komunikacijski kodovi i dizajn poruka- david vidaković

21
KOMUNIKACIJSKI KODOVI I DIZAJN PORUKA Mentor: Prof.Dr Milorad K. Banjanin Student: David Vidaković 117/10

Upload: aleksandarstanojevic

Post on 20-Nov-2015

238 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

seminarski rad

TRANSCRIPT

  • KOMUNIKACIJSKI KODOVI I DIZAJN PORUKAMentor: Prof.Dr Milorad K. BanjaninStudent: David Vidakovi 117/10

  • UvodKomunikacija je proces razmjene materijalnih, energetskih (fizikih), informacionih i drugih sadraja u odgovarajuem kontekstu.

    Komunikacija se moe definisati jo i kao:Osnovna ovjekova mentalna,fiika,emocionalna,socijalna potreba i vieaspektna aktivnost kontinualna u prostoru, i permanentna u vremenu, usmjerena prema spoljanjem svjetu i prema njegovom unutranjem biu.

    Jedan od najbitnijih elemenata u modelu komunikacijskog procesa jeste poruka.

  • Rije komunikacija dolazi od latinske rijei communicare (glagola) koja znai: uiniti poznatim odnosno podijeliti s drugim.

  • KOD:Se moe definisati na vie naina.Neki od brojnih atributa koji se pripsuju terminu kod su:Oznaavajui, binarni, analogni, digitalni, estetski, emotivni, ikoniki, simboliki, tehniki i kulturalni.

  • Oznaavajui kod: predstavlja sistem znakova koji se koriste po standardizovanim, dogovorenim ili podrazumjevanim pravilima za odreenu djelatnost (organizaciju, grupu ili situacioni kontekst). Binarni kod: sadri paradigmu ogranienu na dvije jedinice: da/ne, crno/bijelo, +/,ON/OFF, 1/0.Analogni kodovi: su sastavljeni od jedinica koje se ne razlikuju same po sebi, nego po svojoj interpretaciji. Digitalni kodovi: sadre meusobno razliite vrste jedinica iz pojedinih paradigmi, te su oni utvreni kao objektivno-kvantitativni i standardizovani kao objektivno-kvalitativni.

    Kontakt tijelom, fizika orjentacija, izgled, pokreti glavom, izrazi lica, gestikulacije, poloaj tijela, pokreti oiju i kontakt oima, intonacija i glasnost govora poznati su kao KNK(kodovi neverbalnekomunikacije).

  • Javna Zona (360-450 cm) Za obraanje veoj grupi ljudiSocijalna Zona (120-180 cm) Za poslovnu interakcijuPersonalna Zona (30-60 cm) Razgovor sa porodicom i bliskim osobamaIntimna Zona (15-20 cm) Za vrlo povjerljivu komunikaciju

  • Pokreti tijela i facijalne ekspresije su sredstvo kinestetike neverbalne komunikacijeEkman i Friseman su zakljuili da je lice kao dio tijela koji se koristi prilikom govora, najbolji neverbalni prenosilac poruka zahvaljujui svojoj vidljivosti,brzoj pokretljivosti i velikom broju signala koje moe da emituje.Prema njihovoj teoriji izdvaja se est osnovnih izraza lica koja odraavaju emotivna stanja govornika:Srea,bijes,strah,odvratnost,iznanaenje i tugaIz njihovog rada se moe zakljuiti da oi u oblasti tjelesnih ekspresija imaju najvie znaaja.

  • Postoje 2 tipa vremenskog rasporeda:1.MONOHRONI2.POLIHRONI (tenja da se vie stvari radi odjednom)

    Nain korienja vremena u kulturiVrijeme je ono to najvie elimo, ali najgore koristimo. William Penn

  • Parajezik kao vid neverbalne komunikacije bavi se, nainom na koji su stvari reene.Intonacija podrazumjeva skup izraajnih zvunih sredstava, kao to su:tempo,pauze,jaina glasa,akcenat,visina glasa,boja glasa...Tempo slijed vremenskih frekvenci u kome se neto izvodi;Postoje 3 osnovne kategorije tempa:lagani,srednji i brzi Jaina glasa sredstvo za adekvatno prenoenje sadraja i uslovljena je emocionalnim momentima i psihikim stanjima govornika

  • Visina glasa zavisi od prirode i temperamenta komunikatora, od njegovog vaspitanja, njegovog odnosa prema sagovorniku, od trenutnog raspoloenje...Boja glasa je prirodno data, uslovljena je polom i fiziolokim odlikama pojedinca, a kao takva i ona ipak predstavlja bitan pokazatelj psiholokog stanja govornika

  • Trager je parajezik prikazao kroz 4 znaajna segmenta:Vokalni parametri kvaliteta glasa

    Vokalni regulatori kvaliteta: privremene varijacije u visini i volumenu, kao i u akcentima pojedinih rijei

    Vokalne karakteristine reakcije

    Smijanje-radostPlakanje-tugaaputanje-tajnostVikanje-BijesUzdisanje-razoaranost...

  • 4. Vokalne segregacije (potapalice): predstavljaju izvor potencijalnih , asocijativnih znaenja koja se ostvaruju u odreenom kontekstu te se uglavnom koriste kada nastaje pauza u govoru.1.Logike-razvijaju misaone cijeline2.Psihike-prenose psihiko stanje govornika(radost,tuga,bol)3.Ritmike-vezane su za stih,rimu,cijelinu4.Tehnike(respiratorne )pauze-rezultat su respiratornih mogunosti govornika

  • Kultura

    je stvorenoznanje koje ljudiKoriste priinterpretacijiiskustava i formiranju socijalnogponaanja.KULTURASadrajnost-ui seSimbolinost-simboliki se predstavljaDjeljivost-ukljuuje u tokove,procese i aktivnostiAdaptivnost-mijenja se i prilagoavaStrukturalnost-uspostavlja odnose i integrisana jeTransmitivnost-transgeneracijska je i komulativna

  • Displej:Pokazno sadrajna dimenzija poruke, obrada poruke na sadrajnom nivou. Ideje,stvari, ljudi i dogaaji su u fokusu verbalne, slikovne ilimentalne poruke pokazanezvukom, znakom ilipokretom

    Za navigaciju ili operativno upravljanje(NAVIGACIONI)Za kontrolu parametara sistema i performansi sistema(KONTROLNI)Za donoenje operativnih i instant odluka(KONKUZIVNI)Za uenje (INSTRUKTIVNI)

  • Dobra organizacija se postie:Definisanjem glavne ideje: glavna ideja je izjava,tvrdnja na zadatu temu.Limitiranjem obima: ako je poruka kratka (4 min ili jedna stranica),za uvod,zkljuak i kljune stavke angauje se samo jedan minut ili jedan pasus.Ako se alje dugaka poruka moe se utroiti 10 min ili 10 pasusa za svaku kljunu stavku, a da se uvod i zakljuak ne izostave.

    Dobar dizajn poruke

    Dobra organizacija poruke

  • Grupisanjem pomonih stavki i uspostavljanjem njihovog redoslijeda: konstruisanje eme poruke, formiranje organizacionih grafikona,vizualnih tabela...Odabiranje izmeu:1. DIREKTNOG PRISTUPA (DEDUKTIVNI) glavna ideja dolazi prva, a prate je dokazi.Koristi se kada je publici drago da vas uje ili kad je neutralna2.INDIREKTNOG PRISTUPA (INDUKTIVNI) prvo dolaze dokazi, a poslije dolazi glavna ideja.Koristi se kada je publika nezadovoljna ili kada je odupire.

  • Literatura:Komunikacioni Injenjering Prof. Dr Milorad K Banjanin, Saobraajno tehniki Fakultet DobojOsnove mrenih komunikacija Kris BrentonInternet