kokopo llg lait: minista stopimwantokniuspepa.com/images/wantokniuspepa/2014/wantok...p2 wantok jun...

28
Namba 2075 Jun 12 - 18, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Oposisen askim yet long pawa dil wan- taim Israel - P2 Krietiv tim kamapim positiv awenes bi- long Stop Violence Against Children long Goroka - P15 Insait: Minista stopim graun long Mosbi Yakam Kelo i raitim Wanpela bikpela graun long Mosbi siti i stap long bikpela kwesten nau bikos Minista bilong Lens na Fisikel Plening Benny Allan i no save dis- pela graun i go aut long wanem kain rot stret. Insait long wanpela ripot Minista Allan i salim aut long asde apinun i soim olsem Minista Allan i no ama- mas tru long lukim olsem sampela lain i taitim banis raunim bikpela spot graun long Waigani ol i kolim No- mads Graun namel long nupela La- guna Hotel na Carpenters opis long Waigani Draiv. Rekot bilong dispela graun long mep em Section 136 Lot 3. Mista Allan i givim oda long Seke- teri bilong Lens na Fisikel Plening Romilly Kila Pat long stopim wanem kain wok we i kamap long dispela hap graun na karimaut wok paini- maut long ol rekot na pepa long Lens opis pastaim. Sekim gut ol pepa long Lens opis pastaim ... I go moa long pes 2... KOKOPO LLG LAIT: Gavana ToBaining i laitim ol LLG bilong em long Kokopo. Namba wan LLG long lait em long Vunamurmur LLG insait long Kokopo distrik. ToBaining, bai karim pawa go long ol narapela LLG long Is Nu Briten insait long dispela yia. Poto i soim Gavana ToBain- ing i sanap wantaim ol lain bilong PNG Pawa na ol sampela presiden bilong ol LLG insait long Is Nu Briten long taim em i putim on pawa long Vunamurmur long Fraide. Poto Nicky Bernard.

Upload: others

Post on 22-Jun-2020

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Namba 2075 Jun 12 - 18, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Oposisen askim yetlong pawa dil wan-taim Israel - P2Krietiv tim kamapimpositiv awenes bi-long Stop ViolenceAgainst Childrenlong Goroka - P15

Insait:

Minista stopim graun long Mosbi

Yakam Kelo i raitim

Wanpela bikpela graun long Mosbisiti i stap long bikpela kwesten naubikos Minista bilong Lens na FisikelPlening Benny Allan i no save dis-pela graun i go aut long wanem kain

rot stret.Insait long wanpela ripot Minista

Allan i salim aut long asde apinun isoim olsem Minista Allan i no ama-mas tru long lukim olsem sampelalain i taitim banis raunim bikpela spotgraun long Waigani ol i kolim No-

mads Graun namel long nupela La-guna Hotel na Carpenters opis longWaigani Draiv.Rekot bilong dispela graun long

mep em Section 136 Lot 3.Mista Allan i givim oda long Seke-

teri bilong Lens na Fisikel Plening

Romilly Kila Pat long stopim wanemkain wok we i kamap long dispelahap graun na karimaut wok paini-maut long ol rekot na pepa long Lensopis pastaim.

Sekim gutol pepalong Lens opis pastaim ...

I go moa long pes 2...

KOKOPO LLG LAIT: Gavana ToBaining i laitim ol LLG bilong em long Kokopo. Namba wan LLG long lait em long Vunamurmur LLG insaitlong Kokopo distrik. ToBaining, bai karim pawa go long ol narapela LLG long Is Nu Briten insait long dispela yia. Poto i soim Gavana ToBain-ing i sanap wantaim ol lain bilong PNG Pawa na ol sampela presiden bilong ol LLG insait long Is Nu Briten long taim em i putim on pawalong Vunamurmur long Fraide. Poto Nicky Bernard.

Page 2: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 nius

Word Publishing Company LimitedP. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG. Tel: (675) 325 2500 Fax: (675) 325 2579

Email: [email protected]

NOTICE OF ANNUAL GENERAL BUSINESS MEETING

Notice is hereby given that the Annual General Business Meeting of Shareholders of Word Publishing Com-pany Limited will be held at the company office, Top Floor, Section 58 Lot 02, Able Computing Building Com-plex, Waigani Drive, NCD, Papua New Guinea on Friday 13th June 2014, commencing at 9:00am.

ORDINARY BUSINESS

1. Financial Statements

To receive and consider the Financial Statements; and the reports of the Directors and Auditors forthe period ended 31 December 2013.

2. Directors

Election of Directors:

Bishop Francesco Sarego, SVD retires by rotation in accordance with the Company’s Constitution andbeing eligible, offers himself for re-election.

Mr Lawrence Stephens retires by rotation in accordance with the Company’s Constitution and beingeligible, offers himself for re-election.

Fr Joseph Maciolek, SVD retires by rotation in accordance with the Company’s Constitution and beingeligible, offers himself for re-election.

Following is the current list of directors and when their terms end;

Bishop Francesco Sarego, SVD term ends 2014 Rev Bernard Siai term ends 2016 alternate, Mr Uvenama RovaFr Paul Liwun SVD term ends 2016Rev Sommy Setu term ends 2015 Mr Lawrence Stephens term ends 2014 Fr Denny Guka term ends 2015 alternate, Mr Amos Misirait Fr Janusz Skotniczny, SVD term ends 2015 Fr Joseph Maciolek, SVD term ends 2014

3. Appointment of Auditors

Kapi & Clarke Chartered Accounts, the auditors for the past year, being eligible; offer themselves forre-appointment as auditors of the Company.

Any other business of which notice is given.

Dated this 29th Day May 2014

By Order of the Board,

Elizabeth Konga,Company Secretary.

Publisher of The

Oposisen askim yet long pawa dil wantaim IsraelStanley Nondol i raitim

OPOSISEN i salensim gav-man yet long tok klia longrot em i go long baimbikpela milien long pawa dilwantaim kampani bilong Is-rael.Deputi oposisen lida Sam

Basil i tok Minista bilong Pab-lik Entaprais, Ben Micah i mastok klia long pablik longwanem rot gavman i yusimlong baim K94 milien long Isr-

rael General Electric kampanilong baim tupela 26.2megawat pawa jenereta longFeb 25 long dispela yia.Mista Basil i askim Mista

Micah long tok klia long K50milien gavman i baim long LRGrup, kampani bilong Israellong mun Desemba, 2013.Mista Basil i bin askim dis-

pela long palamen las munwantaim ol sampela askimlong Minista Micah long tokklia tasol Micah i tok em bai

bekim ol dispela askim bihain.Mista Micah i tok gavman

na pablik opisa husat i men-esim pablik mani i gat woklong tok klia long rot ol i yusimpablik mani.Em i tok Mista Micah no

bekim ol askim bilong em naem i askim gen Micah i mastok klia bikos bikpela pablikmani i go aut long ovasis kam-pani.Long miting bilong palamen,

Mista Basil i bin askim Mista

Micah long tok klia sapos i bini gat agrimen namel long PNGPawa na Israel Generel Elet-ric kampani long baim tupelapawa jenereta long K94 mi-lien. LR Grup long niuspepa i tok

gavman i baim K50 milienolsem deposit. Na Mista Basili sakim sapos K50 milien gav-man i baim LR Grup olsemdeposit na narapela K94 mi-lien gavman i baim bihain longNEC i tok orait long Februeri

2014, bai total mani isanap long K144 milien.Mista Basil i askim bi-

long wanem na MistaMicah na Praim MinistaPeter O’Neill i no tok klialong kebinet long gavmani baim K50 milien long LRGrup olsem deposit.Mista Basil i tok opo-

sisen i kisim tokotk olsemgavman i laik baim nara-pela K8 milien long speapat bilong pawa jenereta.Em i tok sapos dispela

i tru, bai bringim mak bi-long olgeta mani i go inapK152 milien.Mista Basil i tok rot bi-

long baim dispela bikpelamani i no bihainim gut lobilong kantri. Na IPBC i

wok yet long kisim ligelklirens. Em i askim watpona gavman i baim piinsmani taim opis bilongAtoni Jenerel i no givimtok orait.

Oposisen lida: Sam Basil

Minista stopimgraun long MosbiMista Allan i tok dispela

graun em bipo i bin stapaninit long trasti grup long1990 na ol lokal lain saveyusim dispela graun longpilai kriket, spot trening naol arapela pilai spot inapnau.Mista Allan i tok ol i kisim

tok olsem dispela graun yai go long han bilong wan-pela bikpela miliena kam-pani pinis.Rekot i soim olsem dis-

pela graun i bin stap aninitlong nem bilong NomadsKriket Klap Trasti na bihainol putim go olsem sekyuri-iti long benk (mortgage).Bihain ol putim aut olsemspesel hap bilong spot napablik long yusim long kainkain pilai na bung. Nau yet no gat man i

save long wanem kain rotdispela graun i lusim hanbilong Trasti na go longwanpela bisnis kampanina sapos rekot bilong dis-pela graun (jon) i bin senislong spot graun go longbisnis o komesel graun,Mista Allan i tok.Minista i askim sapos

dispela kampani i bihainimstret ol rot na sistem bilongkisim graun o nogat. Bikos

NCD Fisikel Plening Bodna Nesenel Lens Bod iken luksave na oraitim dis-pela.Bilong wanem na i no

gat pablik notis we pablik iken luksave olsem dispelagraun i trensfe long spotpilai graun go olsem bisnisgraun bilong wanpela manem bikpela askim nau.Minista i tok Nesenel

Kapitel Distrik Komisin(NCDC) i lusim planti pilaigraun pinis go long ol ova-sis bisnis lain olsem longUnagi pilai graun na OTCgraun na nau em Nomadsgraun we dispela ikamapim bel hevi we embai sekim na klinim.Minista i askim long wok

painimaut mas kamap naulong sekim na mekim kliadispela graun i go autolsem wanem na longwanem kain rot.Sapos wok painimaut i

soim klia olsem ol pepa narekot i no bihainim lo nastretpela rot, em bairausim len taitel bilong dis-pela graun aninit longpawa bilong em olsemMinista bihainim Len Act1996, Minista Allan i tok.

I kam long pes 1

Yes olskwad!Noken lus

tingting longbaim

WANTOK Niuspepa.

Em niuspepabilong yumi

ol PNGstret!!!

K1 tasol!

Page 3: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Jun 12 - 18, 2014 Wantok P3

PNG infomesensistem i no stret

Stanley Nondol i raitim

PAPUA Niugini i wok long yusim olpela infomesen sistemlong plenim ol divelpomen. Dipatmen bilong NesenelPlening i wok strong nau long stretim ol infomesen sistembilong ol PNG sitisen na bai gavman i ken yusim naplenim divelopmen long ol yia i kam bihain.Minista biong Nesenel Plening, Charles Abel i tokaut

long dispela wik olsem ol infomesen sistem bilong Ne-senel Stetistik Opis (NSO) na Sivil Rijisteri em gavman iwok long yusim nau i olpela tru.Mista Abel i tok infomesen sistem em i bikpela samting

bikos gavman na ol dona ejensi tu i wok long yusim.Em i tok gavman bilong tude i laikim kantri bai i gat gut-

pela infomesen sistem long luksave long ol divelopmennid bilong ol pipel.Mista Abel i tokaut olsem gavman i wok long e-ID kad

projek na bai stretim Sivil Rejisteri opis long lukim olgetainfomesen bilong ol pipel bai stap orait long 2017.Praim Minista Peter O’Neill i tokaut olsem kantri bai

yusim ilektoral rol long vot long 2017 nesenel ileksen.Mista O’Neill i tokaut olsem e-ID program we Huwei Tekn-loji i go pas long en, bai pinis long taim na opis bilong Ilek-toral Komisin bai yusim long stretim komon rol.Minista Abel i tok e-ID rolaut program i ran orait wan-

taim bikpela sapot bilong gavman na olgeta program bairedi na gavman bai yusim long 2017 ileksen.Dairekta bilong NSO Roko Kolomo i tok infomesen bi-

long Nesenel Populesen na Hausing Sensus i pinis na olwokman long opis bilong NSO wantaim ol komiti na olejensi bai go long olgeta distrik na wod long 22 provinsna kisim olgeta infomesen bilong ol pipel.Mista Koloma i tok e-ID em i wankain olsem Nesenel

Populesen na Hausing Sensus. Em i tok long e-ID bai igat olgeta infomesen bilong ol sitisen wantaim piksa naID namba.

Ekting Seketeri bilong Foren Afeas, William Dihm, na Sir Paulias Matane i kisim poto wantaim ol opisa bilong DFA. Stori longpage 4

Planti milien bai lus nating long potnait pe: NEFC i tok

Yakam Kelo I raitim

PLANTI milien kina bai lus nating long potnait pe bi-long ol wok manmeri bilong Gavman sapos Gavman ino sekim gut ol rekot bilong em insait long olgetaprovins long kantri.Planti mani wok long go lus nating long ol provinsel gav-

man opis long nem bilong ol giaman wokman, opisa kisimtupela pe nating, opisa no wok na kisim pe nating, tupelao tripela opisa holim wanpela posisen long opis, sampelaopisa go wok long narapela provins na kisim pe kam yetlong olpela hap ol bin wok long en na arapela giaman pasinmoa.Opis bilong Nesenel Ekonomik na Fiskal Komisinn

((NEFC) i tokaut long dispela hevi we ol bin mekim plantiwok painim go insait long en.Opisa Elizabeth Babate i tokaut olsem Gavman inap

lusim klostu long K6 bilien long neks yia i go sapos em isekim gut ol rekot bilong potnait pe long wan wan provinsbikos planti asua stap pinis. Nau yet mak bilong potnait pebilong olgeta pablik sevan insait long Papua Niugini i sanaplong K5 bilien wan wan yia.Misis Babate i tok sapos opis bilong Fainens Dipatmen

na Dipatmen ov Pesenel Menesmen i ken lukluk nau longol rekot bilong ol wokmanmeri insait long olgeta provinselgavman opis na lukim husat tru i wok stap na kisim pe stret.Dispela mak bilong mani we i wok long go lus nating o

paul long ol provins bai go antap moa bikos long sait bi-long baim ol alawens olsem ovataim, trening, hausingalawens, transport alawens na ol arapela alawens ol opisasave kisim long en long mekim moa wok o karimaut wok goaut long ol distrik na ol ples o go long ovasis bisnis trip,

Page 4: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

P4 Wantok Jun 12 - 18, 2014 nius

Nupela CPI bilong kantriStanley Nondol i raitim

MINISTA bilong Nesenel PleningCharles Abel i tokaut long nu-pela Konsuma Prais index (CPI)bilong kantri bihainim risal bi-long 2009-2010 inKam na Ek-spenditsa seve.Minista Abel i tok CPI we nau

gavman i yusim em olpela bikosem bilong 1975/76 na o karamapimol eben senta na ol infomesen em iolpela . Em i tok kantri i nidim nu-

pela bikos planti senis i kamap longol pipel long planti yia.Ol i kisim ol ripot bilong 8-pela

taun long kamapim nupela nanamba 4 CPI. Ol taun em PotMosbi, Lae, Hagen, Kokopo,Madang, Goroka, Alotau na Kimbe.Ol kisim ol prais bilong ol samt-

ing long 12 pela bikpela grup. Ol 12pela grup em; 1Kaikai na non alkolbeverej, 2.Alkol, tobako na buai badaga,3. Kolos na ol fut wer, 4.hausing, 5.hausol ikuipmen,

6.Trenspot, 7. Komyunikesen,8.Helt, 9.Rekresen, 10. Edukesen,11.Resturen na Hotel, 12.ol ara-pela.Dispela namba 4 CPI ol i yusim

Yunaited Nesen intanesenelStended indastrial Klasifikesen bi-long 2008 na kamapim bilongPapua Niugini long mak bilong in-tanesenel Levol.Minista Abel i tok dispela namba

4 CPI i kisim ples bilong namab 3vesin we ol i kamapim bihain long

glasim stended bilong Australia naNu Silan.Dispela bai ol i yusim luksave

long ikonomik na sosel stetistiks,prodaksen bilong nesnel inkam, olwok insait long kantri na populesenna ol arapela infomesen bilonggavman.Long wankain taim Nesenel

Stetistiks Opis (NSO) i lonsim Ko-pret plen bilong em long yia 2015-2019. Dispela em plen bilong NSOlong wok insat long 5 pela yia stat

long neks yia.Dairekta bilong NSO Roko

Koloma i tok tupela bikpela projekbai kamap aninit long dispela plenem, Nesenel Stretejikk plen bilongStetistiks na PNG Nesenel ID sis-tem.Ol infomesen sistem program bi-

long gavman olsem e-id, NesenelPopulesen Senses,na ol infome-sen data beis bilong gavman i kamaninit long dispela projek.

St Anne Dirima KatolikSios selebretim 50 yia

Ennio Kuble i raitim

ST ANNE’s Katolik Sioslong Dirima, Gumine Dis-trik, long Simbu Provins ibin selebretim 50 yiagolden jubili bilong ol wan-taim as tok bilong volantiawok.Bisop bilong Kundiawa

Daiosis, Anton Bal, i sele-bretim dispela de wantaimmisa na ol lain bilong perisna ol narapela senta i kami mekim namba olsem3,000 pipel olgeta i kambung. Bisop Bal i autim toklong salensim ol KatolikKristen long ol i mas holimpas long pasin bilong givimsamting nating long nara-pela bai kamapim gutpelasindaun long komyuniti. Long Sarere 24 Me, in-

sait long 50 yia jubili misa,Bishop Bal i tok ol tumbunaman na meri long bipo i bingivim han nating long katimol diwai na wokim plang nakarim long bus na i kam ki-rapim haus lotu. “Ol meri na ol yangpela

lain i bung na karim wesanna ol ston na ol i stretimgraun long wokim simen bi-long sanapim haus lotu,”em i tok. Em i tok, dispela em i

wok ol i bin wokim 50 yia igo pinis, wantaim gutpelaspirit bilong givim han nat-ing long wok bilong God imas stap yet na bai yumiken painim amamas truolsem.Ol pipel bilong Dirima

wantaim ol pikinini man napikinini meri bilong ol igivim han long mani na olsamting long kaikai samt-ing long amamas long dis-pela de bihain long lotu.Olpela Bisop Henk na ol

pris na sista insait longdaiosis i bin kam selebretimmisa wantaim. Dispela detu i makim las gutbai longPater John Le, husat em ibin stap peris pris bilongDirima inap 10-pela kris-mas. Em i bin mekim plantiwok long stretim ol infra-straksa long St AnneDirima Peris.

Wanpela volantia wok-man bilong sios, husat naui slip tasol long bet, EnnioSikpal bilong Kipaku wanpisin i tok em na ol klen lainbilong em i wokabaut i golongwe tru long ples Yobailong Salt Nomane sab dis-trik na Yuri long het warabilong Marigl Riva longkarim ol timba long wokimhaus lotu.Ennio, nau i no save

harim gut na i wokabut longstik, i tok, ol i bin pulim tawabilong haus lotu wantaimrop long bringim i go antaplong rup bilong haus. Em i tok, olgeta ples lain

bilong Dirima i bin bungimhan na helpim misineribrata Magnus FrankBauknecht SVD long putimhaus i go antap stat long1961 na i pinis long 1963.Long Julai 23, 1963 Bisopbilong Goroka, BernardSchilling i blesim nupelahaus lotu long ai bilongPeris Pris, Pater EnnioMontivai wantiam 1,000pipel bilong Dirima.

Antap: Ol lotulain insait longhaus lotu.

Daunbilon: St. Anne’s DirimaHaus Lotu nau iwinim 50 kris-mas.

WANPELA bisnis hanbilong EvanjelikelLuteran Sios ovPapua Niugini (ELC-PNG) bai pinis bihainlong Nesenel SiosKaunsil i skelim namekim disisen olsemKambang Holding baipinis na sios baiholim tasol LuteranSiping bihainim bis-nis strong em gatnau.Dispela senis bai

lukim Luteran Siping iranim tasol pasindiatranspot wantaim ol lik-lik kago tasol i go longol nambis eria we olLuteran sios i stap longen.Dispela hevi bilong

bisnis i kamap long statbilong 1990 we kam-pani i abrus longriniuim (senisim) ol sip

bilong em olsem nasevis bilong em woklong pundaun. Stat long 2010

Luteran Siping i stoplong baim yus bilong olpropeti na ol haus nakampani i bungimbikpela hevi.Ripot i kam long EL-

CPNG Nesenel SiosKaunsil i tokaut olsemaninit long dispela di-sisen, ol bai holim tasoltupela pasindia sip wetupela bai traim longpulim bek bisnis i kambek taim ol i traim longbaim wanpela nupelasip moa bihain.Dispela disisen bi-

long sios tu bai lukimsip bisnis ya i no inapwok resis olsem bisniswantaim ol arapelakomesel siping longkago na pasindia.

Sios ripot i tok longlas wik ol bin kisim ripoti kam long komiti em29 Sinod bin makimlong Janueri dispelayia long tokaut longhevi bilong siping kam-pani. Komiti ripot i soimplanti bikpela hevi in-sait long wok o opere-sen bilong kampani. Maski dispela komiti

i kamapim tingting bi-long sanapim nupelabod na menesmen bi-long kampani, kaunsil iluksave olsem dispelaem i namba 5 ripotlong sampela bikpelahevi bilong menesmen. Kaunsil i pilim dis-

pela hevi i stap long-pela taim wantaimbisnis han bilong emna i stopim sios longnamba wan wok misinbilong em long sanap

na witnesim wok bilongGospel. Dispela hevi ikamapim tu birua napret insait long sios.Kaunsil ripot i tok

taim em i go bek longolpela mak bilong em,“Ministri ov Sevis”siosbai pilim olsem em bai istap long helpim ol lainpipel husat i nidimsevis bilong sios.Sios Kaunsil ripot i

tok ol i luksave olsembringim daun skel bi-long Luteran Siping napinisim KambangHolding bai givimbikpela pen long ol wokmanmeri bilong em. Oli luksave olsem ol kruna ol woklain i wetlongpela taim long stre-tim ol olpela sip bilongol. I no longtaim ol i

bungim narakain pei

rol pemen. Olsem nasios aninit long ol senisya bai gat rispek longgivim olgeta ful peimenbilong ol woklain bilongem.Sios Kaunsil i sin-

gaut go long PraimMinista Peter O’Neilllong tingim promis bi-long em long givimsapot long dispela heviwantaim interes fridinau we sios kenbekim long 5-pela kris-mas bihain. Sios i binkarimaut dispela sevislong 107 yia i go pinis.Olsem arapela bisnis

bilong sios olsemgraun na ol hausingpropeti bai sios i holimyet na diveloping gomoa wantaim olbikpela profesenel bis-nis long ranim na pulimmani i kam.

Luteren Sios bungim hevi long bisnis Mista Dihm toktoklong ol DFA opisa

Isaac Liri i raitim

EKTING Seketeri bilong Foren Afeas, WilliamDihm, i toktok strong long ol opisa bilong forensevis long wok strong na kamapim gutpela wokpren wantaim ol arapela kantri long wol. Em i tok wok pren wantaim ol arapela kantri i

ken helpim Papua Niugini long kain kain rot longdivelop, na stap olsem wanpela gutpela kantrilong wol. Mista Dihm i tok tripela bikpela kwaliti we ol

foren sevis opisa i mas bihainim oltaim, em longgat gutpela save, gat bilip long ol yet, na gat gut-pela driman long kamapim ol gutpela samting longtaim bihain. Em i tok ol opisa bilong foren sevis mas save

gut long husat ol i wok wantaim, na ol i mas yusimsave bilong ol long kisim gutpela risal na karimkantri i go het. Mi laik tok olsem ol yangpela opisa bilong Di-

patmen ov Foren Afeas (DFA) em ol impoten savemanmeri we dipatmen i gat, na ol bai wok stronglong lukim olsem foren sevis bilong kantri i ran gut. DFA i save go pas long kamapim planti wok

pren wantaim ol arapela kantri long wol, na MistaDihm i gat bilip long ol opisa bilong em long mekimgut wok bilong ol.

Page 5: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Jun 12 - 18, 2014 Wantok P5nius

Ennio Kuble i raitim

MEMBA bilong Gumine,Nick Kuman i tok klialong ol pipel bilong ilek-toret bilong em olsem oli mas save long wanemhap ol i mas givim olkomyuniti bes projekproposal na fanding bi-long ol.Em i bin toktok long

wanpela kibung wantaimol long Dirima-Yani pipellong ples Kulpoma,longwe liklik long Gu-mine distrik hetkwata.Long dispela wokabautbilong em, Mista Kumani tok klia long ol pipel imas save long stretpelarot bilong givim ol projekproposal na sabmisenbilong ol long Join DistrikPlening na Baset Praior-iti Komiti husat bai ske-lim na givim tok orait.Mista Kuman i tokim

moa long 1,000 pipelolsem ol kain projekolsem pigeri na kakarukfam, na haijin projek, imas go long wod kaunsil

pastaim. Ol narapelaprojek olsem warasaplai, klinim rot, stretiminfrastraksa, sosel naentatenmen, lo na odawantaim maikroikonomik projek em iwok bilong LLG presi-den. “Wok bilong mi em

long ol impek projek webai kos inap long milienkina na moa, kain olsemsanapim ol nupela infra-straksa konstraksen,mobilaisesen bilongsosel na ikonomik ektiv-iti,” em i tok.

Em i tok gavman iputim ol mani bilongprovins, distrik na lokallevel gavman pinis. Olmani aninit long DistrikSevis Impruvmen Projekem ol i pasim pinis longol sekta olsem helt 20pesen, edukesen 20pesen, na lo na oda, in-frastraksa, rot natrenspot.“Mi laikim yupela long

save, na yupela i ken gostret long ol lida longkomyuniti bes projek bi-long yu, na bai yu no kenwet tumas. Ol i ken ske-lim na toktok long enhariap long ples klostulong yu,” em i tok.Mista Kuman i tok, em

i makim maus bilong ne-senel gavman na bai emi bihainim ol praioriti bi-long gavman longmekim stretpela woklong helt, edukesen nainfrastraksa wantaim olarapela bikpela wokolsem sosel na ikonomiksevis long distrik.

MEMBA bilong Gumine,Nick Kuman.

Gumine kisim tok save long rotbilong kisim projek tok orait

Enga Gavana Peter Ipatas i givim 2013 PSIP samari ripot bilong Enga Provins i go long DIRD SeketeriPaul Sai’I. Ol opisa bilong Dipatmen i stap wantaim em Aihi Vaki, FAS long Sauten na Hailans, ProjekOpisa Prenella Anuk, Projek Kodineta Michael Omba na Program Menesa, Langin Andale. Mista Ipatasi tok strong olsem em bai go het yet wantaim Edukesen olsem namba wan wok, bihain helt, bihainim heltbai lo na jastis, ikonomik na infrastraksa. Poto i kam long DIRD Midia Yunit.

Ol Kerema sumatin long Hagen kisim moniPearson Kolo i raitim

FOAPELA sumatin bilongKerema distrik long Gulf Provinshusait i skul long EgrikalsaKoles longng Maun Hagen ikisim moa long K13,000 skul fimani bilong ol long memba bi-long ol las wik.Ol dispela sumatin i bin kirap

nogut taim memba bilong ol,Richard Mendani i stap long Lae na

i draiv go antap long Hagen nalukim ol dispela sumatin na givimskul fi subsidi mani bilong ol.Mista Mendani i tok moni em i

kam long DSIP fan bilong em weem i putim wanpela teseri sumatinasisten skim long helpim ol sumatinbilong Kerema distrik.“Bikpela tingting bilong mi em

long helpim ol skul sumatin husaitbilong Kerema distrik na ol i skullong ol teseri institusen insait long

kantri bikos mi gat plen long sapo-tim human risos bilong distrik bi-long mi,” Mista Mendani i tok.“Kerema distrik i no gat planti

risos long lukautim em yet olsemna mipela i laik helpim human risosbilong mipela long ol i ken di-velopim distrik,” em i tok. Mista Mendani i tok, teseri stu-

dent sapot skim i helpim pinis plantisumatin long taim em i bin statimlong las yia.

Em i tok, olgeta Kerema sumatinhusat i wok long stap long ol teseriinstitusen long kantri na long ova-sis i kisim helpim pinis aninit longdispela skim. Ol 4-pela sumatin long Hailens

Egrikalsa Koles i bilong pleslongwe stret long Kerema long Ko-ritanga na Malalaua LLG na ol ikirap nogut long bungim Memba bi-long ol husat i kam lukim ol nagivim ol mani bilong ol.

Rejistra bilong Hailans EgrikalsaKoles, Joe Muna husat i bin kisimsek i tok tenkyu long memba longgivim namba wan praioriti long skulfi bilong ol sumatin long ilektoret bi-long em. Mista Muna i tok dispela koles

em i bikpela skul long kantri na olsumatin ii go long dispela koles baikisim gutpela save long kamapimgutpela egrikalsa sekta long kantri.

Narapela mirakel bilong Dunkirk imas kamap long PNG

I GAT ol ripot olsemsampela pipel insait longMilen Be Provins weSaiklon Ita i bin bagara-pim tripela mun i gopinis i no kisim helpimyet.Wanpela em ol pipel

bilong LousiadeAkipelago ailan, ol liklikailan long dispela ailansen grup.Ol ripot i tok no gat

lain olsem ol gavman naol helpim na bisnis grupi lukluk long ol na givimol helpim long kaikai,klos, ol samting bilongkuk na kaikai na ol nara-pela samting.Ripot i askim tu we K6

milien helpim nesenelgavman i bin promisim igo we?Ripot i tok ol dispela

pipel i stap longwankain hevi olsemsamting i bin kamapnamel long mun Me naJun long 1940 long taimbilong Wol Woa 2 taim ol

ami bilong Hitler i binraunim ol “Allied” o sol-dia bilong ol poromankantri long nambis bi-long Dunkirk long Frans.Na 700 praivet sip i binstap insait long eksasaiso wok long sevim ol. Ol ibin sevim planti tausensoldia long operesennau ol i kolim long “Mira-cle of Dunkirk”.Ripot i tok wankain

mirakel i mas kamaplong PNG long sevim olpipel long LousiadeAkipelago.“Tude, birua em Saik-

lon Ita na bihainimbagarap em i kamapim,ol man, meri na pikininilong LousiadesAkipelago i stap longbikpela hevi. Olgetagaden kaikai bilong ol ibagarap na ol i no gatkaikai, wara bilong dringi bagarap, no gatmarasin na ol i no gathaus bikos saiklon ibagarapim olgeta.

“Wanpela mirakel imas kamap. “No gat man o lain i

lukluk o tingim ol, tasolol grasrut long Alotau naol misinari volantia husati painim rot long kisim olsaplai i go long ol pipel istap long bikpela hevi.Ol dispela ailan lain i luk-luk na lukluk i go longsolwara na olgeta delong traim lukim sapos igat sip i kam wantaim olsamting long helpim ol,”ripot i tok.“I no long taim i go

pinis, ol i tng ol i lukimwanpela sip opisel“badge” baj o kago sip,tasol i luk olsem ol imekim mistek. Tasol baji abrusim ol ples i binkisim bikpela bagarap,lusim kaikai inap longwanpela de long ol nara-pela, na go bek long bik-ples wantaim ol kago weol i tilim long ol kru bi-long sip” ripot i go moana i tok.

SIAMAN bilong HanimaAnge EteyakiAsosiesen, Sif AitapeAwi bilong Hela provinsi tok em i amamas longMinista bilong Tred,Komes na Indastri,Richard Maru long tingt-ing bilong em long ki-rapim na strongim tredrilesens wantaim gav-man bilong Saina.Sif Awi i tokaut long

dispela wik olsem olprodak bilong Saina ipulap tru long maket bi-long PNG, na invesmenbilong Saina i gobikpela long planti yianau na planti kampanibilong Saina i wok longkisim moa long olbikpela PNG Gavmansaplai kontrak.

Em i wanbel wantaimtingting bilong MinistaMaru long salim ol lokalprodak nau i no woklong go ovasis longsalim i go long Saina.Minista Maru i bin go

wantaim wanpela PNGdeligesen long Sainalong 17 i go 18 Me 2014long holim baileteralmiting wantaim GaoHucheng, Minista bilongKomes bilong Pipel’sRipablik ov Saina we tu-pela minista i toktoklong PNG i wok longhatwok yet long go in-sait long bisnis maketbilong Saina. Mani mak bilong tred

namel long tupela kantrii sanap olsem K3904.6milien long 2012 na

K1552.7 milien tred se-ples i go long Saina. Mista Maru i tok i gat

bikpela baret long trednamel long tupela kantribikos, Saina i save kamlong PNG maket tasolPNG i no gat isi rot i goinsait long maket bilongSaina. Mista Maru i tok long

stretim dispela hevi napasim dispela baret, tu-pela kantri i mas kamapwantaim wanpela tredinvesmen agrimen.Saina bai givim sam-pela spes long ol pro-dak bilong PNG olsemol egrikalsa na piseriprodak long go insaitlong kantri bilong ol.Mista Awi, husat i sif

papa graun bilong

Hides Ges PDL 1, 2 na8 bilong Hela provins itok, em i laikim MistaMaru long kisim sam-pela bisnis manmeri bi-long Saina long mekimwok poroman long bis-nis wantaim long lokalbisnis grup na bisnishaus long kantri nakamapim ol join vensaproj long kamautim ollokal risos.Sif Awi i tok olsem

sapos Minista bilongTred na gavman i tingt-ing long dispela kainagrimen, orait grup bi-long em i redi tasol longwok bung wantaim olbisnis kampani bilongSaina long divelopimwanem kain ol samtingbilong egrikalsa na pisol i gat long HelaProvins.

Kirapim moa tred rilesens wantaim Saina

Kalsa em bikpela samting NAMBA faiv Melane-sian Festivel ov Ats naKalsa i wok long kisimplanti kopereit sponsabipo long em i stat longJun 28. Wok konstraksen bi-

long sanapim ol rijonalna provisel haus i woklong kamap yet longfestivel viles, na ol ara-pela veniu insait longsiti bai pinis klostu taimtu. Ekting Eksekyutiv

Dairekta na Siaman bi-long festivel, DoktaJacob Simet, i toktoklong gutpela bilongkalsa long las wikFraide taim em i kisimK5, 000 long PNGPorts.

“Kalsa em wanpelabikpela samting longlaip bilong yumi longMelanesia, na tu, longPasifik rijon. Kalsa isave tokim yumi yet, na

ol arapela long yumihusat stret,” DoktaSimet i tok. Dokta Simet i tok dis-

pela festivel bai tokim olmanmeri long Papua

Niugini, na long Pasifiklong sampela ol pasinbilong ol tumbuna we iwok long pinis long dis-pela nupela taim.“Dispela festivel bai

helpim ol yangpela longluksave long we ol i kamlong en, na we ol i staplong en long tude,”Mista Simet i tok. Ol bikpela ogenais-

esen olsem United Na-tions Education,Science and CulturalOrganisation (UN-ESCO), i luksave longgutpela bilong kalsalong olgeta hap longwol, na ol i wok longhelpim ol kantri insaitlong wol long lukautim,na strongim kalsa bi-long ol.

Ol wok redi i kamap long festivel viles long PotMosbi.

Page 6: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

niusP6 Wantok Jun 12 - 18, 2014

Solwara bilong yumii mas stap klin

Stet Sekreteri bilong U.S.John Kerry i raitim

MI kamap bikpela long nambisbilong Massachusetts, na migat bikpela laikim bilong sol-wara taim mi stap liklik yet. Famili bilong mama bilong mi i

save mekim wok bisnis longSaina Treid, na papa bilong miem i wanpela seila bilong solwarana em i lainim mi long pasin bi-long amamas long solwara taimmi gat tripela krismas tasol. Misave laikim pasin bilong painim olnupela kain ston, na ol basis naraunwara bilong mipela, na misave amamas long ol naispelawara bilong mipela God i blesimmipela wantaim long Massachu-setts.Bihain taim mi bikpela, mi luk-

save gen long wanem bikpelawok tru dispela solwara i gat longgivim laip. Em i save helpim yumilong mekim bisnis bilong yumi.Em i save givim yumi kaikai nawin yumi pulim. Na em i ples bi-long planti samting i gat laipolsem ol korol rip na ol narapela

samting. Tasol nau i gat hevi longdispela olgeta gutpela samting.Ol kain pasin bilong kisim pis weol i no save lusim sampela i stapbek, polusen na klaimet senis tu.Wanem kain we bai yumi stretimdispela hevi na bai yumi larim sol-wara i lukautim yumi long bihaintaim.Olsem na nau mi amamas long

tokaut olsem Stet Dipatmen baiholim konprens wantaim bikpelahet tok, “Solwara bilong yumi,”long Washington, DC long Jun 16na 17. Mipela bai bringim olgetagavman opisa, saintis, ol man bi-long toktok, bisnis lain, ol man nameri husat i save stap long laipbilong solwara, na bai ol i toktoklong kamapim ol rot bilong lukau-tim solwara olsem; pasin bilongkisim pis na lusim sampela bek,samting save posinim solwara,na ol samting i save kilim ol rip naston. Mipela bai lukluk gen longsains, na lukluk long wanem rotbai mipela mekim long go hetlong lukaitim solwara bilong yumibai i stap gut longpela taim bi-hain. Em bai bikpela samting tru

long statim bikpela moa wok longmipela bai larim wanpela gutpelasolwara i gat laip long ol lain tum-buna bilong bihain. Mi amamas long ol lida bilong

Pasifik Ailan kantri bai kamolsem, Solomon Ailan Minista bi-long Envaironmen, Klaimet senis,Disasta Menesmen, na Me-teroloji, Honorebel BradleyTovosia, Dairekta Jeneral bilongForam Fiseri Ejensi, JamesMovick, na Papua Niugini Em-beseda long Yunaitet NesensRobert Aisi.Insait long dispela 20 senseri,

bikpela eksplora bilong bikpelasolwara, Jacques Cousteau i tok,“Insait long stori bilong man, olman i save taitim bun long staplaip; long dispela senseri man iluksave olsem yumi mas lukautimsolwara long helpim yumi longstap laip.” Nau insait long nupela senseri,

mipela i toktok long tred naklaimet, o long pasin bilong holimkaikai longpela taim, na em i truolsem yumi mas lukautim solwarabilong yumi. Ol yangpela i klinim nambis na solwara long Pot Mosbi.

Billy Imar i nupela

Water PNG Operesen bos

WANTAIM bikpela ek-spiriens bilong em, BillyImar, em nupela SifOperesens Opisa(COO) bilong WaterPNG, bai kisim kam-pani i go fowed nakamapim ol gutpela nanupela senis long oge-naisesen, Sif Eksekyu-tiv na MenesingDairekta, Raka TaviriJunia i tok.Mista Taviri i mekim

dispela toktok taim emi tokaut long olpelabosman bilong EdaRanu, Mista Imar,husat nau i kamap nu-pela COO bilong WaterPNG.Long nupela wok,

Mista Imar bai go paslong ol wok operesenbilong Water PNG ol-geta de na tu, longlukim olsem ol nesenelwok plen bilong em i bi-hainim ol kopretiv plenlong strongim wok bi-long kisim sevis i go autlong pipel.Mista Taviri Junia i

tok Mista Imar bai men-esim tripela bikpela di-visen olsemEnjiniaring, Operesensna Kastoma Sevis.Ol i makim tu Sebas-

tian Tomausi olsem nu-

pela menesa bilongKepitel Woks Progrem,Roslynne Bouragaolsem Menesa bilongMeja Projek na KilaGare olsem nupelaMenesa bilong Enjiniar-ing Plening.Long wankain taim,

Water PNG i go hetimwok long daunim pasinbilong stilim wara longol 19 provins long PNG.Wok i bin stat long

las mun, bihainim wan-pela mun “amnesty pe-riod” o taim ol i givimpablik, kampani na ologenaisesen long ripo-tim ol iligel wara konek-sen i pinis.Long dispela taim,

pipel i givim ripot bilongol i no bin kisim mekimsave, tasol Water PNGi bin konektim ol gutlong wara saplai na ol ikamap olsem ol ligelkastoma.Kopret Plena bilong

Water PNG, RogerKara, i tok wanpelaTask Fos bilong ol i wokwantaim wanpela polistim long go aut painimol lain i gat iligel warakoneksen, rausim nasasim ol aninit longKriminel Koud Ekt naWara Surij Ekt.

Frieda Sila Kana i raitim

MEI 28, 2014 em i makimbikpela de insait long stori bi-long Agape IntedinominesenlMinistri Sios, taim 12-pelasumatin i greduet long OroAgape Intedinominesenel Min-istri Baibel Skul long nambawan taim.Sikispela yangpela meri na

sikispela yangpela man olgetai bilong Oro Provins yet naplanti bilong ol em ol i bin pin-isim skul long haiskul tasol ol ino go moa long narapela skul opainim sampela kain wok. In-sait long grup i greduet em meribilong Senia Pasto bilong OroAgape Intedinominesenel Min-istri i bin pinisim trening longtripela mun. Skul i bin stat longmun Mas na i pinis long Me. Ol 12-pela lain i kisim setifiket

bilong Diviniti olsem bilong wokbilong autim Tok bilong God nanarapela setifiket bilong Edmin-istresen na kompiuta. Asia Pasifik Harvest Interna-

tional Minstri Inc, i bin wok

bung wantaim Oro AgapeBaibel Skul na i givim dispelaskul long K50 fi tasol. Prinsipelbilong koles, Henry Newton isave givim taim bilong em naskulim ol dispela yangpela lainlong lainim wod prosesing, ed-ministresen, na besik bukkip-ing.Prinsipel bilong Oro Agape

Intedinominesenel MinistriBaibel Skul na Senia Pasto,Solomon Nenemi i tok, tingtingbilong putim edministresen nakompiuta i kam insait long tren-ing bilong ol baibel skul sumatinem bilong wanem planti taim olpasto i save go aut long lukau-tim sios kongrigesen tasol ol ino gat gutpela save long lukau-tim mani na mekim wok bilongol yet long sait bilong edmin-istresen. Taim tingting bilong kirapim

baibel skul i kamap, em i tingt-ing long putim skul bilong kom-piuta na menesmen i go insait.Pastor Henry Newton i bilongMisineri Koles na em i wanbellong helpim ol.

Dairekta bilong baibel skul nafaunda bilong Agape Intedi-nominesenel Ministri Sios,Pastor Daniel Hewali i tok em igivim biknem long God, Papa,Pikinini na Holi Spirit. “Mipela i laikim kamapim ol

wokman bilong mipela yet,bikos taim mipela kisim ol nara-pela lain ol i save lusim mipelai go. Olsem na mipela i statimdispela baibel skul,” em i tok.Ges spika long dispela gre-

duesen, Menesa bilong NBCPopondetta, Theo Beu i tok emi bin stap long taim dispela skuli stat olsem na em i gat bikpelaamamas long i stap gen longgreduesen. Em i tok olsem profet Aisaia i

tok long 43:18-19, “God i laikmekim nupela samting. Em iwankain long yu. Em i nupelasamting long yu kam long dis-pela skul. God em i wok longmekim nupela samting olgetade. God i wok long mekim longwan wan manmeri.”Em i tok moa olsem gavman

nau i lukluk long sios olsem

narapela patna long mekimwok bilong ol polisi bilong en. “Sios em i stap namel stret

long ol pipel olsem na ol inaplong mekim wok bilong gavmannamel long ol pipel stret,” MistaBeu i tok. “Besik Buk kiping na edmin-

istresen bai helpim yu longmekim wok bilong ol gavmanpolisi daireksen. Redim yu yet na mekim plen

long menesim gut ol tait na ofayu bai kisim long sios bilong yu. Yu ken mekim wok bilong

autim Gutnius long sios tasolnau em yu tu i lida long strongbilong yu yet. Wanem samtingyu lainim em i stat tasol. Samt-ing tru em i wet long yu ausait. Yu bai bungim salens long

ranim sios olsem na oltaim yumas kisim moa trening na savei go long narapela mak,” MistaBeu I tok.Agape Oro Baibel Skul i redi

long kisim moa sumatin longkisim skul long narapela yia bi-hain long tripela moa mun.

AIM sios baibel skul greduet long Popondetta 12-pela baibel skul sumatin i greduet long Agape Intedinominesenel Ministri Baibel Skul greduesen. Poto: Frieda Sila Kana

Page 7: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

nius Jun 12 - 18, 2014 Wantok P7

Eleanor Maineke i raitim

“Yumi ol tisa em ol eksam-pel o rol model bilong olsumatin bilong yumi.” Dis-pela em hap tok bilongBuin Distrik EkseketivMenesa, John Itanu longwanpela kibung bilong oltisa bilong Makis Klastalong Buin Distrik. Em i toktok strong long

ol tisa long wok gut long

dispela taim bilong bel isilong Bogenvil. Em i laikimol long skulim ol sumatinlong gutpela pasin nalusim tingting long olbikhet pasin we i binkamap long taim bilongbikpela pait. Dispela kibung i bin

kamap long Jun 6 longTuitu Praimeri Skul. I bingat 33 tisa i bin stap longdispela kibung long harim

Mista Itanu i toktok. Distrik Edukesen Opisa,

Mr Cletus Nabuai, i bin tokamamas long olgeta tisahusat i bin kamap longdispela kibung. Em i tok kibung em i

ples bilong autim ol hevina painim ol rot bilongstretim ol dispela hevi longol skul. Mista Nabuai i no bin

amamas long ol tisa husat

i no bin stap long dispelakibung. Makis Klasta i gat7-pela skul, Tuitu, Tu-giogu, Maluatu, Piano,Morula, Tugiu na Ya-mamoto. Ol tisa husat i stap long

dispela forum i bin ama-mas long bung wantaimEkseketiv Menesa bikosem i namba wan taim em ibung wantaim ol tisa natoktok wantaim ol.

Kibung bilong ol tisa i kamap long Buin

Ekseketiv Menesa, John Itanu i toktok long ol tisa bilong Makis Klasta long Buin distrik.

Wok plening bilong ORS i pinisAUSTRALIA difens fostim husat i go pas longmekim plen bilong Op-eresen Renda Seif(ORS) long Torokinalong Bogenvil i pin-isim wok pleningpinis, na nau ol i reditasol long lukim tru truoperesen i kamaplong Oktoba. Kepten Jay Bannister

em man husat i go paslong wok plening na embai go pas tu long op-eresen long Oktoba.Kepten Bannister i tok

em i amamas long bungna toktok wantaim VaisPresiden bilong

Atonomos Rijon Bo-genvil Gavman (ABG)na ol senia opisal. Em i tok ol i laik

helpim ol pipel bilongBogenvil long rausim oldispela wepon bilongWol Woa 2 we i nopairap yet, na mekimlaip isi long ol pipel longgo wok gaden na stapgut long ples. Long taim bilong wok

plening, Australia difensfos i bin painim plantiwepon we i nogut tru, nai ken givim bikpelabagarap long ol pipel. Ol polis bilong Bo-

genvil i bin helpim Aus-

tralia difens fos longtaim bilong wok plening,na ol bai helpim ol longtaim bilong operesen tu. “Mipela i wok long

toktok yet long ol stret-pela rot long mekim op-eresen i kamap gut longpinis bilong dispela yia,”Kepten Bannister i tok. Operesen Renda Seif

em wanpela projek weAustralia i save go paslong en long helpim olkantri long Saut WesPasifik Rijon longrausim ol wepon bilongWol Woa 2 we i nopairap yet. Australia difens fos i wok bung wantaim ol pipel bilong Bogenvil long rausim ol wepon bilong Wol Woa 2.

Gavana amamaslong bus kibung

NAMBA NAIN Bush Kibung bi-long Morobe Provinsal Gavmanem trupela bung bilong ol lidalong luksave long hevi bilongprovins na toktok wantaim ol pipelbilong ol.Morobe Gavana Kelly Naru i

tok dispela bung i bin kamap bi-hain long 13 yia olgeta. Na kainmiting olsem bai kisim ol manmerii go klostu long ol lida na gavmanbilong ol. Ol no ken stap bilong olyet.Aninit long het tok ‘Iqickepe’

long tok ples bilong Kote, em i toklong senisim pasin na i gat gut-pela tingting long kamapim wan-pela gutpela Morobe Provins,long wok bung wantaim long nu-pela divelopmen plen bilongprovins long narapela foapela yiabihain.“Aninit long dispela het tok, mi

laik tok amamas olsem dispelabus kibung bilong ol Morobe lida ikamapim provinsal intagretet di-velopmen plen bilong 2014-2018,wantaim provinsal kopret plen bi-long 2014-2018. Na dispela tu-pela bai ran wantaim na sanap nasapotim tupela yet i go kam,” Ga-vana i tok.Morobe provins nau bai kamap

sain pos o rot map bilong divelop-men ajenda bilong em na dispelabai kamap plen bilong gavman bi-long Morobe, wantaim ol narapelastekholda olsem nesenel gav-man, divelopmen patna, ol NGOsna komyuniti bes oganaisesen, olbisnis komyuniti na ol sios bilongMorobe long wok wantaim.Gavana Naru i tok dispela bus

kibung i kamap i no bilong lonsimdispela divelopmen plen tasol,nogat. Em i tok i gat ol narapelasamting tu i bin kamap long dis-pela taim, kain samting olsem;

n Bus kibung i kamap pasin bi-long stap poroman wantaimol nesenel lida long ples,bus, viles na komyuniti,

n Ol politikal lida long stapwantaim ol manmeri na luk-save long ol hevi bilong ol,na

n Kamapim wanbel pasin, tok-

tok, wok wantaim na i gatgutpela komunikesen longdivelopim provins bilong ol.

Long wankain taim, em i tokamamas long olgeta nesenel lida,ol presiden bilong Lokal LevelGavman na edministreta bilongMorobe Provinsal Gavman na olwokman meri bilong em. “Mi kisim dispela taim long tok

tenkyu long ol politikal lida bilongmipela, ol 33 LLG presiden,provinsal edministreta na ol wok-man meri bilong em, ol nainpeladistrik edministreta na 33 kaunsilmenesa na ol Provinsal ProgramAdvaisa na long mekim dispelakibung i kamap gut tru,” Gavana itok.Em i tok tenkyu long Provinsl

Minista bilong Plening na Imple-mentesen Patrick Basa longmekim bikpela hatwok longkamapim dispela bus kibung ikamap gut tru.Dispela em wanpela bikpela

bung bilong Morobe ProvinsalGavman autsait long Lae siti, wegavman i go stap wantaim olmanmeri long ples na luksavelong ol na kamapim tingting bi-long kirapim ples na wok divelop-men.Hevi bilong kisim ol kaikai bi-

long ples i kam salim long taun nasiti, hevi bilong kisim marasin bi-long haus sik i go long ol etpos naklinik, skul no gat saplai, rot nabris i bagarap na planti narapelahevi i stap. Dispela kain bung bailuksave long ol dispela hevi.

“Morobe provinsnau bai kamap sainpos o rot map bilongdivelopmen ajendabilong em na dispelabai kamap plen bi-long gavman bilongMorobe” ...

Page 8: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

P8 Wantok Jun 12 - 18, 2014 nius

Ol piksa long opim nupela Sen CharlesLwanga Katolik Sios haus lotu long Gerehu,Nesenel Kapitel Distrik. Ol Poto: Isaac Liri:

Sen Charles LwangaKatolik Sios haus lotuopen long Gerehu

KAM OLGETA LONG UGANDA:Tupela man long hansut i bilong kantriUganda long Afrika i karim bokis i gat ol bun bilong Santu Charles Lwangawantaim narapela tupela memba bilong Sen Charles Lwanga Peris longGerehu, NCD long putim insait long nupela haus lotu ol bin opim long las wikSarere. Santu Charles Lwanga i namba wan Katolik santu bilong Ugandahusat i bin dai long bilip bilong em long ol yia long 1800.Tupela man em olhaus lain bilong Santu Charles Lwanga.

PROSESIO: Pater John Willio MSC na Asbisop John Ribat i go pas longprosesio bilong go insait long haus lotu na wokim misa long blesim nupelahaus lotu.

SELEBRET: Wanpela long ol planti grupi bin amamas long selebretim nu-pela haus lotu long Sen Charles Lwanga peris, Gerehu.

Air Niugini wokmanmerino laik lusim wokAIR Niugini balus kampani longkantri i tokaut long daunim olkos bilong em long dispela yia igo we moa long 200 wok man-meri tu bai pinis long wok insaitlong kantri na ovasis.Menesmen bilong Air Niugini i

kamap wantaim dispela disisen oplen long katim daun ol kos longfuel, operesen, sampela woklainna arapela eria we kampani savetromoi moa mani go aut long en.Balus kampani ya i plen long

pinisim 250 wok lain bilong PapuaNiugini na ol ovasis wok lain tu weol i wok hia long Papua Niugini natu long ol ovasis Air Niugini opisolsem long Australia, Singapo, Fiji,Solomons, Japan, Hong Kong naarapela ovasis kantri tu.

Ripot i kam long menesmen itok ol i no inap pinisim ol dispelawoklain wanpela taim tasol, nogat.Ol bai lukluk insait long sait bilongritrensmen, askim laik bilong husati redi long ritrens na bai ol kari-maut dispela plen isi isi i go inaplong mak menesmen i makim.Long dispela taim menesmen i

givim aut ol pepa pinis long han bi-long wan wan bos bilong seksenlong sindaun na toktok wantaim olwok manmeri bilong ol pastaimorait bihain ol bikbos long antapken lukluk long en.Tasol long sait bilong Ealains

Wokas Asosiesen we i makim olwok manmeri bilong Air Niugini, olno amamas long dispela disisen oplen bilong menesmen na ol laik

kamapim straik sapos dispelasamting i kamap tru.Ol wok manmeri i autim belhevi

olsem dispela tingting bilongrausim o pinisim ol wok manmeriem i no wanpela rot tasol.Menesmen mas lukluk long sait

bilong pinisim ol ovasis woklain wei holim wok insait long Papua Ni-ugini na tu long ol Air Niugini opislong ol ovasis kantri. Asosiesen i tok planti ol dispela

ovasis woklain i no ken wok moabikos olgeta senia posisen nasampela ensinia posisen we olovasis lain save holim bipo emgavman i givim pinis go long hanbilong ol Papua Niugini aninit longlokalaisesen progrem.

Tewai Siasi sot long wokmanTewai Siasi distrik insait long Mo-robe provins i sot tru long ol gav-man opisa bilong go aut na mekimwok insait long distrik.Dispela em bikpela hevi Distrik

Edministreta Billy Hamakua i bintokaut long bung bilong ol Morobelida long las wik.Mista Hamakua i tok insait long

Siasi Ailan stret, ol no inap mekimwanpela wok olsem long sevimpipel o long karimaut ol gavmansevis na ol wok projek we membao gavman i putim mani go longmekim.Mista Hamakua i tok em bin

salim pepa (posisen pepa)) golong Morobe Edministresen longkisim ol wokmanmeri kam longdistrik tasol Morobe Edministreseni sotim namba bilong ol woklain wedistrik i laikim long en na i no stre-tim na kisim ol wokman yet.Bikpela hevi nau em no gat

polisman tu long distrik na hevi bi-long lo na oda i bikpela tru we iranim tu planti woklain bilong gav-man go aut nabaut pinis.Hevi bilong lo na oda i bikpela

nau long distrik na dispela ikamapim hevi long ol wokmanmeriken sindaun gut na mekim wok.

Olsem na em askim tu longsalim sampela moa polisman golong Siasi bai ol ken traim longstretim ples na pulim ol pabliksevan woklain kam bek longmekim wok bilong ol.Em tok haus sik tu em bikpela

hevi stret bikos no gat nes na haussik woklain bikos planti lusim pinisna go nabaut pinis bikos long hevibilong lo na oda tasol.Long nau yet ol save salim sin-

gaut go long Sialum we i gat likliklain polisman i stap long kamhelpim ol taim trabel na bagarap ikamap.

NBC Noten i pasim wok bikos studio i bagarapOL pipel bilong OroProvins i kisim taim trunau long harim ol nius bi-long provins na ausaittaim NBC Redio Noten ibin pas long mun Mas ikam inap nau. Redio Noten i bin

mekim las brotkas bilongem long Gut Fraide longnait, na long Sarere olhelt atoriti long OroProvins i pasim studiobikos haus i holim studiona opis i bagarap olgeta.Na i no gutpela long heltbilong ol wokman na olklaien. Gavana bilong Oro,

Gary Juffa i promis pinislong putim mani longmekim bikpela wok longstretim redio stesin gen. Mista Juffa i givim kon-

trak long wanpela kam-pani long Pot Mosbi,Constantino Group longmekim dispela bikpelawok. Dispela kampani nau i

stap long provins longmekim wok bilong SaihoR.H.C Ristoresen wokolsem na Gavana Juffa iwanbel long kisim ol. Kos bilong olgeta wok i

no kamap klia yet, tasololgeta wok bilong painimaut kos em i kamap pinis. “Redio em i bikpela rot

bilong mipela long NotenProvins i harim nius, bi-long wanem, niuspepaem i bilong ol taun laintasol. Na i no gat nara-pela FM redio i savekamap gut long provinstu.

Olsem na ol i mashariap long stretim dis-pela haus na larim redioi kam bek gen longharim,” wanpela lisina bi-long Redio Noten i tok. Long sotpela taim,

dairekta bilong NBC

Noten i tok em bai ki-rapim liklik studio longeria bilong Luteran Siosklostu long NBC na bai oli ken mekim brodkaslong hap.

Bikpela dua i go long studio ilokap nau na ol woklain i no napigo insait.

Baksait bilong NBCNoten studio.

Page 9: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

heltnius Jun 12 - 18, 2014 Wantok P9

Eksre masin long Karkar i bagarapGAUBIN haus sik longKarkar Ailan longMadang i no gat Eksreimasin inap long 12-pela mun nau. Dispelamasin i bagarap na olsiklain i kisim taimstret.Man husat i bin baim

na donetim dispelamasin long Gaubin Haussik, Sir Peter Barter bi-long Melanesian Faun-desen i mekim wanpelasingaut long helt dipat-men i mas putim manilong stretim dispelamasin. Sir Peter i tok, Pablo

Cros, man bilong nupeladokta long Gaubin haussik i bin salim wanpelapas long Helt FasilitiBrens long Madang longteknisen bilong EBOSlong kisim balus i go longKarkar long stretim dis-pela masin. Sir Peter Barter i raitim

pas i go long Helt Seke-teri Pascoe an em i tok,Melanesien Faundesen ibin baim dispela EksreiMasin long wanpelakampani EBOS 12-pelayia i go pinis. Pe bilongem samting olsemK250,000.“Yu save olsem em i

no isi samting longpainim dispela kain manina bikpela hap em i kamlong ol mani mi yet i binputim olsem na mi gatbikpela toktok long dis-pela samting,” Sir Barteri tok.“Mi yet mi no laik baim

long EBOS tasol ol doktalong Gaubin yet i laikbaim long dispela kam-pani bikos long dispelataim, Modilon Haus sik tui baim masin long ol. Ol iting olsem em bai gut-pela sapos ol tu i kisimwankain masin longKarkar,” em i tok.“Tasol long 12-pela

mun nau dispela eksreimasin i bagarap na i hat-wokhat long stretimolsem na moa long60,000 pipel bilongKarkar Ailan i no inaplong kisim dispela sevismoa. Ol i mas katim bikpela

solwara i go longMadang long kisimsevis,” em i tok.Dokta Constannze

Wustmann na man bi-long em, Pablo Cros itraim long toktok wan-taim EBOS long stretimdispela masin tasol ol-geta rot i pas na ol inap

long baim tasol batri nanupela wil long K7,000.Wil bilong masin em i nobin kam gut long faktoriyet. Nau ol i lukim olsembai ol i mas stretim seketbot na pe bilong em iK43,000.Sir Peterii tok, “Gaubin

Haus sik i no gat dispelakain mani olsem na milaikim Nesenel Dipatmenov Helt (NDoH) mashelpim o painim sampelagutpela dona long stre-tim masin. Sapos no gat bai dis-

pela masin i slip natingna i no inap mekim wan-pela samting, wankaintasol olsem ol narapelamasin i slip nabaut longMadang na PNG, na olpipel bilong Karkar baiwok long painim hevi yet.“Melanesian Faunde-

sen i sot long mani longhelpim na tu sampelahevi i bin kamap namipela i no amamas longhelpim moa. Mipela bai amamas

sapos yu ken stretimsampela rot bilong fanresing long salimteknisen bilong EBOS igo long Karkar long stre-tim dispela masin,” SirPeter Barter i tok .

Wes Sepik Helt Atoriti kamap nauEnnio Kuble i raitim

WES SEPIK i kamap namba 6provins long kisim wanpela heltedministresen sistem insait longrolaut bilong namba tu hap bi-long ol Provinsal Helt Atoriti.Minista bilong Helt na

HIV/AIDS, Michael Malabag i binmekim dispela Ministeriel Oda ikamap long Vanimo long Tunde10 Jun.Long namba wan hap bilong

rolaut, tripela provins i bin sainem Westen Hailans, Isten

Hailans, Milen Be Provins. Longnamba tu hap em Wes Nu Britenna Wes Sepik provins i sainim.I luk olsem Manus provins bai

kamap namba 7 provins longbungim olgeta wok bilong helt ikam aninit long wanpela ambrelatasol olsem Provinsal Helt Atoriti,ol i save kolim ‘wan sistem’ tasol. Wok bilong kamapim ol PHA i

kamap aninit long Provinsal HeltAtoriti Ekt 2007 long bringim olhelt sevis menesmen sistem naprovinsal haus sik sevis, i kam

aninit long wanpela menesmensistem. Provinsal gavman i save men-

esim provinsal helt na ol pablikhaus sik i save stap aninit longDipatmen bilong Helt aninit longMinista bilong Helt.Aninit long, bai i no gat moa

dabol wok long ol sevis i kamap.Olgeta sevis aninit long gavmanna sios wantaim bai kam aninitlong wanpela sif ekseketiv opisana menesmen tim long ranim olhelt sevis long provinsal i godaun long ol distrik.

Sape Metta i raitim

Planti manmeri na olpikinini husat i kamaplong Pis Pak longGoroka, long Fraide wiki go pinis bai i no inaplusim tingting long dis-pela de. Mercy Works wantaim

ol patna bilong em i binkamapim planti samtinglong amamasim intene-senel de bilong tingimhelt bilong ol meri.Mercy Works i bin go

pas long soim ol kainkain samting stat long olklos na laplap, ol bek,basket na bilum, ol sop,marata wel, marasin bi-long toilet, marasin bi-

long wasim ol bleksospen, tapiok kek, olkaukau na potato bisket,pinat bata na planti moaol narapela samting. Ol manmeri husat i

kisim trening long MercyWorks Trening sentalong Goroka i binkamap tu na soim olsamting ol i wokim nasalim tu long dispelataim. Dairekta bilong Mercy

Sisters – SistaMaryanne Kolkia husat igo pas long kodinetimdispela bung long tingimhelt bilong ol mama itok, helt bilong ol mamaem i bikpela samting,olsem na yumi mas

tingim ol long dispelade. Mercy Works na ol

patna bilong em olsemNationwide Microbank,Michael Alpers Hiv/Aidsklinik, Highlands Re-gional College of Nurs-ing, Eastern HighlandsFamily Voice na FreshFood Produce i bin soimol gutpela samting na ibin pulim planti lain i gona lukluk raun na ama-mas tu long baim olsamting.Het tok bilong tingim

dispela de bilong helt bi-long ol mama em‘Women’s Health – OurPriority for Change’.

MERCY WORKS TINGIM HELT: Ol manmeri na pikinini long olgeta kala na wokabaut bilong laip i bin kamap na se-lebret wantaim Mercy Works na ol patna bilong ol long Goroka long makim de bilong tingim helt bilong ol mama. Sam-pela ol intenesenel turis (long poto) i bin kamap na lukluk raun tu. Poto: Sape Metta

‘Mercy Works tingim helt bilong ol meri

Boroko Motors i helpim komyuniti long Pot Mosbi wantaim wanpela 5 dua lenkrusa embulens taimol i bin givim ki bilong dispela ka long St. John Embulens long las wik. Dispela bai helpim gutGerehu Haus Sik long mekim helt imejensi ran insait siti.

Bun bilong ol Wol Woa 2 soldia i malolo nauTUPELA soldia bilongAustralian Ami husat ibin dai long Kairiru Ailanlong taim bilong Wol Wo2 nau i malolo long Bo-mana Woa Semetri longPot Mosbi.Bun bilong Lance

Corporal Spencer Walk-late na Private RonaldEagleton bai i go daunlong graun long Bo-mana Wo Semetri long

tude moning taim wan-taim olgeta ona long aibilong ol famili lain bi-long tupela. Wanpelalas memba bilong patrolbilong ol Sapper Edgar“Mick” Dennis MM bai istap long witnesim tu. Ol pablik i welkam

long go na lukim ol imekim dispela sere-moni long 9:30 moningtaim tude taim ol i

mekim las lotu bilong tu-pela. Ami bilong Japan i bin

holim pas Lance Corpo-ral Walklate na PrivateEagleton na kilim tupelalong taim wanpela patroltim 8 man Z SpeselYunit patrol long WolWoa 2. Olgeta lain i bin tingt-

ing olsem tupela i binlus long solwara, tasol

taim ol Ami bilong Aus-tralia “Unrecovered WarCasualties yunit” imekim wok painimautraun long Kairiru Ailan oli bin painim bun bilongtupela long dispela hap.Ol nius lain i tambu

long kisim poto na niuslong dispela speselsevis bilong tupela sol-dia. Tasol bai i gat midiarilis long Fraide.

Peter Goviro em i wanpela gutpela selsman bilong niuspepa long Popon-detta taun. Em i save salim ol pepa aninit long Popondetta Steseneri stua.Em i save salim olsem 150 Wantok niuspepa long olgeta wik na dispela wokem i mekim inap long 8-pela yia nau.

Page 10: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

meriniusP10 Wantok Jun 12 - 18, 2014

GOD i kamapim olgeta man long piksa bilongem yet na ol i gat wankain pasin olsem God bilongkamapim nupela. Man i bin lusim dispela pasinlong taim Adam na Eva i mekim sin tasol nau em ikisim bek olgeta long wok bilong sakrifais JisasKrais i mekim antap long kruse long Kalvari.

Dispela holi wel em i bikpela hap long wok bi-long odenim ol pris na hai pris na tu long konsekre-tim ol samting bilong tabenakel na long tempellong Jerusalem. Namba wan wok bilong welimwantaim holi wel em long mekim man o samtinglong kamap holi moa (Kisim Bek 30:29).

Long pinis bilong wik i go pinis, wok profet bungbilong Dokta Bill Hamon i opim ol bikpela get bi-long heven long ol blesing bai i kam. Ol wok bilongrausim ol spirit nogut i save bosim ol nesen, nastretpela pasin na holi pasin bai kisim nesen i goantap. (Gutpela Sindaun 14:3) i tok , Stretpelapasin i save givim gutpela nem long nesen, tasolsin i save givim nem nogut long ol pipel.

PNG em i nupela nesen nau i stap aninit longGod long ikonomik, politik, sosel na sistem bilongrelijen. Sevenpela maunten nau i lusim han bilongbirua na i kam long han bilong ol pipela bilongGod.

Ol tim bilong profet i kam long Amerika wantaimLidasip bilong Bodi bilong Krais i mekim ol tok pro-fet pinis. Tasol long wok bilong lusim kaikai, prea,na pait wantaim ol strongpela spirit tasol, bai yumiken kisim bek wanem samting stilman i stilim longyumi. Yu yet i mas kirap na sanap strong wantaimvisen God i givim yu na mekim wok bilong yu insaitlong bodi bilong Krais. Pasin bilong laikim narapelana wok bung wantaim insait long bodi bilong Kraisem i ki.

Long taim bilong pait, soldia i save pulimapimkatres long gan bilong em na em i save welim longmekim katres bai i sut stret long mak. Tok bilongGod long Baibel em ol katres bilong yumi na welem i Holi Spirit bilong God. Yumi ol Kristen i maspulimapim yumi yet wantaim Tok bilong God nayumi mas pulap long Holi Spirit bilong God longyumi bagarapim kingdom bilong satan.

Aisaia 10:27 i tok, taim dispela de i kamap, embai rausim hevi bilong em long solda bilong yupela,na em bai brukim palang i pasim nek bilong yupelabikos welim bilong God i stap antap long yupela.

“Tasol yupela i bin kisim Holi Spirit long Krais, naem i stap yet wantaim yupela. Olsem na yupela ino sot long save, na bai mi skluim yupela. TasolHoli Spirit yet i save skulim yupela long olgetasamting, na dispela tok bilong Spirit em i tru.

Em i no giaman. Olsem na yupela i mas paswantaim Krais, olsem Spirit bin skulim yupela. (1John 2:27) Aposel 10:38 i tok olsem, … na givimHoli Spirit na bikpela strong long em. Na Jisas i golong ol ples nabaut na i helpim ol manmeri. God istap wantaim em na em i mekim orait gen olgetaman Satan i bin bagarapim ol. Olsem na yumi olKristen i mas pulap long Holi Spirit na pawa longmekim ol bikpela samting insait long God.

Maus bilong ol Kristen i gat pawa long kamapimgutpela samting o samting no gut olsem mekimsave bilong God. Daniel 11:32 i tok,… “Tasol olmanmeri i save aninit tru long God, ol bai i sanapstrong na sakim tok bilong em.” Em i tok long ollain i gat Jisas long laip bilong ol na i save long oltok promis bilong em.

PNG bai pulap wantaim save bilong glori bilongGod olsem ol wara i karamapim solwara na baiglory bilong God i kam antap long graun wantaimstretpela pasin, pasin bilong laikim narapela napasin bilong stap wanbel insait long bodi bilongKrais.

Singim dispela song raun long nesen. “Ol lain bi-long mekim stretpela pasin i sain olsem san nakisim bek olsem strongpela lait bilong tos! Mipelabai kirap na flai wantaim wing bilong oraitim sin nasoim aut kain kain kala bilong king bilong mipela!!”Sapos yu laik toktok moa o yu nidim prea, yuken rait long: Evangelis, Barbara Lunge,ROGIM, P.O. Box 3063. Boroko. NCD. PNG, oring long 7099 5378.

Yut, Meri na FamiliPastor

Barbara Lunge

Wel bilong holi spirit baibagarapim wok bilong satan

Stopim seksual vailens long ples bilong paitFrieda Sila Kana i raitim

BRITISH Hai Komisin longPNG i bin holim wanpela ki-bung long Mosbi long Tundelong redim wanpela kenvaswantaim hanmak bilongplanti lain long soim sapotbilong PNG long stopimpasin bilong paitim nabagarapim ol meri long plesbilong pait long olgeta hapbilong graun.

Dispela kenvas i gat piksabilong bikpela han bilong mani karamapim narapela han ol ibrukim redi long pait na wan-pela gan i stap insait. Dispelapiksa i stap long retpela nablakpela pen. Bikpelablakpela han i soim olsem ol-geta manmeri long graun imas soim sapot long daunimpasin bilong paitim na bagara-pim ol meri long ples bilongbikpela pait na hevi.

Ol lain long British HaiKomisen na sampela nius lainna ol opisa bilong Dipatmenbilong Komyuniti Divelopmen ibin kamap long putim han makbilong ol antap long dispelakenvas long soim sapot.

Stat long 10 Jun i go long 12Jun i gat bikpela IntenesenelSamit bilong Pinisim SeksualVailens long ol ples pait ikamap long Yunaitet Kingdom(UK) we Foren SeketeriWilliam Hague i go pas longen. Dispela bikpela kibung emi wanpela ektiviti aninit long‘Preventing Sexual Violenceinitiative (PSVI)’

Angelina Jolie, Spesel Envoibilong UN Komisina bilong Re-fuji na Foren Seketeri William

Hague i go pas long holimwanpela bikpela miting tu longEksel Senta long London.Long Trinde tupela i tokautlong wanpela Intenesenel Pro-tokol long strongim pasin bi-long kotim na kalabusim ol lainhusat i save bagarapim ol merilong taim bilong hevi na pait. Igat 100 kantri bai kamap longdispela samit na 140 kain kainektiviti long dispela kibung naplanti bilong ol em ol muvi opiksa bilong ol pikinini na merihusat i kisim bikpela hevi longhan bilong ol soldia, polis na olnarapela man insait long plesbilong hevi na pait.

Tok save i kam long BritishHai Komisin long Pot Mosbi itok, Minista bilong Foren Afeasna Imigresen PNG, RimbinkPato i tok orait long singaut bi-

long British Foren Seketeri,long go long dispela samitlong London. Olgeta gavmanhusat i go long dispela samitbai sainim wanpela tok promisbilong mekim strongpela olwok long rausim ol pasin bi-long bagarapim ol meri longples bilong pait.

Hai Komisina Jackie Barsoni makim wanpela toktok bilongUK Foren Minista WilliamHague na i tok olsem; “UK ilaik mekim wok nau longsenisim pasin bilong olgetalain long wol long ol dispelapasin no gut i save kamap natu long senisim pasin bilong olbikpela wokman bilong gav-man. Mipela i no laik muvimtasol ol pen bilong ol Minista,nogat. Mipela i laik muvim olbel bilong ol pipel. Yumi no

nap senisim tasol ol lo longkantri, nogat, yumi massenisim tingting bilong ol pipel.Yumi bai i no inap pinisimpasin bilong daunim ol merisapos yumi i no i long sanapna stopim dispela bikpela hevitru ol i save bungim long ol-geta hap bilong graun. Saposol meri i bungim yet pasin bi-long bagarapim ol long ples bi-long pait, ol bai i no inapkamap fri long ol narapela hapbilong komyuniti tu.”

Dispela kenvas wantaim ret-pela a blakpela han mak bi-long ol PNG em baihangamap long baksait bilongMinista bilong Foren Afeas bi-long Yunaitet Kingdom longtaim em i toktok long bikpelakibung long London.

Hai Komisina Jackie Barson wantaim ol woklain bilong Bristish Hai Komisin i sanap long fran bilong Ken-vas i karim hanmak bilong ol PNG lain long soim sapot bilong kantri long stopim pasin bilong paitim nabagarapim meri.

Ol ELC meri bung long GorokaSape Metta i raitim

Klostu long tu handet meri bi-long Lutheran sios, planti longol em ol mama bilong tripelaperis long Goroka taun yet ibin sindaun long namba foataun seket meri konprens longSt Matthew sios long NotGoroka. Dispela bung bilong oli bin stat long Tunde na pinislong Fraide long wik i go pinis.

Seket hetmeri husat i bin gopas long dispela konprensJulie Apo i tokim Wantok Nius-pepa olsem astingting bilongkamapim dispela konprens emlong strongim ol meri na olmama long wok bilong ol insaitlong sios na haus na komyunitibilong ol. Em i tok, planti olmeri i save gat bikpela laik trulong mekim ol spirituel nafisikel wok, tasol ol i no kliatumas, olsem na ol meri lidalong sios i save kamapim kainkoprens we ol i ken kisim skul.

Misis Apo i tok, “Mipela ibungim ol meri, wokim baibelstadi na skulim na lainim ollong tok bilong God. Longwankain taim mipela i givimtrening long wok bilong

hotikalsa o pasin bilong planimna ol plaua, akaunting na bukkiping (lukautim na kontrolimmani) na tu ol arapela skil weol meri bai yusim long lukautimol yet wantaim famili bilong ol.”

Olpela pasta bilong StMatthews sios Pasta Pokon-depa Loekopa husat i bin

kamap na opim konprens nago pas long lotu i tok, em iamamas olsem ol meri longELC PNG long Goroka taunseket i kamapim konprenslong strongim ol yet long wokbilong sios na kisim trening.

Em i tok ol i ken yusim dis-pela save long skruim gutpela

wok bilong skulim ol arapelamanmeri long kamapim gut-pela sindaun insait long olkomyuniti.

Het tok bilong konfrens em(Matthew 16:21 - 24 – ‘Daunimlaik na tingting bilong meri nabihainim tingting bilong God’).Wankain bung bai kamap genlong wankain taim long 2015.

Lutheran Meri Konprens: Ol ELC PNG St Mathews sios mama grup i bin go pas long namba foa Gorokaseket meri konprens long Isten Hailans i sanap wantaim misineri Cynthia Lies (long namel).Poto: Sape Metta

Page 11: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

siosnius Jun 12 - 18, 2014 Wantok P11

Kristen Yuniti DISPELA het,‘Kristen Yuniti’, em i wanpela bikpelawok olgeta Kristen sios i mas luksave na bihainimmak Jisas i kamapim long en.Dispela bikpela mak i no Lotu Angliken i kamapim

o Roman Katolik, Nogat! Em i wok na tok Jisas yet i kamapim long Buk

Baibel, na yumi Kristen i bihainim tok na wok bilongem tasol. Dispela wod Kristen Yuniti min olsem, yumi mas

kam bung wantaim long pre, felosip, serim tok bilongGod wantaim arapela, pasin bilong luksave, na antaplong dispela em, wok bung wantaim long groim king-dom bilong God. Wankain olsem dispela wod ‘Katolik.’ Em i min, ‘Yu-

nivesal’ o ‘Kam bung Wantaim.’ Long Tok Bilip yumi save tokaut long Sande Misa

olsem, Sios em i Holi, em i Katolik na em i Apostolik.Em i Holi bikos yumi lotu long ‘Spirit na Tok Tru,’ longwanem God em i Spirit na long dispela Spirit tasol emJisas, pikinini tru bilong God i kam na stap namellong yumi. Na soim yumi long pasin bilong lotu longSpirit na Tok Tru, em; God krieta na nem bilong em iantap tru na winim olgeta nem na God bilong dispelagraun.Em i Katolik bikos Jisas Krais yet i kamapim Holi

Katolik Sios. Em i bungim yumi olgeta olsem wanpelaholi famili insait long sios bilong God. Sios i Apostolik, bikos Jisas i salim ol Aposel i go

aut long olgeta hap long wol na autim Gutnius, lainimol manmeri, baptaisim ol long nem bilong God TriWan, mekim ol i kamap famili memba bilong kingdombilong God. Em nau yumi lukim ol mama sios i gat dispela

Sakramental Holi Oda long skruim dispela wok bilongApostolik Oda. Olsem na bikpela as tingting long dis-pela wok glasim em, ‘Bung Wantaim.’ Long las wik nadispela wik, Kristen Yuniti wik.Em i taim bilong yumi long kam bung wantaim na

pre, lotu, skelim Tok bilong God, long wok bung nagivim sevis long ol man i gat nid. Sapos yumi no save long dispela Kristen yuniti,

yumi no ken tok sios bilong yumi em i trupela sios bi-long God, bikos dispela wok yuniti em Jisas yet ikamapim.Long dispela wok yuniti em Jisas yet i kamapim na

Tok em i kamapim long en, em i stap long Santu Jonsapta 14, 15 na 17.Long Jon 14: 20, Jisas i tok, long de yupela bai

save mi stap long Papa bilong mi na yupela i staplong mi na mi stap wantaim yupela.Man i kisim lo bilong mi na i bihainim tru, dispela

man i laikim mi tru. Na man i laikim mi, Papa bilongbai i laikim em. Na bai mi tu i laikim em, na bai misoim mi yet long em, na bai mitupela i kam long emna i stap wantaim long em.Long sapta 15 Jisas, i stori long diwai wain. God

Papa em ona bilong gaden, Jisas em diwai wain longgivim laip bilong oltaim na yumi em han bilong wainlong pas wantaim Jisas na kisim dispela laip bilongoltaim. Em nau dispela wok yuniti tokaut klia pinislong hia nau, sapos yumi bung wantaim insait longnem bilong God Triwan em nau yumi kisim dispelalaip bilong oltaim pinis. Sapos yumi brukbruk na i nopas wantaim, Jisas em Papa bilong gaden yet baikatim dispela han i no karim kaikai na tromoi i go longpaia i no save pinis. Long sapta 17 tu i skulim yumi klia tru long Jisas i

beten long dispela yuniti long mekim wok bilong GodPapa. Long wanem Jisas yet i tokaut pinis olsem, mistap insait long Papa na Papa i stap insait long miolsem mi stap insait long yupela.Em nau dispela Yuniti givim yumi bikpela salens

nau, Kristen sios, sapos yumi wok bung wantaim baiyumi no inap bungim wanpela hevi. Em trupela pasinGod i laikim long en, tasol tude ol sios insait long PNGi no bihainim trupela yuniti Jisas yet i soim long en. Sori tru planti sios tude i wok long bagarapim nara-

pela sios, tokaut long ol yet olsem sios bilong ol tasoli trupela sois,kamapim kain kain pasin i no gutpelalong tok giaman insait long sios, long kamapim kainkain tok gris na paulim planti Kristen long arapela siosmemba, braibim ol arapela Kristen wantaim mani oklos na lis i go yet. Dispela rot i no sindaun gut wan-taim ol brata na susa long ol arapela Kristen sios. Ol dispela i no soim tru spirit bilong Jisas i laikim

long en. Em i wok bilong Satan na em brukim pinisgutpela wok Jisas i kamapim long en. Em yumi tokdisyuniti na em wok bilong devil. Olsem, sapos yumiwok nau long groim Kingdom, yumi mas kam bung nawok bung wantaim long skul Jisas i givim yumi pinis.

Sen Charles Lwanga Perisopim nupela haus lotuVeronica Hatutasi i raitim

OL KATOLIK bilip manmeribilong Sen Charles LwangaPeris insait long Gerehu,Nesenel Kapitel Distrik i bingat as long selebret naamamas long las wikentaim ol i bin opim nupelahaus lotu bilong ol.Ol i bin spendim moa long

K4 milien long sanapim dis-pela nupela na bikpela hauslotu sios i luknais stret na iserim wanpela banis wantaimGerehu Maket.Nupela haus lotu i ken kisim

samting olsem 2,000 pipellong wanpela taim.Peris i bin statim fan resing

bilong bildim nupela haus lotulong planti yia i go pinis i kaminap long las yia taim sios isanap. Peris i bin kisim sam-pela helpim mani i kam longnesenel gavman tu we i sapo-tim gut long ol plen na wok.Populesen bilong Gerehu i

bikpela na pastaim, haus lotui bin liklik na planti lain i savesanap ausait long taim bilonglotu long ol Sande, Ista naKrismas lotu na long ol sam-pela arapela bikpela sios se-lebresen.Konstrakesen kampani,

Tasman Builders, i binsanapim dispela haus lotu.Long las Sarere Jun 07,

moa long 2,500 peris man-meri, sampela ol arapela Ka-tolik manmeri insait long NCDi bin bung wantaim tripelabisop, 24 pater, ol diken, sem-

inarien na ol rilijes long lotu,kaikai, na ol lukim ol tumbunasingsing long selebretim dis-pela nupela haus lotu.Man i makim Pop long Ka-

tolik Sios long PNG naSolomon Ailan, AsbisopMichael Ballach i bin go paslong misa wantaim helpim bi-long Asbisop bilong Pot MosbiKatolik Daiosis, Bisop JohnRibat, Presiden bilong KatolikBisops Konprens bilong PNGna Solomon Ailan na Bisop bi-long Wabag, Bisop ArnoldOrowae na 24 pater bilong olperis long NCD na ausait.Sampela bikman long sios,

komyuniti na kantri husat i bingat han long Sen Charlesperis i bin kamap tu long sele-bresen. Wanpela em loya

Camillus Narokobi na meri bi-long em, Cathy Narokobi. Tu-pela i bin makim Narokobifamili na moa yet, leit BernardNarokobi husat i bin wanpelafaunda na strongpela membabilong peris na na sapota bi-long peris na sios.Wankain tu long Asbisop

Ribat husat i bin givim bikpelaluksave long ol perisina nabilda long hatwok we i lukimnupela haus lotu i kamap. “Mi givim luksave long ol

bilda long gutpela wok ol imekim na pinisim dispelahaus lotu. Bikpela amamas tru long

serim wantaim ol perisina naserim bilip insait long dispelanupela haus lotu.“Olsem het tok bilong peris,

tude “yumi pre wantaim, wokbung wantaim, karim penwantaim na selebret wan-taim.” Petron o was santu bilong

peris em Sen CharlesLwanga, namba wan matir bi-long kantri Uganda long Afrikawe ol bin kilim em dai long1885 bikos long bilip bilongem.Tupela bikman i bin kam ol-

geta tu long Uganda long stapinsait long dispela selebresen.“Sios i no haus tasol, nogat.Yupela em ol sios na bilip bi-long yupela i pas wantaimKrais. Haus lotu i stap olsemmak long dispela. Tabenakel i namel na

bikpela samting we Krais istap long en. Hia long sios,yupela i kam stap isi long gattaim wantaim Bikman long prena toktok wantaim em,” As-bisop Ballach i bin tokim kon-grigesen na pipel i bin kamaplong dispela selebresen.Long tok skul bilong en, As-

bisop Ballach i bin strongim olpipel long no ken pret, tasolbihainim stretpela Kristen naKatolik bilip long laip na sin-daun bilong ol.Peris Kwaia ministri i bin

pairap gut tru na olgeta 4-pelarijon long kantri i bin stap in-sait long liteji bilong misa taimol i putim tumbuna bilas nasingsing na go pas long olprosesio bilong statim lotu,kisim Baibel i go antap longalta, ofatori na pinis bilonglotu.

NUPELA NA BIKPELA: Sen Charles Lwanga Peris long Gerehu,NCD i bin opim nupela haus lotu olsem yumi lukim long poto longlas Sarere. Ol bilip manmeri i laik go insait long sios long statim misalotu bilong blesim nupela haus lotu. Poto: Isaac Liri

Sios i ples bilong bung na pre wantaimVeronica Hatutasi i raitim

“SANAPIM Kingdom bilongGod long pasin komyunion obung wantaim” na serim longwanpela misin i bikpela hettok bilong ol selebresen ikamap long Sen Peter ChanelPeris, Erima long taim ol binopim bilong nupela haus lotubilding bilong ol long SarereMe 31.Peris pris, Pater Marcianus

Bei i bin tok, “Haus lotu i moalong bilding straksa, em i pleswe ol pipel i bung, yunait napre wantaim. Moabeta yumimekim ol wok bilong Bikpelalong laip bilong yumi wantaimlaik pasin, bel isi na bilip.

“Dispela em ples yumi kolimples bilong yumi we Bikpela istrongim bilip bilong yumi naamamas na selebret.“Bikpela samting em

tabenakel we i givim kaikailong pipel i kam long alta. “Olsem keteka bilong dis-

pela peris, mi welkamim olpipel long kam na inapim olaskim, laik, wari na ol tingtingol i gat. Wok bilong haus lotuem long mekim wok misin bi-long Krais i kirap bek long dai,na kongrigesen i bung wan-taim na go insait long sevislong bildim Kingdom bilongGod.”Em bin tok driman bilong

kongrigesen em long i gat nu-

pela na bikpela haus lotu nakontribusen bilong wan wansios memba i karim kaikai ol iamamas na selebret wantaimlong en.Pater Marcianus i bin autim

bikpela tok tenkyu i go longplanti lain i bin kontribiut longsanapim nupela haus lotu. Pastaim tru, em i tok tenkyu

long Asbisop John Ribat bi-long Pot Mosbi Katolik As-daiosis long go pas long Misana stap insait long selebre-sen, Turangu Construction, olakitek na lain bilong ol longbildim sios bilding, ol perisinalong ol komitmen na kon-tribusen bilong ol, SVS kam-pani long bikpela kontribusenbilong em, Pater Paul Liwun

SVD long statim fan resingwok na ol lain perisina i binwok hat long kontribusentasol ol i dai pinis.“Dispela em i klia mak bi-

long wok bung wantaim wedispela peris i gat nem longwok bilong sios,” Pater Ma-cianus i tok.Sen Peter Sanel Peris i gat

40 krismas. Pater Reis MSCna Pater Francis Verga SVDem ol namba wan peris pris.Pater Paul Liwun i bin perispris long 1998 inap long 2010na long 2000, em na periskaunsil i bin wokim plen bilongnupela na bikpela haus lotu.Long 2008, ol fan resing i binstat we i putim faundesen bi-long em i bin kamap long dis-pela de.

Ol sios i senta bilong kalsaVeronica Hatutasi

i raitim

WANPELA bikpelasamting i kamap longples klia nau em kalsana tumbuna pasin isave kamap stronglong liteji bilong misalotu, na ol sios selebre-sen bilong Katolik sios.Dispela i bin stat taim

Pop John 23 i bin givimtok orait long Vatiken 2Kaunsil long 1960’s weol bikpela senis i bin

kamap long sios i binlukim tu kalsa i kam in-sait na sios i lusim tok-ples Latin long wokimMisa lotu na strongimTok Inglis na ol arapelatok ples. Jenerel Seketeri bi-

long Katolik BisopsKonprens bilong PNGna Solomon Ailan,Pater Victor Roche, ibin stap tu long opimsios selebresen longSen Peter’s na i ama-mas long lukim kalsa

na pasin tumbuna ikamap strong, na tu,long kwaia ministri.Em i bin amamas

long nupela alta ol iwokim tumbuna kavingbilong Last Supperlong en.“Ol sios i kamap

olsem senta bilongkalsa na nupela alta ol iwokim kaving bilongLast Supper bilongJisas wantaim olaposel bilong em longwe bilong PNG i soimlong ples klia dispelana i kamap nais stret.

Mi amamas tru longlukim dispela,” PaterVictor i tok.“Long ol sios long

Yurop na piried ol ikolim long “MedievalTimes”, ol bin kisim i goinsait kalsa bilong olwan wan kantri na sios,na mi amamas tru longlukim dispela naispelakaving long beis bilongalta,” Pater Victor i tok.Em i amamas na luk-

save tu long kwaia min-istri na pasin we olsingsing lotu i kamap

long projekta long tu-pela sait bilong we ol-geta kongrigesenmemba i ken lukim nasingsing wantaim.“Dispela i gutpela

stret bikos olgeta kon-grigesen memba i kenstap insait na singsinglong presim Bikpela, nai no ol liklik lain tasol,”Pater Victor i tok.Sapos dispela i

kamap long olgetaperis tu bai gutpelamoa.

Page 12: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

P12 Wantok Jun 12 - 18, 2014 abcpasifiknius

Wari long tupela bikpelasenis long mama lo I GAT ol tingting wari nau long Papua New

Guinea (PNG) bihainim ol tingting i wok longkamap olsem ol i laik kamapim tupela bikpelasenis long mama lo bilong kantri.Deputi Oposisen lida bilong PNG, Sam Basil, i

tok wanpela long ol em tingting long senisim lobilong lukim ol nupela gavman i stap long tripelayia na ol i no ken mekim vot bilong no konfidans ovot bilong no gat bilip egensim em.

Narapela senis em bilong daunim namba em olpalamen memba i save bung i stap nau long 63 dei go daun long 40 de.

Praim Minista, Peter O'Neill, i tok dispela senislong mama lo bai no nap helpim wanem pati ilukautim gavman.

Mista Basil i tok ol pati memba bilong en bai nonap sapotim dispela long palamen.

Mista Basil i tok tu olsem sapos gavman i laikmekim ol senis long mama lo, em i mas go beklong ol pipel o ol vota na askim ol long wanpela votbilong save tru sapos ol i wanbel wantaim ol dis-pela kain senis.

MP tok ol i wetim turisimotoriti long opim gen BlackCat

BLACK Cat Trek long Papua New Guinea i pasyet bihainim bikpela trabel i bin kamap long 2013we ol turis bilong Australia i bin kisim bagarap longPNG Black Cat Track.Long mun Septemba 2013, wanpela lain turis o

trekkers bilong Australia i bin wok long wokabautbihainim Black Cat trek long Morobe provins taimsampela raskol i bin yusim ol bus naip long katimol na kilim tupela PNG “porters” o lain i go pas longsoim rot na karim ol samting bilong ol turis blongPNG. Planti ol narapla porters na ol turis tu i binkisim bikpela bagarap long bodi bilong ol.Bihain long displa birua, ol i bin pasim dispela

turis bisnis. Na Palaman memba bilong BuloloOpen we dispela trek i stap long en, Sam Basil itok ol i weitim yet tok klia i kam long PNG TurusimAtoriti long opim gen dispela trek.Black Cat trek i gat nem long histori bilong PNG

na Australia tu long wanem, long Wol Woa 2, olsoldia bilong Australia i bin pait egensim ol soldiabilong Japan long dispela ples.Em i wankain liklik olsem Kokoda Trek, olsem na

planti turis bilong Australia i save bihainim. Tasolnau ol i pasim bihain long trabel i bin kamap long2013.Andrew Natau i bin wanpela long ol porter husat

ol i bin katim tupela lek bilong en long dispela tra-bel. Long las mun, em i stori long rot we sampelaman i bin go na katim ol nabaut long kem bilong ol.

I kam inap nau ol i no opim yet dispela trek naem i kamapim hevi long ol papa graun long trek.Tasol Mista Basil i tok toktok i mas kam longTurisim Atoriti long opim gen trek.

Federel gavman sistem baidaouim wari long kraimTAIM Solomon Ailan i gat federal gavman sis-tem, em bai daunim mak bilong ol kraim o trabelinsait long kapitel HoniaraDeputi primia bilong Guadalcanal Provins na

wanpela longpela taim politisen long SolomonAilan, Walter Naezon i mekim dispela toktok taimol pipel i redi long holim nesenel ileksen long pinisbilong dispela yia.Nau, kantri i save bihainim provinsal gavman

sistem, wankain olsem Papua New Guinea.Mista Naezon i tok sapos kantri i gat federal sis-

tem, em bai helpim ol pipel long no ken kam longHoniara olgeta taim bilong painim wok.

Em i laik lukim ol wokim senis long mama lobilong kantri bilong opim rot bilong federal gavmansistem.

Mista Naezon i tok long dispela taim, ol provin-sel gavman ino nap long wokim samting long laikbilong ol bikos nesenel gavman i bos long olgetasamting.

Em i tok tu olsem bihain nau gavman sistem,gavman tu i no save skelim bigpela mani i go longol provinsel gavman. Na olgeta taim, ol provinselgavman i save go bek na askim long national gav-man.

Pacific niuslain i sindaunlong bisnis na fainens treining OL nius manmeri insait long Pasifik Rigon i redi

long sindaun long wanpela bung trening long saitbilong bisnis na Fainans insait long Apia, biktaunbilong Samoa.As tingting bilong dispela treining em long

helpim ol nius manmeri long rijon long raitim gut olstori long ol wok mani long wanem, planti jenelis ino gat planti ekspiriens tumas long dispela wok.

Ol ripota i kam long Fiji, Kiribati, Papua NewGuinea, Samoa, na Solomon Islands i stap longdispela treining.

Gregory Moses, em senia jenelis wantaimNational Broadcasting Corporation (NBC) longPNG i tok ol i amamas long stap long dispela tren-ing long wanem, em bai helpim ol long wok bilongol.

Em i askim tu ol skul bilong jenelisim longPasifik rijon long skulim ol jenelisim sumatin longwok bilong raitim ol stori long bisnis, na ol wokmani taim ol i stap yet long skul.

0l poto nius

Palamen Haus long Solomon Ailan. Poto: ABC

SEKAN: Praim Minista, Peter O’Neil i sekan wantaim wanpela wokman longKerema, Galp Provins taim em i go opim nupela BSP Rurel Benk na Pos Opis longKikori Distrik, Galp Provins. Poto: PM”s Midia Yunit

KATIM LONG OPIM: Praim Minista, Peter O’Neill i katim riben na rausim karamaplong hetston bilong opim nupela Pos opis na BSP Rurel Benk long Kikori Distrik,Galp Provins long las wik. Poto: PM’s Midia Yunit

OL HATWOK MAMA: Ol mama grup bilong Sen Peter Sanel Peris i save mekimbikpela wok hatwok long sios i amamas na redi long selebretim opim bilong nupelahaus lotu taim Wantok Nius i kisim piksa bilong ol. Poto: Veronica Hatutasi

Page 13: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Jun 12 - 18, 2014 Wantok P13komentri

Published at Able Building

Complex, Sec 58 Lot 02,

Waigani Drive.

Websait: www.wantokniuspepa.comPe bilong wanpela yia, 52 niuspepa

KOMENTRI

Acting EditorVeronica Hatutasi

Kantri nidim gutpela wara transpot

Wanpela bikpela samting eminap helpim wok bilong divelop-men i gohet em transpot. Saposi no gat rot na bris na ples balusbai ol samting i no inap kamap. Long taim bilong skelim strong

bilong kantri, wanpela bikpelasamting ol saveman i save skelimem transpot. Sapos kantri i gat gutpela rot na

ples balus na bris we ol sip i kenkam sua, em i soim piksa bilongkantri i ran gut. Ol pipel i gat rot bilong raun i go

kam na ol bisnis i gat rot bilongmekim wok bilong ol na ol arapelasevis i kamap gut. Hia long PapuaNiugini tu yumi luksave longbikpela wok transpot i kamapimlong laip bilong pipel na long divel-opmen bilong kantri na long wokbisnis.Olgeta yia, gavman i save putim

planti milien kina i go insait longbaset bilong transpot. Bikpelamani i go long nesenel transpot nabikpela mani i go tu long stretim olrot na bris na ples balus long wanwan provins na distrik.Tasol i luk olsem wansait divel-

opmen i kamap long stretim trans-pot insait long kantri. Olgeta yia bikpela moa mani i

save go long ol rot na bris bilongol ka i ran i go kam. I no gat kainbikpela mani olsem i go long ol lik-lik ples balus long ol ples longweo long transpot bilong wara. I gat moa pipel i stap long ol ples

nambis husat i no gat sans longsindaun long gutpela pasindia botbikos i no gat gutpela sevis olsem. Ol pipel bilong Mamose, Niugini

ailan na sampela hap bilong Oro ipainim bikpela hevi nau bikos olsip bilong Luteran Siping husat isave mekim bikpela wok bilong

karim ol pasindia na kago i stopnau long givim dispela bikpelasevis. Ol sip bilong ol i lapun na pe

bilong fiksim na stretim ol arapelasamting em i antap moa na sios imas katim bek dispela bisnis.

Moa pipel i kisim taim tasol kraibilong ol i no kamap long yau bi-long gavman.

Luteran sios i spendim moa longwan handet yia long givim dispelabikpela sevis tru long Papua Niug-ini. I tru olsem taim i senis na siosi no inap long givim dispela sevismoa. Tasol gavman nau i mas luk-

save olsem i gat bikpela nid trulong skruim wok bilong ol pasindiasip long sevim ol nambis ples napipel bilong dispela kantri.

I no gat wanpela narapela kam-pani i mekim bikpela wok olsemlong ol liklik ples na ailan longPapua Niugini. Ol nambis i pulaplong ol banana bot tasol ol i mekimliklik wok bilong ol famili. PNG i nidim moa kompetisen

long bisnis bilong ol pasindia nakago bot long wok long ol nambisna ailan na bikpela wara bilongkantri.Watpo bai yumi wok long tromoi

planti milien kina long stretim olbikpela ples balus tasol long olbikpela taun insait long kantri nagivim baksait long transpot bilongwara? Laip blong ol pipel long ol ples

we i no gat sip i save go sua em ino isi. Ol i stap long strong bilongol yet. Hatwok bilong painim transpot i

go kam long ol taun em i laip bi-long ol. Ating i mas gat senis i maskamap nau.I mas gat program bilong skulim

ol pipel bilong yumi yet long wokimol gutpela pasindia bot long sevimol nambis ples. Na i mas gat luksave i kam long

gavman long grisim ol bisnis husati ken givim dispela kain sevis longol pipel bilong yumi. Ol pipel ipainim hevi nau na i krai long gut-pela transpot sistem bilong wara.

Laipstail sik kilim planti lain tudePapua Niugini i no moa olsembipo. Ples i senis, pasin i senisna manmeri tu i senis long saisna kala.Nau wanpela bikpela sik i

wok long kamap na i daunimtru planti save manmeri na ollain long taun na siti bilongyumi. Ol Dokta na saveman ikolim Laipstail Disis. Long TokPisin yumi ken tok olsem laip-stail sik we i bihainim pasin,kaikai na eksen bilong yumitude.Laip stail disis o laipstail sik

em i no stap long blut o tum-buna na papamama bilongyumi save kisim long en bipo.Nogat. Em sik bilong yumitude we yumi yet i kamapim bi-hainim pasin na stail bilongyumi yet.Laipstail sik i no gat marasin

bilong em bikos em sik weyumi yet i kamapim na em baipinis sapos yumi yet i stopim.Ol dokta i tok laipstail disis i

kamap bikos yumi laikim olkaikai bilong stua we i pulaplong gris, swit olsem suga naloli, masin i wokim long faktori,ol kukim pinis long stua nayumi baim na kaikai. Em ol

kaikai olsem praim pis na sipso bik rusta we ol i kukim longwel, lempleps, soklet, aiskrim,keik na planti arapela wemasin i wokim na ol i salimlong tin na plastik. Suga nagris pulap long ol.Sik suga i kamap bikpela tru

long dispela na mekim skin bi-long yumi fat gut tru na mekimblut i no ran gut long bodibikos planti gris i blokim ran bi-long blut na yumi kisim ol siksuga, asma i sotwin na ara-pela we nem bilong ol i nupelalong tude.Dring bia na smok em

bikpela hevi tru we yumi kilimskin tru long dringim planti biana smokim sigeret na spiaantap. Taim nating tu yumi noisi long smok na kensa woklong kamap bikpela insait longlang bilong yumi. Dispela pasin bilong dring

bia na smok planti i wok longkilim planti skul manmeri tudehusat gat save na wok long ol

bikpela bikpela kampani nagavman opis. Kaikai buaiklostu klostu tu i kamapimbikpela kensa long maus nakilim manmeri tude.Pasin bilong amamas na

mekim kain kain stail ol kolimsosel laip tu i wok long kilimplanti manmeri tude. Ol amamas long go pati,

dring bia na amamas, pilai lakina painim pamuk pasin nakisim sik nogut bilong HIV naAIDS, bam long kar, marit brukna wari kilim ol, mani sot nawari kilim ol, no gat gutpelaslip we bodi i no malolo gut naol win i stop na ol dai tasol.Em ol sampela bikpela

senis ol pipel bilong yumi tudelong Papua Niugini i wok longmekim na stap insait long enwe i daunim yumi tude long oltaun na siti. Ol bikpela savemanmeri long skul tasol dai bi-long ol em hariap tumas taimol yangpela yet.Ol papamama na bubu long

ples i stap yet na planti yang-pela tude i wok long lusim laipbilong ol bikos pasin na laip-stail bilong taun na siti isenisim ol na ol hevi olsem

yumi toktok long en i daunim olgo daun hariap.Nau em planti stail bilong

bilas long marasin i kamapbikpela we planti yangpelaputim kain kain miks marasinlong gras bilong ol na mekimgo kala kala. Em bikos ol lukim gras bi-

long ol waitmeri na waitmanna laikim gras bilong tu maskala na pundaun go longpelaolsem we tru tru gras i noolsem. Em nupela stail na pasin we

i mekim het na tingting bilongyumi tu i senis go long nupelatingting na level. Planti i no TokPisin stret nau bikos hap Ingliso hap hap Tok Pisin kamap weem narapela stail olgeta. Ol pasin bilong waitmani

kamap planti insait long kantriwe yumi aigris na laik bi-hainim.Tru tumas yumi no inap stap

olsem bipo ol tumbuna papa-mama bin stap long en longples. Tasol moabeta yum lukluk

long ol hevi na bagarap we ikamap pinis bikos long ol nu-pela pasin na stail tude.

Jada 014

Nogat moni nasip i stap nating..

Page 14: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

P14 Wantok Jun 12 - 18, 2014 laipstail

Ol meri i maket longGirua ples balus

OL meri long Giruaples balus long Oro isave putim gutpela

maket ausait tasol long geitbilong Girua ples balus bi-long ol lain i wetim balus naol lain i go i kam long Oro Bei ken baim na kaikai.

Long wan wan de ol i savekisim olsem K80 o K90 taim oli salim kaikai bilong gaden naK300 sapos ol i salim mit bi-long wel pik o narapela abus.

Ol lain i kam long wetimbalus na tu ol PMV draiva nabos kru wantaim ol pasindia bi-

long Oro Be i save kam stoplong malolo na kaikai bilongem i save pinis hariap tru.

Ol i save salim kulau bilongol lain i ken dring na kaikailong kisim liklik strong na stapo kalap long balus. Na saposman i laik kaikai buai, em ol isalim buai long liklik praistasol. Buai na daka em i 20toea na 30 toea tasol.

Maski, em mak bilongmekim ol lain long Mosbi i dau-nim bikpela spet ya. Tasol soritru, no ken tingting long go nabaim bikos ol sekyuriti bilong

Pops tu ol i save sekim gutkago ya.

Bai olgeta buai bilong yu istap bek long Girua ples baluswantaim ol na yu bai kisim 2kilo tasol i go long Mosbi.

Tok save bilong buai tambulong Mosbi em i stap long ol-geta ples balus long PNG naol i save sekim gut kago taimol i go long sekim tiket.

Sapos hevi bilong buai iwinim 2 kilo em ol i saverausim sampela na larim 2 kilotasol i go long balus.

Stori na ol poto – Frieda Sila Kana

Rose na Daphney , tupela long Dobudubu ples klostu long Girua ples balus isave salim buai long 20 toea.

Delilah Se-varipa bilongplesDobuduru isave salimkaikai tu nabuai arerelong Giruaples balus.

Rachel Peremo bilong ples Ombariri klostu long Girua ples balusi save salim buai na ais blok arere long ples balus taim balus i ran.Em i save salim buai long 20 toea na 30 toea tasol. Kesolyn Bisae bilong Ombariri i save salim sosis na banana olgeta de long Girua ples balus.

Page 15: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Jun 12 - 18, 2014 Wantok P15laipstail

Krietiv tim kamapim positiv awenes bilong“Stop Violence Against Children” long GorokaLong mun Me 18 igo inap

25, UNICEF na CommunityFor Development & Reli-

gion i kamapim wanpela wok-sop long Goroka long kirapim olstrateji materiel long stopimvailens egens ol pikinini kem-pen.Ol dispela materiel i kamap long

6-pela hap grup. Ol dispela 6-pelagrup em, TV, Radio, Print Anime-sen, Sosel Media na Musik.Ol TV grup olsem, Shane

Amean (Media Consultant), Rus-sell Ashwyn (EMTV Kids Kona)wantaim grup i kirapim 4-pela hapsegment long positiv wei longstopim vailens egens ol pikinini. Igat 2-pela grup i kamapim ol dis-pela TV segmen we ol dispelagrup i bin go long wanpela bloklong Goroka ol i kolim BananaBlok na wokim vidio long hap.Bipo ol i kisim piksa, ol i mas

kamapim wanpela storibod ostoripiksa long lukluk na glasim gutwe na rot long kamapim dispelavidio i makim tru het-tok bilong dis-pela woksop.Olgeta piksa mas kamap strong,

stret na i gat mining bilong em. Welong pinisim vailens egens olpikinini.Bipo TV kru i gohet na mekim

wok, ol i bin kisim tok orait longkomyuniti pastaim na go painim olpapamama na pikinini long pilai oekt long dispela komyuniti na bi-hainim storibod ol i bin kamapim.Ol komyuniti i amamas tru na

wok video i kamap. Ol TV grup ikamapim 4-pela TV vidio wantaimmusik grup husat i kamapim musikbilong TV.Musik grup em Jessie Joe Oata,

Mereani na Gary GaniseaOl redio grup olsem, Douglas

Dimagi (NBC) Melkie (CIMCPNG)Lydia Moia, Edea Alokaka(RadioCentral) Michael Samogo(NBC)Kevin Marai na TV kru bilong emlong Kundu 2, tu i kamapim 4-pelaredio slot we ol grup i sindaun nakamapim wankain storibod nakamapim pilai o drama bilongredio long makim het-tok bilongwoksop.Animesen grup i kamapim 2-

pela animesen vidio we i wanpelahatpela wok tru, Rota Gabe bilongRG Graphics na Amos Manasaubilong Bird Wings i go pas wan-taim grup bilong em i krietim olkatun i muv long vidio i bikpelawok tru. Dispela kain wok, yu masgat planti taim olsem tupela munlong stretim dispela kain vidio,tasol grup ya i kamapim longtripela de nogat slip o malolo. Dis-pela i soim PNG i gat save natalen long dispela kain wok weUNICEF i luksave na singautim ol-geta savemanmeri i kam long dis-pela woksop.Print grup, em grup i kamapim

pamphlets, brosa, potograf naposta. Ol atis olsem Jada Wilson(Wantok Niuspela) Michael John(Education Department) na ol Dis-aina (Philomena Oaeke (Visual

Link), na Iramu i kamapim ol katunna ilastresen na disainim pam-phlets, brosa long makim het-tokbilong woksop. Terry Lui ( DFCD),Douglas na Hennie Kama(UNICEF) i kamapim storibod longwok go het.Ol potografa grup, we Robert

Bana, Gima Segore, Raka, OliveOa na Joys Egins bilong UOG ikamapim 6-pela posta we ol poto isoim tru kala bilong positiv lukluk

bilong Stopim Vailens egens olPikinini.Tupela de long woksop olgeta

patisipen i kisim gutpela presente-sen na lukluk long we bilong ki-rapim na kamapim dispela stratejimaterial. UNICEF na DepartmentFor Community Development &Religion i kamapim awenes nasoim sampela wankain video bi-long ovasis long givim stia longwok bai kamap. Bihain long nara-

pela tripela de, wok prodaksen ikamap na olgeta wok i pinis longSarere apinun.Bikpela presentesen i kamap we

ol bikpela dignitri bilong UNICEF,Goroka provinsal Edministreta naol arapela dipatmen i kam wit-nesim dispela presentesen.Mipela i laik tok tenkyu long

Asefa Dano (Kantri MenesaUNICEF), Josephine Mills na Hen-nie Kama bilong UNICEF i go pas

long dispela bikpela impoten wok-sop long Goroka.Tenkyu Pacific Gadens Hotel

long givim ol ples bilong silip nakonprens rum long dispela wok-sapNa bikpela tenkyu igo long

Kevin Marai na Douglas Dimagilong kamap olsem ol MC long sti-aim woksop i go na kamapim olliklik eneji eksais taim baksait bi-long mipela i laik bruk.

Sampela ol krietiv tim long Goroka: Rupuna Pikita, Terry Lui, Iramu, Michael John, Gima Segore, Sumating bilong UOG, Rota Gabe, Michael Tidan, Raka,Jessie Joe na Jada Wilson. Ol Poto: Robert Bana

Print Grup: Grup bilong kamapim ol pamflets, brosa na liflet.

Redio na TV Grup: Tupela grup sindaun na toktok long wanem samting bai ol ikamapim long woksop.

Opim Woksop: Edministreta bilong Goroka Provinsal Gavman na hetman bilongUNICEF, Asefa Dano i opim woksop long namba wan de.

Tupela rait meri husat i go pas long dispela woksop,Josephine Mills na Hennie Kama bilong UNICEF.

TV na Animesen Grup: Shane Amean i go pas long wanem storibodbai ol i kamapim long woksop.

Redio: Douglas Dimagi bilong NBC i toktok wantaim Josh Tamanabae(Musik) long wanem stori bai ol i kamapim long redio.

Jada Wilson i raitim

Page 16: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

FONDE JUN 12, 2014

4:30 AM G AUSTRALIAN NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER 7082-45:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY09:00 AM G Classroom Broadcast9:00am Grade 6 Mathematics9:50am Grade 6 Science10:40am Grade 7 Mathematics11:20am Grade 7 Science1:00pm Grade 8 Mathematics1:50pm Grade 8 Science2:30pm DEPI Program3:30 PM G KIDS KONA

HI 5 S10 EP#39/43MAGICAL TALES S3 EP#12/31PYRAMID S2 EP#59/68 THE SHAK S4 – EP#14/66

5:30 PM G LOVE PATROL SEASON 6 –

EP#3/106:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G RAIT MUSIK EP#2158:00 PM G RESOURCE PNG Ep#219:00 PM G SOKA XTRA EP#199:10 PM G HOT SPOT EP#219:30 PM PG ELITE MUSIC ZONE EP#2014/2010:00 PM PG NRL FOOTY SHOW 11:30 PM G NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

FRAIDE JUN 13, 2014

4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER 1082-55:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY

9:00 AM G Classroom Broadcast9:00am Grade 6 Mathematics9:50am Grade 6 Science10:40am ` Grade 7 Mathematics11:20am Grade 7 Science1:00pm Grade 8 Mathematics1:50pm Grade 8 Science2:30pm DEPI Program3:30PM G KIDS KONA

HI 5 S10 EP#40/43MAGICAL TALES S3 EP#13/31PYRAMID S2 EP#60/68 THE SHAK S4 – EP#15/66

5:30 PM G SKIPPY – Can You Keep A Secret5:55 PM G CRIME STOPPERS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G IN MORESBY TONIGHT –

Ep#2014/247:30 PM G 2014 NRL – ROUND 14

RABBITOHS vs. WEST TIGERS

9:30 PM G 2014 STATE OF ORIGIN GAME 1 – Repeat….

11:30 PM G EMTV NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

SARARE JUN 14, 2014

4:30 AM G AUSTRALIA NETWORK6:00 AM G EMTV NEWS REPLAY7:00 AM G IN HIS STEPS EP#237:30 AM G AUSTRALIA NETWORK8:00 AM G TBA8:30 AM G AMAZING SPIES– EP#23/269:00 AM G ESCAPE FROM SCORPION 9:30 AM G ULTIMATE GUINNESS WORLD 10:00 AM G LOVE PATROL S6 – EP#3 Rpt.10:30 AM G SKIPPY- Can You Keep A Secret11:00 AM G AUSTRALIA NETWORK

5:30 PM G OLSEM WANEM EP#226:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS6:30 PM G 2014 NRL – ROUND 14

PANTHERS vs. DRAGONS8:30 PM G QRL INTRUST CUP – ROUND 16McKAY CUTTERS vs. PNG HUNTERS – Stadium McKay10:30 PM G 2014 NRL – ROUND 14

ROOSTERS vs. KNIGHTS00:30 AM G EMTV NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

SANDE JUN 15, 2014

3:30 AM G AUSTRALIA NETWORK6:30 AM G EMTV NEWS REPLAY7:00 AM G HILLSONG

De - Mande – Fraide6am – 10am – Sankamap show – Host: Kas.T6:00am – Major Nius Bulletin6:15am – Komiuniti Notis Bod6:25am – Taim Bifo – wanpela singsing b’long bifo. 6:30am – Nius Hetlains 6:45am – Bonde gritins7:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta7:05am – YU TOK – komiuniti awenes program7:15am – WAN 4 DA ROAD – Hit Prediction

– niupela singsing 7:30am – Tok Pilai – stori b’long putim smail long nus pes.8:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta8:05am – YU TOK – komiuniti awenes program8:15am – “Papa Heni Fuka Show”.9:00am – Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta9:15am – Luksave long Komiuniti (Redio Pilai) Fraidei

Tasol9:30am – Final aua cruz10am – 3pm – Monin Trek na Belo Pack

– Host: Mummy DASH10:00am - Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta10:05am – YU TOK – komiuniti awenes program10:15am – Kona b’long yu. 10:45am – YUMI PAINIM WOK Segment11:00am – Nius – YUMIFM Nius Senta11:05am – YU TOK – komiuniti awenes program11:10am – Lukautim yu yet - Helt toktok 11:30am – Nius Hetlains b’long Belo Taim

- Laik b’long yu – Niupela singsing previu12:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta12:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program12:10pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 12:15pm – Komiuniti Notis Bod 12:20pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 1:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta1:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program1:10pm – BELO Pack - Belo taim rekwes na dedikasen

2:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius 2:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program2:45pm – YUMI PAINIM WOK Segment3pm – 7pm – Avinun Draiv Taim – Host: Vaviessie3:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta3:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program3:10pm – Avinun cruz4:00pm – NIUS - YUMIFM Senta4:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program4:10pm – FOAPELA KAM GUD LONG 4 – foapelasingsing4:30pm – Nius Hetlains4:45pm – YUMI PANIM WOK Segment5:00pm – Major Nius Hetlains – YUMIFM Nius Senta5:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program5:10pm – 6:00pm – KULCHA Musik (1 hr) skelim lokalmusik 6pm – 7pm – NAIT BEAT – Host: Vaviessie6:00pm – MAJOR NIUS BULLETIN

– YUMIFM NIUS Senta6:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program

6:10pm – 7:00pm Mon kamap sho6:45pm – Komiuniti Notis Bod7:00pm – 9:00pm – COCA COLA GARAMUT

– Host: Angra Kennedy7:00pm - Nius – YUMIFM NIUS SENTA7:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program9:00pm – 00am - Nait Beat – Isi Cruz long nait00am – 6am – BRUKIM TULAIT SHOW – Host: TuluvanVitz/Talaigu Sopi/Bata Rat00:00 – Early Monin Taim Cruz ( ol lain brukim tulait shift)- Miusik / Request / Tok pilai- Kipim Kampani long ol nait shift.Wikens – Sarere6am – 10:00am – Wiken Sanrais Host: Talaigu Sopie7am – 9am – Sarere Monin Cruz9am – 11am - Monin Treks11am – 1pm - National Weekly Hit Parade – Host:Kasty - 1st aua NWHP12:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta12pm – 1pm - 2nd aua NWHP

Sarere belo cruz – Host: Tuluvan Vitz1pm – 2pm – Sarere Belo Taim Dedikesen2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta2pm – 6pm - Sarere Avinun Cruz6:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta6pm – 00:00am - Nait beat7pm – 9pm - Coca Cola Garamut9pm – 00:00am - Nait cruz00:00am – 6am - Brukim Tulait ShowWiken - Sandei6am – 10am – Wiken Sanrais / Sandei Monin

wokabaut Muisik 10am – 12noon – Monin Treks12noon NIUS – YUMIFM Nius Senta12 – 2pm – Sandei Belo Taim Music2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta2pm – 6pm – Sandei Avinun Draiv Music6pm - Nius – YUMIFM Nius Senta6pm – 8pm – GOSPEL REKWES AUA8pm – 00:00am - Late Nait Cruz – Poroman Aua00:00am – 6am - Brukim Tulait ShowProgram Director – YUMIFM – Kasty

EMTV Television Guide

6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Spots7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Helt8.15PM Musik8.30PM NIUS8.40PM Spots Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

TUNDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Mama Graun8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Helt Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

TRINDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Focus8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Mama Graun Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

FONDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Youth8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Focus Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

FRAIDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Wantok8.15PM Musik8.30PM NIUS8.40PM Youth Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

SARERE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Wantok 8PM Lokal Ben 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas

SANDE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Femili Blong Serah (Redio Plei) 8PM Lukluk Bek Long Wik 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas

RADIO AUSTRALIA TOK PISIN PROGRAMHARIM LONG: 101.9 FM

P16 Wantok Jun 12 - 18, 2014 entatenmenProgram bilong Wanwan De

Raun wantaim Wantok kru ...

WAN WAN provins i gat ol stailmanmeri na pikinini longmekim pani o tok pilai bai ol-

geta manmeri na pikinini bai ama-mas.Long Kokopo i gat wanpela stail

mangi, planti ol save tok em bilongMusau sampela ol ting em mangiManus, tasol ol gutpela poro na famili olsave em bilong wanem liklik ples.Dispela man i gat wilwil bilong em,

taim ol manmeri na pikinini go long Kal-abon long pilai, boi ros tu save kam autlong wilwil bilong em na soim ol stail bi-long em long wilwil. Dispela stail bilong em long wilwil tu

save stopim planti manmeri na pikininilong wokabaut o go hariap long pilaigraun. Boi ros ya save apim wanpelawil bilong wilwil go antap na ronim long

wanpela wil tasol na em save kisimklostu 50 mita olgeta na em save putimfran wil go daun gen.Planti ol pablik save singaut long em

long mekim gen o mekim narapela stailbilong em. Dispela save kirapim tingtingbilong em gen na em save mekim nara-pela gen stail olsem em bai sanap longain bun bilong wilwil na em save golongpela tru na wilwil save ron long laikbilong em.Taim ol bikpela pilai long Kalabon

pilai graun pinis em bai kisim wilwil bi-long em kamap aut na amamasim olmanmeri na pikinini taim ol wetim baslong go long ples o haus.Dispela boi ros em trupela man bilong

mekim ol manmeri na pikinini ama-masim san o apinun bilong ol wantaimsmail na go long haus.

Stan Men bilong Kokopo

Boi ros apim fran wil bilongwilwil go antap na narapelaem lus han long stia bilongwilwil na sanap antap longbun bilong wilwil bilong em.Poto Stori Nicky Bernard

Page 17: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Antap1 Rip i kamap ston6 Givim naispela samting long narapela

11 Tumbuna hat bilong Bogenvil12 Sik nogut14 Masket16 Solwara i kirap18 Nem bilong God long tokples

Arabik19 Nesenel Alaiens21 I no pas22 Tumbuan bilong ol Niu Ailan25 Leta26 Nem bilong man27 Binen28 Insait bilong ka30 Belden Namah i lida bilongol33 Salensim

34 Ol i save kikim long soka35 Orens36 Bekim bilong kwesten38 Pisin bilong wara39 Mani bilong baim hatwok41 Olgeta kisim skel44 Pilim nogut46 Ol liklik samting i kamapimsik49 Noten Teritori50 Klos bilong man na meri tu52 Strongpela diwai53 I no yumi55 Wankain olsem 1656 Yunaitet Nesens58 Tubekulosis60 Bia bilong PNG62 Bilong pulim win63 Bikpela siti long PNG66 Soim gutpela pasin long

narapela69 Nek i save drai long en70 Begin72 I no hatwok73 Mak bilong amamas75 Fran bilong kanu76 Taun long Wes Niu Briten77 Ailan long Niu Ailan78 Liklik ailan long Niu Ailan

Daunbilo1 Ol samting2 Go hariap tru3 Ailan long Kavieng4 Askim kot long marimari5 Mak bilong kompas7 Par8 Pawa bilong san9 Kampani salim ol ka na moto10 Niu Ailan

13 Givim rispek na biknem15 Bihain long belo17 Pilai bilong ol pikinini20 De i go pinis22 Ol bikman bilong Niu Ailan23 Otonamos Rijon ov Bogenvil24 Was long sikman25 Sempian swima bilong PNG27 Twelv kilok apinun28 Gaden bilong Adam na Eva29 Kaikai ol i wok long susu31 Wei bilong wokim samting32 Injeksen37 Pipia39 Bairo40 I no gat samting42 Koki na kumul em tupela43 Ailan Provins45 Dokta47 Kuk pinis

48 I no stap51 Begin54 Namba bilong ol loya57 Wari58 Giaman59 Mekim planti wok60 Bia bilong PNG61 Sempian soka pilaia bilong

kantri Brasil63 Minista bvilong Komes64 Haia long balus65 Yau67 Kad bilong ol mobail fon68 I save ran long rot69 Bikpela pait71 Taitel bilong ol man i

kisim namba long Kwin74 Apinun75 Pikinini Sepik

7:30 AM G AUSTRALIA NETWORK8:00 AM G TBA8:30 AM G BUSINESS PNG YR.3 EP#20 rpt.9:00 AM G TOTALLY SPIES EP#14 – RE-RUN9:30 AM G OLSEM WANEM EP#22– RPT10:00 AM G RESOURCE PNG EP#21 – Rpt 11:00 AM G LOVE BITES WITH JOEY 17/2611:30 AM G THE CHEF & HIS BETTER HALF –12:00 PM G AUSTRALIA NETWORK4:00 PM G 2014 NRL – ROUND 14

BULLDOGS vs. EELS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS6:30 PM G PACIFIC WAY SEASON 9 – EP#47:00 PM G TOK PIKSA - EP#2014/257:30 PM PG THE VOICE AUSTRALIA S3 – 9:00 PM G 60 MINUTES10:00 PM MA SUNDAY NIGHT MOVIE - 11:30 PM G HILLSONG Rpt.00:00 AM G EMTV NEWS REPLAY

………followed by the Australia Network

MANDE JUN 9, 2014

4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER 1082-15:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:00 AM G TODAY3:30PM G KIDS KONA

HI 5 S10 EP#36/43MAGICAL TALES S3 EP#9/31PYRAMID S2 EP#56/68 THE SHAK S4 – EP#11/66

5:30 PM G AMAZING SPIES – EP#23/265:55 PM G CRIME STOPPERS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G NRL ROUND 13

RAIDERS vs. BRONCOS “LIVE”9:00 PM G COCA-COLA SPORTS SCENE EP9:30 PM PG THE VOICE AUSTRALIA S3 11:00 PM G EMTV NEWS REPLAY

………followed by the Australia Network

TUNDE JUN 10, 2014

5:00 AM JOYCE MEYER 1082-25:30 AM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY9:00 AM G Classroom Broadcast9:00am Grade 6 Mathematics9:50am Grade 6 Science10:40am Grade 7 Mathematics11:20am Grade 7 Science1:00pm Grade 8 Mathematics1:50pm Grade 8 Science2:30pm DEPI Program3:30 PM G KIDS KONA

HI 5 S10 EP#37/43MAGICAL TALES S3 EP#10/31PYRAMID S2 EP#57/68

THE SHAK S4 – EP#12/665:30 PM G ESCAPE FROM SCORPION IS. S26:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G HAUS & HOME Ep#178:00 PM G BUSINESS PNG YR.3 – 8:30 PM PG MERLIN SEASON 3 – EP#7/13 -9:30 PM G EMTV NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

TRINDE JUN 11, 2014

5:00 AMG JOYCE MEYER 1082-35:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY9:00 AM G Classroom Broadcast9:00am Grade 6 Mathematics9:50am Grade 6 Science10:40am Grade 7 Mathematics11:20am Grade 7 Science

1:00pm Grade 8 Mathematics1:50pm Grade 8 Science2:30pm DEPI Program3:30PM G KIDS KONA5:30 PM G ULTIMATE GUINNESS WORLD

RECORDS EP#14/526:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G TBA8:00 PM G OUR PORT MORESBY EP#338:30 PM G TOK PIKSA Ep#24– Repeat…..9:00 PM PG DALLAS S2 EP#7 – The Furious

and the Fast10:00 PM G NEWS REPLAY….………followed by the Australia Network

EMTV Television Guide

Jun 12 - 18, 2014 Wantok P17komik

Ol Progrem na Kilok iken senis oltaim...

BIABIA

KANAGE

TORO

KROSWOD

SUDOKU

Ansa bilong las wik Sudoku # 48

Ansa bilong Sudoku # 49 neks isu

Ansa bilong las wik kroswod, isu # 2074

Page 18: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Enimol KilaKANAGE wantaim tripela poro-man bilong em baim sampela biana i go dring long haus bilongwanpela wantok long Madangtaun. Ol i kilim skin i go na spakno gut tru. Long samting olsem8 kilok long nait ol kalap long kabilong Kanage na tekof long NotKos rot. Kanage draivim ka i gobamim dispela bulumakau. Emnau ka bilong ol i stap. Kanagewantaim tripela poroman bilongem i belhat na kalap kam ausaitna stat long boksen wantaim bu-lumakau. Bihain long samtingolsem 10 minit, tripela poromanbilong Kanage i sotwin na i nomoa boksing wantaim dispela bu-lumakau. Kanage em i wanpelastrongpela man stret boi paitwantaim bulumakau go na kilimdispela bulumakau. Em nau ol ikalap long ka na tekof. Longnarapela de Kanage i pilim olsem

olgeta bung bilong em i mau naskin pen olgeta.

Mangi SautMADANG

Yu laki man yaKANAGE tokim liklik pikinini bi-long em long go baim mutrus bi-long em na pikinini tok em i les.Em nau Kanage belhat na kirappaitim em. Meri bilong Kanageharim pikinini krai na em i sikstikam ausait long haus na askimKanage. “Kela bun bun, yu paitimnating pikinini long wanem?”Kanage kirap na tokim meri bi-long em olsem. “Mama yu noken

askim mi dispela kwesten, samt-ing mi wok hat na dispela pikininikamap, olsem na sapos em ibikhet, mi gat olgeta rait longpaitim na skulim em.” Em naumeri bilong em kros na kiraptokim em. “Dispela wok bilongwok hat na kamapim ol pikininiyu save tumas. Tasol long wok-abaut i go na baim mutrus yupilim skin les.” Meri bilong em itok olsem na mekim Kanage ibelhat na kros nogut tru, na ikirap tokim meri bilong em.“Gutpela tru na yu kam maritimmi, na yu stap gut olsem na yuhambak. Ating sapos papa antapi no wokim mi, bai yu painim mani go nogat na bai yu go poro-manim wanpela dok man nakarim dispela yau pas pikinini oli save kolim hapkas dok na sip-sip.

Friedson KipasBULOLO, LAE.

Dia Laiplain

MI WANPELA gel i gat 17krismas na mi save stapwantaim papamama, tu-

pela brata na tupela susa longples. Haus bilong mipela i stapem yet na i longwe long bikplesbilong mipela. Mi pinisim Gret10 tasol mi no skruim skul bi-long mi bikos i nogat gutpelasapot long papamama bilongmi. Mi nambawan pikinini longfamili na mi sapos long skruimskul na bihain, painim wok longsapotim famili bilong mi.Tasol mi no nap wokim dispela

bikos mi stap nating long plesnau. Papa i lukim olsem mi nowokim wanpela samting na em ikros na tok mi westim nating manibilong em we em bin baim skul fii go long Gret 10 level. Wanpelaapinun, em bin kam bek long taunwantaim sampela kaikai bilonghaus, tasol em i spak wantaim tu.Ol narapela brata na susa i nokam bek long haus yet bihainlong skul na mama i stap yet longgaden tu. Em i lukim olsem nogatman long haus na em bin askimmi long go wantaim em long warana wetim em i waswas.Long wara hap, em i givim mi

sampela ol kaikai em bin baim nataim mi wok long kaikai i stap, emi giaman waswas na rausim olklos bilong em. Kwiktaim em ikam long baksait bilong mi, pulimna daunim mi na wokim pasinnogut long mi.Mi pret long tokim mama bilong

mi na husat moa long dispelasamting. Tasol em i wok longmekim nabaut yet long mi. Bai mimekim wanem na em i ken lusimmi? Mi no save bai mi mekimwanem na mi laik kilim mi yet.Plis, helpim mi.

Daughter, Contemplating

Suicide

Dia PrenTenkyu long yu i gat strong long

rait i kam long mipela na tokimmipela long hevi yu bungim longples.Mipela i luksave watpo planti

yangpela pipel i bungim dispelakain hevi ol famili memba yet bilongol i givim. Mipela i bilip olsem dis-pela i kamap bikos i nogat komit-men na tras i stap insait long famili.Tu, ol i no givim ol wanwan familimemba ol wok long mekim insaitlong famili yet.Pren, mipela i laik tok olsem long

planti yia i go pinis, famili i bin wan-pela strongpela yunit we laik pasin,lukautim na helpim wanpela nara-pela em i bikpela samting. Ol familina pren i bin raun i go long haus bi-long wanpela narapela bilong lukimolsem famili i stap gut long ol kainkain birua.Tasol long tude, dispela kain bi-

long helpim wanpela narapela i nostap moa na pipel i stap bilong olyet. Mipela i bilip olsem taim ol mani stap wan ol yet na ol i nogat nara-pela long stap, toktok na sea wan-taim, ol kain tingting na pasin noguti save kamap long het na pasin bi-long ol we i no stret long ai bilongGod na man.Pren, dispela kain pasin we wan-

pela famili memba i mangalim nawokim pasin nogut long narapelafamily memba i no bin stap samtingolsem 20 krismas i go pinis, tasolnau, em i wok long kamap planti.Mipela i bilip olsem wan wan man iken traim long skelim laip bilong

em na wokim senis long kamapimgut laip bilong ol yangpela pipel naol lain bai i kam bihain.Mipela i amamas long yu i strong

long wokim samting long dispelasamting nogut i kamap long yu.Mipela i luksave olsem em i no isilong toktok long dispela pasinnogut papa i family na wanblut streti wokim long yu. Dispela i bikpelaasua tru na i brukim lo bilong yumi.Mipela i enkarijim yu long toktoklong wanpela man o meri we yutrastim na kisim helpim kwiktaim.Pren, papa i wokim pasin nogut

long yu na dispela bai mekim yuabrusim em nay u go klostu longmama bilong yu. i moabeta yu tok-tok long em long samting i kamplong yu.Pren, yu mas tingim ol mama i

save laikim ol pikinini bilong ol moamoa yet na mama bilong yu baihelpim yu sapos yu toktok long emlong samting i kamap long yu.Sapos yu painim hat long toktoklong mama, yu nap yusim wanpelabrata o susa bilong yu long tokimem olsem yu laik toktok wantaimem. Mipela i luksave olsem dispelabai i no isi long tokaut long samtingi ka map long yu. Bihain yu tokimmama bilong yu, yu ken go lukimpasto o pater long helpim yu namekim samting long putim ripotlong samting i kamap long yu.Pren bilong yuLaiplain

Sapos yu gat wari, rait i kamlong Lifeline, P O Box 6047,Boroko, NCD. Telipon: 3260011.Raitim trupela nem na etres bi-long yu na bai mipela i ken salimbekim long pas bilong yu. Baimipela i no inap putim trupelanem bilong yu long stori bilongyu i kamap long niuspepa.

Laiplain

Raun wantaim Kanage olgetawik

P18 Wantok Jun 12 - 18, 2014 kanagelaiplain

Plis helpim mi bikos mi stap wantaim bikpela wari

Ol skwat! Teksim ol gutpela Kanagetok pilai i kam long: Txt: 72356149

Taim bilong selebret long SenPeter Sanel Peris, Erima

ATONOMAS RIJON BILONG BOGENVIL: Ol liklik pikinini Bogenvil i kam gutwantaim tumbuna na kalsa bilas na selebretim opim bilong nupela haus lotulong Sen Peter Sanel Peris, Erima insait long Nesenel Kapitel Distrik.

NGI: Ol yangpela mangki Niugini Ailans i laik putim kamap tumbuna singsing danisbilong ol long amamasim bikde long sios bilong ol long Sen Peter’s, Erima, NCD.

AIYOO MAMA O: Klia long ol mama hailans i kam gut long Sen Peter SanelPeris nupela haus lotu selebresen long Sarere Me 31, 2014.Ol Poto: Veronica Hatutasi

Page 19: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

bisnisnius Jun 12 - 18, 2014 Wantok P19

MOA long 20 rais fama in-sait long ol ples longwe i binkisim 10-pela nupela raismil masin long helpim ollong milim rais long fam bi-long ol.Baptist Union of Papua

Nuigini (BUPNG) husat iskulim ol dispela fama longplanim rais i baim ol dispelarais mil na putim long ol dis-pela ples we ol fama i woklong milim rais bilong ol.Lo mun Me, komyuniti di-

velopmen yunit bilongBUPNG i kisim ol dispela 20rais fama i go long WestenHailans Provins na skulim ollong yusim dispela rais milmasin na bai i no inapbagarap na bai stap long-pela taim.Ol dispela rais fama i kam

long ol bus ples olsem Aiomlong Middle Ramu MadangProvins, Kasina, Asaro longIsten Hailans, Yangis naYambaitok long Enga

Provins, Draummin, Tekinna Miamin long Telifomindistrik insait long SandaunProvins, Tari long SautenHailans na Kwinkyer naUkuni long Westen Hailans.Baptist Union i lainim ol

pipel bilong ol dispela busples long planim rais bilongol yet long kaikai na bilongsalim tu.BUPNG i kirapim dispela

projek 9-pela yia i go pinisna ol i lukim olsem ol pipel i

kisim gutpela helpim na ol ibaim ol rais mil masin bi-long ol.Long dispela trening pro-

gram, BUPNG i kamapimlong Mt Hagen, ol rais famai kisim skul long yusim olrais mil na ol i skul tu longstretim sapos masin ibagarap.Bihain long dispela skul,

ol dispela fama i kisim ol nu-pela masin i go bek longwan wan ples bilong ol.

BUPNG komyuniti divel-opmen yunit bosmeri EstherNokolu i tok ol i kamapimdispela trening bilonghelpim ol rais fama longkisim skul long lukautim raismil bilong ol.“Baptist Union i baim 10-

pela nupela rais mil na iputim wan wan long ol hapinsait long ol bus ples wemipela yet i lainim ol pipellong planim rais,” MisisNokolu i tok.

Misis Nokolu i tokBUPNG i singautim ol save-man bilong rais mil longHailans Egrikalsa Koleslong go na skulim ol famalong yusim na fiksim ol raismil masin bilong ol taim ol iyusim insait long ol busples. Ol lain bilong Hailans

Egrikalsa Koles i givim moalong 100 kilogram rais sidlong ol fama bihain longtrening.

Ol fama kisim 10-pela rais mil masin

MEMBA bilong Telefomin,long Sandaun Provins,Solan Mirisim, i givim wan-pela sek mani inap longK500,000 i go long DigicelPNG, long kirapim wanpelakomyunikesen tawa longBimin eria.Dispela tawa bai bringim

ol kain sevis olsem brodbenICT sevis long ol skul, heltsenta na pablik edministre-sen opis.Mista Mirisim i mekim luk-

save long Digicel long gut-pela wok ol i save mekimlong bringim namba wankain komyunikesen sevislong Papua Niugini.“Mi putim K1.5 milien long

wan wan yia long taim bilongmi long palamen. Nambawan fanding bilong K500,000 em mi givim long Eprildispela yia i go long ol pipelbilong Eliptamin,” MistaMirisim i tok. Gavman Rilesens

Dairekta bilong Digicel, GarySeddon i tok tenkyu longMista Mirisim long bilip bi-long em long Digicel. “Mipela i amamas long

wok bung wantaim Tele-fomin Distrik Edministresenna Honorebel Solan Mirisimlong bringim dispela kainnamba wan wol kain komyu-nikesen sevis log pipel bi-long Telefomin. Mipela bai

bringim ilektronik laibreriprogram i go long ol skul istap longwe insait long dis-trik,” Mista Seddon i tok.Em i tok, long painim nu-

pela kain rot tasol, Digicelbai wok wantaim ol Membabilong Palamen long bringimdispela bikpela na gutpelasevis long ol rurel eria bilongkantri.Mista Seddon i tok,

“Mipela i wok wantaim moalong 60 pesen bilong olMemba bilong Palamen nauna mipela lukim planti ilaikim yet long mekim dis-pela kain wok wantaimmipela insait logn 89 distrikbilong ol 22 provins.

Telefomin MP givimK500, 000 long Digicel

Digicel Dairekta bilong Gavman Rilesens, Gary Seldon i kisim K500,000 sek long Membabilong Telefomin, Solan Mirisim las wik.

Stanley Nondol i raitim

WESTPAC benk i tokautpinis olsem benk i nosasim wanpela mani longkisim nupela benk kadtasol ol tela i wok longsasim ol kastoma long K20long kisim nupela kad.Long wanpela kibung i

no longtaim i go pinis,Westpac Het bilong RitelAdam Dowine na Men-esing Dairekta Jeoff Toonei tok em i fri long kisim nu-pela kad taim ol kastoma ilusim kad bilong ol.Tupela bosman bilong

benk i mekim dispela tokklia bihain long ol i kisimkomplen long ol kastomahusat i wet inap wan munlong benk i stretim nupela

kad na ol i baim K20 fi longkisim kad.Mista Dowine i tok benk i

no putim wanpela fi yetlong kastoma bai baimlong kisim nupela kad na oltela i no ken sasim ol kas-toma.Tasol dispela toktok i

lukim ol benk tela i no bi-hainim na ol i wok longsasim ol kastoma taim ol iripot long benk olsem kadbilong ol i lus na ol i laikkisim nupela.Wanpela tela i sasim

K20 long kastoma long Me25 taim em i askim longnupela kad long WestpacPot Mosbi brens.Dispela kastoma i tok em

i no gat K20 na sapos benki ken rausim long akuan

olsem dinau na taim pe igo inasit bai benk i rausim.Benk tela nem mipela

save i tok em ok kad bairedi bihain long tupela wik.Bihain long tupela wik

dispela kastoma i kolimbenk na askim sapos kad iredi na wanpela wokman itok “Eplikesen bilong yu ino go insait long ol baistretim nupela kad.”Kastoma i askim bilong

wanem na eplikesen i nogo insait na wokman ya ibekim na i tok yu i no baimK40 so mipela i no putimpepa bilong yu.Em i tokim kastoma

olsem mipela bai no inapputim eplikesen bilong yulong kisim nupela inap yubaim K40.

Westpac i no sasim K20 long nupela kad

WOK bilong Pot Mosbi SurisSistem Apgred Projek(POMSSUP) i wok long rangut tasol. Geoteknikal investigesen

nau i pinis long kirapim wan-pela namba wan kain suristritmen plen (STP) long Ki-lakila insait long Pot Mosbi.Long wankain taim nesenelgavman na Japan Kon-salten Kampani, NJS isainim tu Kontrak Agrimenlong NJS bai kamap supe-vaisa konsalten bilongPOMSSUP.Long las wik POMSSUP i

putim singaut bilong Prik-walifikesen (IFP) long statimtenda proses bilong kon-straksen wok bilong surisnetwok na Kilakila STP. Central Dillers, wanpela

sab-kontrakta bilong GolderAsosiet Limited i bin wokimwanpela geoteknikal drilwok long eria bilong plent. Projek Daiekta bilong

POMSSUP, WernerGebauer na Projek Menesa,Craig Mecklem i bin staplong sekim wok bilong givimgutpela toksave long grauni stap insait long ol hap olbai putim tritmen plent. Dis-pela bai helpim long savelong wanem kain we bai ol iken mekim wok long graunlong dispela hap.Nupela STP i winim inte-

nesenel stendet bilong weswara tritmen na em bai ban-isim Papua Lagun gut na baiol pis na rip samting i noinap kisim bagarap. Ol pipel i bin wok long sot

long kisim gutpela na klin-pela wara taim namba bi-long ol pipel i wok long goantap. Dispela i mekimplanti kain kain sik i kamaplong ol pipel namel long olPapua Niugini populesenhusat i no gat mani na gut-pela haus samting, na i nogat gutpela wara i ran long

wara tep. IPBC i laik tanim dispela

stori no gut na mekimkamap gut wantaim gutpelawara saplai, senitesen nahaijin sevis i go long ole benna rurel eria long ol pleshariap.POMSSUP em i namba

wan step long kamaim gut-pela haijin bai i stap long-pela taim na i kisimintenesenel stendet longhelpim olgeta lain long rijon.Ol wok konstraksen bilong

suwer bai go long ol nambisbilong Pot Mosbi Siti wan-taim 30 kilomita wara saplaipaip na konstraksen na ri-abilitesen bilong 13 pamstesin. indipenden PablikBisnis Koporesen (IPBC)em i lukautim wok bilongPOMSSUP, taim Eda Ranu ipinis wok long en. Gavmanbilong Japan aninit long wokbilong JICA i givim mani bi-long mekim dispela wok.

POMSSUP i kamapstrong yet – IPBC

Ol wokman ni statim wok long Kilakila viles.

Page 20: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

bisnisniusP20 Wantok Jun 12 - 18, 2014

Stanley Nondol i raitim

DEPUTI oposisen lidaSam Basil i tok kantri baisalim namab wan ges i goaut long wol maket tasolem i askim hamas winmanibilong LNG bai kam insaitna strongim Kina.Mista Basil i tok Minista

bilong Tresari Patrick Pru-aitch i mas tok klia watpohevi bilong Kina i wok longpundaun yet na ol prais bi-long ol samting i wok long go

antap.“Kantri i salim namba wan

ges bilong PNG LNG i go autlong wol maket pinis. Kina ipundaun yet na inap Ministabilong Tresari i tokim kantrihamas winmani bilong LNGbai kam insait long strongimgen Kina?”Mista Basil iaskim.Mista Basil i askim Mista

Pruaitch long tok klia hamasmani bilong LNG bai gobekim dinau bilong kantrilong wan wan yia bikos gav-man i kisim planti dinau mani

long ol ausait benk.Wankain taim Dairekta bi-

long Institut bilong NesenelAfeas, Paul Barker i bin toklong olsem kantri bai no inapkisim inap mani olsem plantimanmeri i wok long tingimna wet.Mista Barker i tok planti bi-

long dispela mani bai golong bekim dinau bilong gav-man na ol sampela komit-men gavman i mekim naputim mani long ol rot projeklong Mosbi we i no bin staplong baset bilong kantri.

Olpela Minista bilong Tre-sari Don Polye i tok O’Neillgavman i pasim winmani bi-long LNG long go stret longbekim dispela K3 bilien UBSlong long 2014, 2015, na2016.Mista Polye i tok ol pipel

bai tingting nating olsem win-mani bilong LNG bai helpimol long planti projek na sevis.Tasol Praim Minista i tok

kantri i mas amamas bikosLNG bai bringim bikpela win-mani na olgeta maneri baikisim ol sevis.

Basil askim sapos winmanibilong LNG bai helpim Kina

Stanley Nondol i raitim

OL papagraun bilongWahoo long Galp provins iholim wanpela seremonilong driling sait long soim oli wanbel long interOil Cor-poration long go het namekim driling long tumbunagraun bilong ol.Moa long ol 100 memba

bilong Popo na Lese klen ibung long interOil drilingsait long Wahoo long dis-pela wik na holim wanpelaseremoni long makim pre-sen bilong graun bilongtumbuna bilong ol long toktemkyu long givim olgetasamting i stap aninit longgraun na long solwara na ollaip i stap antap long graun.Sif bilong Moripi Grup na

bipo gavana bilong Galpprovins, Chris Haiveta i ibungim ol papagraun bilongtupela grup na tu ol ibungim ol presen bilong olwantaim presen bilong In-terOil long makim toktenkyu long tumbunagraun.InterOil i nau dril long

Wahoo klostu long plesLese long Galp provins.

Sif Eksektiv Opis bilongInterOil Dokta Michael Hes-sion i tokim ol pipel olsemwanpela taim ol pipel bilongem long kantri Ireland i binpait namel long ol yet tasolbihain ol i lusim ol samtingbilong pait na wok hat longgutpela sindaun bilong olpikinini bilong ol.Mista Hession i tokim ol

pipel long tingim bihain taimbilong pikinini bilong ol nawok hat long nau yet.Presiden bilong interOil,

Isikeli Taureka na Komyu-niti Afeas menesa RayWeber na tupela sif bilongWahoo na Moripi i witnesimdispela seremoni.Long wankain taim,tripela

sumatin bilong Yunivesitibilong Teknoloji i pinisim 4-pela mun wok trening wan-taim InterOil long dispelawik.Ol student hia em Judith

Nani, Everlyn Egawi naAmilla Gabb i wok insaitlong Komyuniti Afeas dipat-men bilong InterOil.Ol i wok long sosel

meping na wok longkomyuniti awenes long sikTB na Famili Plening long4-pela mun olgeta.

Galp papagraunwokim seremonilong driling sait

WES Nu Briten Gavana,Sasindran Muthuvel i tokstrong long Wol Benk i masmekim ol wok program bi-long em wantaim ProvinselGavman stret, sapos Benk ilaik kam bek gen long PNGwantaim narapela nupelaprogram long sapotim welpam indastri bihain long ol ibagarapim wok aninit longSastenebel Egrikalsa Divel-opmen Program (SADP).Aninit long SADP, Wol

Benk i givim mani bilong rotmentenens i go long olsmolholda sekta long Orona Wes Nu Briten provinstasol em i no givim aut ol-geta bikos i gat ol hevi i staplong Wel Pam Indastri Ko-poresen na ol i no inap longmekim gut wok na tu gav-man i no gat mani longputim pastaim taim wok i nokamap hariap long taim.Em i tok olsem, pasin bi-

long edministresen bilonggavman long wok bilongmani, i hatwok tru na ibagarapim gutpela samtingol dona na divelopmenpatna i laik bringim i go longol pipel. Mista Muthuvel i bilip

olsem sapos benk i wokstret wantaim provinselgavman bilong em bai dis-pela kain hevi i no inap longkamap.Em i bin mekim dispela

toktok long Pot Mosbi longwanpela tele konprens, weopis bilong Wol Benk longPNG i bin stretim wantaimol senia opisa bilong WolBenk long Sydney.Em i tok olsem em i no

amamas long Wol BenkFan Sastenebel Divelop-men Program i gat plantihevi na ol i stopim bikoslong planti wet i kamap longedministresen na tu gav-

man i no gat mani longkamap wantaim hap manilong statim wok.Em i tok OPIC i no gat

samting long wokim ol rotmentenens projek tasol ol iputim dispela program i goaninit long em na i no gatgutpela divelopmen ikamap.

Gavana Muthuvel i tokProvinsel Woks bilong WesNu Briten nau i gat masinbilong wokim rot we gav-man bilong Japan i givim olna em ol i ken yusim longmekim ol rot mentenensprojek long provins. Em i tok wantaim dispela

nupela samting ol i gat, emnau i redi long wok poro-man wantaim Wol Benklong sapotim Wel Pam In-dastri long provins saposSADP program i kam bekgen. Em i gutpela long WolBenk i sapotim yet wel pamindastri bikos em i bin bungwantaim gavman longbringim wel pam indastri ikam insait long kantri. Mista Muthuvel i tok ama-

mas long Wol Benk i woklong helpim yet PNG long olnarapela divelopmen sektabilong PNG ikonomi olsemhelt na komyunikesen.

Wol Benk i mas wok wantaim Provinsel Gavman

Wes Nu Briten GavanaSasindran Muthuvel

PRAIM Minista Peter O’Neill i tok amamas long Di-patmen ov Jastis na AtoniJenerel (DJAG) long stre-tim planti legisletiv programlong las yia, 2013. Praim Minista O’Neill i bin

mekim dispela tok amamasi go long Atoni Jeneral naJastis Minista, KerengaKua long wanpela NesenelEkseketiv Kaunsil mitinglong Pot Mosbi. Minista Kua i tok Praim

Minista i amamas tru longpefomens bilong DJAGbikos long las yia mipela istretim planti lo bilong gav-man long Palamen. “Pefomens bilong mipela

i lukim gavman i kamapim50-pela lo insait long wan-pela yia. Dispela em nambawan taim long histori bilongkantri long DJAG i mekim

50-pela lo insait long wan-pela yia,” Minista Kua i tok.Minista Kua i tok ol ara-

pela senia lida long gav-man i bin mekim wankaintoktok tu long gutpela pe-fomens bilong DJAG. Seketeri bilong Jastis na

Atoni Jenerel, DoktaLawrence Kalinoe, i tokkomitmen bilong DJAG i bingutpela tru long las yia ikam inap nau bikosO’Neill/Dion gavman i binstrong long wok bilong ol. “Olgeta opisa bilong

DJAG i bin wok strongolsem na kain risal olsem ikamap,” Dokta Kalinoe itok. Praim Minista na Atoni

Jenerel i laikim DJAG longwok strong gen long dis-pela yia long kisim gensampela moa gutpela risal.

PM tok amamas DJAG

Spirit ov Hela long LNG jetty. Praim Minista Peter O’Neill na Atoni Jenerel Kerenga Kua.

Page 21: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

bisnis Jun 12 - 18, 2014 Wantok P21

Wimens Maikro Benk ikisim laisens long Benkbilong Papua Niugini(BPNG) long wok olsemwanpela maikro benk in-sait long kantri.Gavana bilong BPNG Loi

Bakani i givim laisens i golong siaman bilong benk,Gabriel Kapris na Dairekta,Janet Sape bilong WimensMaikro Benk –pastaim ol ikolim PNG Wimens in Bis-nis long Me 23.Wimens Maikro Benk em

wanpela benk tasol insaitlong kantri na Pasifik rijonlong helpim bisnis bilong olmeri. Dispela benk bai givim

benk sevis olsem ol arapelabenk, givim skil divelopmenkos na givim trening longfainensel litresi program.Dispela benk i lukluk long

helpim ol meri husat i no gatsans long mekim ol bikpelawok o bisnis long ol i kenmekim bisnis na sapotimfamili, ikonomi bilong kantrina sanap strong long

komyuniti bilong ol.PNG gavman i sapotim

dispela tingting bilong ki-rapim narapela benk bilongol meri long 2011 aninit longvisin 2050 long sapotimPablik Praivet Patnasip pro-gram na jenda balens.Womens Maikro Benk bai

wok bung wantaim ol ara-pela maikro benk i stappinis insait long kantri longsapotim infomel, fomel nasemi-fomel bisnis longkantri.Benk i putim pinis kopret

straksa wankain olsem olarapela benk long givimgutpela sevis long ol kas-toma.Benk bai op long pablik

long Pot Mosbi long likliktaim bihain.Benk i tok em bai stat

wantaim 15,000 kastomabilong em aninit longWimen In Bisnis Faunde-sen. Na i gat brens longMaprik, Wewak, Madangna Lae.Bikpela lukluk bilong

benk em long sapotimmeri, kirapim bisnis na ki-rapim kantri.

Wimens Maikro Benk kisim laisensStanley Nondol i raitim

BENK bilong Papua Niugini(BPNG), Pipols MaikroBenk, na Kepitol Laip In-surens i sainim wanpelaMemorandum ov Agrimen(MOA) long givim sevis bi-long laip insurens long olkastoma Pipols Maikrobenk.Deputi Gavana bilong

BPNG,na siaman bilong Sti-

aing Komiti bilong MaikroEkspensen Projek, BennyPopoitai na Sif EksektivOpisa bilong Pipols MaikroBenk, Anthony Deala Cruz isainim dispela MOA longMosbi las wik.Mista Popoitai i tok

bikpela populesn bilongkantri i no save rit na rait naol fainensel institusen i maskamapim ol prodak longmekim isi long ol pipel i kenluksave na isi long yusim.

Em i tok ol fainensel insti-tusen i mas luluk na woklong givim sevis long olpipel i no kisim bikpela pena mani.Dispela nupela prodak

bai luksave long laip na loninsurens bilong PipolsMaikro Benk.

Ol i kolim dispela prodakKredit Plus.Taim wanpela ol klastoma

bilong Pipols Maikro Benk idai, Credit Plus bai rausim

ol dinau bilong ol na olfamili memba bai stap fri.Sampela hap mani bai i

stap yet long seving akuanna ol famili i ken yusim longtaim ol i sot long mani.Gavman bilong PNG,

Australia na Asian Develop-ment Bank i sapotim dis-pela projek long kamapimsampela moa wok, helpimikonomi bilong kantri i grona sapotim laip bilong olpipel.

Nupela laip insurens prodakStanley Nondol i raitim

Stanley Nondol i raitim

ATONOMAS Rijon bilong Bo-genvil i givim K5 milien i golong PNG Pawa Limited longwokim Rurel Pawa projek.Dairekta bilong Rurel Sevis,

John Avira i tok Bogenvil RurelPawa Projek i karamapim nu-pela konstraksen wok bilongpawa distribusen sistem,putim nupela jenereta, namekim komyuniti awenes bi-long haidro projek na trenim olteknikel wokman.Em i tok PNG Pawa Rurel

sevis tim i wok klostu wantaimAtonomus Bogenvil Gavmanwantaim projek sevis kodinetaEphraim Eminoni long olpawa wok long rijon.Mista Avira i tok long nau

yet PNG Pawa i lukluk longstretim pawa stesin na stretimol jenereta long givim sevis igo long ol rurel ples.Em i tok Pawa Indastri

Polisi i tok 70 pesen bilongtotel populesen long kantri imas kisim gutpela pawa sevislong 2015. Em i tok olsem naABG i wok hat long mekimdispela polisi i karim kaikai.Dispela projek i kam gut

wantaim ABG plen na Ne-senel Pawa Rolaut programna Visin 2050.Aninit long dispela projek

PNG Pawa na ABG bai wokimnupela haidro, putim nupelajenereta na pulim pawa lain i

go long ol gavman stesinolsem skul haus sik na tu longhaus bilong ol ples lain.Aninit long dispela projek

ABG bai toktok wantaim olpapagraun long stretim hevibilong graun we projek baikamap.Ol komyuniti bai kisim ol

wok long dispela projek nabai sapotim wok bilong pawalong rijon.Long Not Bogenvil Rijon

bai lukim Tsitalato RurelPawa projek bai kisimK100,000, Hagagohe Rikon-straksen bai kisim K1.5 mi-lien, na Nissan Pawa stesinbai kisim K1.5 milien.K200,000 bai go long Rama-zon Pawa projek divelop-men.Long Sentral Bogenvil,

Pokpok Ailan rikonstraksenbai kisim K500,000, Wakunaipawa stesin KK250,000 naLaluai Haidro Pawa stadi baikisim K250,000.Na long Saut Bogenvil

mani bai go long Buin Pawahaus bilding konstraksenK250,00,Hai voltej apgredK150,000 na narapelaK150,000 bilong edministre-sen kos.Mista Avira i tok PNG

Pawa i amamas long wokbung wntaim ABG na papa-graun long pinisim pawa pro-jek na bai ol manmeri longples bai kisim gutpela pawasevis.

AROB givimK5m long rurelpawa projek

WOMEN IN BUSINESS: Gavana bilong Benk bilong PNG, Loi Bakani i givim setifiket long ranim bisnis olsem Maikro Fainens Benk igo long bosmeri bilong Women in Business, Janet Sape. Lukluk i stap em pastaim Minista bilong Komes husat i bin sapotim strong olmeri long bisnis , Gabriel Kapris, na narapela bikmeri bilong Women in Business.

BUAI bisnis long Popon-detta, Oro Provins i stapstrong yet long helpim ol as-ples maket lain long kisimsampela mani, maski buaimaket long Pot Mosbi i gattambu pinis.Planti long kantri i save

olsem Oro Provins em i plesbilong wel pam bisnis tasol ino olgeta lain i save kisimmani long wel pam. Planti isave painim hat taim long pebilong ol kaikai na ol nara-pela samting long stua namaket i go antap tumasbikos long wel pam.

Olsem na narapela gut-pela we ol i save painim longmekim mani long helpim olyet em long salim buai. Ol lokal fama i save salim

ol buai bek i go long ol tredabilong ausait na ol i savekisim long bot i go long Laena salim i go long ol nara-pela hap bilong kantri. Ol isave baim K200 long ba-nana bot o dingi na peimkago long kisim i go longLae.Planti lain i kisim yet

bikpela helpim long baim nasalim buai na sampela papa

bilong bot tu i mekim bisnisgut long karim ol bek buai igo long Lae. Em i wankain long ol lokal

trak kampani tu. Ol tu imekim mani long karim olbuai long ol fama i kam longPopondetta taun na tu longkarim i go long nambis longkisim bot i go long Lae.

Buai i gutpela bisnis long Oro

Ol buai treda arere long meinmaket long Popondetta. Ol Poto: Frieda Sila Kana.

Ol lokal buai fama wet long ol buai treda longbaim bek buai bilong olOl maket lain i putim rop buai ausait long meinmaket long ol lain long taun i baim.

Page 22: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

OL KORAL RIF na ol pis in-sait long solwara longBasamuk Be, Madang

Provins i stap gut tru na tu plantinupela rif I gro na sampela spe-sel fis i wok long go raun long olrif arere long be.Ol daiva blong Dipatmen ov En-

vairomen na Konsevesen (DEC) itokaut long dispela long Trinde bi-hain long ol i swim i go daun longsolwara na glasim ol rif na laip bi-long ol pis long Basamuk Be erialong mekim indipenden ripot longglasim sapos dispela rabis or teilingbilong Basamuk Rifaineri ikamapim sampela hevi long sol-wara.Tim lida bilong DEC Tim Robert

Sine i tok ol dispela indipenden as-esmen o wok-painimaut i binkamap dispela wik bikos planti ripotnogut i bin kamap long niuspepa nasosel midia olsem ol teilings o pipiabilong Ramu NiCo long BasamukRifaineri i wok long go daun longsolwara na kilim ol pis na bagara-pim ol rif.Tasol long dispela wik ol atoriti

stret blong Gavmanem, DEC yet igo long Basamuk na bung wantaimol pipel na bihain mekim wokpainim aut bilong en na i soim ol ripna laip bilong ol pis long solwara istap orait yet.Ol DEC tim wantaim opisa bilong

Mineral Risoses Atoritinatu (MRA)Mains Opis bilong Madang Provin-sal Gavman i go wantaim i bin staplong Basamuk long karimaut wokpainimaut long solwara arere longBasamuk Rifaineri bihain long plantiripot i kamap bihain sampela lainlong Basamuk i wok long givimkainkain ripot nogut long niuspepatu toktok wantaim non-gavmanogenaisesen (NGO) long bagara-pim nem bilong Ramu NiCo olsemem i tromoi ol pipia i go insait longsolwara na bagarapim ol rif na kilimindai ol pis na ol enimal long sol-wara.Dispela wok painim aut em Minis-

ter bilong Envaironmen na Kon-sevesen Klaimet Senis.John Pundari givim strongpela

toktok long em i kamap long painimaut sapos i bagarap i kamap onogat.Wanpela strongpela DEC tim ibin go long Basamuk na mekimwok painim aut na i bin toktok wan-taim ol local pipel bilong ples Min-dre, we wanpela komyuniti lida nembilong em Terry Kunning i save longtoktok tumas na go long midia na tuyusim ol NGO lain olsem rot longstretim ol hevi bilong em.Ol DEC lain wantaim ol opisa bi-

long MRA i bin go long Mindre vileslong Tunde na go stret long franlong haus bilong Terry Kunning na itoktok wantaim em na em i givimkainkain ol tingting bilon gem.Taim ol DEC opisa i bin askim em

wanem hap tru em i kisim ol graunem i tokaut long midia we i kamautlong solwara, em i tok tumora baiem soim ol DEC lain.Long Trinde, ol DEC lain i go aut

long wanpela sip bilong karimautwok painim aut, na ol DEC lain ibungim Terry Kunning long kanulong solwara autsait tasol long DipSi Teilings Plesmen (DSTP) bilongRamu NiCo.Tim lida bilong DEC, Mista Sine i

tok ol i guria stret olsem Terry Kun-ning i stap namel long solwara nayusim string long pulim aut ol pipia

long solwara na save toktok tumaslong niuspepa na sosel midiaolsem graun bagarapim nambis naol rif.Dispela local man Terry Kunning

em wanpela man tasol husatI savego oltaim long niuspepa na tu givimkainkain giaman ripot long ol NGOolsem Ramu NiCo DSTP ibagarapim solwara.Taim ol DEC opisa i so kamap

wantu tasol Terry Kunning i kisimwanpela plastic kontena na i soimol graun em i tok em i kisim insaitlong solwara bihain long em i tro-moi string wantaim wanpela ain-paip i go daunna pas long graun nakisim graun i kam antap.Ol DEC opisa i tokim em olsem

ol i no inap kisim dispela sempolem i soim ol bikos ol ino bin stap na

em i kisim. Olsem na ol i askim emlong soim ken rot em i yusim, naKunning i tromoi string i go dauntripela taim. Na long tupela taim emi no kisim graun i kam antap. Wan-pela taim tasol em paip bilong em ibringim liklik hap graun i kamantap.Ol DEC lain i lukim rot Terry Kun-

ning i wokim long kisim aninit trulong solwara na bringim i kamantap na save toktok tumas longniuspepa na givim stori blong emlong ol NGO. Dispela eria we TerryKunning i go kisim graun long emmiksing zon we i stap insait longPemit bilong DEC. Na wanem dis-pela man i wokim em i no stret.Ol DEC lain i kisim string blong

Terry Kunning we ol bai karim i gona kisim longpela bilong em na

mekim ripot long en.Olsem polsol DEC i kisim long ol

daiva insait long solwara em ol baisalim i go long Australia longmekim moa wok painim aut long enlong givim ripot i go long Ministablong Envairomen KonsevesennaKlaimet Senis, John Pundari.Terry Kunning tu em wanpela

man husait i bin go pas long dis-pela bikpela DSTP kot long stopimRamu NiCo bai noken husimDSTP. Tasol Nesinol na Suprim koti bin rausim kot bilong Terry nalarim Ramu NiCo long husim DSTPtete.Tete, Terry Kunning i save traim

long husim ol midia na NGO olsemBismarck Ramu Grup insait longMadang long bagarapim nem bi-long Ramu NiCo Projek.

P22 Wantok Jun 12 - 18, 2014 ramunius

‘Wanpela

Ramu NiCo,

Wanpela

Komyuniti’

Insait long moa long tupela yia, Ramu NiCo i sanapim pinis malti bilianKina Ramu Nikel Projek, na nau mipela i redi long komisinim.Bihain long mipela i kisim olgeta tok orait na stretim ol teknikal wok redi,Ramu NiCo i go het wantaim bikpela wok konstraksen long namba tu hap bi-long 2008. I kam inap nau, olgeta bikpela konstraksen wok long Krumbukarimain sait na Basamuk rifaineri i pinis, na projek i stap redi long kisim komisino tok orait long mekim wok. Long wol tu, dispela kain hariap sanapim em i nokamap bipo long wanpela kain bikpela projek olsem, na i daunim olgeta

salens bilong graun na masin bilong mekim wok.

Ol dispela namba i soim klia mak bilong wok mipela i pinisim:

n Moa long 4.5 milian kubik mita bilong graun wok i pinisn Klostu 195,000 kubik mita simen i silip pinisn Klostu 48,000 tan stil bilding i sanap, hap long ol em ol nupelan Moa long 2,000 yunit masin i sanap redin Moa long 227 kilomita bilong baret na proses paip i silip (antap long 135 kilomita slari paiplain)

Ramu NiCo redi long givim

Ol rif na pis long Basamuk Be stap orait- DEC

Ol daiva i sekim ol pis rif long Basamuk Be.

Ol DEC lain soim ol graun na sempol ol bai salim i go long long moa wok painim aut.

Dokta Lemas i sekim ain-paip bilong Terry Kunning.

Lokal man bilong Mindre viles, Terry Kunning soim ain em saveyusim long kisim graun o teiling bilong Basamuk Rifaineri aninit longBasamuk solwara na save toktok olsem em painim long nambis.

Page 23: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

ruralindastri Jun 12 - 18, 2014 Wantok P23

PLANTI pipel long dispelakantri na moa yet, long olrurel eria bai gat lait napawa long mekim ol wok nakamapim gut laip na sin-daun, skul na mekim ol liklikwok bisnis long kamapimmani.Dispela i ken kamap bi-

hain long IntanesenelFainens Kampani (IFC) i binlonsim sola pawa projeklong laitim PNG, long Mosbilas wik.IFC i memba bilong Wol

Benk Grup na projek em ilonsim long PNG bai helpimsamting olsem hap milienpipel long kisim seif sola laitlong sapotim ol bisnis, olskul pikinini bai gat sanslong stadi, daunim kos bi-long baim pawa na helpimol meri i stap seif.“Bikos hevi long pawa o

lait i no nap go long olgetahap, pipel long PNG i savebungim planti hevi long saitbilong mekim wok bisnis, olmeri na ol pikinini.“Seif pawa inap long skel-

mani we pipel i ken baim nayusim bai sapotim gro longdispela kantri na moa yet, oldispela lain i save wok hatlong kamapim gut laip nasindaun long stadi o mekimol liklik wok bisnis,”KarenFinkelston em vais presidenbilong IFC long Esia Pasifik,i tok.

IFC i bin karimaut wan-pela wok stadi pastaim we isoim olsem samting olsem6.3 milien pipel long PNG ino inap long mekim ol hauswok, rit o wokim bisnis longnait bikos ol i no gat pawa.Planti em ol liklik fama, olfisaman, ol lain i wokim olmaket na ol liklik bisnis laintasol bikos i no gat pawa nalait, ol i save bungim hevilong kisim, mekim na salimol prodak bilong ol.Mis Finkelston i tok lons

bilong laitim PNG sola pro-jek na ol sevei ripot i soimolsem i gat bikpela nid longPNG i yusim sola pawa nalait, moa yet long dispelataim pe bilong ol narapelarot bilong kisim pawa olsemkeresin i go antap. Na i savegat hevi long pawa saplai.IFC bai wok bung wan-

taim Origin Energy long dis-pela projek.Jenerel Menesa bilong

Origin Energy, Lesieli Taviri itok i gat bikpela nid longPNG long yusim sola pawana wantaim sapot bilongIFC, bai gat bikpela gro nasenis long kantri. Wantaim helpim bilong

IFC tu, ol lain i wokim ol solapawa long ol narapelamaket bai kam long PNGmaket na kisim pawa i hatlong pipel long kisim i kaminsait.

Esia na Afrika em sam-pela long ol ples we ol pipellong ol rurel eria i yusim dis-pela kain rot bilong kisimpawa na em i wok gut.

Olsem na bihain longkarimaut wok stadi longPNG, IFC i kisim projek ikam long PNG.IFC na ol kampani i stap

insait long dispela projekbai mekim awenes longyusim sola pawa longkantri.IFC i save wok wantaim

moa long 100 praivet kam-pani long daunim pasintarangu na promotim pasinbilong serim ol gutpelasamting kantri i kamapim.

Sola projek bai helpim PNG

EGRIKALSA em i wanpelabikpela eria we provinsel di-velopmen plen bilongManus i lukluk long en emlong edresim fud sekyuritina klaimet senis.Presiden bilong Pobuma

Lokal Level Gavman (LLG) imakim tu deputi gavana bi-long Manus, Stanley Micha,i bin tok long wanpela sere-moni long Keravat, Is NuBritenProvins i no long taim

i go pinis.Pobuma Lokal Level Gav-

man (LLG) long Manus naNesenel Egrikalsa Risets In-stitut (NARI) Ailans RijonalSenta (IRC) long Keravat ibin sainim wanpela Memo-rendum ov Agrimen (MOA)long wok bung wantaim longol egrikalsa divelopmen. Mista Micha i bin tok dis-

pela agrimen bai helpimLLG na provinsel gavman

bilong Manus taim ol woklong plen bilong ol longedresim fud sekyuriti naklaimet senis.Dispela agrimen i bin

opim rot long IRC long givi-maut ol infomesen longegrikalsa na ol NARIteknoloji na tu, givim treningna kamapim gut ol metirielbilong planim i go aut long olfama long Pobuma naManus Provins.

TAIM BILONG KOPI: Em i taim bilong kisim ol mau kopi na planti ol ples long Hailans na sampela pleslong nambis tu i save groim kopi. Ol dispela pipel i gat ol kopi blok i bisi long kisim ol mau kopi sid longsalim na kisim mani. Poto i soim wanpela Baiyer Riva fama, Mano Maua i helpim meri bilong em longkisim ol mau kopi seri. Ol bai wasim kopi bin, draim ol long tripela de na salim. Prais bilong wanpelakilogram kopi i stap namel long K5.50-K6. Poto: Pearson Kolo

Pobuma LLG isainim egrikalsadivelopmen plen

WOK i go het nau longkamap wantaim wanpelakain kabis i gro gut long ol-geta hap bilong kantri, na ino kisim longpela taim longredi.Kabis em i wanpela kumu

planti pipel long hailans rijonna ol narapela hap bilongPNG tu i save planim longkaikai na tu, kisim mani longen.Long las 50 krismas, ol i

wok long promotim kabisolsem keskrop long dispelakantri na em i kamap olsemwanpela kumu pipel i savelaikim tru. Ol i save groim kabis long

ol sid i kam long ovasis,tasol long planti hap longhailans rijon, ol i save groimol sid bilong ol na tu, long olhan bilong kabis yet.

I gat sampela haibridkabis sid long kantri yet ol i

yusim, tasol ol i no testimsapos dispela i ken gro longol kain ples na kain graunna weda long PNG olsemlong hailans, nambis na bik-ples.Krop briding program bi-

long NARI we i traim ol kainrot long kamapim gutpelahaibrit kabis ol fama longPNG i ken planim na kisimgutpela kaikai long en i staplong Aiyura, Isten Hailans.

Lukluk long rot bilongkamapim gutpela kabis

OL SOLA PRODAK: Jenerel Menesa bilong Origin, Lesieli Taviri, Karen Finkelston em vais presiden bilong IFC long Esia Pasifik na GavinMurray em Rijonal Menesa bilong IFC grup long Esia Pasifik i soim ol sampela sola prodak i gutpela long pipel bilong dispela kantri longyusim. Poto: Nicky Bernard

Page 24: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

P24 Wantok Jun 12 - 18, 2014 spotnius

i kam long pes 28

Kepten bilong ol HuntrerIsrael Eliab i kikim wan-pela fil gol 3-pela minitbipo long pilai pinis imekim ol sapota bilongHunters i sanap longpinga bilong lek bilong ol.Redcliffe Dolphins i

kisim bal kam bek longnamel long kik ov tasol olkikim sotpela kik go stretlong han bilong fom wingaGerry Lo we i lukim em iranawe long olgeta pilaiabilong Dolphin na putimwining trai bilong ol SPHunters long taim hon ibin krai. Hunters i win 43-36.

Hunters winimStan Joyce Kap

SP Pot Mosbi Ragbi Lig Dro: Raun 2

POST PNG Limited, TrukaiIndustry na Dipatmen ovPolis i wok bung wantaimlong sapotim PNG SpotFaundesen na tim PNG. PNG Spot Faundesen na

tim PNG i nidim K1.5 milienlong sapotim tim PNG longKomonwelt Gems long neksmun, na tim PNG long golong Yut Olimpiks long munOgas. Dispela K1.5 milien bai

kam long ol Trukai Fan Rant-Siot we ol kampani i woklong baim. Las wik, Post PNG Limited

i baim 1,100 Fan Ran t-siot.Dispela 1,100 t-siot bai golong ol Polis long putim nasapotim Fan Ran long dis-pela yia. Post PNG i baim ol Trukai

Fan Ran t-siot long K11,000. Sif Opereting Opisa (COO)

bilong Post PNG Limited,Amos Tepi, i tok ol i amamaslong baim ol dispela t-siot nagivim long ol polis bikos olpolis bai mekim bikpela wok

long sekyuriti long taim bi-long 2015 Pasifik Gems. Em i tok ol i amamas long

baim ol dispela t-siot bikos oli save olsem dispela manibai go long helpim tim PNGlong pilai long ol bikpela spotpilai long ovasis. Dispela yia em namba tu

yia bilong Post PNG Limitedlong wok bung na sapotimTrukai Fan Ran. Trukai Fan Ran long dis-

pela yia bai kamap long Jun22 long Pot Mosbi, Lae,Goroka, Kavieng, Ramu,Maun Hagen, OK Tedi naVanimo. Dispela yia em namba 15

yia bilong Trukai Fan Ranlong sapotim dispela bikpelasosel spot program. Trukai Treid Maketing

Menesa, Maryanne Hereva itok spot em i wanpela gut-pela samting long laip bilongol manmeri, long wanem,spot i save helpim ol yang-pela long abrusim ol bikhetpasin, helpim ol manmerilong stap helti, na kamapgutpela memba bilongkomyuniti.

Post PNG givim K11, 000long sapotim Fan Ran

Isaac Liri i raitim

Ol opisal bilong Post PNG i givim Trukai Fan Ran T-siot i go long ol Polis.

Isaac Liri i raitim

BIHAIN long Anda 19 ne-senel seleksen pilai longLae long las wik, Papua Ni-ugini Ragbi Futbal Lig (PN-GRFL) i makim pinis skwatlong go pilai long Komon-welt Ragbi Nains Sempi-onsip long Skotlan. Insait long dispela skwat,

i gat wanpela memba bi-long PNG Hunters, StantonAlbert, na tupela memba bi-long Digicel Kap, WarrenGlare na Nickson Borana.Dispela tupela pilaia i savepilai long Lae Snax Tigers. Komonwelt Ragbi Sempi-

onsip bai stat long Jun 27,na tim bai lusim kantri longJun 21. Dennis Miall bilong Lae,

em wanpela man husat isave mekim planti wok in-sait long Skulbois Ragbi.Em bai stap olsem kosa bi-long tim PNG. Siaman bilong PNGRFL,

Sandis Tsaka, i tok MistaMiall i save gut tru long

mekim wok bilong emolsem kosa bikos em i Di-velopmen Opisa bilongskulbois long Lae na DeputiHet Tisa bilong Lae Sek-enderi, na em i gat inap ek-spiriens long stap olsemkosa. Ol trena bilong tim em

Toksy Nema na PhilipBoge. Shane Morris baistap olsem Menesa bilongol, na Joe Tokam em baistap olsem opisal bilongtim. Olgeta dispela man we

PNGRFL i makim, i gat ek-spiriens long mekim wok olbai mekim, na PNGRFL igat bilip olsem ol bai mekimsamting stret. Joe Tokam em wanpela

dairekta bilong PNGRFLBod, na tu, em i wanpelastap olsem kosa bilong olKumul long bipo. Toksy Nema na Shane

Morris i bin stap olsem olDigicel Kap kosa long bipo,na Philip Boge i save pilaiwantaim ol Kumul longbipo.

Ragbi skwat bilong KomonweltSempionsip i redi

LONG las wik, opisal maskotbilong 2015 Pasifik Gem,Tura, i bin bisi stret long ama-masim Wol Envaironmen De. Tura i bin stap long Nature

park na taim ol sumatin bi-long ol wan wan skul longNesenel Kapital Distrik(NCD) i go.Ol sumatin bilong ol skul i

bin amamas tru long kisimpoto wantaim Tura.Ol biknem spot manmeri

olsem Ryan Pini na ToeaWisil i bin stap wantaim Turatu long amamas wantaim olsumatin.

Tura sapotim Wol Envaironmen De

Tura amamas wantaim ol sumatin.

PNG GEMSBAI KAMAPGUT! Minista bilong Spot, JustinTkatchenko, na EktingEksekyutiv Dairekta bilongPapua Niugini Spot Faun-desen, Peter TsimaliliJunia, i tok ol i luksavepinis long hevi we i binkamap long PNG Gemslong Kokopo na ol bailukim olsem dispela PNGGems long dispela yia iran gut. Moa stori longneks wik.

Poto Isaac Liri.

Page 25: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Jun 12 - 18, 2014 Wantok P25spotnius

NESENEL Divelopmen Benk(NDB) i givim 200 Trukai FanRan T-siot i go long ol saritiogenaisesen long dispelawik.City Mission i kisim 100 T-

siot na Cheshire Homes ikisim 100 t-siot. NDB i bin baim 300 t-siot

olgeta, 200 i go long ol saritiogenaisesen na 100 i go longol wok manmeri bilong NDB. NDB i yusim K3,000 long

baim ol dispela t-siot longTrukai. Ekting Menesing Dairekta

bilong NDB, Moses Liu, i tokNDB i gat bikpela laik longsapotim ol komyuniti spotprogram olsem Trukai FanRan. “Trukai Fan Ran i save

sapotim ol spot manmeri bi-long kantri, na long dispelaas, mipela long NDB i ama-mas long givim sapot,” MistaLiu i tok. NDB i gat Komyuniti Pro-

gram tu, na aninit long dis-

pela program, ol i givim olTrukai Fan Ran t-siot ol ibaim i go long ol sariti oge-naisesen.Mista Lui i tok NDB i laik

lukim ol memba bilong CityMission na Cheshire Homesi stap insait long Trukai FanRan long dispela yia bikosem bai helpim ol long plantiwe. Dispela yia em namba wan

taim bilong NDB long wokbung wantaim City Missionna Cheshire Homes. Ol lain i makim City Mission

na Cheshire Homes, i binstap long dispela presente-sen, na ol i bin amamas trulong sapot ol i kisim. Sif Eksekyutiv Opisa

(CEO) bilong City Mission,Reveren Ronald J Brown, itok ol i save painim ol oge-

naisesen long kamapim gut-pela pren wantaim, na em ibilip olsem NDB em wanpelagutpela ogenaisesen we ol iken wok pren wantaim. Mista Liu i tok planti oge-

naisesen insait long PapuaNiugini i no luksave long wokol sariti ogenaisesen i savemekim, na long dispela as,NDB i wok bung na sapotimol dispela ogenaisesen.

NDB givim K3000 long FanRan

Isaac Liri i raitim

Ekting Menesing Dairekta bilong NDB, Moses Liu, i sanap wantaim ol memba bilong CityMission na Cheshire Homes.

DISPELA Gol Naget SkulKriket kompetisen i no savekamap long Pot Mosbi tasol.Long Lae long Morobe

Provins, dispela kompetiseni strong na i save kamapnamel long ol skul olsemLae Sekenderi Skul, BusuSekenderi Skul, BumaiyongSekenderi Skul na Corona-tion Koles. Long namba tu wik bilong

dispela skul kriket kompe-tisen i bin lukim planti eksen

pilai namel long ol yangpelakriket pilaia. Long anda 19divisen bilong ol man, LaeSekenderi Skul i soim olarapela olsem ol i strong-pela tim, na ol i winim Busuna Bumaiyong wantaim. Jack Warika na Samuel

Lui bilong Lae Sekenderi ibin pilai gut tru na kisim inapran long winim ol Busu.Samuel i bin kisim Man ofthe Match Awod. Long anda 19 divisen bi-

long ol meri, Busu i winimLae Sekenderi. Beta bilongol Busu, Agnes Kennedy ibin mekim 10 rans, na dis-pela i bin helpim ol longwinim gem. Bowla bilong olBusu, Makara Onea, i binkisim planti wiket na stopimol beta bilong Lae Sek-enderi long mekim plantiran. Ol gem bilong namba tri

wik i kamap nau na ol risalbai kam aut long neks wik.

Skul kriket i strong long Lae

BOGENVIL Futbal SokaAsosieisen aninit longPNGFA (Papua Niugini Fut-bal Asosieisen) i bin ranimwanpela woksop bilong olreferi na kosa long Buin Sek-enderi Skul. Dispela woksop i bin stat

long Mande Jun 2 na pinislong Fonde Jun 4. Ol man-meri husat i stap insait longdispela woksop i bin kamlong ol asosieisen insaityet long Buin distrik.

Inap long 26 manmeri ibin stap long dispela wok-sop trening. Saliau Sosongan (referi

instraksa bilong PNGFA) ibin go pas long givim skullong gutpela rot bilong stapolsem wanpela refri. Peter Kauma i bin go pas

long givim skul bilong stapolsem wanpela kosa. Long prektikol bilong ol

dispela 26 manmeri, ol ikisim ol sumatin bilongBuin Sekenderi longhelpim ol long dispela wok-sop.

Buin distrik kisim skulbilong kosa na referi Eleanor Maineke i raitim

Ol sumatin bilong Buin Sekenderi i helpim ol 26 manmeri longpinisim woksop trening long kamap referi na kosa.

Beta bilong Lae Sekenderi i abrusim bal nawiket kipa bilong Busu i redi long ketsim.

Bowla bilong Busu Sekenderii traim strong long autim betabilong Lae Sekenderi.

SAMPELA tok wari bilongpablik i bin pundaun longyau bilong Minista bilongSpot Justin Tkatchenko longdispela wik long ol spot fasil-iti na graun we ol kampani isave kisim na tok em grauno fasiliti bilong ol. Minista Tkatchenko i tok

planti pasin korapsen i savekamap, na ol kampani i nosave bihainim ol stretpela rotlong kisim giraun. Long dis-pela as, ol spot graun bilongol pipel long yusim i savepundaun long han bilong olkampani. Long Pot Mosbi, wanpela

kampani i banisim NomadsKriket Graun long Waiganibikos ol i harim sampela tok-tok olsem Spot Ministri i laikgivim dispela hap graun i golong Papua Niugini SpotFaundesen (PNGSF). Minista i tok em i kisim

planti telefon kol i kam longpablik, ol politisen, na ol bis-nis haus long wanem as truna banis i wok long kamaplong Nomads Kriket Graun.

Minista Tkatchenko i tok-tok wantaim Lands Dipat-men na sampela ol loya, naem i painim aut olsem long10-pela yia i go pinis, dispelakampani i bin kisim dispelahap graun, tasol ol i no kisimlong stretpela rot.Minista Tkatchenko i tok ol

bai go long kot bihain long oli mekim wok painimaut. Em i tok wok painimaut

long painim trupela papa bi-long dispela hap graun i woklong kamap nau, na em baitok save long midia na pab-lik bihain taim wok painimauti pinis. Long las yia i kam inap

nau, Spot Ministri wantaimgavman bilong Papua Niug-ini i wok long kisim bek olhap graun we i stap natingna givim i go long gavmanlong yusim long kamapim olfasiliti we pablik bai benefitlong en.Wanpela graun we gav-

man i kisim, em Sir HubertMurray Stedium. Ol Motu-Koitabu i bin tok em graunbilong ol, tasol Tkatchenko itok ol i bin mekim wok paini-maut, na lukim olsem em ino graun bilong ol Motu-Koitabu. “Spot Ministri i wok wan-

taim ol arapela sekta na iwok long kisim bek ol graunna givim long PNGSF bikosPNGSF bai yusim longkamapim ol gutpela samt-ing,” Minista Tkatchenko itok. Minista Tkatchenko i tok

em i save olsem dispela wokpainimaut bilong em wan-taim Ministri bilong em baikamapim planti birua wan-taim ol arapela lain, tasolbikpela tingting bilong Min-istri bilong em wantaim gav-

man, em long yusim ol kaingraun olsem long helpim olpipel. Arapela graun we Spot

Ministri na gavman i bin luk-luk long en, na kisim bek nagivim PNGSF em Tef KlapGraun long 9 mail long PotMosbi we ol hos resis i savekamap bipo. Mista Tkatchenko i tok em

i bin lukim ol pepa bilonghusat i papa graun, na em itok Tef klap Komiti em tru-pela papa graun bilong TefKlap. Tef Klap Komiti, husat

Mista Tkatchenko i tok em oltrupela papa graun, i givimdispela hap graun i go longPNGSF long yusim longkamapim sampela gutpelasamting we ol pipel bai ben-efit long en. Minista Tkatchenko i tok ol

i tingting long kamapim dokresis long dispela Tef Klapbikos yumi long Papua Niug-ini i save gut tru long lukau-tim ol dok. Nupela Tef Klap Trasti i

kamap pinis, na dispela nu-pela trasti bai lukluk longmekim ol gutpela projek longkamapim gut gen dispela TefKlap. Man we ol i makim olsem

bos bilong dispela nupelaTef Klap Trasti em StanJoyce. Sampela bikpelapolis bos, na bisnis manmerii stap insait long dispelatrasti.

Ol spot graun mas kam beklong gavman, Tkatchenko tok

Isaac Liri i raitim

Page 26: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Isaac Liri i raitim

DISPELA wik, ol PNGHunters bai go daun longAustralia long pilai egensimol Mckay Cutters. Albert Patak husat i bin

pilai gut tru long fulbek longlas wik, na long wik antap,

bai no inap pilai long dis-pela wiken bikos em i kisimbagarap, na ol dokta i tokimem long no ken pilai. Adex Wera husat em

namba wan fulbek bilong olHunters, bai kam bek insaitlong skwat na pilai long ful-bek bihain long em i bin

stap aut bikos long bagarapem i kisim long sampelawik i go pinis. Wera i bin pilai long risev

long las wiken taim ol iwinim Dolphins 43-36. Wanpela pilaia husat bai

kam bek gen insait longskwat tu, em strongpelaprop Timothy Lomai, husat ibin stap long saspensenlong las wiken. Kosa bilong ol Hunters,

Michael Marum, i no mekimplanti senis long lain ap.Em i bilip olsem ol pilaia bi-long em i ken kisim gutpelarisal gen. Hunters i sindaun long

namba tu ples long latawantaim 21 poin. Insaitlong 14-pela gem ol i pilai,totel poin ol i mekim em375. Dispela em planti pointru, taim yu skelim wantaimpoin ol arapela tim i mekim. Wanpela samting ol

Hunters i lukluk gen long enlong dispela wik long tren-

ing, em long strongimdifens. Las wik, difens bi-long ol i no bin strongtumas olsem taim ol i pilaiwantaim Souths LoganMagpies, na long dispelaas, Michael Marum i toktokstrong long ol pilaia bilongem long lukluk long dispelaeria. Lain ap bilong ol Hunters

long dispela wiken em 1.Adex Wera 2. Garry Lo 3.Thompson Teteh 4. NoelZeming 5. Edward Goma 6.Israel Eliab 7. Roger Laka8. Sebastian Pandia 9.Wartovo Puara 10. EsauSiune 11. George Benson12. David Loko 13. AdamKorave 14. Timothy Lomai15. Willie Minoga 16.Lawrence Tu’u 17. BrandyPeter 18. Biuku TigerEmere 19. Joe Bruno 20.Stanton Albert. Michael Marum bai

rausim tupela pilaia bipolong gem i stat.

Raun 13 Poins Lata

P26 Wantok Jun 12 - 18, 2014 nrlnaintrastsupakapnius

Pos Tim W B L D Pts1. Panthers 8 1 4 182. Buuldogs 8 1 4 183. Sea Eagles 8 1 4 184. Roosters 8 0 5 165. Rabbitohs 8 0 5 166. Broncos 8 5 167. West Tigers 7 1 5 168. Eels 7 1 5 169. Storm 6 1 6 1410. Titans 6 1 6 1411. Cowboys 6 7 1212. Warriors 6 7 1213. Dragons 5 1 7 1214. Raiders 4 9 815. Knights 2 1 10 616. Sharks 2 1 10 6

QRL Intrust Super Cup draw Pos Tim W B L D Pts1. Northern Pride* 11 1 2 0 242. PNG Hunters 9 1 4 1 213. TH Seagulls 9 1 5 0 204. Ipswich Jets 9 1 5 0 205. East Tigers* 8 1 4 1 196. WM Seagulls 8 1 6 0 187. Devils 8 1 6 0 188. Bears 7 1 7 0 169. Dolphins 6 1 7 1 1510. Magpies 5 2 8 0 1411. Mackay Cutters 5 1 9 0 1212. CQ Capras 2 2 10 1 913. SCoast Falcons 0 1 14 0 2

Raun 15 poins lata

* Northern Pride vs Eastern Tigers postponed to Sunday 6th July

SPOTS DR0RAUN 14

Bai

Fraide: Jun 13, 2014

Mande: Jun 16, 2014

Sarare: Jun 14, 2014

Sande: Jun 15, 2014

ANZ StediumBulldogs Vs Eels

Sportingbet StediumPanthers Vs Dragons

Allianz StediumRoosters Vs Knights

Cbus Super Stedium

Titans Vs Storm

Rabbitohs Vs W/ TigersANZ Stedium

Sea Eagles, Cowboys, Sharks, Broncos,Warriors na Raiders

7.45pm

5.30pm

7.30pm

3.00pm

7.00pm

NEWCASTLE: Prop bilong Newcastle Knights, KadeSnowden bai no inap long pilai long tupela wik bikos long

wanpela hai takol em i mekim long las wik Sande taim oli bin lus long West Tigers.

Ol poto na stori i kam long NRL websait

GREG INGLIS: Tripela top pilaia bilong Queensland Maroons,Greg Inglis, Billy Slater na Daly Cherry Evans, i kisim bagarapna i wok long traim long stretim ol yet bipo long nambatu Stet ov Origin. Inglis na Cherry-Evans i gatbagarap long lek bilong ol, na Slater i kisimbagarap long han bilong em. QueenslandMaroons bai kisim taim tru sapos dispelatripela pilaia i no stap insait long tim.

BRONCOS: Broncos i bin gat wanpela bikpela win long dispela wik taimol i daunim ol Raiders 28-4. Daley Copley bilong Broncos i bin pilai guttru long helpim ol long win.

Hunters redi long raun 16

Page 27: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Jun 12 - 18, 2014 Wantok P27olspotpoto

Poto Nicky Bernard.

Ol spot eksen potolong Kalabon...

TOKSAVE: Salim ol spots dro bilong yu kam long Feks; 325 2579, e-mel;[email protected] o kam lusimlong Wantok Niuspepa opis long Able Building Complex long Central Waigani, NCD.

TRAI TAIM: Lukim stat napinis bilong wining trai bilongHunters taim ol i gat wanpelaminit stap long klok. Stawinga bilong ol Hunters GerryLo, i kisim dispela bal taim olDolphin i kik ov na em ron 60mita long putim dispela win-ing trai bilong ol 43-36. PotoNicky Bernard.

AI PAS: Bikpela fowod bilongSnax Tigers i traim bung bilongem long fowod bilong Guria longDigicel Kap resis long KalabonKokopo. Snax i winim dispelapilai.

TRAIM TASOL: Netbal eksenlong Kalabon netball kot longKokopo.

GO GO: Wilwil resis long Kokopogo pinis long Rabaul. Dispela emwanpela longpela resis we GogoKola i bringim long Is Nu Briten nadispela resis em mix resis.

Page 28: KOKOPO LLG LAIT: Minista stopimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2014/Wantok...P2 Wantok Jun 12 - 18, 2014 niusWord Publishing Company Limited P. O. Box 1982, Boroko, NCD, PNG

Wan wik: Fonde, Jun 12 - 18, 2014.Isu 2075

Publisher of the newspaper operates at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.

SP PNGHunters ikam bek

long bihainlong winim Stan

Joyce kap trophy longai bilong ol asples sapotabilong ol long Kalabon pilaigraun long Kokopo Is NuBriten ProvinsOl Hunters i no pilai gut

long namba wan hap we ilukim ol stap bihain long skoabod 24-10 long pinis bilongnamba wan hap.Redcliffe Dolphins i gat ol

bikpela fowod man na ol iyusim ol long mekim woklong brukim banis bilong ol

Hunters klostu klostu we ilukim skoa bilong ol i binantap long namba wan hap.Long namba tu hap

Hunters i kisim strongpelatoktok i kam long kosa bilongol Michael Marum na dispelai senisim pilai bilong ol longnamba tu hap.Banis bilong ol i kamap

strong tru we ol Dolphins ilusim sampela bal na givim olHunters gutpela hap long goskoa.Hunters bin mekim olgeta

samting kosa bilong ol i tok-tok long we i bringim skoa bi-long ol kam wankain olsem olDolphin 36-36 faivpela minitbipo long pilai pinis.

Hunterswinim StanJoyce kapOl sapota sanaplong pinga

Nicky Bernard iraitim

Moa long Pes 24.

NDB givimK3000 long FanRan - P25

Spot eksen potolong Kalabon- P27 Strongpela Kepten Israel

Eliab i kalap go daun longputim trai. Poto: Nicky Bernard