, IVANA GOBIN:Alternativni postupci za uništavanje legionela u vodiFILIP KNEZOVIĆ, MONICA STANIŠIĆ: Inkluzija djece s teškoćama u razvoju u redovan vrtićMONICA STANIŠIĆ, FILIP KNEZOVIĆ: Mogućnosti unaprjeđenja komunikacije učitelja i nastavnika s gluhim učenicimaLINDA JERINIĆ: Zašto (ne)cijepljenje?KRISTINA KAMPIĆ, DAVID BONIFAČIĆ: Primarna i sekundarnaprevencija moždanog udaraPETRA OTOČAN, MARTINA VRAGOVIĆ: Nove psihoaktivnesupstance na tržištu drogeNIKOLINA BERIĆ, NIKA DEŠA: Nusdjelovanje kozmetičkihpripravakaDOROTEA MATEŠIĆ, VALERIJA MAJETIĆ GERMEK,OLIVERA KOPRIVNJAK: Porijeklo i sastojci dvopeka na hrvatskom tržištuBELMA HAJDAREVIĆ, DIJANA TOMIĆ LINŠAK:Javnozdravstveni značaj komaraca

Studentska poster sekcijaMARTINA MEŠTROVIĆ, BORKA TUTIŠ, GABRIJELA BEGIĆ,IVANA GOBIN: Antibakterijsko djelovanje odabranih vrsta medas područja BiH na bakteriju Staphylococcus aureusDINA BUTKOVIĆ, DALIBOR BROZNIĆ: Antioksidativnaaktivnost vitamina E ekstrahiranog iz sjemenki grožđa cabernetsauvignon i cabernet franc (lat. Vitis vinifera L.)ANA ADŽAIP, FRANO MARIJANOVIĆ, IVANA GOBIN:Netifusne salmoneloze – izvor infekcije i put prijenosaPETRA LOVRENČIĆ, MATEA LJUBAS: Učestalost pušenja ikonzumacije alkoholnih pića kod studenata

26

27

28

2930

31

32

33

34

3637

38

39

40

ANDREA GAŠAJ, FILIP JANEŠ, GABRIJELA BEGIĆ, DIJANATOMIĆ LINŠAK, IVANA GOBIN: Morska voda kao potencijalniizvor infekcije s legionelomLALITA BARIŠIĆ, MAJA IVANČIĆ, LINA TENŽERA, NANCYTOPIĆ: Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina –praćenje kvalitete zraka u razdoblju 2012. – 2016. godineVALERIJA NORA, MATEJA OŽANIČ, VALENTINA MAREČIĆ,MARINA ŠANTIĆ: Utjecaj citokalasina D na ulazak Legionellapneumophila i Francisella novicida u amebuENA KOVAČEVIĆ, DALIBOR BROZNIĆ: Utjecaj termičkog tretmana na antioksidacijsku aktivnost djevičanskog maslinovog uljaSNJEŽANA ŠIMEG, ARIJANA CENOV, DARIJA VUKIĆ LUŠIĆ:Prisutnost Legionella pneumophila u bazenskoj vodi na područjuPrimorsko-goranske županijeLUCIA BIĆANIĆ, IVANA GOBIN: Aromaterapija kao metodasprečavanja legionelozaANJA ISKRA, DALIBOR BROZNIĆ: Uključenost α-, γ-, δ-tokoferola u bifazni mehanizam kinetike nestanka DPPH radikalaIVONA VIDUKA, ANĐELO ŠUVAK, ENA PERIN, NELAMALATESTI, IVANA GOBIN: Ispitivanje fotodinamičke aktivnostiamfipatskog porfirina na meticilin rezistentnog stafilokokaTAMARA CIRKOVIĆ, IVA ŽULJ, ŽELJKO LINŠAK: Migracijametala iz predmeta opće uporabe

RadioniceIVANA GOBIN, GABRIJELA BEGIĆ, DAVOR KUIŠ: Biofilm – odokoline do pacijentaKLARA POLDAN SKORUP, MAJA MATERLJAN: Pomoći je lakokad se zna kako!

Zahvale

41

42

43

44

45

46

47

48

49

5051

52

54

ORGANIZACIJSKI ODBOR

PREDSJEDNICA SANITAS 2018:DOPREDSJEDNICA SANITAS 2018:

ZNANSTVENA LOGISTIKA:

UREDNICE KNJIGE SAŽETAKA:

KOORDINATORICE SUDIONIKA:

KOORDINATORICA PROMOCIJE:KOORDINATORICA RESURSA:

KOORDINATORI TEHNIČKE PODRŠKE:

KOORDINATORICE PREHRANE:

Maša LovrovićLucia BićanićEla MijatovićMegi PavletićNancy TopićValentina IlijanićIva PrevišićMaja IvančićLina TenžeraPaola TijanDolores TotićMerima ĆulahSilvestar MežnarićIvan ŠkaraLalita Barišić Dalila Sadiku

ZNANSTVENI ODBOR

Izv.prof.dr.sc. Ivana Gobin, predsjednica Znanstvenog odboraProf.dr.sc. Branko KolarićProf.dr.sc. Olivera KoprivnjakProf.dr.sc. Jasenka Mršić–PelčićProf.dr.sc. Marina ŠantićProf.dr.sc. Živoslav TešićDoc.dr.sc. Dalibor BroznićDoc.dr.sc. Davor KuišDoc.dr.sc. Željko LinšakDoc.dr.sc. Dražen LušićDoc.dr.sc. Valerija Majetić GermekDoc.dr.sc. Sandra Pavičić ŽeželjDoc.dr.sc. Dijana Tomić LinšakDoc.dr.sc. Darija Vukić LušićDr.sc. Irena Brčić KaračonjiGabrijela Begić, mag.med.lab.diagn.Bruno Cvetković, dipl.ing.Maja Materljan, dr.med.Klara Poldan Skorup, dr.med.

UVODNA RIJEČ

Dragi kolege i drage kolegice,

čast mi je zaželjeti Vam dobrodošlicu na 1. Studentski kongres zašite zdravlja – Sanitas 2018!

Danas, kada medicina i znanost svakodnevno napreduju, živimo u razdoblju eradikacije nekad vrlo smrtonosnih bolesti, visoke razine zdravstvene zaštite i povećanju očekivane životne dobi. No zbog ekoloških, klimatskih i socijalnih prilika ponovno se javljaju problemi koje smo smatrali riješenima: reemergentne bolesti, antibiotska rezistencija te multifaktori-jalne kronične bolesti. Zaštita zdravlja kao pojam uključuje ne samo profilaktičko i terapijsko djelovanje stručnog osoblja, već i edukaciju i razmjenu znanja s kolegama i stručnjacima iz područja biomedicine, zdravstva i ekologije u svrhu napretka struke i društva u kojem živimo. Zahvaljujem se svima koji su svojim sudjelovanjem podržali prvu izvedbu Kongresa. Svaki rad objavljen u ovoj Knjizi sažetaka dokaz je vaše marljivosti, potencijala i znanja na kojima vam od srca čestitam. Radujem se što zajedno započinjemo tradiciju okupljanja mla-dih znanstvenika te se nadam da će svakome od vas ova dva dana ostati u lijepom sjećanju!

U ime Organizacijskog i Znanstvenog odbora – želim vam srdačnu dobrodošlicu u Rijeku na Sanitas 2018!

Maša LovrovićPredsjednica Organizacijskog odboraRijeka, 13. travnja 2018.

PROGRAM

Petak, 13. travnja 2018.

REGISTRACIJE (Aula fakulteta)

SVEČANO OTVORENJE KONGRESA (Dvorana 2)PREDSJEDAVAJUĆI: Ivana Gobin, Maša Lovrović, Lucia Bićanić

ZAJEDNIČKO FOTOGRAFIRANJE SVIH SUDIONIKA

POZVANO PREDAVANJE (Dvorana 2)Živoslav Tešić: Fitokemikalije iz skupine polifenola kao potencijalni lijekovi PREDSJEDAVAJUĆI: Dražen Lušić, Željko Linšak, Maša Lovrović

COFFEE BREAK / REGISTRACIJE (Aula fakulteta)

POZVANO PREDAVANJE (Dvorana 2)Irena Brčić Karačonji: Identifikacije zlouporabe droga analizom bioloških uzoraka PREDSJEDAVAJUĆI: Jasenka Mršić-Pelčić, Ivana Gobin, Lucia Bićanić

VEČERA (Aula fakulteta)

14:00 – 15:45

16:00 – 16:30

16:30 – 16:45

16:45 – 17:45

17:45 – 18:00

18:00 – 19:00

19:00 – 21:00

Subota, 14. travnja 2018.

DORUČAK / REGISTRACIJE (Aula fakulteta)

STUDENTSKA POSTER SEKCIJA (Aula fakulteta)PREDSJEDAVAJUĆI: Olivera Koprivnjak, Dalibor Broznić, Sandra Pavičić Žeželj, Megi Pavletić, Valentina IlijanićMartina Meštrović, Borka Tutiš, Gabrijela Begić, Ivana Gobin: Antibakterijsko djelovanje odabranih vrsta meda s područja BiH na bakteriju Staphylococcus aureusDina Butković, Dalibor Broznić: Antioksidativna aktivnost vitamina E ekstrahiranog iz sjemenki grožđa cabernet sauvignon i cabernet franc (lat. Vitis vinifera L.)Ana Adžaip, Frano Marijanović, Ivana Gobin: Netifusne salmoneloze – izvor infekcije i put prijenosaPetra Lovrenčić, Matea Ljubas: Učestalost pušenja i konzumacije alkoholnih pića kod studenataAndrea Gašaj, Filip Janeš, Gabrijela Begić, Dijana Tomić Linšak, Ivana Gobin: Morska voda kao potencijalni izvor infekcije s legionelomLalita Barišić, Maja Ivančić, Lina Tenžera, Nancy Topić: Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina – praćenje kvalitete zraka u razdoblju 2012. – 2016. godineValerija Nora, Mateja Ožanič, Valentina Marečić, Marina Šantić: Utjecaj citokalasina D na ulazak Legionella pneumophila i Francisella novicida u amebuEna Kovačević, Dalibor Broznić: Utjecaj termičkog tretmana na antioksidacijsku aktivnost djevičanskog maslinovog uljaSnježana Šimeg, Arijana Cenov, Darija Vukić Lušić: Prisutnost Legionella pneumophila u bazenskoj vodi na području Primorsko-goranske županijeLucia Bićanić, Ivana Gobin: Aromaterapija kao metoda sprečavanja legionelozaAnja Iskra, Dalibor Broznić: Uključenost α-, γ-, δ- tokoferola u bifazni mehanizam kinetike nestanka DPPH radikala

07:30 – 08:30

08:30 – 10:15

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

Ivona Viduka, Anđelo Šuvak, Ena Perin, Nela Malatesti, Ivana Gobin: Ispitivanje fotodinamičke aktivnosti amfipatskog porfirina na meticilin rezistentnog stafilokokaTamara Cirković, Iva Žulj, Željko Linšak: Migracija metala iz predmeta opće uporabe


POZVANO PREDAVANJE: (Dvorana 2)Bruno Cvetković: Iskustva s nedavnim katastrofama u Hrvatskoj i sanitarna profesija PREDSJEDAVAJUĆI: Ivana Gobin, Maja Ivančić, Nancy Topić


STUDENTSKA USMENA SEKCIJA 1 (Dvorana 1)PREDSJEDAVAJUĆI: Marina Šantić, Darija Vukić Lušić, Lina Tenžera

Lidija Šimić, Dalibor Broznić: Utjecaj karaktera humusa na sorpcijsko ponašanje dimetoata u tlima istarskih maslinikaVladimir Rimac, Dalibor Broznić: Ispitivanje utjecaja karakteristika tla na sorpcijsko ponašanje dimetoata primjenom metode kolonskog ispiranjaValentina Ilijanić, Srećko Valić: Antioksidacijska aktivnost ekstrakata odabranih vrsta ljekovitog biljaMarko Linić, Jelena Marinić: Rizik i štetnosti hrane kontaminirane aflatoksinimaAndrea Bukša, Filip Petrović, Filip Sokol, Marina Ožbolt, Željka Maglica: Polisaharidi iz gljiva pozitivno utječu na rast probiotičkih bakterija

12.

13.

10:15 – 10:30

10:30 – 11:30

11:30 – 11:45

11:45 – 13:15

1.

2.

3.

4.

5.

Wendy Vlakančić, Darija Vukić Lušić, Arijana Cenov, Vanda Piškur, Marin Glad, Dražen Lušić: Broj kolonija – parametar kakvoće vodeFrano Marijanović, Ivana Maričić, Ivana Gobin: Preventivne mjere za smanjivanje rizika od legionarske bolesti: utjecaj visokih temperatura na preživljavanje legioneleKristijan Bosilj, Davor Vidović, Andrija Lesar, Ivona Viduka, Gabrijela Begić, Ivana Gobin: Alternativni postupci za uništavanje legionela u vodi

RUČAK (Aula fakulteta)

STUDENTSKA USMENA SEKCIJA 2 (Dvorana 1)PREDSJEDAVAJUĆI: Dijana Tomić Linšak, Valerija Majetić Germek, Iva Previšić

Filip Knezović, Monica Stanišić: Inkluzija djece s teškoćama u razvoju u redovan vrtićMonica Stanišić, Filip Knezović: Mogućnosti unaprjeđenja komunikacije učitelja i nastavnika s gluhim učenicimaLinda Jerinić: Zašto (ne)cijepljenje?Kristina Kampić, David Bonifačić: Primarna i sekundarna prevencija moždanog udaraPetra Otočan, Martina Vragović: Nove psihoaktivne supstance na tržištu drogeNikolina Berić, Nika Deša: Nusdjelovanje kozmetičkih pripravakaDorotea Matešić, Valerija Majetić Germek, Olivera Koprivnjak: Porijeklo i sastojci dvopeka na hrvatskom tržištuBelma Hajdarević, Dijana Tomić Linšak: Javnozdravstveni značaj komaraca

6.

7.

8.

13:15 – 14:15

14:15 – 15:45

1.

2.

3.4.

5.

6.

7.

8.

COFFEE BREAK (Aula fakulteta)

RADIONICE:Ivana Gobin, Gabrijela Begić, Davor Kuiš: Biofilm – od okoline do pacijenta (Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju)Klara Poldan Skorup, Maja Materljan: Pomoći je lako kad se zna kako! (Dvorana 1)

ZATVORENJE KONGRESA I DODJELA NAGRADA (Dvorana 1)PREDSJEDAVAJUĆI: Ivana Gobin, Maša Lovrović, Lucia Bićanić

PARTY (Rakhia bar - Rijeka)

15:45 – 16:00

16:00 – 18:001.

2.

18:00 – 18:30

23:00

POZVANA PREDAVANJA

15

Fitokemikalije iz grupe polifenola kao potencijalni lijekovi

Živoslav Tešić1, Uroš Gašić1, Tomislav Tosti1, Ivanka Ćirić2, Dušanka Milojković-Opsenica1

1Kemijski fakultet, Sveučilište u Beogradu, Beograd, Srbija2Inovacijski centar Kemijskog fakulteta, Beograd, Srbija

Fitokemikalije su grupa tvari koje sintetiziraju biljke. Vrlo su važne jer zapravo čine obrambeni mehanizam biljaka. Posebno mjesto među njima predstavlja grupa polifenola, sekundarnih metabolita biljaka. Oni su jaki antioksidansi, koji sprječavaju djelovanje slobodnih radikala pa na taj način štite ljudski organizam od različitih bolesti kao što su: srčana oboljenja, dijabetes, povišeni krvni tlak, plućne bolesti, karcinom i druge. Nažalost, polifenoli poradi slabe topljivosti, velike reaktivnosti i kemijske nestabilnosti često imaju smanjeno djelovanje. Postoje brojni kemijski postupci koji mogu ublažiti ove nedostatke. Polifenoli su sastavni dio hrane koju čovjek svakodnevno unosi u organizam i to prije svega konzumiranjem različitog voća, grožđa, povrća, meda i pčelinjih proizvoda, kao i drugih biljnih proizvoda. Danas se velika pažnja posvećuje njihovoj izolaciji, identifikaciji, a naročito proučavanju biološke aktivnosti. Prije svega treba naglasiti da oni nisu lijekovi, ali njihovo svakodnevno unošenje hranom pojačava obrambeni mehanizam organizma. Uzimajući u obzir sve navedeno, zanimanje za njih vrlo je veliko.

Kontakt: [email protected]

16

Identifikacije zlouporabe droga analizom bioloških uzoraka

Irena Brčić KaračonjiJedinica za analitičku toksikologiju i mineralni metabolizam, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska

S obzirom na činjenicu da je nešto više od četvrtine Europljana u dobi od 15 do 64 godine tijekom života probalo nezakonite droge, zlouporaba droga predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Jedna od metoda prevencije ovisnosti o drogama je rano otkrivanje zlouporabe droga analizom bioloških uzoraka. Za provjeru uzimanja droga razvijen je niz brzih, relativno jeftinih testova za analizu droga u urinu, kojima se razlikuju negativni od vjerojatno pozitivnih nalaza. Preporučeni analitički protokol zahtijeva potvrdu svih pozitivnih nalaza specifičnom i osjetljivom tehnikom plinske kromatografije uz spektrometar masa kao detektor (GC/MS). Sustav GC/MS još uvijek predstavlja zlatni standard u analizi droga jer omogućuje nedvojbenu potvrdu strukture droge koju dokazujemo. Kosa kao biološki uzorak ima prednost u usporedbi s urinom, najčešće korištenim uzorkom za analizu droga. Za razliku od analize urina čiji rezultati ukazuju na konzumiranje droga uglavnom dva do četiri dana prije uzorkovanja urina, analiza pramena kose proširuje mogućnost detekcije droge na mjesece unatrag, ovisno o duljini kose. U Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu dugi se niz godina analiziraju uzorci kose navedenom tehnikom radi utvrđivanja prisutnosti droga i njihovih metabolita: morfina, kodeina, heroina, 6-acetilmorfina (specifičnog metabolita heroina), metadona, kokaina, te amfetamina, metamfetamina, 3,4-metilendioksi-amfetamina (MDA), 3,4-metilendioksimetamfetamina (MDMA – ecstasy) i 3,4-metilendioksietilamfetamina (MDEA). U razdoblju 1999. – 2018. u našem je laboratoriju analizirano više od 1600 uzoraka kose. Rezultati analize bili su pozitivni na prisutnost jedne ili više droga u 22 % uzoraka, a najčešće detektirana droga u kosi bila je ecstasy. Analiza droga u kosi sve se češće primjenjuje u sudskoj praksi, prometnoj medicini, toksikologiji te prilikom prijave na različita radna mjesta.


17

Iskustva s nedavnim katastrofama u Hrvatskoj i sanitarna profesija

Bruno CvetkovićLaboratorij za izvanredna stanja, odjel za procjenu rizika i logistiku, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar Zagreb, Hrvatska

U ovome radu želimo se osvrnuti na nedavne katastrofe, izvanredna stanja koja su pogodila Republiku Hrvatsku. Kao što znamo, 2014. godine područje Slavonije pogodile su velike poplave prouzrokovane pucanjem nasipa na rijeci Savi, dok 2015. u Republiku Hrvatsku pristiže veliki broj migranata iz ratom zahvaćenog bliskog istoka, ponajprije Sirije. Tijekom ovih katastrofa, Republika Hrvatska se morala suočiti s velikim brojem ljudi koji su izgubili osnovne uvjete za život, kao i krov nad glavom; u toj situaciji Republika Hrvatska im je pokušala pružiti smještaj, kao i osnovne uvjete za život. Ljudi koji su odgovarali na katastrofe, a tu su sudjelovali mnogi zdravstveni radnici, među kojima i zdravstveni radnici sanitarne profesije, i zdravstveni suradnici, susreli su se s mnogim izazovima. Tijekom poplava susreli su se s poteškoćama poput osiguranja zdravstveno ispravne vode za piće, dispozicijom otpadnih voda i otpada, sprječavanjem nastanka i širenja raznih, zaraznih i nezaraznih bolesti, osiguranjem prihvatljivih sanitarno-higijenskih i tehničkih mjera privremenog smještaja, kao i opskrbom unesrećenih ljudi dovoljnom količinom zdravstveno ispravne hrane. Nakon povlačenja poplavnih voda, radili su na uklanjanju životinjskih lešina, dezinfekciji prostora i vraćanja u prvotno stanje kako bi bili pogodni za nastavak stanovanja. Problem su predstavljale i zaostale vode koje su tvorile pogodna staništa za razvoj komaraca. Uz sve ove poteškoće, u slučaju migranata javile su se još i poteškoće s komunikacijom obzirom na strani jezik, sudar kultura, potencijalne sigurnosne rizike te potencijalni unos zaraznih bolesti kojih na našem prostoru nema. Zahvaljujući dobroj organiziranosti službi u Republici Hrvatskoj i odličnoj suradnji involviranih ljudi, spriječile su se dodatne komplikacije. Svakako, bez obzira na to da nije došlo do većih poteškoća, ove situacije ne treba prihvatiti olako niti na njih zaboraviti, one nam trebaju biti škola za ubuduće.


USMENA SEKCIJA

19

Utjecaj karaktera humusa na sorpcijsko ponašanje dimetoata u tlima istarskih maslinika

Lidija Šimić1, Dalibor Broznić2 1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Zbog sve većih zahtjeva nametnutih poljoprivrednoj proizvodnji, a u vidu količine i kakvoće proizvoda, upotreba insekticida postala je uvjet bez kojeg se ne može u današnjoj poljoprivrednoj industriji pa i u maslinarstvu. Naime, iako su insekticidi vrlo korisni u razvitku poljoprivredne industrije, s druge strane oni su vrlo otrovni i mogu, ako se nepravilno i neodgovorno koriste, imati štetno djelovanje na ostali biljni i životinjski svijet, na ljudsko zdravlje te dovesti do onečišćenja okoliša u kojem živimo. Među često rabljene insekticide ubraja se dimetoat, organofosforni insekticid. Cilj eksperimenata, koji su provedeni na tlima maslinika s dvije lokacije Istarske županije, Potpićna i Raše, bio je utvrditi povezanost između karakteristika tala, posebno karaktera humusnih tvari i sorpcijskih procesa, a poradi boljeg razumijevanja mehanizma vezivanja dimetoata na prirodnoj organskoj tvari tla. Ostaci dimetoata u tlima pri sorpcijskim procesima analizirani su tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC). Ispitivanjem utjecaja karakteristika tla na sorpcijsko ponašanje dimetoata, utvrđeno je da velik broj parametara tla podjednako doprinosi procesima sorpcije, međutim, udio organskog ugljika i gline dominantni su u procesima sorpcije dimetoata. Pretpostavka je da međudjelovanja između mineralne faze i prirodne organske tvari mogu utjecati na strukturnu konfiguraciju prirodne organske tvari na način da nastali kompleksi prelaze u kondenziranije forme, pri čemu se pojačava sorpcijska moć tla. Rezultati istraživanja ukazuju da sorpcijsko ponašanje dimetoata u tlu ne može biti objašnjeno pojedinačnim varijablama (karakteristikama tla), već njihovim zajedničkim djelovanjima. Prikaz i pojašnjenje sorpcijskog ponašanja dimetoata kao mikrozagađivala tla, daje prostora i mogućnosti za nova istraživanja osobito na tlima priobalne Hrvatske radi što boljeg iskorištavanja terena za razvitak poljoprivredne grane kao što je maslinarstvo. Osim razvitka maslinarstva potrebno je i zaštititi okoliš jer jedna od bitnih sudbina insekticida je i njegovo prodiranje kroz tlo do podzemnih vodenih resursa koji se koriste za piće ljudske populacije.


20

Ispitivanje utjecaja karakteristika tla na sorpcijsko ponašanje di-metoata primjenom metode kolonskog ispiranja

Vladimir Rimac1, Dalibor Broznić2 1 Nastavni Zavod za javno zdravstvo PGŽ – Ispostava Rab, Rab, Hrvatska2 Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Raspodjela i sudbina insekticida u okolišu određene su njihovim fizičko-kemijskim svojstvima i brojnim procesima među kojima su vrlo značajne sorpcijsko/desorpcijske interakcije spojeva s prirodnim sorbensima: organskim tvarima u vodi i tlu te mineralnim sastojcima tla. Insekticidi koji su topljiviji u vodi brže će ispiranjem ili procjeđivanjem kroz slojeve tla prodirati do površinskih i podzemnih voda koje se često koriste kao izvori vode za piće te time predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudske populacije. Kako bi se utvrdila potencijalna opasnost dimetoata uslijed procjeđivanja do podzemnih tokova voda, proučavano je sorpcijsko ponašanje dimetoata kolonskim ispiranjem kao i utjecaj karakteristika tla s različitih lokaliteta otoka Raba, Rijeke, Čabra, Lokava i Fažane na sorpcijsko ponašanje dimetoata. Od fizikalnih osobina tla analiziran je teksturni ili granulometrijski sastav, a od kemijskih osobina tla analizirani su aktualna kiselost mjerena u vodenoj iscrpini i 0,01 M CaCl2, hidrolitička kiselost (HK), udio pojedinih metala (kalcij, kalij, magnezij i natrij), kapacitet izmjene kationa (KIK) i udio organske tvari. Kao metoda kvantifikacije prisutnog dimetoata u eluatu korištena je tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC). Rezultat fizikalnih analiza ukazuju na prisustvo visokog udjela pijeska u svim analiziranim tlima što ima za posljedicu agregaciju mehaničkih elemenata tla, zbijenost tla, slabu vodopropusnost i mali kapacitet tla za zrak. Kemijskim analizama je utvrđena slabo kisela, neutralna i slabo alkalna reakcija tala. Vrijednosti KIK-a kretale su se u rasponu od 13,59 cmol(+)/kg tla do 38,52 cmol(+)/kg tla. Tla u Fažani i Rijeci se svrstavaju u dosta humozna tla, dok se tla u Lokvama, Čabru i Rabu svrstavaju u jako humozna tla. Statističkom analizom, odnosa karakteristika tla i desorpcije dimetoata, utvrđena je pozitivna ovisnost desorbirane mase dimetoata o udjelu gline te negativna korelacija o KIK–u i udjelu ukupnog organskog ugljika. Višestrukom linearnom regresijom je utvrđeno da je udio ukupnog organskog ugljika dominantan u procesu desorpcije dimetoata s koloida tla.


21

Antioksidacijska aktivnost ekstrakata odabranih vrsta ljekovitog bilja

Valentina Ilijanić1, Srećko Valić2,3

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska3 Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb, Hrvatska

Ljekovito bilje i njegovi pripravci se već stoljećima koriste u prevenciji i liječenju različitih akutnih i kroničnih bolesti, a dosadašnja istraživanja pokazala su kako ekstrakti ljekovitog bilja služe kao dobar izvor antioksidansa koji preveniraju nastanak bolesti i starenje. Cilj istraživanja bio je utvrditi i usporediti antioksidacijsku aktivnost biljnih napitaka pripravljenih od korijenja i lišća odabranih vrsta ljekovitog bilja te se pokazalo kako među različitim vrstama postoje očite razlike u rasponu rezultata. Korištena je metoda koja pruža mogućnost preciznog i uspješnog mjerenja koncentracije radikala u uzorku, metoda redukcije DPPH radikala. Koncentracija radikala u ispitivanim uzorcima mjerena je pomoću elektronske spinske rezonancije (ESR). Intenzitet signala, računan dvostrukim integriranjem ESR spektara, proporcionalan je broju slobodnih radikala u uzorku. Praćen je pad intenziteta ESR signala u ovisnosti o vremenu proteklom nakon dodatka ekstrakta pojedine ljekovite biljke otopini DPPH. Pad intenziteta izravno je povezan s antioksidacijskom aktivnošću ekstrakta. Dobiveni rezultati uspoređeni su s podacima dostupnim u literaturi. Aktivne komponente ljekovitog bilja ekstrahirane su kuhanjem usitnjenog lista ili korijena u ključaloj vodi u jednakom vremenskom intervalu, pri čemu je ispitan utjecaj veličine čestica dobivenih iz lista i/ili korijena biljke na antioksidacijsku aktivnost. Ekstrakt lista trave ive pokazao je najjača antioksidacijska svojstva, dovodeći ESR signal u područje ispod granica detekcije samog instrumenta. Najslabiji antioksidacijski učinak imao je ekstrakt korijena maslačka, budući da je inhibirao najmanji broj DPPH radikala. Ispitana je antioksidacijska aktivnost korijena i lista iste biljke – koprive te je dokazano da različiti dijelovi biljke, zbog različitog polifenolnog i kemijsko-mineralnog sastava, imaju različita antioksidacijska svojstva. Veličina čestica utječe na ekstrakciju biološki aktivnih tvari iz ljekovitog bilja na način da ekstrakt od usitnjenih čestica sadrži više antioksidacijskih komponenti, a time i veću inhibitornu sposobnost u odnosu na DPPH radikal.


22

Rizici i štetnosti aflatoksina

Marko Linić1, Jelena Marinić2

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Aflatoksini su toksini gljivica roda Aspergillus koji u ljudi i životinja ima snažno karcinogeno, teratogeno i mutageno djelovanje, a njihov je učinak u ovisnosti o razini i trajanju izlaganja. Zbog izrazite toksičnosti, onečišćenje hrane i hrane za životinje s AFB1 potrebno je u potpunosti spriječiti ili zadržati na najnižoj mogućoj razini. Budući da stvaranju aflatoksina i ostalih mikotoksina odgovaraju uvjeti viših temperatura, rizik od kontaminacije povećavat će se kao posljedica klimatskih promjena. Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) smatra da je 25 % hrane proizvedene u svijetu kontaminirano mikotoksinima. U analizi 650 uzoraka kukuruza 2015. godine u Slavoniji, pronađene su granične koncentracije aflatoksina prema NDK Uredbe Komisije (EZ) 1881/2006. Kao posljedica akutne toksičnosti, aflatoksini kod čovjeka izazivaju trajna oštećenja parenhimnih organa poput jetre, bubrega, gušterače i dr., dok dugotrajan unos ovog spoja može dovesti i do razvoja hepatocelularnog karcinoma te ostalih malignih bolesti. Aflatoksini su stabilni kemijski spojevi koje postupci prerade hrane uglavnom ne uspijevaju uništiti, a obzirom da su žitarice čest izvor aflatoksina B1, posljedično su onečišćeni i svi gotovi proizvodi na bazi žitarica. Kada je riječ o ljudima, do izlaganja AFB1 poglavito dolazi putem konzumacije onečišćene hrane, primjerice žitarica, kikirikija, kopra i riže, indijskoga oraščića, lješnjaka, oraha, pistacija i badema. Hrana u skladištima ima najveći rizik od kontaminacije. Kontroliraju se okolišni uvjeti poput relativne vlažnosti, temperature i koncentracije kisika. Unatoč različitim preventivnim mjerama, ove sve metode kontrole, inaktivacije i eliminacije prisutnosti mikotoksina često nisu jeftine te su nepraktične. Primjer kako ekonomska situacija može utjecati na pojavu mikotoksina jest Uganda, gdje je dokazana visoka razina kontaminacije što se pretpostavlja da je glavni uzrok visoke pojave karcinoma jetre u toj zemlji.


23

Polisaharidi iz gljiva pozitivno utječu na rast probiotičkih bakterija

Andrea Bukša, Filip Petrović, Filip Sokol, Marina Ožbolt, Željka MaglicaOdjel za biotehnologiju, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Humani mikrobiom tema je mnogih nedavnih istraživanja povezanosti probavnog sustava i ljudskog zdravlja. Budući da sastav mikrobioma uvelike ovisi o prehrani, provedena su brojna istraživanja faktora koji utječu na mikrobiom i otkriveni su spojevi koji imaju pozitivan utjecaj na probiotičke bakterije. Takvi spojevi, tzv. „prebiotici“, uglavnom su polisaharidi porijeklom iz biljaka i gljiva, a nedavno je potvrđen prebiotički učinak nekih otprije poznatih imunomodulatornih polisaharida, kao što su beta glukani. Svrha ovog istraživanja bila je istražiti kinetiku rasta različitih vrsta probiotičkih bakterija iz roda Lactobacillus u prisutnosti polisaharida iz gljiva. Ispitivanje parametara krivulje rasta provedeno je mjerenjem optičke gustoće tekuće bakterijske kulture pri 600 nm u MRS bujonu. Radi istovremenog praćenja većeg broja uzoraka koristili smo HIDEX Sense uređaj, koji omogućuje kontinuirano mjerenje optičke gustoće i inkubaciju bakterijskih kultura na 37 °C tijekom 24 sata. Utvrđeno je da sve ispitivane vrste pokazuju sličan odgovor na suplementaciju hranjivog medija polisaharidima iz gljiva: skraćenje faze prilagodbe (Lag faze) i kraće vrijeme diobe. Utvrđeno je da je takav učinak svojstven ekstraktima polisaharida iz različitih izvora (vrsta gljiva) te je dozno-ovisan, s određenom maksimalnom efektivnom koncentracijom specifičnom za dotični ekstrakt. U ovoj studiji pokazali smo da polisaharidi iz gljiva induciraju promjene kinetike rasta različitih vrsta roda Lactobacillus. Ovaj izraženi učinak može biti od velikog značaja u razvoju budućih terapija za probavne poremećaje ili za razvoj novih terapeutika.


24

Broj kolonija – parametar kakvoće vode

Wendy Vlakačić1, Darija Vukić Lušić2,3, Arijana Cenov3, Vanda Piškur 3, Marin Glad3, Dražen Lušić2

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska 2 Katedra za zdravstvenu ekologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska3 Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Rijeka, Hrvatska

Mikroorganizmi normalno rastu u vodi te na površinama koje su u kontaktu s vodom u biofilmovima. Heterotrofne bakterije (UBB) je zajedničko ime za skupinu bakterija prisutnih u vodi, koje u definiranim uvjetima mogu porasti na hranjivom agaru korištenjem jednostavnih metoda kultivacije. Za svoj rast zahtijevaju organski izvor ugljika. Ovaj parametar danas se dominantno koristi kao pokazatelj efikasnosti dezinfekcije vode i općih higijenskih uvjeta u distribucijskoj mreži. Ne postoji univerzalna metoda za određivanje heterotrofnih bakterija. Potrebno je primijeniti onu metodu koja će dati najviše rezultate. U ovom radu analizirano je prisustvo UBB/22 i UBB/37 u različitim tipovima vode (sirova, prerađena i bazenska) u Primorsko-goranskoj županiji u periodu 1998. – 2015. U sirovoj vodi veći je porast kolonija UBB/22, a u prerađenoj UBB/37. Slatkovodni bazeni u odnosu na morske pokazuju veći porast UBB/37. Također, dodatno su provedena usporedna ispitivanja broja kolonija različitim metodama (vrsta medija, temperatura i vrijeme inkubacije) na uzorcima vode za dijalizu i bazenske vode. U morskoj bazenskoj vodi primjena Marine agara (umjesto YEA) daje značajno veće rezultate broja UBB/37. U vodi za potrebe hemodijalize primjenom TGYA/22 °C/ 7 d postignute su najviše vrijednosti broja kolonija, što ukazuje da se primjenom HR EN ISO 6222:2000 vrijednosti broja kolonija u rutini podcjenjuju. Obzirom da je riječ o imunokompromitiranoj skupini populacije, ovaj je rezultat od posebne važnosti. S obzirom na rezultate ispitivanja pokazano je da izbor metode ima značajan učinak na rezultate ispitivanja, te da su usporedivi samo rezultati dobiveni primjenom iste metode. Za uspješnu identifikaciju vrsta potrebno je primijeniti nove molekularne metode. Buduća uloga parametra UBB je dominantno u validacijske i verifikacijske svrhe i u postupku održavanja vodoopskrbnog sustava.


25

Preventivne mjere za smanjivanje rizika od legionarske bolesti: utjecaj visokih temperatura na preživljavanje legionela

Frano Marijanović1, Ivana Gobin2, Ivana Maričić3 1 Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina2 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska3 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Osim u prirodnim vodenim sredinama, legionele uspješno koloniziraju i različite vodoopskrbne sustave u kojima se mogu razmnožiti u tolikom broju da vodeni aerosol postane zarazan za ljude. Kao potencijalni izvori legionele zapisani su spremnici tople i hladne vode, tuševi, slavine, WC vodokotlići kao i vruće masažne kade i bazeni za plivanje. Najučestalija preventivna mjera za smanjivanje rizika od legionarske bolesti je termička obrada vode na temperaturama višim od 50 °C. U ovom će radu biti opisane preventivne mjere za smanjivanje rizika od legionarske bolesti te će se prikazati eksperimentalni podaci o utjecaju visokih temperatura na preživljavanje legionele. Praćeno je preživljavanje Legionella pneumophila u sterilnoj vodovodnoj vodi pod utjecajem povišenih temperatura (42 °C, 55 °C i 70 °C). U različitim vremenskim intervalima, nasađivanjem deseterostrukih razrjeđenja na BCYE agar, određivao se broj bakterija u uzorcima. Rezultati pokazuju da pri 42 °C broj bakterija u uzorcima ostaje nepromijenjen. Nakon 30 minuta inkubacije na 55 °C bakterije nismo mogli dokazati u uzorku vodovodne vode, dok je tretiranje na 70 °C uništavalo legionele unutar 2 minute. Može se zaključiti da je ova metoda najjednostavnija i najjeftinija za uklanjanje legionele iz vodovodnog sustava. Neophodno je voditi računa o temperaturi vode jer pri pravoj temperaturi termička obrada vode u velikoj mjeri uklanja legionelu iz vodoopskrbnog sustava.


26

Alternativni postupci za uništavanje legionela u vodi

Kristijan Bosilj1, Davor Vidović1, Andrija Lesar2, Ivona Viduka3, Gabrijela Begić4, Ivana Gobin4

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 BIOINSTITUT d.o.o, Čakovec, Hrvatska3 Odjel za biotehnologiju, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska4 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Legioneloze su bolesti čiji je najčešći uzročnik bakterija Legionella pneumophila koja se prirodno nalazi u vodi. Infekcija se manifestira kao bolest slična gripi ili kao teška upala pluća, a u najčešće izvore infekcije ubrajamo sustave za distribuciju vode, bazene, rashladne tornjeve, klima uređaje ili slične sustave gdje voda duže vrijeme stoji i nastaju biofilmovi. Uz svakodnevno čišćenje i dezinfekciju vode različitim dezinfekcijskim sredstvima kao što je klor, ozon, UV svjetlo ili temperatura, sve češće se javljaju sporadične pojave ili epidemije uzrokovane legionelom. S obzirom na to, cilj našeg istraživanja bio je pronaći alternativne postupke koji bi doprinijeli dezinfekciji vode i smanjenju broja slučajeva pojave bolesti. Ispitivan je sinergistički antilegionela učinak različitih eteričnih ulja te fotodinamički efekt sintetskih molekula toluidin plavo i metilen plavo uz osvjetljavanje s ljubičastom lampom ukupne doze svjetla 12 J/cm2. Minimalna inhibicijska koncentracija za eterično ulje lavande i smilja iznosi 3,2 mg/mL, a za ružmarin 12,8 mg/mL. Ispitivanjem sinergije pokazalo se da djelovanjem dva eterična ulja puno nižih koncentracija dobivamo isti učinak. Toluidin plavo ima izražen fotodinamički učinak u vodi u koncentraciji od 12,8 µM. Zaključno, eterična ulja te fotodinamička primjena umjetnih bojila imaju veliki potencijal za korištenje kao alternativna sredstva za dezinfekciju vode.


27

Inkluzija djece s teškoćama u razvoju u redovan vrtić

Filip Knezović1, Monica Stanišić2

1 Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, Hrvatska

Djeca s teškoćama u razvoju predstavljaju poseban pedagoški izazov u radu odgajatelja. Oni nemaju posebne potrebe, već iste kao i ostala djeca te je shodno tome korištenje ovog pojma kao sinonima pogrešno. Cjelokupan proces prevladavanja prepreka kojima se susreću djeca s teškoćama u razvoju vrtićke dobi jest uspostava i njegovanje inkluzivne kulture. Inkluzija se, u ovom kontekstu, objašnjava kao stvaranje osjećaja pripadnosti skupini u kojoj se dijete s teškoćama u razvoju nalazi. Inkluzija u redovan vrtić ima za cilj stimulirati, putem odgojnih djelovanja, optimalan biopsihosocijalni razvoj i osjećaj pripadnosti skupini djece iste razvojne dobi. Djeci s teškoćama u razvoju se inkluzijom daje prilika za kvalitetne socijalne interakcije, razvoj samopoštovanja i pozitivne slike o sebi te učenje socijalnih vještina. Inkluzija se u vrtiću, ali i uopće, može omogućiti tek kada se eliminiraju sve razlike u mogućnostima između djece s teškoćama u razvoju i djece urednog psihomotoričkog razvoja. Inkluzija zahtjeva edukaciju djelatnika, djece i roditelja, prilagodbu prostora i didaktičkog pribora te različite socijalne intervencije u zajednici.


28

Mogućnosti unaprjeđenja komunikacije učitelja i nastavnika s gluhim učenicima

Monica Stanišić1, Filip Knezović2

1 Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, Hrvatska2 Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Oštećenja sluha, kao najučestaliji senzorički poremećaji, označavaju oštećenje svih anatomskih dijelova i fiziologijskih odrednica koji sudjeluju u produkciji sluha. Od oštećenja sluha najviše se ističe ono koje karakterizira njegov gubitak. Taj gubitak naziva se gluhoćom, koja za sobom povlači niz prepreka vezanih za komunikacijske obrasce, posebice u dječjoj dobi. Iako je stav prema djeci s gubitkom sluha tijekom povijesti bio nehuman i samim tim nezadovoljavajući, suvremena pedagoška praksa ipak pokazuje inicijativu za unaprjeđenje interakcije s gluhom djecom i njihovu inkluziju u školski sustav. Unatoč svim zaprekama koje se pri komunikaciji javljaju, društvo od nastavnika očekuje aktivnu participaciju u razvoju mogućnosti vezanih uz komunikaciju s gluhom djecom. Uspostava odnosa povjerenja, empatije, razumijevanja i upoznavanje potreba gluhe djece omogućavaju lakšu primjenu komunikacijskih smjernica u svakodnevnoj pedagoško-nastavnoj praksi.


29

Zašto (ne)cijepljenje?

Linda JerinićMedicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Cijepljenje je u današnje vrijeme jedna od najaktualnijih tema širom svijeta. Iako se smatra jednom od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije od raznih zaraznih bolesti, sve je veći broj onih koji mu se suprotstavljaju i odbijaju cijepljenje svojeg djeteta, što je rezultiralo porastom broja necijepljene djece i pojavom većih ili manjih epidemija dječjih zaraznih bolesti. Tema cijepljenja se danas velikom većinom svodi na iznošenje činjenica “za“ i “protiv“ cijepljenja, međutim, postavlja se pitanje zašto uopće među roditeljima dolazi do odbijanja cijepljenja djece te može li se, i kako, na to utjecati. Na odluku o cijepljenju kod roditelja najčešće utječu krivi način prikupljanja informacija, dob roditelja, religioznost te sklonost alternativnoj medicini. Pred zdravstvene djelatnike postavlja se izazov kako utjecati na pojavu sve većeg broja protivnika cijepljenja.


30

Primarna i sekundarna prevencija moždanog udara

Kristina Kampić1, David Bonifačić1,2 1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska 2 Zavod za neurologiju, KBC Rijeka, Rijeka, Hrvatska

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, moždani udar klinički je sindrom definiran kao naglo nastali žarišni, ili rjeđe globalni, neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti, a može se objasniti cerebrovaskularnim poremećajem. Razlikujemo ishemijski i hemoragijski moždani udar. Moždani udar, kao i većina neuroloških bolesti, u podlozi ima rizične čimbenike koji mogu biti promjenjivi (arterijska hipertenzija, pušenje, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna masa) i nepromjenjivi (dob, spol, genetski čimbenici). Većina tih čimbenika može se ranom intervencijom i pravovremenom primarnom prevencijom spriječiti te utoliko zaustaviti utjecaj čimbenika na sve raniju pojavu moždanog udara. Na promjenjive čimbenike rizika utječemo modifikacijom životnog stila, smanjivanjem tjelesne težine i vrijednosti kolesterola u krvi te povećanjem fizičke aktivnosti. Osim pravovremene primarne prevencije moždanog udara, neposredno uvođenje učinkovite sekundarne prevencije, nakon tranzitorne ishemijske atake i manjeg ishemijskog moždanog udara, može smanjiti rizik od ranog rekurentnog moždanog udara za 80 %. Dostatna antiagregacijska terapija u vidu monoterapije, dvostruke ili trostruke antiagregacijske terapije utječu na ishod i smanjuju stopu pojavnosti moždanog udara. Također, učinkovita dugoročna antiagregacijska terapija sprječava ponavljanje moždanog udara kod osoba koje su ga prethodno imale. Karotidna endarterektomija i antikoagulatna terapija kod osoba s fibrilacijom atrija, u vidu sekundarne prevencije moždanog udara, poboljšavaju i sprječavaju ponovni nastanak, a samim time i posljedice invalidnosti moždanog udara.


31

Nove psihoaktivne supstance na tržištu droge

Petra Otočan, Martina VragovićMedicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Mnoge nove psihoaktivne supstance, poznate i pod terminom „legal highs“, predstavljaju jedan od najvećih problema današnjice. Rizična skupina su mladi ljudi, najviše adolescenti koji prate trendove ‘’nove’’ zabave, odnosno sve pozitivnijeg stava prema drogama. Nove supstance s psihoaktivnim djelovanjem proizvode se od kemijskih prekursora (do sad poznatih droga) u ilegalnim laboratorijima. Takve, neregulirane (nove) psihoaktivne tvari, oponašaju učinke kontroliranih droga. Takvim načinom pripremanja, vješto se izbjegava zakon. To su sintetski kanaboidi, sintetski katinoni, fenetilamin, pepirazini. Osim online tržišta, koje je ujedno najrašireniji način prodaja novih droga, učestali su Smart/head shops, odnosno trgovine specijalizirane za prodaju psihoaktivnih tvari. Takve trgovine ekspanirane su diljem Europe, a u Republici Hrvatskoj detektirane su u većim gradskim središtima. S obzirom na nepoznate strukture i nepouzdane načine pripravaka psihoaktivnih supstanci, još jedan od problema koji se javlja je i nepoznat mehanizam djelovanja na organizam, svaka supstanca neće djelovati na svakoga jednako. Prisutnost ovih tvari ne može se otkriti testiranjem urina na sredstva ovisnosti. Treba također napomenuti da se radi o puno jačim sredstvima od onih što su se koristila prije te da postoji mogućnost smrtnog ishoda već pri prvom konzumiranju. U slučaju predoziranja postavlja se pitanje koji antidot koristiti s obzirom, kao što je već spomenuto, nije poznato od kojih elemenata su načinjene same supstance. U ovakvim slučajevima prevencija je ključna. Metode prevencije dijele se na aktivne i pasivne metode. Aktivna prevencija je stalno zdravstveno prosvjećivanje javnosti, posebno roditelja. Za razliku od aktivne, pasivna prevencija uključuje zakonski nadzor i reguliranje pristupa pojedinim toksičnim tvarima uklanjanjem iz prodaje ili ograničenje prodaje istih. U okviru opisanog problema ističe se potreba za koordiniranim multidisciplinarnim pristupom u obliku policijskog nadzora, djelovanja državnog ureda za suzbijanje droga kao i samih djelatnika u bolničkom okruženju.


32

Nusdjelovanje kozmetičkih pripravaka

Nikolina Berić, Nika DešaMedicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Razni kozmetički pripravci prisutni su u svakodnevnoj uporabi. Uz brojne pozitivne i djelotvorne učinke postoji mogućnost pojave negativnih djelovanja. Rizična skupina je sva populacija koja upotrebljava kozmetičke pripravke. Nuspojave mogu biti bezopasne, ali neki sastojci mogu znatno ugroziti zdravlje te prvenstveno uzrokovati brojne nepoželjne reakcije kože. Ponekad se umjesto povoljnog djelovanja kozmetičkog pripravka mogu javiti neželjene i štetne pojave na mjestu primjene, a katkada i na udaljenim dijelovima kože. Razlog tome mogu biti aktivne tvari, a isto tako i komponente vehikla. Osim toga, neželjene pojave mogu nastati i zbog neprilagođenosti pripravka tipu kože ili u slučaju oštećene i bolesne kože zbog neprilagođenosti vehikla aktualnom stanju dermatoze. Aktivna tvar se bira prema vrsti dermatoze, a vehikl prema stadiju bolesti. Osim opisanih fizioloških i terapijskih inkompatibilnosti, česte su reakcije na sastojke pripravaka. Prema uključenome patogenskom mehanizmu, ove reakcije mogu biti različitog tipa. Iritativno-toksičke reakcije nastaju kao posljedica primjene štetne tvari ili više njih i javit će se kod osoba koje primijene takav pripravak. Alergijske reakcije mogu biti akutne i kronične te uključuju ograničena upalna žarišta sklona širenju i na području djelovanja izvan štetne tvari. Fotodinamske reakcije fizikalan su proces u kojem dolazi do pretvaranja neke tvari u primarni iritans ili alergen tek nakon izlaganja UV-A i UV-B zračenju te kratkim valovima vidljivog spektra. Kozmetička sredstva koja mogu izazvati nuspojave jesu sljedeća: parfemi, kolonjske vode, sapuni, lakovi za nokte i drugi pripravci za nokte, boje za kosu i brojni drugi. Upravo iz prethodno navedenih razloga, kozmetički proizvodi prije stavljanja na tržište prolaze ispitivanje podnošljivosti na potrošačima.


33

Porijeklo i sastojci dvopeka na hrvatskom tržištu

Dorotea Matešić1, Valerija Majetić Germek2, Olivera Koprivnjak2

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Katedra za tehnologiju i kontrolu namirnica, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Dvopek ili prepečenac, tj. rezani dodatno pečeni kruh s udjelom vode do 7 %, smatra se dijetetskim proizvodom te je neizostavan dio raznih dijeta i bolničke prehrane, ali je i prehrambena namirnica široke potrošnje. S ciljem usporedbe sastojaka kod različitih proizvoda iz skupine dvopeka na hrvatskom tržištu, pregledano je 56 deklaracija prikupljenih u 11 trgovačkih centara na području Rijeke i Bjelovara tijekom siječnja i veljače 2018. godine. Najviše proizvoda bilo je porijeklom iz Italije (52 % proizvoda), dok su ostali bili iz šest drugih europskih zemalja, uključujući Hrvatsku (4 % proizvoda). Utvrđeno je da je proizvode na hrvatsko tržište stavilo 15 različitih proizvođača i četiri uvoznika. Neto masa bila je u rasponu od 120 do 550 g. S obzirom na vrstu deklariranog brašna, proizvodi su razvrstani u tri skupine: standardni dvopek (39 % proizvoda), integralni dvopek (38 % proizvoda) i specijalne vrste (23 % proizvoda). Svi standardni proizvodi sadržavali su pšenično brašno, u integralnoj skupini 90 % proizvoda sadržavalo je cjelovito pšenično brašno, a 10 % proizvoda pšenične mekinje uz pšenično brašno. U specijalnu skupinu uvršteni su proizvodi sa sladilima, bez glutena, obogaćeni vitaminima i mineralima, s dodacima (sjemenke, razne vrste žitarica) te od pirovog brašna (31 % specijalnih proizvoda). Najzastupljenije vrste ulja u prepečencima su suncokretovo ulje, uključujući visokooleinsko suncokretovo ulje (49 % proizvoda) i palmino ulje (47 % proizvoda). U popisu sastojaka na 98 % proizvoda navedena je sol, dok je šećer naveden na 81 % proizvoda. Ekstrakt slada (ječmenog, kukuruznog ili pšeničnog), koji se pekarskim proizvodima dodaje zbog poboljšanja okusa i arome, sadrži 85 % proizvoda. U 47 % proizvoda nisu korišteni aditivi. Od ukupno 28 proizvoda s aditivima, u njih 80 % dodani su emulgatori, u 71 % poboljšivači glutena, u 33 % sredstva protiv zgrudnjavanja, u 25 % oslabljivači glutena te u 18 % regulatori kiselosti. U ukupnoj ponudi dvopeka na hrvatskom tržištu uočena je velika raznolikost s obzirom na porijeklo i sastojke.


34

Javnozdravstveni značaj komaraca

Belma Hajdarević1, Dijana Tomić Linšak2,3

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Katedra za zdravstvenu ekologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska3 Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Rijeka, Hrvatska

Komarci (lat. Culicidae) su porodica kukaca koja svojim brzim i invazivnim širenjem sve više zaokupljuje stručnjake. Osim što im je takvo širenje omogućeno izrazitom prilagodljivošću, u prilog njihovoj sve većoj rasprostranjenosti idu i globalizacija te klimatske promjene. Provođenjem istraživanja, koje se sastoji od uzorkovanja jajašaca metodom ovipozicijskih lovki te uzorkovanja ličinki i odraslih jedinki, prikazuju se rezultati analize populacije komaraca uzorkovane na nekom području tijekom određenog vremena. Cilj takvih istraživanja je determinirati uzorkovane jedinke te time dobiti uvid u prisutnost i brojnost pojedinih vrsta komaraca, a sve u svrhu izrade digitalne baze žarišta komaraca te lakšeg planiranja raznih javnozdravstvenih akcija u budućnosti. S obzirom da se determinacijom većinom utvrde vrste koje su vektori pojedinih zaraznih bolesti, poput Dengua groznice te groznice Zapadnog Nila, potrebno je daljnje provođenje sličnih istraživanja i planiranje mjera kontrole i suzbijanja komaraca. Također, kako bi se izbjeglo prekomjerno, kratko učinkovito i skupo adulticidno suzbijanje komaraca, potrebno je kontinuirano educirati stanovništvo o razvojnim oblicima komaraca, kao i o načinima na koje pojedinac može utjecati na smanjenje populacije komaraca u svojoj okolini.

Kontakt:[email protected]

POSTER SEKCIJA

37

Antibakterijsko djelovanje odabranih vrsta meda s područja BiH na bakteriju Staphylococcus aureus

Martina Meštrović1, Borka Tutiš1,2, Gabrijela Begić3, Ivana Gobin3

1 Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina2 Zavod za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Herce-govina3 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Sve veći broj bakterijskih vrsta postaje otporno na određene vrste antibiotika što predstavlja velike zdravstvene probleme u svijetu. Jedna od rezistentnih bakterija je Staphylococcus aureus, odnosno soj nazvan MRSA (meticilin rezistentni Staphylococcus aureus) koji može uzrokovati teške infekcije kože te upale pluća, što predstavlja velik rizik za pacijente u bolnicama. Od davnina je poznato da se med koristio za liječenje kožnih infekcija i opeklina. S obzirom da postoje brojne različite vrste medonosnih biljaka tako će i antimikrobna aktivnost meda ovisiti o njegovom porijeklu i načinu obrade. Cilj našeg rada je ispitati antibakterijsku aktivnost tri komercijalno dostupne vrste meda s područja FBiH (med od vrijeska, livade te livade s primjesom divljeg luka) prema kliničkim izolatima S. aureus, uključujući i rezistentne MRSA izolate. Prilikom izvođenja analize koristile su se metoda agar difuzije od kojih: metoda difuzije diska te metoda difuzije uz bušenje rupa u agaru, a od dilucijskih metoda određivala se minimalna inhibitorna koncentracija (MIK) te minimalna baktericidna koncentracija (MBK). Rezultati istraživanja su pokazali osjetljivost svih sojeva S. aureus uključujući i MRSA na sve tri vrste meda, a posebno koncentrirani med livade s primjesom divljeg luka. Ispitivane vrste meda pokazuju značajne antimikrobne rezultate prema osjetljivim i rezistentnim sojevima S. aureus te da bi se mogli koristiti u medicinske svrhe, posebno u liječenju infekcija rana.


38

Antioksidativna aktivnost vitamina E ekstrahiranog iz sjemenki grožđa cabernet sauvignon i cabernet franc (lat. Vitis vinifera L.)

Dina Butković1, Dalibor Broznić2


Tijekom prerade grožđa i proizvodnje vina kao nusprodukt nastaju sjemenke grožđa iz kojih se ekstrakcijom dobiva ulje, značajne nutritivne vrijednosti i velikog antioksidacijskog potencijala. Biljna ulja važan su izvor tokoferola i nezasićenih masnih kiselina. Preporučeni dnevni unos vitamina E ovisi isključivo o količini nezasićenih masnih kiselina u hrani. Stoga je od velikog interesa identifikacija i kvantifikacija masnih kiselina u ulju, kao i izomera vitamina E te njegova antioksidacijska aktivnost kao jednog od vrlo značajnih prirodnih antioksidanasa. U ovom istraživanju analizirana su dva uzorka ekstrakta ulja sjemenki grožđa, sorti Cabernet Franc (CF) i Cabernet Sauvignon (CS) (Vitis Vinifera L.) s područja Republike Hrvatske (Vinogorje Feričanci). Ulja su ekstrahirana metodom ekstrakcije superkritičnim fluidom (CO2). Tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti kvantificirani su pojedini izomeri vitamina E, dok je plinskom kromatografijom okarakteriziran sadržaj i udio masnih kiselina. Spektrofotometrijskom metodom s DPPH (2,2-difenil-1-pikrilhidrazil) radikalom analizirana je antioksidativna aktivnost ekstrakta vitamina E te je praćena kinetika nestanka DPPH radikala. Za analizu kinetičkih reakcija korišteno je pet matematičkih modela, tri monofazna i dva bifazna. Rezultatima je potvrđeno kako je ekstrakt ulja sjemenki grožđa dobar izvor nezasićenih masnih kiselina, prvenstveno linolne (C18:2), koja je ujedno i jedna od esencijalnih masnih kiselina. Također, antioksidativna aktivnost ekstrakta vitamin E ovisi o sadržaju i vrsti tokoferola te njihovim sinergističko-antagonističkim učincima. Uočena je i bifaznost kinetike kemijske reakcije između DPPH radikala i izomera vitamina E, koja je zasigurno povezana sa sposobnošću uklanjanja slobodnih radikala pojedinog izomera različitom brzinom. Stoga, bifazni matematički modeli bolje opisuju kinetiku nestanka radikala u odnosu na monofazne pri čemu se ističe bifazni model kinetike prvog reda. Ulje sjemenki grožđa sa svojim dokazanim antioksidativnim svojstvima i kao dobar izvor vitamina E i linolne kiseline svakako je sigurna i poželjna namirnica, koja uz svoju farmakološku primjenu, primjenu opravdano pronalazi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.


39

Netifusne salmoneloze – izvori infekcije i put prijenosa

Ana Adžaip1, Frano Marijanović1, Ivana Gobin2

1 Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina2 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Salmoneloze su proširene po cijelom svijetu i u stalnom su porastu zbog sve proširenije industrijske obrade namirnica. Većinu netifusnih salmoneloza uzrokuje Salmonella enterica serotip Enteritidis. Te su infekcije česte i postaju značajni javnozdravstveni problem. Najčešći serotipovi Salmonella enterica su S. typhimurium, S. heidelberg, S. newport i S. infantis. Kao izvor infekcije s netifusnim salmonelama spominju se različite namirnice. Međutim, hrana životinjskog porijekla, osobito perad i peradarski proizvodi, uključujući i jaja, najčešći su izvor infekcija u sporadičnim slučajevima obolijevanja, ali i u epidemijama. Razlog tome je i neadekvatna obrada namirnica, njihovo skladištenje, kao i nepravilna higijena i priprema namirnica. Stoga smo u ovom radu opisali koji su to izvori zaraze i putevi širenja salmoneloza. Od prijavljenih epidemija koje se prenose hranom u Europi, za više od trećine potvrđeno je da su uzrokovane S. enteritidis. Hrana povezana s epidemijama uzrokovanih S. enteritidis su jaja i proizvodi od jaja (68,2 %), torta i sladoled (8 %), perad i peradarski proizvodi (3 %). Jedan od najčešćih načina kontaminiranja namirnica salmonelama događa se kod industrijske obrade mesa i to kod procesa puliranja. Praćenje pojavnosti salmoneloza, kao i otkrivanje izvora infekcije, važni su za razvijanje i odrađivanje mjera za suzbijanje salmoneloza.


40

Učestalost pušenja i konzumacije alkoholnih pića kod studenata

Petra Lovrenčić, Matea LjubasZdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Visoko rizično ponašanje, uporaba i zlouporaba sredstava ovisnosti kao što su cigarete, alkohol i druge supstance započinju u adolescenciji te su u sve većoj mjeri prisutne za vrijeme studiranja. Cilj rada bio je utvrditi učestalost konzumacije raznovrsnih alkoholnih pića, cigareta i drugih supstanci te procijeniti osviještenost studenata o štetnim posljedicama sredstava ovisnosti na organizam. Istraživanje je provedeno u ožujku 2018. godine među studentima zdravstvenih i nezdravstvenih studija na području grada Zagreba. Anketnim upitnikom od jedanaest pitanja, na uzorku od 518 studenata, utvrđena je prevalencija pušača, količina i vrsta konzumiranog pića, kao i primarni izvor informacija o njihovom učinku. Polaznici zdravstvenih studija čine 43,6 %, a nezdravstvenih 56,4 %. Istraživanje je utvrdilo visoku zastupljenost konzumacije alkoholnih pića i to 2 do 3 puta mjesečno 54,1 % žestokih pića, 50,3 % vina i 30,5 % piva. Više od polovice ispitanika ne puši (68,7 %), ali ih je 46,1 % probalo neke druge supstance. Glavni okidač mijenjanja štetnih navika kod studenata bili bi zdravstveni problemi, a samo 35 % voljelo bi sudjelovati na predavanju o štetnim utjecajima sredstava ovisnosti. Prema rezultatima istraživanja, konzumacija sredstava ovisnosti u velikom je broju prisutna kod studenata svih godina zdravstvenih i nezdravstvenih studija i to kod alkoholnih pića u više od polovice studentske populacije; pušenje je zastupljeno kod trećine studentske populacije, dok je konzumacija ostalih sredstava ovisnosti također prisutna u velikom broju. Vezano uz dobivene rezultate, vidljivo je da se štetne navike ovisnosti stječu od mladosti, stoga je potrebno program prevencije bolesti ovisnosti primijeniti u ranoj adolescentskoj dobi te ga periodično provoditi na svim fakultetima kako bi se podignula svijest mladih.


41

Morska voda kao potencijalni izvor infekcije s legionelom

Andrea Gašaj1, Filip Janeš1, Gabrijela Begić1, Dijana Tomić Linšak2,3, Ivana Gobin4

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Katedra za zdravstvenu ekologiju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska3 Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Rijeka, Hrvatska4 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska

Bakterije roda Legionellae široko su rasprostranjene i predstavljaju veliki javnozdravstveni problem. Opisani način prijenosa na ljude je direktnom inhalacijom kapljica vode ili aerosola. Najčešće, infektivni aerosol može se stvarati iznad bazena s pjenom, u ovlaživačima zraka i u vodenim tornjevima. Kako bi ispitali može li se legionarska bolest prenijeti putem aerosola stvorenog u morskoj vodi, pratili smo preživljavanje L. pneumophila u kloriranoj i nekloriranoj morskoj vodi. Rezultati pokazuju da L. pneumophila ne raste nakon prvog dana u uzorku klorirane morske vode. U uzorku neklorirane morske vode bakterije preživljavaju u prosjeku 20 dana, dok u nekloriranoj vodovodnoj vodi duže od 28 dana. Zaključno, legionele su u sirovoj morskoj i vodovodnoj vodi preživjele više dana što ukazuje da je neophodna konstantna kontrola i pridržavanje protokola održavanja voda u bazenima s morskom vodom, odnosno svim vodenim sustavima unutar hotela. Navedeno bi zasigurno smanjilo rizik od pojave legionarske bolesti i njenog širenja.


42

Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina – Praćenje kvalitete zraka u razdoblju 2012. – 2016. godine

Lalita Barišić, Maja Ivančić, Lina Tenžera, Nancy TopićMedicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina, središnji je dio integriranog sustava za gospodarenje otpadom unutar Primorsko-goranske županije. Osim centra, sustav obuhvaća postrojenje za mehaničko-biološku obradu (MBO) nesortiranog komunalnog otpada te pretovarne stanice na Krku, Cresu, Rabu, u Delnicama i Novom Vinodolskom. Zasnovan je na IVO (Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje) konceptu kojim se nastoji u što većoj mjeri iskoristiti otpad (oporaba, reciklaža), no ukoliko to nije moguće, nesortirani komunalni otpad se obrađuje u MBO postrojenju. Minimalna količina stabiliziranog otpada se trajno odlaže na odlagalište s donjim brtvenim slojem za zaštitu podzemnih voda i podzemlja. Mjerna postaja Viškovo – Marišćina klasificirana je kao prigradska, industrijska postaja na području Općine Viškovo. Institucija odgovorna za postaju je Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Onečišćujuće tvari koje se mjere na postaji su: sumporov dioksid, sumporovodik, dušikov dioksid, amonijak, ozon, ugljikov monoksid, benzen, lebdeće čestice (<10 µm). Osim onečišćujućih tvari koje se ispituju u zraku, prate se brzina i smjer vjetra, vlažnost i temperatura zraka te tlak zraka. Mjerenje ranije navedenih parametara se vrši automatskim analizatorom. Kvaliteta zraka za postaju Viškovo – Marišćina u periodu 2012. – 2016. godine, svrstava se u I. kategoriju, osim u 2012. godini kada je, prema parametru O3, kvaliteta zraka svrstana u II. kategoriju. Razlog tome je transport i akumulacija ozona iz drugih onečišćenih područja u čista područja na višim nadmorskim visinama prilikom čega je došlo do prekoračenja dnevne granične vrijednosti koncentracija ozona u periodu od 30 dana tijekom 2012. godine. Jedini problem ŽCGO Marišćina jesu neugodni mirisi nastali anaerobnim i aerobnim razlaganjem otpada. Njihove glavne sastavnice jesu smjese organskih i anorganskih tvari. Za navedene tvari ne postoje granične vrijednosti te se iz tog razloga njihova razina jedino može kontinuirano pratiti. Iako, kvaliteta zraka na ŽCGO Marišćina pripada I. kategoriji, postojani odbojni mirisi narušavaju kvalitetu života na tom području.

Kontakt:[email protected]

43

Utjecaj citokalasina D na ulazak Legionella pneumophila i Francisella novicida u amebu

Valerija Nora1, Mateja Ožanič2, Valentina Marečić2, Marina Šantić2

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Legionella pneumophila je Gram-negativna aerobna bakterija koja pripada porodici Legionelaceae. Legionele su rasprostranjene posvuda u prirodi, a najviše u vodenom okolišu gdje preživljavaju unutar protozoa. Francisella tularensis je Gram-negativna i asporogena bakterija koja pripada porodici Franciselaceae. U porodicu Franciselaceae pripada samo rod Francisella, koji uključuje sljedeće vrste: F. tularensis, F. hispaniensis, F. philomiragia, F. noatunensis i F. novicida. F. tularensis dijeli se na tri podvrste F. tularensis subsp. tularensis (tip A), F. tularensis subsp. holarctica (tip B) i F. tularensis subsp. mediasiatica. F. tularensis subsp. tularensis (tip A) i F. tularensis subsp. holarctica (tip B) uzrokuju bolest kod čovjeka, dok se F. tularensis subsp. mediasiatica pokazala manje virulentnom. F. novicida je avirulentna za čovjeka, a uzrokuje bolest samo kod imunokompromitiranih. Cilj ovog rada bio je pratiti mehanizam ulaska unutarstaničnih bakterija L. pneumophila i F. novicida u amebu Dyctiostelium discoideum. Također, željeli smo utvrditi ovisi li učinak citokalasina D o njegovoj koncentraciji. Citokalasin D je alkaloid gljiva koji depolimerizira aktinski filament na način da se veže za jedan njegov kraj i tako blokira njegov daljnji rast pa se zbog toga naziva inhibitor polimerizacije aktinskih niti. Kinetika rasta i razmnožavanja bakterija L. pneumophila i F. novicida u D. discoideum tretiranim citokalasinom D praćena je u periodima od 1, 5, 24 i 48 sati nakon infekcije. Broj unutarstaničnih bakterija određivan je nasađivanjem desetorostrukih razrjeđenja na agar s kvaščevim ekstraktom i aktivnim ugljenom, BCYE, (engl. Buffered Charcoal Yeast Extract). Naši rezultati pokazuju da se bakterije F. novicida i L. pneumophila uspješno razmnožavaju i preživljavaju u amebi D. discoideum. Broj bakterija F. novicida u amebama doseže maksimum u periodu od 48 sati nakon infekcije. Međutim, rezultati su pokazali kako dodatak citokalasina D, kao ni njegova koncentracija, nema utjecaj na rast bakterija F. novicida i L. pneumophila u amebi D. discoideum.


44

Utjecaj termičkog tretmana na antioksidacijsku aktivnost djevičanskog maslinovog ulja

Ena Kovačević1 , Dalibor Broznić2


Djevičansko maslinovo ulje važan je sastojak svakodnevnog obroka u većini kućanstava. Razne vrste jela kao što su salate pripremaju se s maslinovim uljem, međutim često se ono koristi kod prženja raznih namirnica. Prženje je jedan od najpopularnijih postupaka za pripremu hrane u svijetu, međutim tijekom tog procesa dolazi do hidrolitičkih i oksidativnih reakcija koje dovode do stvaranja oksidiranih i polimeriziranih produkata. Oni mogu dovesti do gubitka organoleptičkih svojstava i nutritivne vrijednosti. Ovim je istraživanjem proučavan utjecaj izloženosti visokoj temperaturi (170 ºC) djevičanskog maslinovog ulja sorte Leccino, jedno dobiveno preradom ploda s košticom te drugo uz prethodno uklanjanje koštice, simulirajući proces prženja tijekom 8 odnosno 12 sati. Proučavana je i kinetika kemijske reakcije između DPPH radikala i antioksidanasa prisutnih u ulju. Za proučavanje kinetike nestanka DPPH radikala u uzorcima ulja korištena je standardna DPPH spektrofotometrijska metoda, a testiranje kinetike matematičkim modelima provedeno je programskom podrškom Wolfram Research Mathematica 9®. Dokazano je da antioksidativna aktivnost uzoraka ulja slabi uz dužu izloženost ulja povišenoj temperaturi te da je reakcija između DPPH radikala i antioksidanasa ulja intenzivnija na početku reakcije, a s vremenom slabi. Nadalje, reakcija se odvija u dvije faze; brzoj i sporoj. Upravo je iz tog razloga bifazni model kinetike prvog reda najbolji izbor za prikazivanje tijeka reakcije, što su i potvrdili dobiveni statistički pokazatelji ukazujući na najviše vrijednosti korelacijskog koeficijenta i najniže vrijednosti SRMSE-a i 2 – pogreške. Podaci dobiveni ovim istraživanjem ukazuju da dugotrajno izlaganje maslinovog ulja povišenoj temperaturi negativno utječe na njegovu nutritivnu kvalitetu.


45

Prisutnost Legionella pneumophila u bazenskoj vodi na području Primorsko-goranske županije

Snježana Šimeg1, Arijana Cenov2, Darija Vukić Lušić2,3

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Rijeka, Hrvatska3 Katedra za zdravstvenu ekologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Bakterija L. pneumophila iz roda Legionella, ubikvitaran je mikroorganizam prirodno prisutan u vodi i vlažnom tlu. Opasnost za čovjeka predstavljaju legionele prisutne u umjetnim vodenim sustavima, gdje se u različitim vrstama bazena stvaraju uvjeti pogodni za njezin razvoj. Cilj rada bio je analizirati i prikazati podatke o prisutnosti L. pneumophila u bazenskoj vodi na području Primorsko-goranske županije u razdoblju od 2013. do 2016. g., te istražiti korelaciju s ostalim ispitanim fizikalno-kemijskim i mikrobiološkim pokazateljima. Analize 324 uzorka bazenskih voda obuhvaćenih u ovom radu provedene su na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ temeljem Pravilnika (NN 107/12, 88/14) standardiziranom metodom HRN ISO 11731:2000. Bazenska voda uzorkuje se u boce zapremnine od 1 L. Uzorak se obrađuje postupkom membranske filtracije. Slijedi kultivacija na selektivnoj hranjivoj podlozi u termostatu pri temperaturi od (36±2) °C i atmosferi zraka sa volumnim udjelom (CO2) od 2,5 %, u trajanju od 10 dana. Prisustvo legionele dokazano je u malom broju uzoraka (7/324, 2 %), međutim u promatranom razdoblju zabilježen je pozitivan trend, koji je u skladu s rastom broja spa bazena. Temperatura vode je kod pozitivnih uzoraka bila statistički značajno veća. Svi uzorci u kojima je dokazana legionela zabilježeni su u 2016., što se poklapa s razdobljem od kada je započela primjena isključivo navedene norme (do tada se uz nju primjenjivala i HRN EN ISO 11731-2). Odabir adekvatne metode od presudnog je značaja za točan rezultat analitičkog postupka, stoga je potrebno konstantno ispitivanje karakteristika primijenjene metode. Monitoring legionela u bazenskim vodama ukazuje na nizak udio pozitivnih rezultata, međutim obzirom na sve veću popularnost spa bazena, u budućnosti će problem legionela biti još više izražen.


46

Aromaterapija kao metoda sprječavanja legionela

Lucia Bićanić1, Ivana Gobin2

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Legionella je patogena bakterija koja uzrokuje dvije različite respiratorne bolesti, pontijačku groznicu i legionarsku bolest. Put prijenosa legioneloza je uglavnom putem kontaminiranog aerosola. Stoga, najznačajnija mjesta koja se kontroliraju upravo su spa centri i hoteli gdje boravi velik broj ljudi i gdje postoji mnoštvo kritičnih uređaja i prostorija gdje se stvara aerosol koji bi mogao biti potencijalni izvor zaraze. U navedenim prostorima često se koriste eterična ulja koja aromatiziraju prostor, ali u isto vrijeme djeluju antivirusno i antibakterijski. Kako su saznanja o uporabi eteričnih ulja kao prirodnih dezinficijensa oskudna, cilj ovog rada je odrediti antibakterijski učinak odabranih eteričnih ulja i njihovih sastavnica na bakteriju Legionella pneumophila. U svrhu ovog istraživanja koristila se L. pneumophila (soj 130b) koja je uzgajana na BCYE podlozi. Ispitivanje se baziralo na metodi antibakterijskog djelovanja hlapivih komponenti ulja na porast L. pneumophila. Testirana eterična ulja dobivena su iz firme Dea Flores d.o.o., a kako bi se ispitalo koje sastavnice eteričnih ulja su odgovorne za antimikrobni učinak, testirane su i hlapive komponente zasebno. Dobiveni rezultati pokazuju različito, ali učinkovito djelovanje hlapivih komponenti eteričnih ulja, no postoji prostora za ispitivanje međusobnog utjecaja hlapivih komponenti u ulju o čemu ovisi konačno antibakterijsko djelovanje ulja. Zaključno, možemo reći da antibakterijska svojstva ulja uvelike ovise o samom kemijskom sastavu ulja i o sinergističkom djelovanju njegovih kemijskih sastavnica. Na ulja i kemijske sastavnice koje smo ispitivali, L. pneumophila pokazala je veliku osjetljivost. Spajanjem ugodnog, egzotičnog mirisa s korisnim antibakterijskim djelovanjem, eterična ulja pokazuju dobar alternativan način zaštite i prevencije u hotelima, spa centrima i uređajima koji proizvode aerosol.


47

Uključenost α-, γ-, δ- tokoferola u bifazni mehanizam kinetike nes-tanka DPPH radikala

Anja Iskra1, Dalibor Broznić2


Antioksidansi smanjuju ili uklanjaju negativne učinke slobodnih radikala. Vitamin topljiv u mastima s najboljim antioksidacijskim svojstvima je vitamin E. U prirodi postoji osam različitih vrsta tog vitamina, a to su α-, β-, γ-, δ- tokoferoli i tokotrienoli. Mnogi antioksidansi, pa tako i različite vrste vitamina E, reagiraju različitim brzinama s radikalima te je njihovo antioksidacijsko djelovanje različito. U ovom istraživanju analizirana je i određena antioksidacijska aktivnost pojedinačnih izomera vitamina E (α-, γ- i δ-tokoferola) te njihovih međusobnih kombinacija. Antioksidacijska aktivnost uzoraka prikazana je gubitkom signala DPPH radikala i u odnosu na koncentraciju izračunatom metodom Trolox. Gubitci signala α-, γ- i δ-tokoferola puno su manji u odnosu na kombinacije tih istih izomera čime se može zaključiti da je antioksidacijska aktivnost, odnosno kapacitet hvatanja DPPH radikala, puno veći u kombinacijama dvaju ili više izomera, nego kod pojedinačnih izomera. Antioksidacijska aktivnost dobivena metodom DPPH razlikuje se s obzirom na antioksidacijsku aktivnost dobivenu metodom Trolox kada se uvažava i masa izomera u uzorku. Određivanjem antioksidacijske aktivnosti pomoću metode Trolox uzima se u obzir masa izomera vitamina E u uzorku te je dokazano da najveću antioksidacijsku aktivnost ima α-tokoferol, a najmanju δ-tokoferol. Usporedbom kinetičkih podataka i statističkih pokazatelja za monofazne i bifazne modele dokazuje se najbolja prihvatljivost bifaznog modela kinetike prvog reda za opis kinetike nestanka DPPH radikala u uzorcima izomera vitamina E i njihovih međusobnih kombinacija. Dobiveni rezultati pokazali su da se reakcija odvija u dva stupnja, brža reakcija u početnih 5 do 10 minuta, nakon čega slijedi sporija reakcija.


48

Ispitivanje fotodinamičke aktivnosti amfipatskog porfirina na meticilin rezistentnog stafilokoka

Ivona Viduka1, Anđelo Šuvak1, Ena Perin2, Nela Malatesti3, Ivana Gobin4

1 Odjel za biotehnologiju, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska3 Zavod za medicinsku kemiju, Odjel za biotehnologiju, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska4 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Bakterijska rezistencija na antibiotike je konstantno u porastu u cijelom svijetu. Stoga je potrebno uvesti nove metode i nova antibakterijska sredstva u upotrebu. Jedan od primjera je protumikrobna fotodinamička terapija korištena u ovoj studiji. Navedena metoda objedinjuje zajedničko djelovanje fotosenzibilizatora, molekularnog kisika i vidljivog svjetla određene valne duljine u svrhu produkcije singletnog kisika i kisikovih reaktivnih vrsta koji dovode do oksidacije i posljedično do stanične smrti. U radu je prikazano antibakterijsko djelovanje amfipatskog porfirina na Gram-pozitivnu bakteriju Staphylococcus aureus i meticilin rezistentni soj (MRSA). Određivane su minimalne inhibicijske koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne vrijednosti (MBK) uz različite parametre kao što je inkubacija i doza svjetla. Korišten je amfipatski porfirin koji se sastoji od hidrofilnog i hidrofobnog dijela. Kao izvor svjetla je upotrebljena LED (engl. Light Emitting Diode) lampa crvenog svjetla. U pokusima su korištena dva soja; Staphylococcus aureus ATCC i klinički izolat rezistentan na meticilin (MRSA). Zbog dokazivanja utjecaja inkubacije i doze svjetla, antibakterijska aktivnost spoja se ispitivala bez osvjetljavanja ili s promjenom parametara vremena inkubacije i osvjetljavanja. Amfipatski porfirin je iskazao antibakterijsko djelovanje protiv oba soja S. aureus bez obzira na rezistenciju. Promjenom parametara, kod dužeg vremena osvjetljavanja, uočena je manja MIK (minimalna inhibitorna koncentracija) i MBK (minimalna baktericidna koncentracija) vrijednost. Ispitivani spoj iskazuje protumikrobno djelovanje protiv rezistentnog meticilin stafilokoka, stoga pokazuje potencijal za upotrebu u budućnosti kao antibakterijsko sredstvo.


49

Migracija metala iz predmeta opće uporabe

Tamara Cirković1, Iva Žulj1, Željko Linšak2,3

1 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Katedra za zdravstvenu ekologiju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska3 Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Rijeka, Hrvatska

Pod pojmom predmeta opće uporabe smatramo sve materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom te predmete široke potrošnje. Na tržište je dozvoljeno staviti samo one predmete opće uporabe koji su zdravstveno ispravni i koji su sukladni sa Zakonom o predmetima opće uporabe i propisima koji su doneseni na temelju njega. Osnovni cilj ovog istraživanja bio je odrediti kolike su koncentracije migracija odabranih metala u dvije skupine predmeta široke potrošnje, dječjim igračkama i posuđu od nehrđajućeg čelika. Rezultati su dobiveni na temelju analize službenih podataka o provedenim laboratorijskim ispitivanjima zdravstvene ispravnosti dječjih igračaka i posuđa od nehrđajućeg čelika, na Odsjeku za kontrolu namirnica i predmeta opće uporabe Zdravstveno-ekološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, u razdoblju od 2014. godine do 2016. godine. Svi ispitivani uzorci uzorkovani su u službenim kontrolama, odnosno od strane granične ili županijske sanitarne inspekcije. Uzorci igračaka su analizirani ICP-MS NexION 300x Perkin Elmer uređajem. Koncentracije migracija olova i kadmija u svim uzorkovanim igračkama su bile u skladu s Pravilnikom o sigurnosti igračaka (NN 83/14, 38/15). Uzorci posuđa od nehrđajućeg čelika su analizirani AAS Perkin Elmer AS 800 uređajem. Kod ni jednog uzorka nije zabilježena povišena koncentracija nikla, kod dva uzorka koncentracija kroma je prelazila dopuštenu graničnu vrijednost, dok je kod osam uzoraka mangan otpušten u koncentracijama višim od dozvoljenih. Međutim, usprkos zabilježenim odstupanjima, dokazano je kako koncentracije metala migriranih iz posuđa ne predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje i zanemarive su u odnosu na prirodno prisutne koncentracije tih istih metala u hrani.


RADIONICE

51

Biofilm – od okoline do pacijenta

Ivana Gobin1, Gabrijela Begić1, Davor Kuiš2,3

Studenti demonstratori: Kristijan Bosilj3, Davor Vidović3, Filip Matija Vuković3

1 Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska2 Katedra za oralnu medicinu i parodontologiju, KBC Rijeka, Rijeka, Hrvatska3 Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Posljednjih godina biofilm postao je jedna od najaktualnijih tema u industrijskim, ali i bolničkim okruženjima. Biofilm je naziv za zajednicu mikroorganizama, najčešće bakterija koje su međusobno povezane i uklopljene u izvanstanični matriks koji su same stvorile. Biofilm može nastati na živim ili neživim površinama. Jednom pričvršćeni za površinu, mikroorganizmi biofilma mogu, svojim aktivnostima, doprinositi ili štetiti zbivanjima u svom mikrookolišu. U biofilmu bakterije mijenjaju svoja svojstva i višestruko se povećava otpornost mikroorganizama na dezinficijense i antibiotike. Površine na kojima se može naći biofilm su metal, plastika, kamen, čestice zemlje, medicinski implantati te tkiva.. Biofilm može činiti samo jedna bakterijska vrsta, no češće se sastoji od više vrsta bakterija ili bakterija i gljiva. Prednosti biofilma se iskorištavaju u sustavima za pročišćavanje voda, pri uklanjanju opasnih tvari koje su kontaminirale zemlju i podzemne vode. No, sve češće se govori o štetnom djelovanju biofilma koje dovodi do ogromnih ekonomskih gubitaka u agrokulturi i industriji te stvara mnogobrojne probleme u medicini. U medicini se biofilm povezuje s brojnim kroničnim infekcijama te različitim infekcijama biomaterijala poput katetera, proteza, implantata, ali i drugih medicinskih naprava od metala ili plastičnih polimera koje se nalaze u ljudskom organizmu. Cilj radionice je upoznati sudionike s metodama detekcije biofilma na različitim materijalima (gumene cijevi, metalne mrežice) i medicinskim implantatima (umjetni traumatološki i dentalni). Istovremeno će se testirati efikasnost odabranih metoda na razaranje biofilma.


52

Pomoći je lako kad se zna kako

Klara Poldan Skorup, Maja MaterljanZavod za hitnu medicinu PGŽ, KBC Rijeka, Rijeka, Hrvatska

Prva pomoć početni je postupak ili pomoć koja se pruža ozlijeđenoj ili iznenadno oboljeloj osobi. Osoba koja pruža tu pomoć je pružatelj pomoći te bi trebao biti psihički i emotivno spreman. Cilj našeg predavanja i radionice je dati praktične savjete o tome što biste trebali i što ne biste smjeli učiniti u kritičnoj situaciji. Važno je shvatiti vlastite sposobnosti i ograničenja, paziti na sigurnost i ostati smiren u svakom trenutku, brzo i mirno procijeniti situaciju te pozvati odgovarajuću pomoć, proslijediti bitne podatke hitnim službama te nadasve biti svjestan vlastitih potreba. Postupci tijekom predavanja i radionica bit će objašnjeni i prikazani tako da ih primijeniti mogu i laici i medicinsko osoblje. Predavanjem smo obuhvatili većinu hitnih stanja s kojima se možete svakodnevno susresti: pružanje prve pomoći kod gušenja stranim tijelom u djece i odraslih, postupak kod besvjesnog stanja, postupak pružanja osnovnih mjera oživljavanja kod djece i odraslih (BLS), rano prepoznavanje srčanog ili moždanog udara, zbrinjavanje velikih krvarenja i amputacija, zbrinjavanje krvarenja iz nosa, prva pomoć kod opeklina i pothlađenosti, pomoć kod otrovanja, uboda ili ugriza, prepoznavanje hipoglikemije, pomoć pri ozljedama kod prometnih nesreća ili udara električne struje, prva pomoć pri utapanju i toplotnom udaru. Na radionicama ćemo vam omogućiti vježbe pružanja osnovnih mjera oživljavanja na pokaznim lutkama. Pomoći je zbilja lako kada se zna kako te vjerujemo kako ćemo našim predavanjem i vježbama približiti Vam našu radnu svakodnevicu, odagnati postojeći strah pri primjeni postupaka prve pomoći te da ćete, kada se nađete u kritičnoj situaciji, biti spremni adekvatno pomoći.


54

ORGANIZATOR

SUORGANIZATOR

FOSS MedRiBraće Branchetta 20HR-51000 Rijeka

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

55

POKROVITELJI I SPONZORI

Zahvaljujemo se pokroviteljima i sponzorima na velikodušnosti i podršci u organizaciji 1. Studentskog kongresa zaštite zdravlja – Sanitas 2018

WEB: sanitas.uniri.hr E-MAIL: [email protected]

56

BILJEŠKE

knjiga sažetaka sanitas 2018 -...

Documents