mihiz1

5
ilEBnJsA yAflnytc lnfranlfilA I - Il DogodovStine - piie u Daidevnjakovoj knjizi - EDegaL Da bi "ja" lalcie pre\lo u nepostojanje. (Miodrag StanisavljeviC) gg..- j*fi svoju dvotomnu autobiografiju, Borislav Mihajlovii pi5e: Svako pokolenje, svaki ljudski pis, sklon je da veruJe u rzuzetnost svoje istorijske sudbine. Mo- i a generacij a,naZalost, ima za to i suviSe dokaza. !.[e znam u celoi noviioi istoriii Evrope. sem Satobri j anovih vr5ni aki, hiieanri drusu'senera- ciju po kojoj je poiitiek istorijaudiraja tako mnoge pedate svojih burnihzaokreta i svoiim !"lkjp rukopisom ispisivalajoj sudbinu po lioZi I CIUSI. (Autobiografij a o drugima l, 007) Istina, nije ni5ta neobidno da praktidno svaka generacija vidi sebe u svetlu izuzetnosti. Satobriian je, pi5uii o sebii svojoj generaciji,rekao: "Nous avons le malheur d'ptren6 au momentdlunede ces grandes r6volutions."' Ali, za razliku od Satobrijanal t<oii ie imao veoma jaku svesto svojoj lidnosti, ilAinii vei dA podetka svojih memoarapolaziviSe od poima gene- racije nego od sebe kao pbjedinca. Mu&nidki s-tatus s,voje.gereracije Mihiz odr-eduje u odnosuna pojam istorije kao vrhovnog apsoluta. Istorija je ta lioji je po Mihizovoj generaciji "udaralaped-atd svoiihbui- nih zaokreta"sve dok ie niie nadiirilanainarirudeni- jom 1L lolgvekovnoj eviopskoj, a samim tim i srpskoj lstor{I. NJegova generac{a 1e do Le mere u namu_ denosti bez premca da se,veruie Mihiz. moZe pore- diti samosaFrancuzima koii supresli luk od peiioda francuske monarhije i revoiucije(1768-1300) do pe- rio.da restauracije i revolucije(iSi4-1S4t), rdzao6tje koje _obuhvata Satobrijan u svojim memoarima. Ti- ko Mihizova autobiogiafija, bdduii svedodanstvo o nalnamudenijima (ditaj izabranima), ne moZe bititek jedna u nizu slidnihkniiea.Tek Stoie svoie memoare podeo, Mihiz upozoraii da ce niegovo itivo. u skladu savelidinom generacije koju opizuie, biti neka vrsta izabrane knJige. Otuda, na kra-ju uvoda u svoiu la- to.b io grafiju o dru gtma, Mihiz istideda glavn a,'li?nost" n;egovrh memoara nije niko drugi do "na5azamr5ena , MIITIZOIIA AATOilOEfrAFIJ O i svakojaka Epoha". Sasvim u duhu marksizma,autor memoara_veruje da prida o sudbini pojedincamoZe rmatrvrednost samo ako je ujedno prida o mno5tvu, o veiini. _ Poznatoje d_q u svakgj kulturi, i dru5tvu uopSte, sreiemo dva tipa lidnosti: izdvojenike i dru5tvenjake, samotnike i op5teZitelje. U prvu grupu, kad -je u prtanJu srpska kultura, spadalibi, na primer, Slobo- lgn to.yaqgvii, Milo5 Crnjanski, Raitko petrovii, Vqryfil". Na3lasijeqd, Milan Ka5anin. U drugu, op- SteZiteljsku: Marko Ristii, Oskar Davido, Dilis, Db- brica Cosii, B. M. Mihiz. Samotnicima je uslov op- stanka i stvaranjanezavisnost. Bez samoie i izdvoib- nosti,.onine bi mogli ne samo da stvaraju vei ni ha pos-t9je. Op5teZitelji, pak, svu hranu i sav podsticaj za Livot i eventualno stvaranje nalaze u slivanju, ri dru5tvenosti,u dru5tvenom i politidkom aktiviimu, ma kakav bio njegovpredznak.Dokje o samotnicima lloguie govoriti kao o izdvojenim i samosvojnim lidnostima, dotle je svaki govoi o opSteZiteljuzipra- vogovor o mno5tvu.Tako, govoriti o Dilasu znadi na neki nadin govoriti o Mihizu, govoriti o Mihizu znadi qedno govoriti o Cosiiu, i tako u krug, u nedogled. Otuda naslov Mihizovih memoara Aitobiogrffia o drugima nije sludajan, jer je u op5teZiteljstvu pi1-eAi- nac neodvojiv od mno5tva. Kao Sto iemo vidleti, fe- nomen op5teliteljstva ispostaviie se kao kljudni za razumevanjeMihizove lidnosti i njegovog dela. Kako saznajemoizAutobiografije o drugima I, prvu ozbiljniju Sansu da se suodi sa Zivotoh i sa samim sobom,junak memoara, B. M. Mihiz, dobija za vreme rata. Praktidno ceo rat Mihiz provodi na srpskim sala5ima, daleko od ratnih dogadaja i kako samkaie "u ututkanoj zabiti zakasnelog feudalizma". Boravak na sala5ima, iako udoban i bezbedanu po- redenju saratnim popri5tima,bio je za Mihizazapra- vo preloman ikrajnje traumatidan. Upravo tada, u prvim iskusMma svoje samoie, Mihiz je podeo da sluti da je za njega najveie moguie prokldtstvo biti sam, odstranjen iz cirkusa istorije. Mihiz piSe: Grizla me je svest da ne udestvujem u epohi koj a se tamo negde daleko odluduje i lomi, a nisam ni oseiao Zelju ni sagledavao moguinost da nestoudinim (Autobiografija 1,107) 8 / F E 6 , brcj t5, novembar1ggs. I I

Upload: yu977

Post on 28-Sep-2015

25 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

o knjizi

TRANSCRIPT

  • ilEBnJsA yAflnytc

    lnfranlfilA I - IlDogodovStine - piie u Daidevnjakovoj knjizi -EDegaLDa bi "ja" lalciepre\lo u nepostojanje.

    (Miodrag StanisavljeviC)gg..- j*fi svoju dvotomnu autobiografiju, BorislavMihajlovii pi5e:

    Svako pokolenje, svaki ljudski pis, sklon je daveruJe u rzuzetnost svoje istorijske sudbine. Mo-i a generacij a, naZalost, ima za to i suviSe dokaza.!.[e znam u celoi noviioi istoriii Evrope. semSatobri j anovih vr5ni aki, hiieanri drusu'senera-ciju po kojoj je poiitiek istorija udiraja takomnoge pedate svojih burnih zaokreta i svoiim!"lkjp rukopisom ispisivalajoj sudbinu po lioZiI CIUSI.

    (Autobiografij a o drugima l, 007)Istina, nije ni5ta neobidno da praktidno svaka

    generacija vidi sebe u svetlu izuzetnosti. Satobriianje, pi5uii o sebi i svojoj generaciji, rekao: "Nous avonsle malheur d'ptre n6 au moment dlune de ces grandesr6volutions."' Ali, za razliku od Satobrijanal t

  • '966f requrenou.g3 lolq

    .

    ? 3 U

    9_*9* "u f 0,,'El$sueperro? 3lro{ qruunzEJ r{r?epels Joloruord lJoloru olsa? ns oEou ,ry1qo ruzP)leu rlBrur

    >1_errn nlerour eu e[o4 .e[rdo1n qpriiir'op rgop e9 orrls

    -u?co^oc,, :eh[AtZI_nnlarelur ruoupaf n z.rqlw o{It,I."lt ftqspntl s,, eftdo1-n ppe-fod'eriep ediiripei ete9 ep epeu raq {aan nrualu n ,nfidoln nuo rlr nlo opl-o{plDl 'ezlqlr{ lndod ,tielrTerpdo poE o>1iioy

    'eJplsas_eitrtrnl rualuesrd eAEq osl? "q"rt rcsrd ep efnraa zqgAl'bpbp ,rigeril 1pn[l,rsns.ep IIIpr^l rlsllper-cos ns {oC

    .ozorqurs rlsra [o1aun

    ',,nllqnJp ruoupel,, n elq ,nzrqr141 od ,efrcererioEq1ns Ipnll nraorpp

    .erurper utEnrq ,(.n

    .U 4zrn:1);,?-!!yp oup3{ gtq otsl ns 1u9 "'p1,leriq ditU''pl"oiI YI-.[!U l"t.rouerc ?B^o)'lu'tHed :rpn f1 grlurore p oulamzr elrceJeue;

    e?epels po{ r es oplouod seu po4olsop as olg oug,, :efngerurrd zqg41 eruoq n entulluido^o P>laptsel T I

    "r lplteu?rls rqes oe4 rpr,r ephfl e,ri '?4rllru lndod

    .llelqaudo eq 'rpn[ qnrp elurlep ssolseJs rptlr IoAn ole^p eloas r uo o>1e1 ,eurlac erel e{eunoopls n rptlr{ean tjalqalpdo lo^k lons r o1p oey('n

    'N 'pod'tSZ,,pfuearzeln r efue,uze;;,,)'auuoltdotlutuatods o fuotttso o opztluoto7 azotaas ou4[a1 o a&fiq atp ,a4sas afutui aap -

    "a,Frrf e^p ol ns ^ruol IJd ',,ecp^ourrurs,, qru?E^ I qqlle^po boupet

    - p?l^o{ppal^l eqefeq eftatefird Soury?*rlS EbrlDI oe:l^.Jruerdo [o1sr n ,eruecrro4trtrt$ n r p?E^Epz Eolsr pol elpefod (ot{orl-olqotnv) euo es o1q uelnpur oulezrar es ef y

    efgerEorqolne eforrs .edgrelq zr e[uequln -"*"iT]_1lyU I auo{ n (06qli nSne vz enhralur Eo,rozqr;411l- I ?s IpF

    '1orlq loEefu o1?eleqo oufer1'o[ ols otseu?eA'rlsopultu sluoJne r soug_z

    ,ouzelord olleu {el eyg eliu eutEnrp^ es 1soua1e1d-erd erro-zrqr61 riq

    _

    .e[Eo1oq1s.d qpqs[qrel qrfor,s r-e4st1a1r7-e1qdo Eoas nu'oEeir cid o^Bjdn riocior rab8Jtu r1qo-uetueJAolsr

    'rlelr? ns oruo{ n nruelsrs Eruard rcuelsrptoqenDlelelut so4;dn ,ns ep rgnfej:rln au icelupiihoz.rqJtrAl ns rle^K,ouporrrd qliir iz'roueluods runs-ps 'nJolsoJ(l r,uo^)l?l n '(aruo4uas o als Buz nrudlun es rel) uerelrlplol I ,(on9 pls^qnqo ref) uu1e161:o!IFJB? rolsord elsel.alsndord eu olpau Up niernT-ap oll?a^ t,rs eruo{ n ,errlsrnTep Eollperr rolsord lej_orl?^lls

    ouqosnperu r oue^rDl^lo ,oulef eas o[ euo>1n JolsoJd rulp^qnqoe s uepel n Erurlo^q rupoqlfues 11Jdo1s

    'nppalEo -uo{nJlso^p uo{eu n lprulorues of6rrs

    f o n4sajq n:f r" n q -"j!r, ",a "u "'on' :5iI,f ; H$,l"ffl til#| el eto{ Bd.oln qJu:\E!'po nupelru erErpo ep oeEour rqT_T!.I! jypoEetu qp zeq oaerdrl

    .iir17ri4 ?,l,rotl-BJJ JII41'?r s1etq o4leA .p1sfuoroq uezlelg ,crso3:"ltqgq :rtsou?rl e1s[r1red e1nu1e1sr rlrq ,etvuad cile^s Ed rlsope1u euEJ po

    .rclepoldod iiroA'atuiirs ns rjfIi"^p"9 ] ul{l^euu po .u^E Ep eufto,rop gllq eip'o>1e>1e,rdl-:_oulo,qpo u1 o51

    .1 ffi oloepr fo,roqr fu' r

    -

    euircorpe{o d:y:1o_1_touloqpo olltE llsopElru auBr po garr e[ ep Ipeqn sBu ep elepnlod

    zqrw ,eunsl .nfic>1e'nuper eu

    \?ezr-lpo'e4pnrp Eolou rluperEzi n orih-rlud ,'orperrI o[?

    '4q]ry es eurlo4 ruo ol ns ilg :ilibqod dlerdo{sle s bodnJq rulol n ,,r!tsu,, ol ns rfo} rlrlenqs,erB -orueru

    qpozlqg4l e4o1 Eaflep zr,gat a.c iep1r3(rf

    'ru'pod ,2g1,1 o$o&olqotny). ?A!V as op ortouod aupod op od ,apaqodryou

    op,'tut Ifrajz as ep oE o? ourrelsoupai ,uioftc-Edn{o pod rpnty 6nrp qr1o1 r oe1 ,ruis'ep egiil

    , :rfu4snd n EoupaT ryq oB{ rln? pqarlequles rlDlsdrs es lsezrodsr nno ^zyMNoFZ.r^q o^lgrpol lolo{ n eqocte r nrz ue[94 n E^lFrp tyelpurB^B]lel-^B e)l epnq uo r ep el19q'qlEnrp po efer,poeu Bpe{ru eFI^ as zp eqerlod elrtjopoad ulrref as:ZII.TI p9rt.'n?otues Eu otrpnso I qFnip po eliinoiozrEd ns eto{-'Er.ueurpo8 rurulpJ n orrerdn .Etunerl Eull-9-ilry?_?1_19" olelsg I oJrq eEelu ez e[afo>1ruo_Alsn{sr ruDl?rulotuus lurlJd nuptzen

    n[re1e1 n eped zrqr;41 ellop.(nlo^q uou^oqnp r uouousrru onuai4o

    ,eiiildEuo elo{ Bueluer,r nftrqo r rgoures rjnfntlelqez onerdn 'o{eu

    ..s ]q {op I .,,[urlu Bs uo r o{E{ou r oels 1ozlr7 ef

    ep,, ureluegeso s FIZ 4IIIN .rq,relsripo u8bt po ied'frtrz

    -eoo ejl$ ep rpreqnlod ,apeu ep oeEoru nielis eu itelo{ pbrtul oleru ouo elnd 4elasap od rpirelipor;

  • da ie se pojaviti nove melemne utopije, vei Mihizkroz sliku spoienih kapilara tumadi i-postoieie dru-Stvene sistemd. On predvida: "Ubedeir sutti du ie sestvar tako zavr5iti: sbcijalizamje socijalizovao kapi-talizam, a demo\atski-kapitat2am i6 demokatizo-vati socijalizam."r Ali, akb ie se socijalizam u bu-duinosti nuZno demokratizovati. i to spolia. zahval-jujuii kapitalizmu - demu onda Mihiiov dru5tveniaktivizam, demu kritika sistema kome ie ionako su-deno da postane rajsko poljande demokiatije? Odito,kao Sto veruje u postoianie kniisa-sestara. tako Mi-hiz veruje i upostojanji: siltemilbratudadi. Sve Sto jeu.kosmosu odvojeno i pojedinadno vidi on kao jed-i-nicu roda, plemena, familije. Da se, kojim sludajem,bavio astronomiiom, Mihiz bi dak i salaksiie videokao dlanove kolhozne zadruge "Kosnios".

    Ceo Mihizov Zivot, kako vidimo iz njegovih me-moara, bio je bekstvo'od pojedinadnog Mihiza. Ubekstvu od samog sebe, Mihiz jebe?,ao u javni Zivot,u svakojaka dogadanja i de5avanja. I uspeo je dapobegne. Zato njegovaautobiografija i ne moZe a danebudeAutobiogrffia o drugima, jer bez tih mnogo-brojnih drugih ne bi bilo ne samo javnog Mihiza, veini Mihiza uop5te. Jedno od najvaZnijih poznanstava-simbioza koje je Mihiz ikada sklopio Silo je ono saDobricom Cosiiem, op5tefiteljem koji je, ba5 kao iMihiz, uvek bio spreman da svoj lidni Zivot poloZi naoltar Istoriie. U poelavliu pod naslovom "Kupio meiz prve" (l); Mihiz p-iSe o svom susretu sa iosiiem uokviru rada literarne sekcije omladinskog kulturno-umetnidkog dru5tva Ivo Lola Ribar. Vei pri tomprvom susretu, Mihiz je shvatio da se pred njimnalazi "dovek sa najveiom komunikacionom moijp-ridobijanja ljudi od svih koje ie u Zivotu sresti".oCitalac neie imati pote5koia da shvati Sta s e zapravokrilo iza ove ljubavi na prvi pogled.

    Isprva, Mihiz ce kritikovati Cosiievu pripovet-ku "Canina prva ljubav" zbog soc-realistidkih tenden-cija. Medutim, dim "o5tro kritidarsko pero" bude pro-cdnilo da od eosiia moZe imati koristi. neie oitatini5ta od kritidarske smelosti. Ne samo da ie Mihizpodeti da menja svoj sud o iosiievoj prozi ve(,6e,vremenom, Cosiia proglasiti za jednog od na5ih naj-veiih prozaista. Razlog za oyv drastidnu promenuvrednosnog suda o Cosiievoj prozijejasan, ako ne ibanalan.Mihiz je procenio da njegovo koketiranje saulogom disidenta, u periodu kada se forsirao soc-re-ahzam, neie moii tek tako da prode. Trebalo je imatinekoga iz partijske vrhu5ke ko ie priskoditi u pomoikad zagusti. I ne samo to, Mihizu nije bilo tesko daproceni da je upravo Cosii onaj politidki moinikkojiie mu pomoii da nade prvo uhleblje u Zivotu. Svojuradunicu imao je i Dobrica Cosii, jer je od podetkasvoje knjiZevne karijere uspeo da, svojim idrugar-stvom", potkupi jednog od malobrojnih knjiZevnihkritidara svoje generacije i da ga time onemoguii uizricanju negativnih sudova o njegovom delu.

    Da op5teZiteljska prijateljstva, sklopljena popravilu iz lnteresa,- znajri C'a poiraju dugo, dvedod'i ine tako davni intervju za Nin (3. jul 1992) u kojem

    !fihL, odgovarajuii na provokativno pitanje o io-siievoj Lelji za vla5iu, kaZe:

    Dobrici je Broz nudio mnogo znadajnije kombi-nacije, a on ih je izbegao. Ako je dovek od 40godina, kojije veC okusio vlast - a vlast je vrlozarazna - imao snage da sa nie side. apsolutnoje negroguie dau7i. godini ioZeli da'postanevlast.'

    Avaj, ono Sto je po Mihizu "apsolutno nemo-guie", ispostavilo se ne samo kao moguie, vei kaootrcani kliSe Zivota. Po Mihizu, dovek moZe biti Zel-jan vlasti samo u mladem dobu, a kako stari tako jese we vi5e kloni. Ali, kada bi zaista bilo tako, onda bina delu mnogh drZavg bili pubertetlije a ne didusije.

    BaS kao i kod Cosiia, kod Mihiza ne fasciniratoliko njegovo politidko opredeljenje koliko dinjeni-ca da on nikada nije bio slobodan da Zivi bez politike,da ie svoiim opstAziteliskim nasonom bio 'iotounopredodre-den ia nju. Najpre a[cija5 i brig'adii, papotom novinar po redakcijama, strudnjak i nestrud-njak u najrazliditijim telima, komisijama, Zirijima, pasavetnik (najpre filmski, potom pozori5ni, a od ne-davno i krunski), potpisnik ovihl onih peticija, go-vornik na ovim i onim skupovima - Mihiz je op-SteZiteli koii ie proZiveo Zivot no5en iracionalnimstrahorir da nesto ne propusti i isto tako iracionalnomZeljom da u svemu udestvuie. Mihizov put od titov-skdg brigadira do krunskog savetnika i'jeste taj do-sledni put opSteZitelja,.put u kome nema kontradik-cije jer je taj put uvekbio utapanje, osmoza,vraianjeu uterus, u toplo krzno mno5tva u kome nema sa-moie i izdvojenosti. Politidki predznak tog utapanja iniie nikada bio uzrok op5teZitelistva. vei ie nalon zaoisteZitelistvom bio uz'rok dru5tvenog aictiviima saovim ili onim predznakom. Nemajuii snage da budeni pesnik, ni pobunjenik, ni mistik, ni mislilac, nimizantrop, ni ludak, jer za sve to je potrebno umetibil.i sam, Mihiz je bio i ostao u onom proseku naSihvisprenih ljudi na koje je CVijii mislio kada je rekaoda u Srbiji "tupavih gotovo da nema". I potom dodao,ali ni izuzetno darovitih.

    I kao Sto je Mihizov Zivot bio tek razlomak kojije pripadao nekom kolektivnom zbiru, tako i teme okojima je Mihiz pisao nikada nisu bile njegove, veisu uvek na neki nadin bile narudene. bilo bukvalnonarudene, bilo izazvane spolja5njim okohostima. DaMihiz ne pi5e na teme koje njega mude, vei na temeo kojima publika Leli da slu5a, vidi se najbolje iznjegove knjige Kazivanja i ukazivanja. Ako se okonedijeg imena, dela, ili dogadaja, vei nije koncentri-sala paZnja javnosti - Mihiz o tome neie pisati.Uzmimo jedan primer. Da Andrii kojim sludajemnije dobio Nobelovu nagradu, male su Sanse da biMihiz imao Sta da kaZe o njemu. A da se, u jednomtrenutku, nije razvila polemika o Andriievoj nacio-nalnoj pripadnosti, Mihiz se verovatno ne bi ni setioda o toj temi razmi5lja. Promocije, nagrade, sahrane,proslave, godiSnjice, skandali i festivali... inspiriSuMihiza da ne5to napi5e, nikada njegov istinski interesza jednu temu ili kulturnu pojavu. Dajte mu publiku

    5 0 / R E 6 l b r o j t 5 , n o v e m b a r 1 g g s

    /

  • ,;;

    rlsou?nEou o llseas e {e{ru Blueu 'IueulpoE luDI

    -erupood urrrrepqrd sorydn'etuueoluetu -tupo4qll trn ep nctuefutp lllusefqo eQeul o{B)'epnll lrpnu-peuep be,uiqn{oii zItIIN i[ oie:[ bleuo olst

    'tlrurs e[ue>1-olsard [eqn>1od FIIIUJuI eu o{ Bzlqll[ po{ e?uqefue?trd o>1suoJelue{eP el El! ref

    'sruldnrp o PoIJG;il:#;'Jr.+ oili*-udr otsordrju lsouzevirde1 5s o1q oiiel rlsouzelojd euarusdos eluentrpnrupuufuqqod etifueltd n

    'uelserrs efru epToru rolne lrres Iu-aer.oa etutnifueur{ri 1 ufue,urpirurpeq le;n>lod uepetqol erurruorueru lul^ozlqI I n Ilolsocl

    'O",rnu.Irr"rr|-e1qdo elrusdsr qno8efu po I[o{ olq $ 4qll I surleEblq o8!u'snieti rrstrieprsrp eu errerd eqn oEouurnfeui'eurnzur Sorrerpz biuqueu urirs od

    'aftrre1s-lruaru-oar trqu+tsp auErfod rqes ep ef1a7-erroEalu orueseftu orrtffpon oEeu equr E4IIIIN_po{ el-otrl ouo'e [e1o; alsroDloJlp e^ou e lorrs EunrtcBdel eu ernllAeuasEp erntu euprE oeun zlq5 I'N'g lueplslp IAeJo eleno'p

    'nie,r rudlupars n ru o1q a[1u glqe{ IuIJoAlEzuir4iue,rillsoEnf od ruepnru t ruaqdeq qlq uueplqpru7e1ns 4op I

    'nPS uo^oN n e{sdrs ecllEt{ lo1{?!!epnq Bp :oll?oJu EIIIN

    'I^ou ?[qoP ?lnulu leo ponlroi n'r'Eoifstuoroq T Breuorclrinioiro1tl'ztnrpEo1s1o>1q e8om pol Izvlpo uo-'oEsod l{lnueJl luou-pef n rprqnEzl 'uluopl4l* Es plue?nJp boAs boqz UPA-ituzex epzer' af t[o>1 nluepl$p uo{?Illlod oe>I Iqas oeqid^zrqr4

    'I iwEup o t[{otSogonf n'oIeI'trrose16l tuouu^olltr I - eu4ler Eo42t1sunuto1 ruol

    -ueprsrp- rur lrl euzo dleu us a fueTnrp Eu Blueueruoclsnn

    'irirdiar'iftuzcerd 'nuroi ruoEnrp uouelu n uorpel,rod e fiuri'auintg eloEe [u e'a ltlurEorqolne a folsiiurol uronrd n te^ DIIIS Bp zlqll I al oa?od Bluaplslplerlrod tong

    'n,ustuapisrp uio,roBaiu o nptrd n- elnr-enba ep ofrqer1 rq rkj>ieioulll efue,urpnrupeu [epn4-od erslf riurircoruiru'ul[o,ri'n'oeznpard 2q5,1 etrlo>1 e lueirrpriurpeu teqruliid t fiuzotctqure [uu o51

    'es"Fl I eaoJleA'oupefez npo^-I qnpzA ]e[seuporrrd I {B? IJpnupeu ep ntuels n el Ep elnrc:lolzrqgal''(edr1' 'e,cnuErlsod ou

    -lpnDlelelur oe1 ualllelspard el e4q14 pol "'elelllel

    -ueru EolsurfeJ' B{IIpo ef 1fo>1 'efqeslzpul I Blue?rl

    'pulzuafol'ereaerd'e4s,ra1n1'e lue lllop qnq'9{P{r orrinrirpuu epal eEo4 a[ o4 nruel Eu r,ezoJd eus-orirerqs,, eEI[q a[ ot

    'efqerEotqolne E^ozIqrW'J3orueru

    qpozlqlry zl pepp e?oru es afloqteu ls{e1 ruesrde?olu 01 o{IIo{ pqqo4 ep olflol-a?olu eu Pp?{luefrlerEo1o; Bp V'ellls e{?Iuoil n nlu^eluprNs eJlcoriiirrrd od 4rz!t ai irrp urornierciq uz eTasod (atq:braorol) e ftib sruo:llorues -eluroJ eue fuptqon olseunuo oll euol n 1 a[ uelqold lozq541

    'Dtuoslu-oryouosI etiiuoa horie,ltsdos' e tue,r4d'dld lqnlod n fuelrdn e[ ezqyrl po:1

    'e1sq-eer-cos EcesJCl po{ otuueleuntoil e{s^rup 5>1is (e4strdoln) euuqdaln olsatun 'owErup

    o ah.to8otqonYnruot uroEnrp n olI?oJEu nfilqo4 n oEI1I? q geaefuesqe/tqoues Eo>lsueuopSeru Eorrlerro aJaIuIJd"ra,reib eiruurnleu i,roq1[u oI$I eqrs q tq eu

    'qerE-e7 n epetd ep elnqra ou?ll PZoIDI ^lsorT4.sr Bo'eftqrs uctuurE uel t rure8oq elqJP Ilsoupllueb eloz-iq11,rU p" b'ount ouiig poEol; { et1'er oe45r

    'ure>1odefuerEt zned n

    '4qII I nru I Iq eu lutlrog n olerqeiropubl n {E? e?elop gDled-^lslrog

    'uszqelel

    rnada riruriadu^ntriui eu'gdgia o>1e a[ue-[1;nu o'ro8-efu n[n? ep nrnui tcstd qsdrs t,oarrfuu'ednlseu quls-luepl$p qvrotafu po Ilqrp (urllllol o{I) ?{Fnqr^nrEilicil

    'ii>1e; ier&uzei lrirepra5u op e,reqtle,rnerd{iiojd"u

    'ed .cZtetuelrd n liroi'cip au eptru uo ecstd teipn11e1a1ur oe>1 lepeuz [ol5'epraue8 'eleu,, e{eu I>1ei orqeurpeu e f znlt;41'n luesIIEArloIuE s luouleluotull-ues n 'Iqas o n{[s nueqdeln nuPal euleluEu Ep IIe?rolne roSelu ap8 eurtlsaur ruluo 3u oABJdn ueqelrvel-pueq oal?rPzteu elelsod 1s4el ^o4qll [

    'Knlsoo uI?Eulel eu euofu es ?p IIe? o{ euouo Pu?np elelso au ep-e>Iru p Jnls relll'1117'tuoal-sp aJs oEI luo JnlE JelII I?nlses 4qll tr lerrjo

  • sopstvenos nestanka, to jest kraja. Koliko god Mihiz*u6dodio i-o onima koji su sada vei pokojru, nemat