marketing - lumens.fthm.hrlumens.fthm.hr/edata/2011/87bc7aa7-2046-491e-b052-246f836ef8ad.pdf ·...
TRANSCRIPT
Fakultet za menadţment u turizmu i ugostiteljstvu
Opatija
MARKETINGAkademska godina 2011./2012.
2. godina – sveuĉilišni preddiplomski studij
9. tematska jedinica
ELEMENTI MARKETING MIKSA –PROMOCIJA
KOMUNIKACIJA znaĉi prijenos informacija na naĉin da se uspostavljaju kontakti izmeĊu pošiljaoca i primaoca odreĊenih informacija odnosno poslovnih poruka
Komunikacija je kruţni proces što znaĉi da postoji povratna veza izmeĊu onoga tko šalje i onoga tko poruku prima
1. MARKETINŠKA KOMUNIKACIJA
Model marketing komuniciranja odvija se u 9 faza:
1. POŠILJATELJ PORUKE – strana koja šalje poruku drugom partneru a naziva se izvor ili komunikator
2. KODIRANJE – proces oblikovanja odreĊene poruke ili misli kroz simbole
3. PORUKA – skup slika ili simbola koje emitira pošiljatelj
4. MEDIJI – komunikacijski kanali putem kojih poruka putuje od pošiljatelja do primatelja
5. DEKODIRANJE – proces u kojem primatelj pridaje znaĉenje simbolima koje je kodirao pošiljatelj
6. PRIMATELJ – strana koja prima poruku poslanu od strane drugog sudionika – potrošaĉ ili poslovni kupac
7. ODGOVOR – reakcija primatelja nakon primanja odreĊene poruke
8. POVRATNA INFORMACIJA – dio primateljeve reakcije koja se vraća pošiljatelju
9. SMETNJE – neplanirana buka ili iskrivljenja za vrijeme komunikacijskog procesa
1.1. MODEL MARKETING KOMUNICIRANJA
Postoji nekoliko etapa u razvoju uspješnog marketing komuniciranja:
- identificirati ciljni auditorij
- odrediti ciljeve komuniciranja
- oblikovati poruku
- odabrati kanale komuniciranja
- odrediti ukupni budţet promocije
- odrediti promotivni splet
- mjeriti rezultate promocije
- upravljati i koordinirati cjelokupnom marketing komunikacijom
1.2. ETAPE U RAZVOJU USPJEŠNOG MARKETING KOMUNICIRANJA
Prema nekim autorima promocija se moţe definirati kao:
zbroj razliĉitih aktivnosti preko kojih poduzeće nastoji da njegovi proizvodi i usluge budu poznati potrošaĉima
korištenjem komunikativnih medija, te osobnim impersonalnim uvjeravanjem, a s ciljem da se osigura
potraţnja koju poduzeće moţe zadovoljiti
2. PROMOCIJA
Promotivni mix ili splet moţe se klasificirati u
nekoliko aktivnosti:
1. EKONOMSKA PROPAGANDA
2. OSOBNA PRODAJA
3. UNAPREĐENJE PRODAJE
4. PUBLICITET I
5. ODNOSI S JAVNOŠĆU
2. PROMOCIJA - nastavak
2.1. EKONOMSKA PROPAGANDA
Ekonomska propaganda je plaćeni oblik neosobne komunikacije, o poduzeću i njegovim proizvodima koja se do ciljne skupine prenosi putem medija masovnog komuniciranja
Definicija prof.dr.sc. J. Sudara:
Ekonomska propaganda je skup djelatnosti, odnosno svaka djelatnost koja pomoću vizuelnih, akustičnih i
kombiniranih poruka informira potrošače o odreĎenim proizvodima ili uslugama i utječe na njih da slobodno
izaberu i kupe te proizvode i koriste usluge kako bi time počela, povećala se ili nastavila njihova prodaja, a
poslovanje učinilo uspješnijim.
2.1. EKONOMSKA PROPAGANDA - nastavak
Propaganda označava organizirano širenje pojedinih ideja i ona se temelji na istraživanju tržišta i vezi izmeĎu proizvoĎača i potrošača
Gospodarska propaganda unapreĎuje ekonomski i društveni potencijal cijele zemlje i sve djelatnosti u njoj
Ovisno o tome što se propagira propagandu možemo klasificirati na:
institucijsku koja propagira predodžbu o poduzeću, idejama i političkim pitanjima
propagandu usmjerenu na proizvod –promovira proizvod, dobra i usluge
2.1.1. Prijenosnici ekonomske propagande
Prijenosnici ekonomske propagande su oni nosioci propagandnih poruka kojima se putem oglasa, filma, govora, propagandne pjesme, igrokaza, letaka, prospekatai sl. prenosi potrošačima propagandne poruke
Prijenosnici ekonomske propagande su mediji: novine, televizija, radio, pošta, razglas
2.1.2. Sredstva ekonomske propagande
Propagandno sredstvo je osnovni nosilac propagandne poruke iz koje proizlazi propagandno djelovanje
Propagandna sredstva dijelimo na:
-oglase
-poslovna propagandna sredstva (pisma, omotnice)
-direktna (prospekt, brošura, letak, katalog)
- reprezentativna (kalendari, rokovnici, pozivnice, monografije)
-vanjska propagandna sredstva (plakati, propagandne ploče)
2.1.3. Nosioci ekonomske propagande
Zajedničko im je što se stalno javljaju u propagandnim porukama, na proizvodu, na poslovnoj dokumentaciji, pa se i nazivaju propagandnim konstantama
Konstante mogu biti: naziv poduzeća, zaštitni znak, ime proizvoda, kućna boja, propagandni stil
Osobna prodaja predstavlja najstariji i najviše primjenjivan oblik promocije
Ova vrsta promocije odvija se u direktnom kontaktu izmeĊu prodavaĉa i kupca
Smatra se da je osobna prodaja najskuplji element promocijskog mix-a zato jer njegovi troškovi rastu mnogo brţe nego kod ostalih oblika promocije
Tu se misli na prodajno osoblje koje treba neprestano educirati i dobro platiti
2.2. OSOBNA PRODAJA
UnapreĊenje prodaje ukljuĉuje one aktivnosti kojima je cilj da ekonomsku propagandu i osobnu prodaju ĉine efikasnom kako bi se proizvodi što brţe kretali od proizvoĊaĉa do potrošaĉa
UnapreĊenje prodaje daje dodatni poticaj na kupnju
UnapreĊenje prodaje moţe se usmjeriti na razliĉita podruĉja djelovanja:
- vlastito poduzeće
- trgovinska organizacija, industrija, agencija, ugostiteljstvo
- prodajna mjesta
- sajmovi, izloţbe
2.3. UNAPREĐENJE PRODAJE
Sredstva unapreĊenja prodaje za poticanje potrošaĉa mogu biti:
- poticaj za veću kupnju i uporabu veće koliĉine proizvoda
- uvoĊenje probe za one koji ne koriste proizvod
- privlaĉenje korisnika konkurentskih marki
- nagraĊivanje potrošaĉa za vjernost
- poticanje kupnje izvan sezone
2.3. UNAPREĐENJE PRODAJE - nastavak
To mogu biti:Pakiranje po specifiĉnoj cijeni (kupi tri plati dva)
Rabati – koliĉinski rabat, sezonski rabat, odobrava ga proizvoĊaĉ kako bi cijelu godinu odrţao jednakomjernu proizvodnju
Kuponi – koji se mogu uvrstiti u oglase; dijele se u prodavaonicama ili šalju na kućnu adresu; kuponi su djelotvorni u poticanju prodaje poĉetne probe nove marke proizvoda
Nagradna takmiĉenja, nagrade, lutrije i igre omogućuju potrošaĉima da nešto dobiju uz proizvod (novac, putovanja i sl.)
Uzorci - naĉin na koji se postiţu najbolji efekti u smislu poticanja potrošaĉa na kušnju odreĊenih proizvoda davanjem besplatnih
uzoraka
2.3. UNAPREĐENJE PRODAJE - nastavak
Publicitet je u širem smislu svaki oblik neplaćenog obavještavanja o nekoj pravnoj ili fiziĉkoj osobi, mjestu, stvari ili dogaĊanju
Publicitet ukljuĉuje novinske ĉlanke, radio i televiziju kada prenose neke dogaĊaje novim prodajnim mjestima, hotelima, proizvodima
Publicitet je planirani oblik javnog obavještavanja novosti o radu poduzeća i mora se uskladiti s ostalim elementima promocijskog mix-a
Poduzeća koja se koriste publicitetom imaju posebne zaposlenike za odnose s javnošću ili za to angaţiraju propagandne agencije
2.4. ODNOSI S JAVNOŠĆU I PUBLICITET
1. Publicitet je novost, vijest iz svakidašnjeg rada poduzeća
2. Publicitet stvara u javnosti pozitivnu sliku o poduzeću
3. Poruke publiciteta objavljuju se na stranicama tiska, u udarnim emisijama radija i televizije
4. Publicitet u svojoj poruci ima elemente ekonomske propagande
5. Publicitet je besplatan
2.4. ODNOSI S JAVNOŠĆU I PUBLICITET -nastavak
Politika “guranja“ nasuprot politici “privlaĉenja“
Politika “guranja" – proizvoĊaĉ promovira proizvod do veletrgovca, veletrgovac do trgovca na malo gdje se naglašava osobna prodaja
Politika “privlaĉenja“ – poduzeće promovira proizvod izravno potrošaĉima kako bi razvio jaku potraţnju za proizvodom
2.4. ODNOSI S JAVNOŠĆU I PUBLICITET -nastavak
10. tematska jedinica
STRATEŠKO PLANIRANJE TRŢIŠTA
MARKETING STRATEGIJA znaĉi naĉin ostvarivanja marketinških aktivnosti poduzeća odnosno odabrani strateški pravac djelovanja
Strategija je putokaz u gospodarskom poslovanju, zato svako poduzeće mora definirati svoju poslovnu strategiju
Optimalnu strategiju moguće je utvrditi samo na osnovu dobrog poznavanja trţišta i vlastitih potencijala i mogućnosti
1. MARKETING STRATEGIJA I PROCES STRATEŠKOG PLANIRANJA TRŢIŠTA
1.1. MARKETINŠKA STRATEGIJA
Trţišnom se strategijom utvrĊuju poslovni ciljevi vezani za proizvod, njegovu cijenu i plasman
Kada je poduzeće strategijom definiralo svoj proizvod, njegovu cijenu, ciljna trţišta, naĉin promidţbe i prodaju proizvoda potrebno je razraditi odreĊenu marketinšku taktiku koja će nadopuniti postojeću strategiju
Marketing strategiju ĉine donošenje odluka o izdacima za poslove marketinga, najbolja kombinacija elemenata marketing mix-a i marketing alokacija u vezi s oĉekivanim uvjetima okoline kao i konkurenata
1.1. MARKETINŠKA STRATEGIJA - nastavak
Da bi marketinška strategija bila ostvarena struĉnjaci marketinga moraju se usredotoĉiti na nekoliko vaţnih zadaća
- analizu trţišnih prilika
- odabir ciljnih trţišta
- razvoj marketinškog spleta
- upravljati marketingom
1.1. MARKETINŠKA STRATEGIJA - nastavak
Trţišne prilike se odnose na razliĉite akcije koje poduzeće mora poduzeti da bi doprlo do odreĊenih kupaca
Poduzeće mora biti sposobno prepoznati koliko će se njegovi proizvodi dugo zadrţati na trţištu i koliko će pojedini segmenti pokazati za njih interes
Napori poduzeća mogu biti usmjereni ka diverzifikaciji proizvoda ili nekim drugim akcijama marketinga
Pri tome treba analizirati unutrašnje mogućnosti organizacije kao što su ciljevi i resursi, naĉin upravljanja, strukturu troškova, tehnologiju i sl.
1.1. MARKETINŠKA STRATEGIJA - nastavak
Snage u makro okruţenju utjeĉu na kupce, njihov stil ţivota, standarde kao i potreba za odreĊenim proizvodima
Upravljanje marketingom je proces planiranja, organiziranja, primjene i nadzora marketinških aktivnosti kako bi se omogućila razmjena
1.1. MARKETINŠKA STRATEGIJA - nastavak
1.2. RAZINE PROVOĐENJA POSLOVNE ORGANIZACIJE I STRATEŠKE HIJERARHIJE
Marketing strategija je dio strategije poduzeća
Svaka strategija bazirana je na odreĎenoj hijerarhiji
Poslovna organizacija i strateška hijerarhija odvija se u tri razine:
KORPORATIVNA
POSLOVNA
FUNKCIONALNA
1.2.1. Korporativna strategija
-odreĎuje se na razini cjelokupnog poduzeća
-odreĎuje način upotrebe resursa u području proizvodnje, financija, istraživanja i razvoja, marketinga, kadrova
1.2.2. Poslovna strategija
-nešto je konkretnija, njen je zadatak kako realizirati korporativnu strategiju
-ona treba otkriti vlastite prednosti u odnosu na konkurente, pogotovo u osvajanju novih tržišta, izradi novih proizvoda,
uvoĎenju novih tehnologija
1.2.3. Funkcionalna strategija
bavi se konkretno poslovnim područjima ili funkcijama, kao što su financije, marketing, kadrovi
1.3. GLAVNE MARKETINŠKE STRATEGIJE
Najvažnije marketinške strategije:
1. STRATEGIJA SEGMENTACIJE
2. STRATEGIJA KONKURENCIJE
3. STRATEGIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA
4. PIMS – PROFITNI IMPAKT
- strategija nediferenciranog marketinga
- strategija koncentriranog marketinga
- strategija diferenciranog marketinga
1.3.1. Strategija segmentacije
1.3.2. Strategija konkurencije
-polazi od različitih konkurentskih odnosa srodnih proizvoda, tipova istih proizvoda i konkurencije proizvoĎača
-poznata je Kotlerova strategija konkurencije
tržišnih lidera
tržišnih izazivača
tržišnih sljedbenika
tržišnih tamponera
STRATEGIJA TRŢIŠNIH LIDERA
Lider ima najveći trţišni udio na trţištu tog proizvoda
On predvodi druga poduzeća u pogledu promijene cijena, uvoĊenja novih proizvoda, pakiranja, distribucije i intenzivnije promocije
Ukoliko vodeće poduzeće na trţištu nije monopolist, mora biti na oprezu jer druge tvrtke ţele iskoristiti njegovu stabilnost
Najpoznatiji svjetski lideri: Coca Cola, IBM, Mc Donald, Xerox, itd.
1.3.2. Strategija konkurencije – nastavak
STRATEGIJA TRŢIŠNIH LIDERA - nastavak
tvrtka mora biti neprestano na oprezu, ostale tvrtke ţele iskoristiti njezine slabosti i prepustiti promjene na trţištuDa bi poduzeće zadrţalo vodeću poziciju ona mora ograniĉiti pritiske konkurencije i spajanje pojedinih poduzećaTreba poticati ukupnu potraţnju Treba poticati svoj udio u trţištuSvoju prednost moţe zadrţati smanjenju troškova
1.3.2. Strategija konkurencije – nastavak
STRATEGIJA TRŢIŠNIH IZAZIVAĈA
Izazivaĉ je poduzeće koje napada lidera i širi svoj trţišni utjecaj
Postoji više vrsta agresivne politike, jedna moţe biti politika cijena u kojoj napadaĉ pojaĉano ulaţe na istraţivanje kako bi postigao niţe troškove proizvodnje, a onda na osnovu cijena napao konkurente
1.3.2. Strategija konkurencije – nastavak
STRATEGIJA TRŢIŠNIH IZAZIVAĈA - nastavak
Izazivaĉ moţe napadati tvrtke manje veliĉine ili iste
Izazivaĉa napada konkurentov proizvod, oglašavanje, cijenu i kanale distribucije
Obiĉno se napadaju prednosti, a ne slabosti konkurenata
1.3.2. Strategija konkurencije – nastavak
STRATEGIJA TRŢIŠNIH SLJEDBENIKA
Trţišni sljedbenici su jake firme koje se ne upuštaju u pretjerane rizike i zadovoljni su svojom pozicijom na trţištu
Svaki sljedbenik ţeli na ciljnom trţištu ostvariti stanovite prednosti, lokaciju, usluge, financiranje
Sljedbenik je odredio svoj razvojni put, takav koji neće izazvati osvetu konkurencije
Trţišni sljedbenici imaju manje trţišne udjele od lidera, ali mogu biti isto toliko profitabilni koliko i lider, a moţda i više
1.3.2. Strategija konkurencije – nastavak
STRATEGIJA TRŢIŠNIH TAMPONERA
Trţišni tamponeri su obiĉno male specijalizirane tvrtke koje su dobro pozicionirane na trţištu
One su orijentirane na manja trţišta unutar segmenata
Iako imaju niski udio na trţištu mogu biti visoko profitabilne zato što dobro poznaju svoje ciljne kupce i ispunjavaju njihove potrebe
1.3.2. Strategija konkurencije – nastavak
PIMS znaĉi Profit Impact on Marketing Strategy – utjecaj profita na marketinšku strategiju
Ameriĉki institut za strateško planiranje razvio je banku podataka i informacija o uspjehu i gubicima tvrtkama ĉlanicama
Podaci se analiziraju u svrhu pruţanja informacija ĉlanicama o tome kako su sliĉne organizacije poslovale unutar danih okolnosti i podaci o ĉimbenicima koji pridonose uspjehu ili neuspjehu u danim okolnostima i trţišnim uvjetima
1.3.3. PIMS strategija - profitni impakt
1.3.4. Kombinirana strategija
Predstavlja primjenu već postojećih strategija i njihovih optimalnih kombinacija
Poduzeće tako strategije prilagoĎava svojim potrebama i specifičnim uvjetima tržišta
11. tematska jedinica
PLANIRANJE MARKETINGA
Planiranje marketinga je kruţni proces, mora postojati povratna veza koja sluţi kao koordinacija svih faza u procesu planiranja
Plan marketinga moţe pokrivati razliĉita vremenska razdoblja, pa postoje:
kratkoroĉni planovi
srednjoroĉni planovi
dugoroĉni planovi
U poslovnom planiranju odvijaju se u dvije faze:
faza bez plana i
faza buĊetiranja
1. PLANIRANJE MARKETINGA
FAZA BEZ PLANA - poĉetna faza kada se poduzeće tek formiraRukovodstvo je zauzeto poslovima oko pronalaţenja financijskih sredstava, nabave opreme, pronalaţenja kupaca, ostaje malo vremena za planoveOva faza kratko traje, pogotovo ako poduzeće dobro starta
FAZA BUĐETIRANJA - na osnovu poĉetnog poslovanja poduzeće uvodi sustav buĊetiranja da bi se mogla pratiti kontrola novĉanih tokovaSustav buĊetiranja uvodi se za svaki odjel
Slijede marketinški planovi, pisani dokumenti koji upravljaju svim aktivnostima poduzeća ukljuĉujući provedbu i nadzor tih aktivnosti
1. PLANIRANJE MARKETINGA - nastavak
Marketinški plan ima za cilj:
provoditi strategiju poduzeća i ostvarenje zacrtanih ciljeva pomaţe pri upravljaĉkom nadzoru i praćenju provedbe
strategije obavještava nove sudionike u planu i njihovim ulogama i
zaduţenjima specificira naĉin alokacije resursa stimulira razmišljanje i poboljšava uporabu resursa dodjeljuje odgovornost, zadaće za vremenski period omogućuje sudionicima da budu svjesni problema,
povoljnih prilika i smetnji
1.1. CILJEVI MARKETING PLANA
Planovi marketinga ĉesto se mijenjaju kako se mijenjaju prilike na trţištu, u samom poduzeću i njegovom okruţenju
Poduzeće mora stvarati razliĉite vrste marketinških planova kao što su za posebne proizvode, liniju proizvoda, posebna trţišta, itd.
1.1. CILJEVI MARKETING PLANA - nastavak
Donose se za razdoblje, tu postoje tri moguća pristupa:
Prvi pristup obuhvaća planiranje odozgo prema dolje gdje uprava postavlja zadatke i planove za sve niţe nivoe upravljanja
Drugi pristup obuhvaća planiranje odozdo prema gore gdje pojedine organizacione jedinice u poduzeću postavljaju vlastite zadatke i šalju ih na višu razinu, na njihovo odobravanje; planovi pojedinih funkcija se tako meĊusobno usklaĊuju i sinkroniziraju
Treći pristup planiranju postoji onda kada uprava poduzeća postavlja odreĊene zadatke i ciljeve za razdoblje od jedne godine, a niţe organizacijske jedinice na temelju uputa izraĊuju planove koji se opet usvajaju na nivou poduzeća i tek onda postaju punovaţni
1.2. KRATKOROČNI ILI GODIŠNJI PLANOVI
Kratkoroĉni planovi izraĊuju se na temelju istraţivanja provedenih u predhodnom razdoblju, te na osnovu iskustava
Kratkoroĉni planovi marketinga moraju biti razraĊeni po glavnim marketinškim funkcijama i kada se donesu predstavljaju obvezu za svakog pojedinca i poduzeće u cjelosti
1.2. KRATKOROČNI ILI GODIŠNJI PLANOVI -nastavak
Srednjoroĉni planovi donose se za razdoblje od 2-5 godina, dugoroĉni za razdoblje od 10 godina i više
Moraju biti detaljno razraĊeni jer obuhvaćaju ciljeve marketinga, strategije koje će se koristiti, predviĊanja troškova prodaje, glavne programske akcije i ostale elemente poslovanja
Plan mora biti jasan i koncizan
PredviĊanja na kojima se temelje osnovni planovi ne mogu biti sigurni pa ih je potrebno revidirati svake godine
1.3. SREDNJOROČNI I DUGOROČNI PLANOVI
Strateško planiranje ima za cilj da cjelokupno poslovanje poduzeća optimalno prilagodi svojim mogućnostima u odnosu na promjene koje nastaju u okolini
Svako poduzeće izraĊuje razliĉite vrste planova a svaki od njih sadrţi jaku marketinšku komponentu
Tako imamo: marketinški plan proizvoda, plan trţišta, plan asortimana proizvoda, plan marke proizvoda
1.4. FAZA STRATEŠKOG PLANIRANJA
Kakvi će se planovi donositi ovisi o stanju na trţištu pa je potrebno provesti niz istraţivanja, a to mogu biti:
stopa gospodarskog rasta
cikliĉke i sezonske oscilacije
tehniĉki i tehnološki razvoj
institucionalni razvoj
Preduvjet za dobro planiranje su predviĊanja trţišnih kretanja
Planovi su skup odluka koje se odnose na buduće stanje poduzeća
1.4. FAZA STRATEŠKOG PLANIRANJA - nastavak
12. tematska jedinica
ORGANIZIRANJE AKTIVNOSTI MARKETINGA
Marketing mora djelovati uzajamno i ostalim funkcijama u poduzeću
Marketinške organizacije moraju biti tako postavljene da otkriju ţelje i potrebe potrošaĉa i ostvare svoj osnovni cilj profit
1. ORGANIZIRANJE AKTIVNOSTI MARKETINGA
1. ORGANIZIRANJE AKTIVNOSTI MARKETINGA -nastavak
Marketing obuhvaća veliki broj poslovnih funkcija te se njegova uloga ne smije svesti samo na prodaju proizvoda
Uspješno organizacijsko planiranje moţe osigurati poduzeću konkurentsku prednost
Pri organizaciji marketinga i broju marketinških jedinica veliku odgovornost imaju direktori marketinga i njihov odnos prema organizaciji
Organizacija marketinških jedinica u poduzeću ima
veliki utjecaj na marketinške aktivnosti
Razlikujemo centraliziranu i decentraliziranu organizaciju marketinga u poduzeću
1. ORGANIZIRANJE AKTIVNOSTI MARKETINGA -nastavak
1. ORGANIZIRANJE AKTIVNOSTI MARKETINGA -nastavak
CENTRALIZIRANA ORGANIZACIJA je ona u kojoj direktori najviše razine daju veoma malo ovlasti niţim razinama
Odluke se donose na najvišoj razini
U centraliziranoj organizaciji poduzeća iskljuĉivo i njihove odluke ovise o upravi poduzeća koja ne moţe uvijek promptno reagirati na sve probleme poduzeća a na neka pitanja treba brzo reagirati kada za to postoji povoljan trenutak
DECENTRALIZIRANA ORGANIZACIJA – odluĉivanje je delegirano na niţi nivo pa je tako i veća odgovornost prema potrošaĉima
Omogućuje direktorima marketinga veće mogućnosti pri donošenju strateških marketinških odluka i brzo reagiranje na promjene koje nastaju na trţištu
1. ORGANIZIRANJE AKTIVNOSTI MARKETINGA -nastavak
Aktivnosti marketinga ne mogu se obavljati bez zaposlenika
Zaposlenici su osnovni ĉinitelj u povećanju proizvodnosti, usluţivanju potrošaĉa i konkurenciji
S toga, osim aktivnosti koje su usmjerene na vanjske potrošaĉe, koristi se i unutrašnji marketing koji se odnosi na akcije koje provodi poslodavstvo da bi zadovoljilo potrebe i ţelje zaposlenih kako bi svatko od njih prepoznao svoju ulogu u provoĊenju marketinške strategije
Usmjerenost na potrošaĉe potiĉe se obrazovanjem kadrova te dobrom komunikacijom unutar poduzeća
Da bi motivirali osoblje marketinški struĉnjaci moraju otkriti potrebe svojih zaposlenika
NagraĊivanje zaposlenih mora biti vezano za ciljeve organizacije
2. UNUTRAŠNJI MARKETING
Direktori marketinga moraju komunicirati sa ostalim direktorima u poduzeću kako bi se ciljevi marketinga uskladili sa ostalim ciljevima poduzeća (financije, kadrovi, proizvodnja)
Dobro organiziran informacijski sustav olakšat će donošenje pravilnih marketinških odluka
2.1. Komunikacija unutar marketinških jedinica
Proces nadzora sastoji se od standarda provedbe, vrednovanja ostvarenja, usporedba planiranog i ostvarenog programa
Nadzor nad provedenim aktivnostima posluţit će direktorima marketinga poduzimanje konkretnih mjera za poboljšanje poslovanja i motiviranje marketinških osoblja za bolje provoĊenje zacrtanih marketinških strategija
2.2. Nadzor marketinških aktivnosti
3. ORGANIZACIJA MARKETINGA
Odluka o načinu organizacije ovisi od poduzeća do poduzeća, pa se postavlja pitanje kako utvrditi najoptimalniji oblik organizacije
Čimbenici koji utječu na organizaciju su:
broj i kvalifikacijska struktura zaposlenih
sredstva kojima se raspolaže
organizacijska koncepcija
oblik organizacije poduzeća
veličina poduzeća
proizvodni program
konkurencija na tržištu
utjecaj tehnologije
poslovna politika poduzeća
3. ORGANIZACIJA MARKETINGA - nastavak
Osnovno načelo pri organizaciji marketinške aktivnosti je provoĎenje marketinške organizacije “od vrha do dna“.
Marketinška organizacija se mora integrirati sa ostalim poslovnim aktivnostima u skladnu cjelinu
Na marketinšku organizaciju djeluju:
VANJSKI ČIMBENICI a to su: poslovno okruženje, tržište i zahtjevi potrošača
INTERNI ČIMBENICI – obuhvaćaju osnovnu poslovnu filozofiju poduzeća, politiku proizvodai kadrove
4. OSNOVNI ORGANIZACIJSKI MODELI
Osnovni organizacijski modeli u proizvodnim i uslužnim privrednim subjektima su:
funkcionalni model organizacije
predmetni model organizacije
organizacija marketinga prema tržišnim segmentima
geografski model organizacije
kombinirani model organizacije
Moţe se primjeniti u manjim, srednjim i većim poduzećima koja imaju manji broj linija proizvoda, manji broj trţišta i trţišnih segmenata i prostornu koncentraciju proizvoda
Funkcionalni oblik ima slijedeće sluţbe: istraţivanje trţištaprodajaekonomska propaganda i prodajna promocijaplaniranje proizvoda i marketing aktivnostidistribucijaprodajni servisi
Navedeni poslovi mogu biti grupirani u manji broj sluţbi, a neki se poslovi mogu grupirati a isto tako i proširiti u posebnu sluţbu unutar sektora marketinga
4.1. Funkcionalni model organizacije
Karakteristiĉna je decentralizacija svih funkcija prema aktivnostima odnosno prema proizvodima
Predmetni model organizacije polazi od podjele poduzeća na odreĊene srodne linije proizvoda
Predmetni model je produţeni funkcionalni model, funkcije se formiraju na nivou grupacije poduzeća
Pojedine funkcije mogu se objediniti za cijelo poduzeće (npr. istraţivanje trţišta)
Na nivou grupacije formira se sektor marketinga sa odgovarajućim aktivnostima
4.2. Predmetni oblik organizacije
Predmetni model organizacije marketinga predviĊa i ukljuĉivanje ili udruţivanje pojedinih marketinških aktivnosti na nivou poduzeća
Zavisno od proizvoda koji se proizvode, organizacija marketinga moţe biti za svaki proizvod ili za grupu proizvoda kao i ekonomska propaganda i druge aktivnosti
Ovaj model moţe se nazvati i kombinirani po principu racionalnosti što ovisi o svakom pojedinom poduzeću
4.2. Predmetni oblik organizacije - nastavak
Da bi se ovaj model mogao primijeniti potrebno je kao prvo uspješno segmentiranje trţišta
Vrši se podjela prema trţištima i trţišnim segmentima unutar tih trţišta
Organizacija se najviše odnosi na prodaju dok se ostale aktivnosti grupiraju za sve segmente, npr. istraţivanje trţišta, ekonomska propaganda i sl.
Prednost ovog modela je ta što je okrenut prema trţištu
Lakše se uoĉava problem potrošaĉa
Ovaj model najviše odgovara većim poduzećima
4.3. Model marketinga prema trţišnim segmentima
Polazi od podjele trţišta prema geografskom podruĉju
Razlikuje se od segmentiranog što se na jednom prostoru mogu nalaziti razliĉiti potrošaĉi kojima se plasiraju proizvodi
Model se moţe primjeniti za organiziranje marketinga po odreĊenim drţavama ili skupinama drţava
Sve se aktivnosti marketinga vrše za odreĊeno geografsko podruĉje
4.4. Geografski model organizacije
5. REVIZIJA MARKETINGA
Reviziju marketinga potrebno je provoditi kako bi se ocijenilo koliko je djelotvorna organizacija marketinga i kako obavlja svoje funkcije
Revizija marketinga moţe obuhvatiti samo pojedine funkcije i aktivnosti koje nisu u dovoljnoj mjeri ostvarile svoje cilj ili sve aktivnosti ukoliko se provoĊenje strategije marketinga ocjeni neuĉinkovito
5. REVIZIJA MARKETINGA - nastavak
To moţe ovisiti o troškovima poduzeća, ciljnim trţištima s kojim posluje, o strukturi marketing mix- a i okruţenju u kojem se posluje
Revizijom marketinga ţele se istraţiti ciljevi koje je poduzeće zacrtalo, standardi provedbe, organizaciju marketinga kao polazna toĉka za buduće aktivnosti marketinga