mjp ii materijal

7/25/2019 Mjp II Materijal

1/51

MEDJUNARODNO JAVNO PRAVO II

MEUNARODNE ORGANIZACIJE KAO SUBJEKTI MEUNARODNOGPRAVA

Meunarodne organizacije su formalno institucionalni oblikmeunarodnih odnosa. Nastale su razvojem meunarodnih odnosa na ekonomskoj, politikoj i ideolokoj osnovi. Meunarodne organizacije su nastale sredinom X Xvijeka i mogu se razlikovati u nekoliko aspekata. ! dananje vrijeme brojne sumeunarodne organizacije za zatitu ljudskih prava i sloboda, jer su to vrijednosti opteginteresa ovjeanstva."olitiki pokuaj iz #$%%. godine formiranjem N&'(")*N'&*(N' !N +' koja je okupila parlamentarne predstavnike evropskih dr ava je propao, jer u to vrijemenije bilo realnih uslova za ovaj proces. Nekoliko osnovnih determinanti uticalo je na stvaranje meunarodnih

organizacija- ekonomski razlozi, komunikacije i razvoj kapitalizma razvojdemokratije, ljudskih prava, socijalni razlozihumanitarni, univerzalni razlozi, humanizovanje rata uve/avanje broja dr ava kaonezavisnih me0unarodnih subjekata i potreba stvaranja ugovora u razliitimoblastima1ve organizacije imale su dva osnovna tijela- organ zastupljenosti i upravljanja istalni administrativni sekretarijat i to je osnovni model njihove organizacije ifunkcionisanja.Meunarodne organizacije mogu se klasifikovati po razliitim elementima kaoto su-1. opte i speci !"#e $o%"!st &'(t)e#i* oos!+ ,. -"o%!"#e i 'e-io#!"#e

$te'ito'i !"#i !spe t+ /. #!!cio#!"#e i oo'&i#!to's e $i#stit(cio#!"#i #i)o+.2sim navedene podjele, meunarodne organizacije se mogu uslovno klasifikovati i nasljede/i nain-Me0(&' !)#e o'-!#i2!ci e. Nastale su kao formalno institucionalni oblikme0unarodnih odnosa na multilateralnoj osnovi i osnovale su ih dr ave.Meudr avne organizacije, zavisno od obima i sadr aja me0udr avnih interesai saradnje mogu biti na nivou meudr avne koordinacije 32rganizacijaafrikog jedinstva, "okret nesvrstanih, 2rganizacija amerikih dr ava,*rapska liga itd.4 gdje ne postoje posebne i stalne institucije izvan dr ava koje mogudjelovati samostalno i nezavisno od dr ava lanica. 2vakve organizacije funkcioniusistemom samita, usaglaavaju stavove meusobnih odnosa i stavove prema ostalim meunarodnim pitanjima.D'(-i o%"i 3e0(&' !)#i* o'-!#i2!ci ! p'e&st!)" ! i#stit(cio#!"#( st'( t('(

o ! s!&' i #!!cio#!"#e e"e3e#ete i 3o e &! &o#osi o&"( e o e o%!)e2( (# e#e 4"!#ice. ako same lanice uestvuju u donoenju odluka, donesene odluke postaju optije norme koje obavezuju dr ave 3primjer ovakvih meudr avnihorganizacija su )iga naroda,!jedinjene nacije, 'vropska unija, N*&2 pakt4.


2/51

Meudr avne organizacije danas imaju kljunu ulogu u meunarodnim odnosimai kodifikaciji meunarodnog prava.Me0()"!&i#e o'-!#i2!ci e. (azlikuju se od me0udr avnih po ciljevima osnivanja,kapacitetu djelovanja i organizaciji. 2ve meunarodne organizacije nastale su naosnovu interesa i teorije meunarodne solidarnosti i povezanosti. Naprimjer,

problem eljeznice, vazdune polovidbe, pomorske plovidbe, rijene plovide, bankarstvo, finansije i ostalo. &o su pitanja sa kojima se suoavaju vlade u svimdr avama. Meutim, nijedna vlada, bez obzira na mo/ dr ave, ne mo e sama da rjeava pitanja koja su po svojoj prirodi opta i zahtijevaju i opte organizovanje.3Meunarodni biro za tegove i mjere #$56. godine, 7eneralni savez pota #$5$.godine, !nija za zatitu industrijske svojine #$%8. godine, 9eljeznika unija #%8:.godine, Meunarodna telegrafska unija #$:;. godine, (adiotelegrafska unija #%85.godine, &*, ?&2 4.Me0(#!'oe o'-!#i2!ci e #!st!"e #! opti3 )'i eosti3! i pot'e%!3! " (&s i*p'!)!. 39enevska konvencija o tretiranju ranjenika i bolesnika #$:6. godine pretea=rvenog krsta, Meunarodni biro za higijenu #%#@. godine, Meunarodna

organizacija rada #%#%. godine, 1vjetska zdravstvena organizacija, itd4.Arojne oblasti ivota ovjeka i njjegovih prava ne mogu da se realizuju samo krozunutranje pravo i organizaciju dr ave, nego je nu no meunarodnoorganizovanje da bi se ljudska prava ostvarila.Me0(#!'oe #e)"!&i#e o'-!#i2!ci e.Meunarodne nevladine organizacije sudobrovoljne, javne, neprofitabilne organizacije od ireg drutvenog znaaja,osnovane od strane pojedinaca, grupa ili povezivanjem slinih udru enja, imaju statut idefinisanu organizacionu formu. Bonvencijom o ugovornom pravu iz #%$:. godinemeunarodne organizacije su priznate kao subjekti me0unarodnog prava.Meunarodne nevladine organizacije pripadaju sferi civilnog drutva, tj. nevladinomsektoru i prevazilaze dr avne granice i okvire djelovanja vlada pojedinih dr ava.Mogu biti osnovane u razliitim nivoima djelovanja, lokalne, regionalne,nacionalne, svjetske itd. *li prema kriterijumima !jedinjenih nacija treba da ispunjavajukriterijume koji im daju svojstvo meunarodnih nevladinih organizacija- lanovi su pojedinci, podlije u pravnom sistemu dr ave gdje djeluju,neprofitabilne su i od opteg su drutvenog znaaja, imaju javno finansiranje izizvora koji nisu vladini, nezavisne su od vlade na ijoj teritoriji djeluju, ali i od bilo kojedruge vlade, imaju statut kojim reguliu djelatnost, funkcionisanje i strukturu.Meunarodne nevladine organizacije ne mogu funkcionisati, ako im dr ave ne stvore povoljan ambijent, jer meunarodne organizacije nemaju svoju teritoriju i svoj pravni sistem, nego djeluju na teritoriji dr ava i u okvirima pravnog sistema dr ava i pravnog sistema meunarodnog prava. Bodifikacija meunarodnog prava pozitivnoutie na jaanje subjektiviteta me0unarodnih organizacija, jer se pove/avaobaveznost dr ava da primjenjuju kodifikovano pravo. 'konomska osnova je biladominantna od samog nastanka organizacija, a i danas ima svoju bitnu ulogu.


3/51

DRU5TVO $6IGA+ NARODA 1717. Nakon zavretka "rvog svjetskog rata, )iga naroda osnovana je na inicijativu dr ava pobjednica u ratu sa ciljem da se uspostavi opta, trajna i efikasnameunarodna organizacija za obezbje0enje mira i razvijanje saradnje meu dr avamai narodima.

deja )ige naroda potekla je od amerikog predsjednika Cudroa Cilsona. Nazajednikoj sjednici oba doma Bongresa $. januara #%#$. godine, ameriki predsjednik Cilson iznio je plan uspostavljanja mira u 'vropi u #6 taaka-#. !72C2( 2 M (!


4/51

A!7*(1B*, Nevil, G5. decembar #%#%. godine,M*D*(1B*,&rianon, 6. juna #%G8. godine,&!(1B*, 1evr, #8. avgusta #%G8. godine, 3kasnije )ozana #%G6. godine4."ovelja je postala dio Cersajskog sporazuma koje su sile pobjednice potpisale sa Njemakom G$. juna #%#%. godine. "rvo zasjedanje )ige naroda bilo je u )ondonu #8.

januara #%G8. godine, pri emu je ratifikovan Cersajski sporazum, a sjedite )ige postala je 9eneva.)iga je bila organizovana kroz skuptinu, savjet, sekretarijat i druga tijela. 2snovnakarakteristika )ige naroda je u tome to je ona nastala iz mirovnih pregovora kao njihovintegralni dio. 2vdje se uoava element efikasnosti tipian za anglosaksonsko pravo, gdjese uporedo sa definisanjem normi definiu i institucije koje /e te norme primijeniti ili uokviru kojih /e se norme ostvarivati. "ravna norma i subjekt njene primjene postajuneodvojivi dijelovi jedne pravne cjeline. Aroj lanova )ige naroda mijenjao sezavisno od slo enosti me0unarodnih odnosa i sukoba meu dr avama-K u periodu #%#%. do #%G8. )iga je imala 6; dr ava 3lanova osnivaa @G,neutralnih dr ava #@4

K #%@G. godine imala je :8 lanicaK #%@$. godine imala je ;% lanicaK #%@%. godine imala je 66 laniceK #%6:. godine imala je @6 lana.

SKUPTINA K svaka lanica je imala jedan glas, zasjedanja su odr avana svake godine u9enevi, u septembru. 1kuptina i 1avjet uglavnom su imali podjednaku nadle nost,naroito u pitanjima ouvanja mira i tra enju konsultativnog miljenja 1talnog sudameunarodne pravde. SAVJET K uspostavljen kao glavni organ )ige, sa osnovnim ciljem da sauva svjetski mir i da se bavi problemima koji imaju veze sa ugro avanjem svjetskog mira. 1avjet je imao$ lanica 6 stalne 3Aritanija, >rancuska, talija i +apan4 i 6 promjenjive, koje je svake trigodine birala 1kuptina.! prvom sazivu 1avjeta )ige naroda birane su- Aelgija, Arazil, 7rka i Ipanija.!mjesto 1*E, kao pete lanice, postala je Bina."roblemi kojima se )iga bavila uticalisu na pove/anje broja nestalnih lanica u 1avjetu- #%GG. godine broj uve/an na est#%G$ broj uve/an na devet.Bada je Cajmarska (epublika 3Njemaka4 pristupila )igi #%G:. godine ona je postala peti stalni lan tako da je nakon #%G:. godine )iga imala pet stalnih iest promjenljivih lanica, a nakon #%G$. godine imala je pet stalnih i devet promjenljivih, ukupno #6 lanova.1avjet je zasjedao u prosjeku oko est puta godinje. 1avjet je imao dvije stalne komisije-KBomisiju za vojna, pomorska i vazduhoplovna pitanja 3Cojna komisija4 i KKKKKBomisiza mandate uprava na teritorijama bivih kolonija. SEKRETARIJAT imao je funkciju da priprema dnevni red, materijal za sjednice i imao je 7eneralnog sekretara. STALNI MEUNARODNI SUD osnovan #%G#. godine kao organ za mirnorjeavanje sporova meu dr avama i za tumaenje me0unarodnog prava povodom nekog


5/51

spornog pitanja koje mu uputi 1kuptina i 1avjet )ige naroda. 2vaj sud je preteaMeunarodnog suda pravde u Fagu kao organa !N i ovdje se radi o politikoj sukcesijikada novi organ nastavlja kontinuitet prethodnog organa.

KOMISIJE LIGE NARODA

a4 Bomisija za razoru anje L potpisale >rancuska, talija, +apan i Aritanija, sa ciljem daogranie veliinu svojih mornarica. Meutim, Aritanija nije potpisala sporazum orazoru anju iz #%G@. godine i nije potpisala ArajanKBelogov pakt o zabrani rata kaosredstva za rjeavanje meunarodnih sporova. b4 Bomisija za mandate je, kao stalno tijelo, nadgledala upravu )ige naroda nad spornimteritorijama i organizovala plebiscite kojima je stanovnitvo odluivalo o statusu pojedinih teritorija. "rema "ovelji 3lan GG.4 bive kolonije Njemake i teritorije2smanskog carstva stavljene su pod nadle nost )ige i klasifikovane u tri osnovne grupe-

* mandat, teritorije koje imaju takav stepen razvoja da uz pomo/ )ige mogu postatinezavisne dr ave 3uglavnom dijelovi bive &urske4

A mandat to su teritorije kojima mandator mora upravljati i odgovarati za njih i

garantovati prava 3religije, javnog morala, zabrana trgovine robljem, prava trgovineitd.4= mandat to su ratrkane teritorije, meusobno nepovezane 3ostrva u &ihom okeanu4 injima se upravlja direktno na osnovu zakona mandatora. Navedene teritorije su, u sutini, ostale kao kolonije mandatora, osim raka, koji je #%@G. pristupio )igi kao nezavisna dr ava. 2sim toga, pojedine sporne oblasti u 'vropi bile su pod mandatom )ige, oblast 1ar do #%@;. god. 3plebiscit naroda i vra/ena Njemakoj4 iEancing do #%@%. godine.c4 Meunarodna organizacija rada ustanovljena je #%#%. godine, sa ciljem da se pravaradnika definiu meunarodnim obavezuju/im normama kao to su- osmoasovno radnovrijeme, radna sedmica od 6$ asova, zabrana koritenja djece u radu, prava ena naradnom mjestu, prava mornara. 2vu komisiju je predvodio *lbert &omas.d4 ridtjof Neansena, bavila se pitanjem povratka izbjeglica i ratnih zarobljenika, gdje je oko 688.888 ratnih zarobljenika iizbjeglica vra/eno u (usiju, zatim izbjeglika kriza u &urskoj zbog ratova i progona+ermena.


6/51

Bongres 1jedinjenih Er ava nije ratifikovao pakt o osnivanju Erutva 3)ige4naroda na zasjedanju #%. marta #%G8.godine. 111( se ukljuio #%@6. i iskljuio#%@%.god. talija se iskljuila #%@5.god. +apan je bio nezadovoljan upravom kolonijalnteritorija.! Njemakoj je Fitler doao na vlast #%@6.godine. )iga naroda nije

imala potreban opti kapacitet i saglasnot da rijei meunarodne problemei obezbijedi svjetski mir,a ukupni teret pao je na >rancusku i Aritaniju.+edan od trajnijih doprinosa )ige naroda meunarodnom pravu bilo

je konstituisanje Meunarodnog suda pravde u Fagu koji /e rjeavatisporove izmeu dr ava. 1&*)N 1!E M'O!N*(2EN' "(*CE' >2(M (*N+' #%G#. godine kao najvii sudski organ meunarodnih sporova iji sulanovi imali nadnacionalni karakter po struci, nisu bili delegati dr ava.

RAZLOZI RASPADA I DOPRINOS LIGE NARODA#. )iga naroda nije postala opta meudr avna organizacija u organizacionom smislu, jerneke mo/ne dr ave nisu bile njeni lanovi. 1jedinjene Er ave, iako idejni tvorac )ige

naroda, nisu ratifikovale njen osnivaki akt i nisu postale lan, 1ovjetski 1avez je primljen u lanstvo tek #%@6., a napustio #%@%. godine, Njemaka kao pora ena dr avanije imala bitnu ulogu, tako da se djelovanje )ige svelo na Aritaniju i >rancusku.G. 1 obzirom na to da je uee 111( i 1*E u meunarodnim odnosima bilo nu no,meunarodni odnosi su se odvijali mimo )ige i ona je ostajala izvan mnogih bitnihdogovora i odluka. )iga tako nije postala opta organizacija ni u smislu sadr ajameunarodnih odnosa, jer se znatan dio tih odnosa odvijao izvan njene strukture.@. )iga nije imala efikasan sistem oru ane sile kojom bi intervenisala u kriznimsituacijama krenja meunarodnog mira i njenih akata. )iga tako nije mogla intervenisati prilikom upada +apana u Binu 3Mand urija4 #%@#. godine, to je umanjivalo njen ugledkao opte meudr avne organizacije. &akoe, nije mogla da sprijei rat izmeu Aolivije i"aragvaja #%@@. godini, ni agresiju talije na 'tiopiju #%@;. godine.6. "ojedine dr ave poele su naputati lanstvo )ige naroda, protive/i se njenoj ulozi iuspostavljaju/i drugaije oblike meunarodnih odnosa izvan )ige. Njemaka je napustila)igu #%@6. godine 3dolaskom Fitlera na vlast4, talija #%@5. godine, 1ovjetski 1avez#%@%.godine.2rganizacija )ige, pod uticajem >ranacuske i Aritanije, bila je sutinski drugaija uodnosu na izvornu ideju Cudroa Cilsona. 'vropske zemlje pobjednice nametnule su pora enima, naroito Njemakoj, nepovoljne uslove i status, tako da je odr ivost dr ave bila ugro ena, naroito u ekonomskoj sferi. deja Cilsona bila je da se Njemaka stavi pod kontrolu, sa ciljem da se dr ava i drutvo preobraze u smislu da se uvrsti novidemokratski sistem vlasti i da se prevazie neprijateljstvo u 'vropi, naroito izmeu Njemake i >rancuske.Aez obzira na raspad )ige naroda pred Erugi svjetski rat, ova meudr avnaorganizacija pozitivno je uticala na stvaranje klime da je potrebna jednasvjetska meudr avna organizacija sa sna nim institucijama koja /e mo/irjeavati svjetske probleme.


7/51

ORGANIZACIJA UJEDINJENI8 NACIJA Na iskustvima )ige naroda, pozitvnim i negativnim, nastala je 2rganizacijaujedinjenih nacija i ona je na neki nain sukcesor )ige naroda.2snivaki akti*&)*N&1B* "2C')+* iz #%6#. godine nastala je na osnovu zajednikog stava 1*E i

Aritanije da se budu/i poslijeratni poredak svijeta uredi na nekoliko principa-K nema teritorijalnih izmjena dr ava na osnovu sile i rataK narodi samostalno biraju oblik vladavineK sve dr ave su jednake i imaju isti pristup trgovini i resursimaK svi narodi svijeta uzdr a/e se od upotrebe sile. Navedeni principi upu/ivali su na definisanje novih sadr aja meunarodnog prava koji /eimati univerzalniji karakter. "romjena dr avnih granica i statusa putem sile i agresije ne/ese priznavati niti legalizovati u meunarodnom pravu.1vi narodi imaju suverena prava da u okviru svojih dr ava, na osnovu samoopredjeljenja,urede dr avu i izaberu oblik vladavine. 1ve dr ave imaju pravnu jednakost kaomeunarodni subjekti i pravo da koriste opta dobra.

1vi narodi i dr ave se obavezuju da se trajno uzdr e od upotrebe sile u rjeavanjumeusobnih sporova.M'D!1*C''('N= +* ! E*MA*(&2N 2B1! #%66. godine ustanovila je i zadu ila tim pravnih strunjaka na pisanju akata o ustanovljenju !jedinjenih nacija.B2N>'('N= +* ! +*)& #%6;. godine bila je dogovor o uticaju velikih dr ava usvijetu i formiranja !N.B2N>'('N= +* ! 1*N >(*N= 1B! #%6;. godine usvojila je "2C')+!, koja jestupila na snagu G6. oktobra #%6;. godine.Barakteristike "ovelje- #. konstitutivni karakter, G. dispozicijaKsankcija, @. univerzalna programska naela i principi. Naela "ovelje-a4 zabrana upotrebe sile, b4 ispunjavanje meunarodnih obavezac4 nemijeanje u unutranje stvari drugih dr ava,d4 naelo samoopredjeljenja naroda,e4 naelo ljudskih prava.2snovna svrha i ciljevi !jedinjenih nacija su- M (, 1*(*EN+* i (*


8/51

humanitarna pitanja ;. za starateljstvo :. za upravna i bud etska pitanja 5. za pravna pitanja.2sim navedenih postoji i B2M &'& za proceduru, koji ukljuuje 7eneralni iCerifikacioni komitet."rvi poma e 7eneralnom sekretaru, a drugi se bavi pitanjima punomo/ja.

1kuptina zasjeda jednom godinje, tre/eg utorka u septembru, a po potrebi i vanredno. Nadle !"# S$%&'#( e, )la *+, P! el-e UN Nadle nost je ograniena sa dva elementa da ne bi dolo do preplitanja sa 1avjetom bezbjednosti- prvo K 1kuptina ne mo e raspravljati pitanja koja u tom periodu raspravlja1avjet bezbjednosti, i drugo K 1kuptina mo e o pitanjima donositi preporuke i prijedloge,a ne mo e direktno o neemu odluiti.! okviru redovnih nadle nosti 1kuptina razmatra-a4 izvjetaje 7eneralnog sekretara i 1avjeta bezbjednosti i ostale izvjetaje komiteta b4 bavi se ekonomskim i starateljskim pitanjimac4 odobrava godinji bud et

d4 ima izborne funkcije- bira nestalne lanice 1avjeta bezbjednosti, lanoveekonomskosocijalnog savjeta, starateljskog savjeta i, zajedno sa 1avjetom bezbjednosti, bira sudije Meunarodnog suda pravdee4 na prijedlog 1avjeta bezbjednosti bira nove lanice, bira 7eneralnog sekretara !N.7lasa se dvotre/inskom ve/inom prisutnih. (ezolucija !jedinjeni za mir ojaava polo aj 1kuptine, jer ona mo e dvotre/inskom ve/inom donijeti preporuke za koje je u1avjetu bezbjednosti potrebna jednoglasnost. 2pti je princip iroko usaglaavanje.

Sa -e# e/ -ed !"#( !d *012. 3!d( e K ovaj organ je imao ## lanova, pet stalnih 3velikesile4 i est promjenivih na dvije godine. Nestalne su birane teritorijalno-GK )atinska *merika,#K Bomonvelt,#K Aliski istok,#K stona 'vropa i#K


9/51

2snovna nadle nost je odr avanje mira i bezbjednosti u svijetu i nadle nost u izbornimfunkcijama, zajedno sa 1kuptinom. ! okviru 1avjeta djeluje Bomitet za vojna pitanja,naelnici generaltabova stalnih lanica i njihovi zamjenici. 7lasanje u 1avjetu vri setako to je za odluku potrebno devet glasova lanica 1avjeta, s tim da ovi glasoviobuhvataju svih pet stalnih lanica, jer ako jedna od stalnih lanica ne glasa, odluka nije

donesena, i to sesmatra kao veto.Bod izbora sudija Meunarodnog suda pravde potreban je konsenzus svih lanova1avjeta, stalnih i promjenljivih. !loga 1avjeta bezbjednosti u dananje vrijeme je bitna zamir, saradnju i rjeavanje kriznih situacija u svijetu, ali je istovremeno i kontroverznazbog protivrjenosti sa procesima globalizma i novog svjetskog poretka.'konomski i socijalni savjet imao je #$ lanova, nakon (ezolucije !N iz #%:@. godine pove/an je na G5 lanova, a sada ima ;6. Aira ih 1kuptina na tri godine, a svake godine ponavlja se tre/ina od #$ lanova. 1astaje se dva puta godinje, ima po svijetu vieregionalnih komisija i bavi se ekonomskom saradnjom, borbom protiv siromatva i sl.2rganizovan je na teritorijalnom i funkcionalnom principu.

ma etiri regionalne komisije kao nevladina tijela sastavljena od vlada sa tog podruja-

#. za 'vropu,G. )atinsku *meriku,@. *ziju i "acifik i6. *friku>unkcionalnoKtehnike komisije su- socijalni razvoj, statistika, problem stanovnitva,ljudska prava, prava ena, borba protiv droga itd.1tarateljski savjet nema utvren broj lanova i zavisi od broja dr ava kojima jeneka teritorija data na upravu. Jlanovi ovog tijela su i predstavnici stalnih lanova1avjeta bezbjednosti i ostalih lanova prema potrebi. Nakon Eeklaracije o nezavisnostikolonija #%:8. godine formiran je Bomitet za dekolonizaciju od G6 lana i on je preuzeo ulogu 1tarateljskog savjeta. ! dananje vrijeme izmijenjenih odnosa usvijetu ovaj savjet je izgubio svoj prvobitni smisao i nema bitniju ulogu.1avjet za ljudska prava. 2vaj 1avjet osnovan je G88:. godine i proizaao je iz Bomisijeza ljudska prava koja je ranije djelovala u okviru 'konomsko socijalnog savjeta kaofunkcionalno tehnika komisija.1ekreterijat. Na osnovu lana 5. "ovelje sekreterijat ulazi u red organa !N. Jlanovise biraju na osnovu linih svojstava i ine ga 7eneralni sekretar i administrativniaparat.1ekretarijatom rukovodi 7eneralni sekretar !N na period od ; godina."ojavljuje se kao simbol ukupne !N i u svijetu predstavlja ovu organizaciju.1ekreterijat ima osam odjeljenja-#. problem mira i bezbjednosti,G. ekonomija,@. socijalno,6. starateljsko,;. pravno,:. informaciono,opti poslovi, i*dministracija L finansije.


10/51

SAVJET EVROPE1avjet 'vrope kao organizacija evropskih dr ava osnovan je u )ondonu ;. maja #%6%.godine, kada je usvojen i 1&*&!& koji je nekoliko puta dopunjavan, s ciljem da seostvaruje saradnja izmeu evropskih dr ava na osnovama demokratije i vrijednosticivilizovanog drutva. (anije je na kongresu u Fagu, od 5. do #8. Maja, iznesen zahtjev

da se sazove evropska skuptina sastavljena od predstavnika parlamenata.2rganizacija je nastala na idejama evropske saradnje i ujedinjenja, koju je krajem Erugogsvjetskog rata intenzivno promovisao britanski premijer Cinston Jeril. 1avjet 'vropeosnovalo je #8 zemalja- Aelgija, Eanska, >rancuska, rska, talija, Folandija, Aritanija,)uksemburg, Norveka i Ivedska. Naknadno su pristupale druge zemlje, a zrael imastatus posmatraa.2snovni ciljevi 1avjeta 'vrope su-#. promocija i zatita ljudskih prava, vladavina prava i pluralistika demokratija 3lan @.1tatuta4G. borba protiv svih oblika diskriminacije 3na nacionalnoj, vjerskoj i rasnoj osnovi4,diskriminacija manjina, netolarancija razliitih etnikih grupa, organizovani kriminal,

korupcija@. razvijanje demokratije u evropskim dr avama6. zatita socijalnih prava.1avjet 'vrope sada ima 65 dr ava i sljede/e institucije i tijela-K Bonsultativna skuptina,K Bomitet ministara,K 'vropska komisija za ljudska prava,K 'vropski sud za ljudska prava,K 1ekreterijat.K pravna komisija 3Cenecijanska4K Meunarodni institut za demokratiju....... i =entar za promovisanje vijestiBonsultativna skuptina nema zakonodavnu ni izvrnu mo/, nego raspravalja, donosi preporuke, rezolucije i deklaracije dvotre/inskom ve/inom, ali doneseni akti nemajuobaveznost prema dr avama lanicama. "oslanici 3oko @884 predstavljaju dr ave, ali predstavljaju i partije i nacije, tako da se poslanike grupe lobiraju na vie osnova."lenarna zasjedanja odr avaju se etiri puta godinje. Aosna i Fercegovina je lanica1avjeta 'vrope.Bomitet ministara ine ministri spoljnih poslova dr ava lanica ili njihovi zamjenici, iima ira ovlatenja od skuptine. 2dr ava kontakte sa nacionalnim parlamentima,razmatra mjere i aktivnosti koje 1avjet treba da preduzme, predla e preporuke, predla ezakljuenje ugovora i predstavlja organizaciju u meunarodnim odnosima. 2dluke sedonose konsenzusom, dvotre/inskom ve/inom ili ve/inom, zavisno od pitanja o kome seglasa.Bomitet se sastaje jednom mjeseno, prve nedjelje u mjesecu. Bao rezultat djelovanja1avjeta 'vrope nastalo je nekoliko akata o ljudskim pravima i evropskim vrijednostima.

EVROPSKA KONVEN4IJA O LJUDSKIM PRAVIMA *02+. GODINEBonvencija je donesena u (imu, 6. novembra #%;8. godine, i potpisale su je, osimnavedenih deset zemalja, jo i &urska i sland, a stupila je na snagu #%;@. godine.


11/51

2na je ustanovila dva organa- Bomisiju za ljudska prava i 'vropski sud za ljudska prava.Eo sada je Bonvenciju potpisalo 65 zemalja.1avjet ima tijesnu saradnju sa drugim meunarodnim organizacijama, naroito sa'vropskom unijom.2sim sadr aja Bonvencije o ljudskim pravima iz #%;8. i Bonvencije o mirnom rjeavanju

sporova iz #%;5. godine, uloga 1avjeta danas je u procesima tranzicije istonoevropskihzemalja u 'vropsku uniju.! tom cilju je 1avjet formirao i nova tijela-#. Meunarodni institut za demokratiju #%$%. godine sa sjeditem u 1trazburu,G. =entar za promovisanje vijesti, #%%8. godine sa sjeditem u )isabonu,3sarauje sa 1*E i 2'A14@. Cenecijanska 3pravna4 komisija sa sjeditem u Ceneciji G886. godine."reambulom je regulisano da Bonvencija polazi od !niverzalne deklaracije o ljudskim pravima !N iz #%6$. godine.2stali normativni dijelovi Bonvencije reguliu- osnovna ljudska prava i slobode,organizaciju i funkcionisanje 'vropskog suda za ljudska prava i proceduralna pitanja koja

se odnose na potpisivanje, ratifikovanje i tumaenje Bonvencije.7arantovana ljudska prava su- K pravo na ivot, K zabrana muenja i neovjenog postupanja,K zabrana ropstva i prinudnog rada, K pravo na slobodu i sigurnost, K pravo na pravinosuenje,K ka njavanje samo na osnovu zakona, K pravo na privatni i porodini ivot, K slobodamisli, vjeroispovijesti, K sloboda izra avanja, K sloboda okupljanja i udru ivanja, K pravna sklapanje braka, K pravo na djelotvorni pravni lijek, K zabrana diskriminacije. Nakon #%;8. godine uslijedili su protokoli kojima su ljudska prava dopunjavana i proirivana kao integralni dio teksta."rotokol # K #%;G. godine, "arizK pravo na mirno u ivanje imovine,K pravo na obrazovanje,K pravo na slobodne izbore.Monako i Ivajcarska nisu ratifikovale, a *ndora nije potpisala."rotokol 6 K #%:@. godine, 1trazbur K zabrana du nikog ropstva,K sloboda kretanja,K zabrana protjerivanja svojih dr avljana,K zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca.*ndora, 7rka i Ivajcarska nisu potpisale "rotokol, a Celika Aritanija, Ipanija i &urskanisu ga ratifikovale."rotokol : K #%$@. godine, 1trazbur K zabrana izricanja i izvrenja smrtne kazne(usija nije ratifikovala ovaj "rotokol."rotokol 5 K #%$6. godine, 1trazbur K zatitata u postupku protjerivanja stranaca,K pravo na albu u krivinim stvarima,K pravo na nagradu za pogrenu osudu,K pravo da se ne mo e biti suen dva puta po istoj pravnoj stvari,


12/51

K jednakost supru nika.Aelgija, Njemaka,&urska, Folandija i Ipanija nisu ratifikovale "rotokol, a Aritanija i*ndora nisu ga potpisale."rotokol #G K G888. godine, (imK opta zabrana diskriminacije

Nisu potpisale- Augarska, *ndora, Aritanija, Eanska, )itvanija, Malta, "oljska,>rancuska, Ivajcarska i Ivedska. ! kontekstu djelovanja 1avjeta 'vrope organizovana jei 'vropska konferencija u Felsinkiju #%5;. godine L B'A1, koja je tokom #%%8. godine i#%%G. godine institucionalizovana u 2'A1."rotokol #@ K G88G. godine KCilinusK ukidanje smrtne kazne"rotokol #6 K G886. godine K 1trazbur K podrka 1udu za ljudska prava

SJEVEROAT6ANTSKI PAKT NATO2snovan 6. aprila #%6%. godine u Caingtonu osnivai 31*E, Banada, Aelgija,

Eanska, sland, >rancuska, talija, Norveka, Folandija, Aritanija, "ortugalija4 North*tlantic &reatP 2rganization.7lavni organ N*&2a je 1*C+'& na ijem je elu generalni sekretar. 2vo tijelo se sastajesvake sedmice na nivo ambasadora i dva puta u godini na nivou ministara spoljnih poslova i ministara odbrane. 1avjet odluuje jednoglasno konsenzusom i bavi seuglavnom politikim, administrativnim i finansijskim poslovima.! vojnom smislu, najva niji je organ Cojni komitet koji ine naelnicigeneraltabova dr ava lanica.Bao bitni organi jo postoje- Bomitet za odbranu i 7rupa za nuklearlno naoru a.>rancuska je #%::. godine napustila vojni dio organizacije N*&2a, jer nije imaladovoljnu podrku u *l iru i morala se povu/i #%:@. godine, a u sadanje vrijeme ponovose vra/a u vojne strukture.1pecifinosti ove odbrambene organizacije definisane su osnivakim ugovorom idopunjavane kasnijim protokolima-a4 ima svoj bud et, b4 ima stalni vojnoadministrativni aparat,c4 lanice organizacije jednoglasnom odlukom pozivaju druge zemlje u lanstvoorganizacije, 3#%;#. godine primljene su 7rka i &urska, a #%;6. godine Njemaka i#%$#. Ipanija4. d4 napad na bilo koju lanicu je napad na cijeli 1avez 3lan ;4e4 strane ugovornice su se obavezale da /e otkloniti prepreke u ekonomskoj saradnjiradi jaanja zajednice i na nevojnom planu.

Eefinisan je identitet N*&2a u novim uslovima na sastanku u )ondonu jula #%%8.godine na nivou efova dr ava i vlada i konkretizovan na sastanku u (imunovembra #%%#. godine.Bao rezultat navedenih sastanaka usvojen je dokument Eeklaracija o miru i saradnjiime je N*&2 sebe promovisao u faktora rjeavanja kriza i izgradnje novogsvjetskog poretka.


13/51

POJEDINAC KAO SUBJEKT ME9UNARODNOG PRAVA)judska prava u savremenom svijetu su nesporno set pitanja koja ne samoda su prisutna u praksi svojom dinaminom primjenom, ve/ isto tako,samo u ve/oj mjeri, i krenjem osnova ljudskih prava to nezaobilazno postaje sferainteresa i tretiranja pojedinca kao jednog od subjekata me0unarodnog prava.

Bako su po definiciji )+!E1B* "(*C* 1B!" N2(M ,"( N= "* 1&*NE*(E* B2+ M* +' = )+ (+ u Fagu #%%@. god.Me0unarodni krivini sud u Fagu #%%5. 3(usija, Bina, ndija, 1*E4

nisu potpisale1tatut, Blinton je potpisao, a Au povukao potpis.

KRIVINA DJELA#. 7'N2= EG. (*&N


14/51

PRAVI6A ME9UNARODNOG UGOVORNOG PRAVA"od pravilima meunarodnog ugovornog prava podrazmijeva se ukupnost pravnih normi koje reguliu postupak zakljuenja, izvrenja i okonanja meunarodnihugovora."ravila su kodifikovana #%:%. godine u Aeu, Bonvencijom o ugovornom pravu. 2va

Bonvencija je obuhvatila odnose dr ava kao meunarodnih subjekata. Bonvencija jeupotpunjena u Aeu #%$:. godine i obuhvatila je odnose izme0u meunarodnihorganizacija i dr ava kao subjekata me0unarodnog prava.Meunarodni ugovor je pravni akt nastao pravnom voljom subjekatame0unarodnog prava izra en putem ustavom nadle nih organa sa ciljemregulisanja recipro nih prava i obaveza.Meunarodni sporazum je pravni akt izme0u dr ava ili meunarodnihorganizacija putem koga se izra ava namjera da se stvore, izmijene ili potvrde odnosi pome0unarodnom pravu. *meriki institut za pravo #%:;. godine.#. izraz RugovorS oznaava me0unarodni sporazum zakljuen u pisanomobliku izmeu dr ava i koji je regulisan me0unarodnim pravom, bilo da je uoblien u

jednom jedinstvenom instrumentu ili u dva ili vie meusobno povezanihinstrumenata, bez obzira na njegov poseban nazivS.G. izraz RugovorS je kori/en kroz lanove nacrta kao generiki izraz koji pokrivasve oblike pisanih meunar. sporazuma zakljuenih izmeu dr avaS.

PRO4ES NASTANKA ME5UNARODNI6 UGOVORAMe0unarodni ugovori su se razvijali u okviru me0udr avnih odnosa uglavnom prekoobiajnih pravila. 2sim obiajnih pravila ugovorno pravo je dijelom bilo isadr ano u ustavima dr ava pojedinano gdje dr ave definiu organe kojimogu uestvovati u me0unarodnim odnosima i stvarati obaveze za dr avu.(azvijanjem me0unarodnih odnosa rastao je broj bilateralnih imultilateralnih ugovora, pa je potreba za njihovom kodifikacijom postajala sve ve/a.! Aeu, maja #%:%. godine, donesena je Bonvencija pravila ugovornog prava gdje sudefinisani osnovni elementi i procesi nastanka, zakljuivanja i izvravanja ugovora.Bomisija za me0unarodno pravo !N je G8 godina operativno radila na pripremiBonvencije.Bonvencijom je sistematizovano me0unarodno pravo i istovremeno je uinjen njegovRprogresivni razvojS. Bonvenciju iz #%:%. godine ograniavala su dva elementa- va ila je samo za ugovore koji budu zakljueni izme0u dr ava nakon usvajanja konvencije 'X N!N=* i va ili su samo za ugovore izme0u dr ava, a li ne i za one koje zakljueme0unarodne organizacije. Bomisija 2!N za me0unarodno pravo koja je G8 godinaradila na Bonvenciji predlo ila je 7eneralnoj skuptini !N da usvoji novukonvenciju koja bi obuhvatila i me0unarodne organizacije. Nakon #8 godina rada, Bomisija je usvojila nacrt novog akta. Nova Bonvencija jeusvojena u Aeu #%$:. godine, a kojom je nadogra0en raniji akt i obuhva/enougovorno pravo izme0u dr ava i me0unarodnih organizacija. !govor jeistovremeno spoj politike, me0unarodnog subjekta, njegovih interesa i postoje/ih normi me0unarodnog prava.


15/51

FUNK4IJE UGOVORA U MEUNARODNOM PORETKU#. 2snovna funkcija je da se pravno urede odnosi izmeume0unarodnih subjekata, jer za razliku od dr avnog prava koje je odreenoustavom, meunarodno ima vie razliitih akata. 1 obzirom da je to

horizontalno pravo, ono iza sebe nema vrhovni centralni organ i autoritet, pa

je osnovni autoritet pravni tj. ugovorne obaveze subjekata.Eruga funkcija proizilazi iz me0uzavisnosti meunarodnog dr avnog prava, gdje se diodr avnog ugrauje u meunarodno, a dio meunarodnog u dr avno, pa se tako stvaraopti svjetski pravni poredak, u kome me0unarodni ugovori imaju jednu od kljunihuloga.@. &akoe, kroz me0unarodne ugovore dr ave kao subjekti ograniavajuili dobrovoljno prenose dio vlastitog suvereniteta, pa imaju interes da se i njihovi ciljeviostvare kroz me0unarodne ugovore.6. Jetvrta funkcija ugovora je izgradnja izvora me0unarodnog pravakroz sistematizaciju i progresivni razvoj i oblik njegove kodifikacije, kao izgradnja procesa mirnog rjeavanja sporova 3Me0unarodni sud itd4.

O LI4I I VRSTE MEUNARODNI6 UGOVORABao to izvori meunarodnog prava mogu biti ugovori i obiaji, tako i obliciugovora mogu biti usmeni i pisani. nteres me0unarodnih odnosa i organa jeste da ima tovie pisanih ugovora koji se mogu kodifikovati u saglasne i to ire primjenljive pravnecjeline.Bonvencija u Aeu #%:%. godine o ugovornom pravu upravo je to imala za cilj i ona jeodredila bitne elemente o ukupnim procesima ugovaranja.2sim pisanih postoje i usmeni oblici- pre/utna saglasnost, zvanine izjavedr avnih funkcionera. Bod usmenih izjava dr avnih funkcionera koji u imedr ave kao subjekta iskazuju odnos prema nekom problemu i pitanju, a to ima pravneme0unarodne posljedice, treba voditi rauna i o ustavnom ureenju dr ave. Ea li poustavu te dr ave funkcioner koji je dao izjavu ima ustavnu nadle nost da mo e legitimnozastupati cijelu dr avu. !smene izjave predstavnika dr ava i meunarodnih organizacijaoznaavaju izraz volje koji se povezuje sa postoje/im pisanim ili usmenim normamameunarodnog prava. "isani ugovori mogu imati nekoliko oblika zavisno od materije,interesa, ciljeva, teritorije, vremena, drutvene oblasti, pravnog znaaja itd.Blasifikaciju ugovora posmatra/emo iz aspekata oblika i vrsta.O LI4I MEUNARODNI6 UGOVORA(azliiti nazivi oblika ne znae i razliitost njihove pravne sutine i pravnog djelovanja.Q "*B& je vojni savez ili neka va na politika pitanja 3"akt arapske lige4. "aktom seustanovljavaju vojnoKpolitiki savezi kao zajednice dr ava radi ostvarivanjaodre0enog zajednikog cilja 3N*&24. &ako0e, paktom se definie neka sutinska promjena statusa dr ave u me0unarodnim odnosima 3&(2+N "*B&4. "aktom se,tako0e, definiu neki va ni me0unarodni ugovori koji imaju opti znaajme0unarodne sigurnosti 3ArijanKBelogov pakt #%G$.godine4.Q B2NC'N= +* je najrasprostranjeniji oblik me0unarodnih ugovora i predstavljakodifikovano me0unarodno pravo i mo e se odnositi na razliita pitanja3ekonomija, pravo, kultura, multilateralni sporazumi i sl.4. &o je sistematizovana pravna


16/51

cjelina koja objedinjuje postoje/e norme, usaglaava ih i kroz progresivni razvoj prava popunjava pravne praznine. 1istematizovanjem pravnih normi kroz konvencije kaonajznaajniji izvor me0unarodnog prava, stvara se kogentno me0unarodno pravo ili ugovori legislative koji imaju funkciju me0unarodnih zakona.Q*B& je viestrani sporazum, obino velikih dr ava, postignut na me0unarodnim

konferencijama, kongresima 3


17/51

K ('


18/51

ugovornica i na engleskom ili francuskom. Bada se u okviru !N sklapa ugovorkoriste se jezici !N- panski L francusk iK englesk iK ruski L kineski.UGOVORNE STRANE8UGOVORNA SPOSO NOST!govorna sposobnost je izraz suverenosti subjekta me0unarodnog prava. Er ava imaoriginernu 3 izvornu4 ugovornu sposobnost dok je ugovorna sposobnost

me0unarodnih organizacija izvedena 3eT consenso4 na bazi usaglaene voljedr ava. Er ava mo e imati ugovornu sposobnost i sa redukovanim suverenitetomzavisno od sadr aja ugovora i obaveza izvravanja. 2vaj problem je izra en kod protektorata, vazalnih dr ava, federativnih dr ava, neutralnih dr ava. Crsta dr ave i njenoustavno ustrojstvo direktno utie na oblike i sadr aje njene ugovorne sposobnosti. Er avane gubi svojstvo pravne linosti ni onda kada se trenutno nalazi pod protektoratomili neem slinom, pa ne mo e da se izrazi kao me0unarodni subjekt. Jak ivazalne dr ave imaju pravnu linost i mogu biti subjekti me0unarodnihugovora 3pristupanje 1rbije telegrafskoj uniji u devetnaestom vijeku kada je bila vazalna dr ava &urske4.!govori koje dr ave sklapaju na osnovu svoje ugovorne sposobnosti

moraju ispunjavati dva uslova- formalnoKda su dr ave pravne linostime0unarodnog prava i javnopravnoKda dr ave javno istupaju preko ustavomdefinisanih nosilaca suverenih prava.2sim dr ave kao subjekti me0unarodnog prava pojavljuju se i me0unarodneorganizacije 3uglavnom !N i me0unarodne finansijske institucije K Monetarni fond,1vjetska banka itd.4."ored dr ava i meunarodnih organizacija sposobnost sklapanjame0unarodnih ugovora priznaje se i 1vetoj stolici, odnosno "api, kao suverenom nosiocuovla/enja. Jak u periodu od #$58. do #%G%. kada papska dr ava nije postojala, "apa jezakljuivao ugovore. PRO4ES ZAKLJUIVANJA UGOVORA I NAIN PRISTANKA NA UGOVOR2vdje razlikujemo nekoliko faza- pregovore, usvajanje 3adopcija4,autentifikacija, pristanak, potpis, ratifikacija.Q "('72C2( su politika faza usaglaavanja interesa koji /e biti predmet ugovora. ! pregovorima uestvuju ovla/eni pregovarai pofunkciji i po specijalnim punomo/ima. "regovori mogu biti pisani, usmeni,tajni, direktni, pod pokroviteljstvom !N ili neke druge bitne me0unarodne organizacije. Nakon usaglaenih elemenata, pisanje teksta se preputa specijalizovanim pravnim tijelima 3Bomisija !N za me0unarodno pravo i sl.4.Q !1C*+*N+'3*E2"= +*4 K Napisani tekst se usvaja, a name0unarodnim konferencijama se za tu priliku donose i posebna pravila kako/e se usvajati tekst. ! multilateralnim i optim ugovorima usvaja se dvotre/inskomve/inom.Q *!&'N& > B*= +* je definitivna verzija i redakcija konanog teksta,dostavlja se ugovornim stranama da ocijene konanu verziju teksta. 1aglasnost nakonanu verziju vri se parafiranjem. Aroj primjeraka koji se parafira zavisi od brojadepozitara, ako je jedan depozitar tada je jedan originalni primjerak u !N koji se kopirau odre0enom broju. "ostupak autentifikacije ugovora definie se konkretno samim


19/51

tekstom ugovora, ako u ugovoru nije definisana procedura, tada se autentifikacijavri inom potpisivanja. Bod optih me0unarodnih ugovora !N, '!autentifikacija se vri rezolucijom obino najvieg i najireg organa kroz plenarnu sjednicu.Q "2&" 1 je prihvatanje ugovora od strane legitimnih pregovaraa, a zavisno od

ustavnog ure0enja dr ave i samog sadr aja ugovora, potpis mo e znaitii konano prihvatanje. Mo e se u samom ugovoru precizirati da li on stupana snagu danom potpisa, ratifikacijom u parlamentu ili prihvatanjem nareferendumu. "o osnovi obiajnog prava potpis ne znai konano prihvatanjeugovora i ne proizvodi pravno dejstvo, ali obavezuje da se potpisnice ponaaju A2N*> E'1, u dobroj vjeri i namjeri. Bonvencija o ugovornom pravu daje potpisuve/i znaaj, nego obiajno pravo. ! nekoliko sluajeva potpis se smatra kao definitivan pristanak dr ave koji proizvodi pravno dejstvo ugovora i me0unarodnuobavezu dr ave. Q (*& > B*= +* 3latinski potvr0ivanje, saglasnost4 znai konani pristanakod strane parlamenta kada to ustav definie 31enat 1*E nije ratifikovao pakt )ige naroda,

iako je predsjednik Cilson bio jedan od osnivaa )ige naroda4."o Bonvenciji o me0unarodnom ugovornom pravu ugovor podlije e ratifikaciji u etirisluaja-#. kada je ugovorom definisana obaveza ratifikacije kao datum konanog pristanaka na ugovorG. kada se dr ave u pregovaranju sporazumiju da /e ugovor biti konano prihva/en kroz ratifikaciju@. kada predstavnik dr ave poptie ugovor i iska e rezervu da /e ugovor biti prihva/enkada bude u toj dr avi ratifikovan6. kada ratifikacija proizilazi iz sadr aja punomo/i koju ima predstavnikdr ave.(atifikacija kao konani pristanak na me0unarodni ugovor i kao izrazsuverenog legitimiteta dr ave mogu/a je u vie oblika to zavisi od dr avnog ure0enja.K ratifikacija efa dr ave 3*rabija, Maroko, Catikan itd4,K ratifikacija efa dr ave uz prethodno odobrenje parlamenta zaodre0ene kategorije ugovora 3 Aritanija4,K ratifikacija kroz parlament 3ve/ina dr ava u svijetu4. REZERVE NA UGOVORE, USLOVI, PROTESTI&o su jednostrane izjave kojima se jedna dr ava ogra0uje od izvjesnihodredbi ugovora dok ostale prihvata da izvri. 2sim rezervi, uslovno prihvatanje znai da se cijeli ugovor prihvata pod nekim uslovom."rotest je jednostrana izjava koja osporava pravovaljanost jednog dijela ilicjeline. Na osnovu Aeke Bonvencije, rezerve su legalan oblik me0unarodnogugovornog prava. Bodifikacija ugovornog prava te i da obuhvati cijeli svijet i izna0eopte i univerzalne formulacije. 1 obzirom na to, da postoje razliite dr ave i kultureteko je na/i formulaciju koja odgovora svakoj, pa je otud razumljivo da nekadr ava neki dio ugovora ne mo e da prihvati iz razliitih razloga dok ostale


20/51

prihvata. (ezerve neke dr ave postaju dio ugovora ako to uva e ostale dr ave obino pre/utnom saglano/u. 1tavljanje rezervi je dozvoljeno izuzev u sluajevima-K kada ugovor izriito zabranjuje rezervu,kada precizira mogu/nost samo odre0enih rezervi,kada je rezerva nespojiva sa predmetom i ciljem ugovora 3mijenja mu

sutinu4.(ezerva se smatra nespojiva ako najmanje dvije tre/ine dr ava potpisnicastavlja prigovor na rezervu. (ezerva ima dejstvo u me0unarodnom ugovoru, uglavnom,kroz pre/utnu saglasnost ostalih potpisnica. Naprimjer, u viestranom ugovoru rezervava i za dr avu koja je istakla i za dr ave koje su je prihvatile, a za ostale va i ugovor beziznesenih rezervi, a sve to ne mo e da ugrozi predmet i cilj ugovora."itanje rezerve na akt me0unarodne organizacije je drugo pitanje, jer rezerva mora biti prihva/ena 3odobrena4 od ovlatenog organa te organizacije.(ezerve kao i prigovori se dostavljaju pisanim putem, a isto tako se i povlae i mogu sestavljati u razliitim fazama zakljuivanja ugovora. POJAM PRAVNOG SPORA

1ve sporove mo emo podijeliti na politike i pravne. Me0unarodni sud u Fagu u svom1tatutu, lan @: precizira elemente pravnog spora gdje postoji nadle nost ovog suda-a4 tumaenje ugovora, b4 svako pitanje me0unarodnog prava,c4 postojanje bilo koje injenice koja mo e biti krenje me0unarodne obaveze, priroda i veliina naknade zbog krenja neke me0unarodne obaveze.1va rjeavanja sporova mogu se podijeliti na mirne i prinudne.! mirne spadaju- K diplomatija, K arbitra a i K sud,! prinudne spadaju-K retorzija,K represalija iK ratovi i razne oru ane intervencije.

Re-ist'o)!# e: &epo#o)!# e: t(3!4e# e: po#it!)!# e (-o)o'!('7 1&(2C*N+' E'"2N2C*N+' po "ovelji !N vri se kao obaveza kod1ekreterijata !N. (egistrovani ugovori se deponuju kod 7eneralnog sekretara !N, ili uministarstvu zemlje doma/ina konferencije. (egistrovanje ugovora je postalo institutme0unarodnog prava, naroito nakon "rvog svjetskog rata. (egistrovanje je iznoenjeugovora u javnost i eliminisanje tajnih dogovora i tajne diplomatije koja je bila jedan oduzroka stvaranja me0unarodnih kriza i ratova. *meriki predsjednik Cilson je u svomaktu od etrnaest taaka,u prvoj precizirao ukidanje tajne diplomatije u me0unarodnimodnosima.(egistracija ugovora je predvi0ena "oveljom !jedinjenih nacija 3lan #8G4 gdje se odugovornica tra i da svaki zakljueni ugovor i me0unarodni sporazum koji zakljui lan!N treba biti to prije registrovan i objavljen od strane 1ekreterijata !N. Nijedna stranaugovornica ne mo e se pozvati na me0unarodni sporazum ili ugovor ukoliko nijeregistrovan.!govorom se odre0uje subjekt gdje /e ugovor biti deponovan. Bada je rije o ugovoruzakljuenom u okviru me0unarodne organizacije !N depozitar je obino administrativniorgan !N, a u drugim sluajevima depozitar je nadle ni organ doma/ina konferencije tj.


21/51

zemlje gdje je ugovor zakljuen.&!M*J'N+* me0unarodnih ugovora vri *rbitra ni sud ili Me0unarodni sud pravdeu Fagu ili neko drugi ako je drugaije u prelaznim odredbama regulisano. &umaenjemo e biti doktrinarno i sudsko."2N I&*C*N+' je prestanak va enja ugovora ako se otkriju i doka u okolnosti da je

bilo nedostataka u zakljuivanju ugovora 3isti sistem kao i u gra0anskom pravu4 kao na primjer- prevara, podmi/ivanje, prinuda, nelegalno predstavljanje i svi drugi elementikoji nisu saglasna pravna volja.!govor mo e prestati va iti na osnovu intertemporalnog prava tj. kada dva subjektaili vie imaju ugovor o neemu, a na me0unarodnom nivou se donese Bonvencija ozabrani toga, tada ugovori odmah prestaju va iti. Naprimjer, ako su dr ave imale ugovoro kupovini robova, a Bonvencija zabranila trgovinu robljem tada sklopljeni ugovori prestaju da va e.

O%!)e2#! s#!-! 3e;(#!'oi* (-o)o'!


22/51

7aranacija tre/ih dr ava je u savremeno vrijeme naje/i oblik kojim se


23/51

obezbje0uje primjena ugovora 3Aeki kongres #$#;.god. garantovao neutralnostIvajcarske, (ajnski pakt #%G;.god. pojavljuje se Aritanija i talija kao garant, mirovniugovor >N(+ i talije iz #%65.god. pojavljuje se 1avjet bezbjednosti kao garant4.

Re)i2i ! 3e;(#!'oi* (-o)o'!

(evizija ugovora u me0unarodnom pravu je pravno legalana i ujedno komplikovan proces, jer je neophodan pristanak potpisnika, naroito kada je rije o viestranimugovorima.! samim ugovorima mogu biti revizione klauzule, mogu potpisnice pokrenuti procesrevizije ili se revizija mo e pokrenuti na principima me0unarodnog prava.Aeka Bonvencija o ugovornom pravu iz #%:%. godine ovo pitanje regulie i stavljarazliku izme0u- amandmana i modifikacije.*M*NEM*N su formalno pravni postupak izmjene ugovora dijelom ili u cjelini, iodnosi se na sve ugovorne strane. &o je dopuna ugovora novim sadr ajima o kojima sestrane ugovornice usaglaavaju na isti nain kao i prilikom donoenja ugovora. Na primjer protokoli o ljudskim pravima su amndmani na Bonvenciju o ljudskim pravima.

"ovelja !N razlikuje pojam izmjene kao djelomini amandman i pojam revizije kao promjenu cjeline ugovora 3lan #8$ i #8%4.M2E > B*= +* ugovora se sutinski razlikuje od amandmana zato to pojedinedr ave kao ugvorne strane mijenjaju jedan dio ugovora koji se odnosi samo na njih, ali nei na ostale potpisnike. Modifikacija je mogu/a u sluajevima- kada to ugovor dozvoljava,ne ugro ava cilj ugovora, niti sutinu njegovih normi, ne predstavlja smetnju primjeniugovora, ne teti pravima drugih potpisnika.

SU5TINSKA PROMJENA OKO6NOSTI < 'e%(s sic st!#ti%(s&o je promjena objektivnih okolnosti mimo uticaja i volje strana ugovornica tako da jedalja primjena ugovora u objektivno izmijenjenim okolnostima tetna za neku odugovornih strana. 1trana potpisnica ili vie njih mogu tra iti reviziju ugovora ili ak i ponitenje,polaze/i od novih objektivnih elementa u stvarnosti.Blauzula promijenjenih okolnosti ne znai da automatski ne va i ugovor nego znai pravni osnov da se mo e pokrenuti revizija ili ponitenje. (evizija se odvija uz saglasnotstrana ugovornica, ali ako to ne/e svi, tada se spor mo e iznijeti pred !N. AekaBonvencija od ove klauzule izuzima dva sluaja- izmjena granica dr ava ili ako suobjektivne promjene nastale kao posljedica krenja ugovora. "ravilo promijenjenihokolnosti djeluje eT nunc 3ponitenje od dana donoenja odluke4.

Po#ite# e 3e;(#!'oi* (-o)o'! Nitavnost ugovora proizala je iz gra0anskog prava i prenesena je i na me0unarodno pravo.Nitavnost je prestanak dejstva ugovora na osnovu otkrivanja nedostataka koji su postojali prilikom zakljuivanja ugovora. zvori nitavnosti su- relativni i apsolutni.Re"!ti)#i i2)o'i po#ite# !2vo je bitno pitanje koje ima dva oprena gledanja iz pozicije me0unarodnog i pozicije unutranjeg prava.#. "rema internacionalistikom shvatanju da je me0unarodno pravo nezavisno odunutranjeg, definie krug lica koja mogu u ime dr ave zakljuiti ugovor. *ko organ


24/51

dr ave zakljui ugovor, a me0unarodno pravo ga smatra ovlatenim, ugovor ne mo e bitinitavan iako u unutranjem pravu taj organ mo e biti osporen da li je bio nadle an daiska e pristanak 3ovo pitanje je naroito osjetljivo kod ministara inostranih poslova4.1talni sud me0unarodne pravde je #%@@. godine sudio izme0u Eanske i Norveke oko7renlanda gdje je minister spoljnih poslova Norveke hlen dao izjavu koja nije ila u

korist Norveke. Norveka je osporila njegovu deklaraciju da je protivustavna, ali sud tonije uva io u me0unarodnom sporu.Me0utim, ovo ne treba uzimati apsolutno, jer drugi pristup je ustavni gdje sklapanjeugovora i stvaranje me0unarodnih obaveza mo e u ime dr ave dati samo za to ustavnoovlateni organ i to u okvirima ustavnih ovlatenja.Me0utim, ovo ne treba uzimati apsolutno, jer drugi pristup je ustavni gdje sklapanjeugovora i stvaranje me0unarodnih obaveza mo e u ime dr ave dati samo za to ustavnoovlateni organ i to u okvirima ustavnih ovlatenja.Bonvencija o ugovornom pravu u lanu 6: istie da dr ava ne mo e neovlatenostnavoditi kao razlog, izuzev ako je povreda ovlatenja bila oigledna i ako se odnosi na bitno pitanje unutranjeg ustavnog poretka.

G. 1pecijalna ogranienja koja predstavnik dr ave dobija ranije od strane efa dr ave,vlade, parlamenta i sl. i u kojima se ka e ta mo e, a ta ne mo e potpisati. *ko su ovaogranienja unaprijed saoptena dr avama uesnicama u pregovorima tada ta ogranienjaimaju dejstvo na me0unarodno pravo. *ko se ugovornim klauzulama predvi0a stupanjena snagu ratifikacijom, tada ogranienja i prekraji nisu previe bitni, jer nisu konanafaza. "roblem nastaje ako klauzula ugovora predvi0a da ugovor stupa na snagu danom potpisivanja i nema faze ratifikacije gdje je mogu/a ispravka.@.


25/51

upotrebom sile. "od ovu odredbu spadaju svi ugovori nakon usvajanja "ovelje #%6;, amogu spadati i ugovori zakljueni ranije K racione temporis.1!B2A 1* "'('M"&2(N2M N2(M2M M'O!N*(2EN27 "(*C*Bonvencija u lanu ;@ precizira da je nitavan svaki ugovor koji je u momentuzakljuivanja suprotan nekoj me0unarodnoj normi. "eremptorna norma je ona koja je

prihva/ena od cjelokupne me0unarodne zajednice i gdje nije doputeno odstupanje imo e biti izmijenjena samo nekom novom optom normom koju prihvata cijeli svijet.2va norma spada u red normi ius kogensa. Bogentno pravo je opteprihva/eno i ima pravnu suprematiju kao dio me0unarodnog ustava na ostale pravne norme."rilikom ponitenja ugovora po bilo kojoj osnovi postoje faze,a konvencija predvi0aviestepeni postupak.

P'est!#! &e st)! i s(spe#2i ! 3e;(#!'oi* (-o)o'! Norme prestanka dejstva ugovora mogu biti regulisane samim ugovorom iliodredbama Bonvencije.1uspenzija ugovora mogu/a je u sluajevima-

a4 na osnovu odredbi ugovora, b4 obustava na osnovu saglasnosti nekih strana ugovornica,"restanak ugovora mo e biti na osnovu-a4 istekom roka na koji je ugovor zakljuen, b4 rezolutivnim uslovom, kada neki uslov nastane predvi0en ugovorom,c4 otkazom ugovora- na osnovu odredbi, usljed naknadnog zakljuenja ugovora,usljed krenja, nemogu/nosti izvrenja, nastanka nove peremptorne normeme0unarodnog prava, sukcesije, prekida diplomatskih odnosa, rata itd.


26/51

MIRNO RJE5AVANJE SPOROVA DIPLOMATSKA SREDSTVA"ojam ima korijene od grke rijei E ")2M* K isprava i podrazumijeva da diplomatamora imati ispravu K akreditiv zemlje iz koje dolazi prihva/en od zemljedoma/ina dokumentomKagrimanom.

Ailateralna diplomatija Lpojam i nastanakAilateralna diplomatija je saradnja izme0u dvije dr ava na osnovu njihove saglasnosti i uokvirima normi me0unarodnog prava. Bljune rijei su 1*(*EN+* L 1*7)*1N21& K N2(M' M'O!N*(2EN27 "(*C*. Ailateralna diplomatija predstavlja najstariji i najrasprostranjeniji oblik me0unarodne saradnje me0udr avama, a specifina je po postojanju stalnih diplomatskih predstavnitava3ambasada4 koje se uspostavljaju na osnovu obostrane saglasnosti.2snovni akt kojim je kodifikovana bilateralna diplomatija donesen je jo #$#;. godine naAekom kongresu, dopunjen "rotokolima iz *hena #%#$.godine, Bonvencijom!N iz #%6:. godine i Aekom konvencijom iz #%:#. godine, #%:@. i #%:%.godine. Celiki dio me0udr avnih sporova rjeava se direktnom bilateralnom

diplomatijom koja mo e biti tajna, manje javna ili potpuno javna, sa rezultatomzakljuenja ugovora ili sporazuma.Jak u sadr aju nekog ugovora mo e biti klauzula da /e dr ave poptisniceuiniti napore da eventualne sporove rijee diplomatskim putem.2vaj nain rjeavanja sporova je u okviru principa !N i mirnog rjeavanja sporova. Naprimjer, nterameriki sporazum iz #%6%. godine o uzajamnoj pomo/i obavezujestranke u sporu na me0usobne konsulatacije i saradnju. 2vakav proces je vezanza pojam pactum de contrahendo 3obaveza pregovaranja radi zakljuenja sporazumaili ugovora4, pa Me0unarodni sud pravde obavezuje "oljsku i )itvaniju #%@#. godine da

eljezniki spor rijee sporazumom.Er ave se obavezuju na pregovore, ali ne mogu se obavezati i na zakljuenje sporazumaili ugovora.*kreditacija je izbor i imenovanje diplomatskog predstavnika, a agreman je pristanakefa dr ave ili ministra spoljnih poslova druge dr ave da prihvati akreditovanog predstavnika.Bod konzula je patentno pismo i razlikuje se od agremana, jer nije adresirano nakonkretnog subjekta, nego je uopteno i predaje se diplomatskim putem, dok seakreditacija predaje lino u audijenciji kod efa dr ave. Er ava koja ne prihvata predstavnika druge dr ave nije du na davati objanjenja i ovdje va i obiajna norma.Bada protekne odre0eno vrijeme 3obino dva do tri mjeseca4, a agreman jo nijestigao, smatra se da je odgovor negativan 3lan 64."oreme/aj odredaba Bonvencije mo e da dovede do otkazivanja boravkadiplomatskim predstavnicima persona non grate, redukovanja i prekidanja diplomatskihodnosa.Bonzularne funkcije 3lan 64 svode se na-K zatitu prava i interesa dr ave, prava i interesa pojedinaca ugranicama me0unarodnog pravaK prouavanje, izvjetavanje, unapre0enje razvoja privrednih, kulturnih, naunih,trgovinskih i drugih odnosa izme0u dr ava


27/51

K ukazivanje pomo/i brodovima, avionima, posadama, u skladu sa unutranjim pravom dr ave u kojoj se nalaziK izdavanje pasoa, putnih isprava, viza i drugih administrativnih poslovaK djelovanje u svojstvu javnog bilje nika, matiara, i drugim poslovima ukolikozakoni dotine zemlje to dozvoljavaju

K zatitu interesa dr avljanja u pogledu naseljavanja teritorijedostavljanje raznih pravnih spisa, sudskih akata, zamolnica,itd.Bonzuli se dijele po rangu 3lan %4-- a4 generalni konzuli, b4 konzuli, c4 viceKkonzuli, dkonzularni agenti.Ief dr ave ili vlade imenuju generalne konzule, a konzule i viceKkonzuleimenuje ministar inostranih poslova. (azvojem ekonomskih odnosa i regionalne saradnjekonzularna predstavnitva dobivaju na znaaju.Bonvencijom o specijalnim misijama iz #%:%. godine regulisana su pitanja-trajanja imuniteta, nediskriminacije me0u dr avama, prestanak funkcije, olakice u radu, potovanje zakona dr ave u koju se ide itd. 1pecijalna misija je privremeni organ koji predstavlja dr avu koju ona alje u drugu dr avu uz njen pristanak da se razrijee ili

usaglase odre0ena pitanja iz odnosa dviju dr ava. MULTILATERALNA DIPLOMATIJA(azvijala se uporedo sa bilateralnom diplomatijom kroz kongrese, konferencije, a punirazvoj do ivljava osnivanjem me0unarodnih organizacija naroito !N,1avjeta 'vrope, 2'A1Ka i 'vropske unije.Multilateralna diplomatija je organizovana saradnja vie subjekatame0unarodnog prava koja se odvija na osnovu predhodno utvr0enih pravila i procedura.Bljune rijei- C I' 1!A+'B*&*K2(7*N rancuska iBina4 obavezne su i ovlatene da imaju stalne misije. 2va diplomatija nastupa kada su-sporovi optijeg karaktera i prelaze kapacitet dvije dr ave, kada dr ave ne moguneposredno da rijee spor, kada je za odre0ena pitanja zainteresovano vieme0unarodnih subjekata.O LI4I MULTILATERALNE DIPLOMATIJE DOBRE USLUGEEobre usluge su nastojanje neke dr ave ili njenih organa 3obino efa dr ave4 da se straneu sporu dovedu za pregovaraki sto kako bi pregovori poeli. 3Eobre usluge 1*E o prestanku ruskoKjapanskog rata #%8;. godine, dobre usluge predstavnika 'vropske unijeda se rijei spor 1lovenije i Frvatske itd.4. ! dobrim uslugama tre/a strana ne nudifinalna rjeenja, nego se suprotstavljene strane dovode za pregovaraki sto iupu/uju na mirno rjeavanje sporova.


28/51

Eobre usluge mogu biti i organizacija sastanka na svojoj teritoriji radilakeg pregovaranja i sl. ! savremeno vrijeme dobre usluge nude !N, naroito 7eneralnisekretar, predstavnici 'vropske unije, 1avjeta 'vrope, 2'A1Ka itd. POSREDOVANJEFaka Bonvencija iz #%85.godine precizira posredovanje kao diplomatski

postupak koji mo e dovesti do izmirenja. ! posredovanju uestvuje tre/a neutralna stranakao dr ava ili istaknuti dr avni pojedinac. &ako0e, nterameriki ugovor o dobrimuslugama iz #%@:. godine potencira posredovanje.


29/51

anketnim komisijama 3lanovi #8, #64, a tako0e i 1avjet bezbjednosti 3lan@:4. 1luaj spora 1>(+, *lbanije, Augarske i 7rke u vezi sa gra0anskim ratom u7rkoj, sluaj Boreje, Ma0arske, )aosa itd.!N je aktom R!jedinjeni za mirS institucionalizovala anketne komisije koje u prvoj fazidjeluju kao posmatraka misija.

POSTUPAK PRED UJEDINJENIM NACIJAMA"ovelja !N name/e obavezu dr avama da svoje sporove rjeavaju mirnim putem gdje uradu !N postoje brojne mogu/nosti, jer po lanu @@ dr ave ne smiju ugroziti svjetski miri du ne su da sve sporove rjeavaju mirnim putem. &o radi 7eneralnaskuptina i 1avjet bezbjednosti. nicijativa za rjeavanje spora u okviru !Nmo e pote/i od bilo kog lana 1vjetske organizacije, dr ave koja nije lan ili

od samih organa !N 37eneralni sekretar ili 1avjet bezbjednosti4. 1trankama usporu mogu biti date dobre usluge, u vidu preporuka, rezolucija, a mogu im bitii nametnute mjere ukoliko 1avjet bezbjednosti ocijeni da stranke u sporu ugro avajume0unarodni mir.

SUDSKA SREDSTVA RJEAVANJA SPOROVA Meunarodna arbi ra!a*rbitra a je sud u kome stranke u sporu utiu na definisanje predmeta spora, izvore prava, izbor sudija i obavezuju se na provo0enje arbitra ne odluke. 1tranke neposrednoutiu na kompoziciju suda i kompromisom biraju sudije pri emu je predsjednik, saglasno strankama, obino tre/a neutralna strana.


30/51

MEDJUNARODNI SUD PRAVDEMe0unarodni sud pravde je nastavio rad 1talnog suda me0unarodne pravde iz #%G#.godine i njegov je pravni sukcesor. "oveljom !N 3lan 54ovaj 1ud je jedan od glavnih organa 2rganizacije ujedinjenih nacija. 1tatut 1uda jeintegralni dio "ovelje !N. ! postupku izbora sudija kljunu ulogu imaju

7eneralna skuptina i 1avjet bezbjednosti, a 1avjet bezbjednosti se stara omjerama da se presuda izvri. 2snovna uloga mu je rjeavanjeme0unarodnih sporova i davanje miljenja i tumaenja o raznim pravnim pitanjima.1udije se biraju na osnovu- subjektivnog i objektivnog kriterijuma.1ubjektivni se odnosi na strunost sudija, a objektivni na teritorijalnu zastupljenost izastupljenost razliitih civilizacija. "o pravilu, kandidati za sudije su iz petvelikih sila s izuzetkom Bine.Bandidovanje se odvija posredno putem nacionalnih grupa pri Me0unarodnomarbitra nom sudu i to iz zemalja koje su potpisnice Bonvencije iz #%85. godine i onekandiduju sudije, a one koje nisu potpisnice Bonvencije biraju ad hoc nacionalne grupeza kandidovanje. one dr ave koje nisu lanice !N imaju pravo kandidovanja sudija.

7eneralni sekretar !N nakon kandidovanja sastavlja listu po analfabetskom redu idostavlja 7eneralnoj skuptini i 1avjetu bezbjednosti koji vre izbor, nezavisno jedno oddrugoga, pa se nakon toga usaglaavaju, koji su kandidati dobili ve/inu u 1kuptinii u 1avjetu bezbjednosti. 2dluuje se apsolutnom ve/inom u 1avjetu bezbjednostii u vezi s ovim pitanjem ne pravi se razlika izme0u stalnih i nestalnih lanova 3trebada glasa % lanica4, a u 1kuptini !N dvotre/inskom ve/inom. *ko se nakon prvesjednice ne izaberu sudije, odr avaju se jo dvije o istom pitanju 3lan ##1tatuta 1uda4.*ko se i tada ne izaberu sudije formira se mjeovito tijelo od lanova 1avjeta bezbjednosti i 7eneralne 1kuptine od po tri predstavnika da oni izaberu i predlo e1kuptini i 1avjetu sudije Me0unarodnog suda. *ko i to ne uspije, 1avjet bezbjednosti uodreenom roku popunjava prazna mjesta iz reda kandidata koji su dobili makar jedanglas u 1kuptini.1truktura i odluivanje. 1udija ima #;, biraju se na % godina, a tre/ina sudija 3;4 bira sesvakih @ godine radi kontinuiteta. 1jedite je u Fagu. 1udije ne mogu vriti nikakve druge politike ni upravne funkcije, niti biti umijeani lino na bilo koji nain uspor. 1ud ima sekretara koji obavlja sudske i diplomatske poslove i imastatus pomo/nika generalnog sekretara !N. 1ud radi u punom sastavu ili vije/ima,ako je pun sastav odluije sa ve/inom od % sudija. Cije/e ne mo e imati manje od @sudija za specijalne postupke ili ako se formira po skra/enom postupku mora imati ;sudija u vije/u. 2sim stalnih sudija, postoje i ad hoc sudije koje daju stranke u sporume0u linostima koje su bile kandidati za me0unarodne sudije.2sim prihvatanja obaveznosti odluka 1uda mogu postojati i rezerve, uglavnom potri pravne osnove-Q (atione personae. &o je prihvatanje fakultativne klauzule da seizuzimaju sporovi sa odre0enim dr avama. &ako naprimjer, Aritanijaiskljuuje nadle nost 1uda u sporovima izme0u Aritanije i bilo koje lanice Bomonveltau odnosu na situacije i injenice prije #. januara #%:%. godine.Q (atione materia. &o je izuzimanje iz nadle nosti 1uda onih pitanja koja se tiuunutranjih nadle nosti dr ava. !tvr0ivanje unutranje nadle nosti mo e biti


31/51

subjektivno i objektivno, a mo e se odnositi i na sporove za koje je ugovorom predvi0enodrugaije rjeavanje.Q (atione temporis.&o je izuzimanje iz nadle nosti pitanja i injenica koje su sedesile prije odre0enog perioda."ostupak pred 1udom. Evije su vrste postupka- postupak u parnicama i postupak za

davanje savjetodavnih miljenja."ostupak u parnicama poinje ustanovljenjem nadle nosti po odre0enomsporu i pisanim zahtjevom ili tu bom. 1lu beni jezici su engleski ifrancuski. "ostoje prethodni postupci- prigovori, privremene mjere i intervencije.1u0enje se odvija po fazama-K pisana faza 3 podnoenje tu be, podnesaka4,K usmena faza sastoji se iz sasluavanja svjedoka, vjetaka,advokata, zastupnika,K postupak pred vije/ima ili u cijelom sazivu imaju pravnu snagu presude.1por se mo e zavriti- presudom, povlaenjem tu be i poravnanjem. 2sim presude, 1ud daje i savjetodavna miljenja, tumaenja i sl.

RJE#AVANJE SPOROVA PUTEM PRINUDE"rinudna sredstva za rjeavanje me0unarodnih sporova dijelimo u tri kategorije-Q ('&2(< +*, Q ('"('1*) +* Q (*&.(etorzija je pravno dozvoljen akt jedne dr ave koji slijedi kao odgovor na isti ili sliniakt druge dr ave, a ima za cilj ispravljanje situacije ili postizanje odre0enogzadovoljenja 3zabrana viza strancima, carinske zabrane4.(epresalije su za razliku od retorzije protivpravni akt koji slijedi kao uzvratna mjera na protivpravni akt druge dr ave, a cilj im je da se druga strana prisili na potovanje pravnih pravila ili da se izdejstvuje neko drugo zadovoljenje 3blokiranje sredstava,zadr avanje imovine, brodova, aviona, blokada luka, okupacija dijelateritorije druge dr ave, bombardovanje gradova4.(epresalije u doba mira se razlikuju od represalija u doba rata koje mogu biti i odmazde.! doba oru anih sukoba represalije imaju ogranienja-a4 mjere moraju biti usmjerene na vojne ciljeve, b4 represalije moraju biti proporcionalne u odnosu na te inu protivpravnog akta ic4 represalije moraju biti vremenski ograniene.9enevske konvencije iz #%6%.godine zabranjuju represalije protiv zati/enih i civilnihlica.9enevske konvencije iz #%6%.godine zabranjuju represalije protiv zati/enih i civilnihlica.(at je akt nasilja preduzet od strane jedne ili vie dr ava sa ciljem da se druga ili drugedr ave, kao suprotna strana, prinude na ispunjenje odre0enih dr avnih interesa."ravno, rat nije sukob ljudi, ve/ dr ava, nije sukob ovjeka i ovjeka K ve/ vojnika ivojnika. Cojnik je status koji dr ava odre0uje pojedincu zakonom bez njegove volje iovjek pod prinudom sankcije mora biti vojnik i vriti funkciju koju mu je dr avanamijenila. (at vode dr ave kao subjekti kroz organizovani oblik nasilja. 1 obzirom na toda se me0unarodni odnosi nisu razvijali samo kroz saradnju, nego i kroz rat, bilo je nu noda se osim mirnodopskih ustanove i ratna me0unarodna pravila. Eva su osnovna izvorame0unarodnog ratnog prava- obiajna pravila i ugovori.


32/51

Fugo 7rocijus kao predstavnik prirodnoKparvne teorije u me 0unarodnom pravu zaslu an je za ustanovljenje ratnog prava. Aio je zgro en strahotama rata od #:#$.do #:6$. godine Utridesetogodinji ratU to ga je inspirisalo da se posvetiratnom pravu. 2n je ratno pravo dijelio na dva dijela- pravni osnov zapoinjanja ratai ratna pravila u vo0enju rata. Basniji teoretiari su se nadovezivali na 7rocijusova

sistematizovana shvatanja, ali je ratno pravo bilo dugo stvar doktrine, a tekkasnije je postalo me0unarodna norma. !stanovljenje me0unarodnogratnog prava imalo je humanistike i ekonomske razloge. 'konomski razlozisu motivisani interesom kapitala da i u ratu profit ne trpi, a humanistiki da se to viezatite ljudski ivoti, posebno civila koji ne uestvuju u ratu. "ovelja !N bazira se na preventivnom djelovanju da treba stvoriti uslove da do rata nedoe i to je regulisanolanom ;# "ovelje, prema kome dr ave mogu pribje/i samoodbrani.

IZVORI RATNOG PRAVA#. !putstva armiji 1*E od strane )inkolna #$:@. godine imala s! uticaji na druge armije,

G. "ariska deklaracija iz #$;:. godine o pomorskom ratu,@. "etrogradska deklaracija od #$:$. godine kojim se dr ave odriuupotrebe eksplozivnih zrna ispod 688 grama,6. Fake konferencije o miru iz #$%%. i #%85. su najzna ajniji me0unarodni akti kaoizvor ratnog prava. "rva Faka konferencija je sazvana na prijedlog ruskog cara i cilj joj je bio regulisanje pomorskog rata na osnovu Bonvencije o ranjenicimaiz #$:6. godine, regulisanje prava i obiaja suvozemnog rata, zabrana bacanja bombi iz balona, zabrana upotrebe zrna sa zaguljivim i otrovnimgasom, zabrana dum K dum metaka. Eruga Faka konferencija iz #%85. godineusvojila je akte- Bonvencija o zakonima i pravilima suvozemnog rata, o otvaranjuneprijateljstava, o pravima i du nostima neutralnih dr ava i lica usuvozemnom ratu, konvencija o polo aju neprijateljskih trgova kih brodova,konvencija o podmornikim minama, pretvaranju trgovakih brodova u ratne,konvencija o bombardovanju s mora za vrijeme rata, konvencija o ranjenicimau pomorskom ratu ime je zamijenjena ona iz #$:6. a nova donesena#$%%. godine, konvencija o osnivanju me0unarodnog suda za zapljenu,konvencija o neutralnim dr avama u ratu, zabrani eksplozivnih zrna itd. Bonvencije uFagu, i jedna i druga, bile su kodifikacija ratnog prava na osnovu dotadanjih obiajnih pravila.;. Caingtonska konvencija iz #%GG. o pravilima pomorskog rata,:. "ravila vazdunog rata koja je izradila Bomisija pravnika i oficira uFagu #%GGU#%G@. dr ave nisu prihvatile, ali su se neke ponaale u skladu njom 3+apan, naprimjer4. 9enevski protokol iz #%G;. godine o zabraniupotrebe zaguljivih gasova i bakteriolokih sredstava, ali 1*E nisu prihvatile ovaj protokol.5. )ondonska pomorska konferencija iz #%@8. godine dopunila prava podmornikim ratom.$. Bonvencija o spreavanju i ka njavanju genocida iz #%6$. godine%. Jetiri 9enevske konvencije iz #%6%. godine reguliu-a4 konvencija o ratnim zarobljenicima,


33/51

b4 konvencija o polo aju zarobljenika i ranjenika,c4 konvencija o ranjenicima i bolesnicima u pomorskom ratu,d4 konvencija o zatiti gra0anskih lica. Navedene etiri konvencije su dopunjene protokolima 3dva4 na diplomatskojkonferenciji iz #%55.god. !N'1=2 je insistirao da se donese #%;6. godine

Bonvencija za zatitu kulturnih dobara.Fakim konvencijama su definisani osnovni pojmovi ratnog prava.

RIJE=NA OB6AST DR>AVNE TERITORIJE(ijeke mogu biti me0unarodne i unutranje. 2va podjela postoji nakonAekog kongresa #$#;. godine o emu je odluivano i godinu ranije na"ariskom miru. Na meunarodnim rijekama va i princip slobodne plovidbe. Na me0unarodnoj konferenciji u Aarseloni #%G#. godine preporuila je dr avama daimaju slobodu plovidbe i na unutranjim rijekama na bazi reciprociteta.+ugoslavija nije ratifikovala protokol.


34/51

#%;#. godine o ribolovu. Bonvencija iz #%$G. godine ovo pravo potvr0uje i definie i zaarhipelako more 3krajnje take najisturenijih ostrva4.U %#9a' -e :!9"$e !de $a! #e9(#!9(-a d9a e&o je more koje se nalazi izme0u polazne linije i obale 3luke, u/a rijeka, ostrva, plitkevode, zalivi itd4. Na ovom prostoru va i pravni sistem dr ave isto kao na

kopnu. ! ovom dr avnom podruju postoji sloboda plovidbe radi pristupa lukama il i radi prolaza kroz arhipelako more. ! ovom pojasu brodovi podlije u unutranjem pravu dr ava.


35/51

Spo" #i 3o's i po !s&o je morski prostor koji poinje od granice teritorijalnog mora 3nakon #G n Um4 i prostire se prema otvorenom moru. 1poljni morski pojas mo e se protezati do G6 nUm od polazne linije nakon izmjena normi iz #%5%. godine. "o konvenciji iz #%:;. godineteritorijalno more bilo je iroko do #8 nUm,a posljednji morski pojas G nUm. Bada je #%5%

godine proireno teritorijalno more do #G nUm tada se spoljni pojas izgubio, pa jedefinisano da se ukupna irina teritorijalnog mora i spoljnjeg morskog pojasa ne mo e protezati dalje od G6 nUm. "ravni izvor za prava obalne dr ave izvan teritorijalnog moranalazi se jo u aktu Fovering acts.(adi se o vie zakonodavnih akata kojima se brodovima Celike Aritanije priznaje pravo kontrole izvan teritorijalnih voda u pojasu duplo irem od teritorijalnih voda radisprjeavanja krenja carinskih i poreskih zakona i propisa 3radi spreavanja nelegalnihaktivnosti4. Na Fakoj konferenciji #%@8. godine priznato je pravo kontrole u spoljnemmorskom pojasu,a naroito u vrijeme prohibicije u 1jedinjenim *merikim Er avama. !spoljnjem morskom pojasu obalna dr ava vri nadzor-K da sprijei carinske, trgovake, poreske, sanitarne, bezbjednosne prekraje,

preventivno kako bi zatitila svoje teritorijalne vodeK da mo e kazniti krenje zakona obalne dr ave koje brod prekri u njenomteritorijalnom koru u skladu sa konvencijom iz #%$G. godine.2balna dr ava u spoljnjem morskom pojasu nema izvornu, nego izvedenunadle nost, to nije nadle nost iz suverenosti sama po sebi, nego iz potrebe za odre0enimdjelovanjem.Bada obalna dr ava u podruju spoljnjeg morskog pojasa proglasi svoju iskljuivuekonomsku zonu, tada se njena prava pove/avaju.

Epi o#ti#e#t!"#i po !s"redstavlja dio morskog dna u kome obalna dr ava ima ekskluzivno pravo istra ivanjai iskori/avanja prirodnih bogatstava. Navedeni pojas ve e se za proklamaciju amerikog predsjednika &rumana iz #%6;. godine koja precizira da vrenje jurisdikcije nad prirodnim bogatstvima podzemlja i morskog dna od strane naroda koji ivi na obali sesmatra razumnim i pravednim .1 obzirom na to da je ovo znailo jednostrani akt jedne dr ave kao izvor me0unarodnog prava, uslijedila su akta mnogih drugih obalnih dr ava u svijetu, tako da je do #%;$. godine ;5 dr ava proglasilo svoj epikontinentalni pojas, a 9enevskomkonvencijom iz #%;$. godine ovo pravo je i kodifikovano.Iirina epikontinentalnog pojasa prema navedenoj konvenciji je morsko dno do izvangranica teritorijalnog mora do dubine mora od G88 metara, ili i preko te granice do dubinekoja dozvoljava kori/enje morskog dna. "ravni re im se svodi na istra ivanje iekonomsko kori/enje prirodnih bogastava i ovo pravo dr ava ima ipso facto kao iteritorijalno more.Barakteristika pravnog re ima u epikontinentalnom pojasu je u tome to dr ava nemo e svoja prava protezati na povrinu, niti na vazduh, niti smije ometati postavljanje iodr avanje pomorskih kablova i cjevovoda.2balna dr ava mo e radi potreba koritenja morskog dna izgraditi postrojenja na povrini 3platforme itd.4 i mo e oko tih objekata u krugu od ;88 metara ustanoviti zone bezbjednosti ali ova postrojenja nemaju status ostrva.


36/51

Bonvencija o pravu mora iz #%$G. godine epikontinentalni pojas definie kao morskodno i podzemlje koje se prote e izvan teritorijalnog mora preko itavog prirodnog produ etka kopnenog podruja do spoljne ivice ruba podruja ili do udaljenosti G88nautikih milja raunaju/i od polaznih linija. Bontinentalni rub je potopljeni produ etakkopnene mase. ! sluajevima kada kontinentalni rub ide dalje od G88 nUm tada se obalna

dr ava obra/a Bomisiji za granice epikontinentalnog pojasa koja dr avi dozvoljava dakoristi dno izvan G88nUm, ali uz obavezu pla/anja doprinosa me0unarodnoj vlasti. 2d oveobaveze izuzete su zemlje u razvoju."itanje epikontinentalnog pojasa je komplikovanije u sluajevima gdje se obalnedr ave dodiruju i 9enevska konvencija definie dva modela-#. sporazum zainteresovanih strana iG. povlaenje linije sredine L ekvidistanca 3 talija i 1>(+ su na ovaj nain #%:$.definisale granicu u +adranskom moru4.

Is " (4i)! e o#o3s ! 2o#!&o je pojas mora odre0ene irine od teritorijalnog mora prema otvorenom moru. &o su

ekskluzivna prva dr ave da koristi bioloka 3ribolov4 i mineralna bogatstva mora. Eok jekod spoljnjeg morskog pojasa fokus na jurisdikciji dr ave dotle je na iskljuivojekonomskoj zoni fokus na ekonomskom interesu kori/enja bogatstva mora. Nakon proklamacije amerikog predsjednika iz #%6;. godine i druge dr ave naroitolatinoamerike proklamovale supravo epikontinetalnog pojasa i iskljuive ekonomskezone 3*rgentina, Meksiko, "eru, Bostarika,1alvador, Fonduras 4.Bonvencija o pravu mora iz #%$G. godine definie da se iskljuiva ekonomska zonamo e prostirati do G88 nUm, zavisno od geografskog polo aja dr ave. 2balne dr ave kojese suelice granie na isti nain kao i kod epikontinentalnog pojasa 3sporazum ili linijasredine4."ravni re im je sui generius to je neto izme0u prava nad teritorijalnim morem i prava na otvorenom moru. 2balna dr ava u iskljuivoj ekonomskoj zoni ima prava na-#. istra ivanje, iskori/avanje, ouvanje i upravljanje prirodnim bogatstvima,G. pravo da gradi vjetaka ostrva, instalacije i postrojenja, zatitu i ouvanjemorske sredine. Neobalne dr ave tako0e imaju rezervna prava da koriste iskljuivu ekonomsku zonukada obalna dr ava nema dovoljno kapciteta da iskoristi sva bogatstva, pa sa nebalnomdr avom zakljuuje sporazum da neobalna dr ava koristi iskljuivu ekonomsku zonu,intuitu personae K prava nisu prenosiva na tre/e dr ave.2granienja prava su u aspektu neometanja slobode plovidbe i komunikacije.

Ot)o'e#o 3o'e2tvoreno more se definie na negativan nain u smislu otvoreno more je ukupnimorski prostor koji je izvan nacionalnih jurisdikcija . &o je res communisomniumzajedniko dobro svih naroda. Bonvencijama iz #%;$. i #%$G. godine definisan jekao prostor zajednikog, opteg interesa i slobode plovidbe i komunikacije.Fugo 7rocijus 3#:8%.god.4 zaslu an je za ustanovljenje otvorenog mora ume0unarodnom pravu, jer su ranije imperije Aritanija, Ipanija, "ortugalija smatrale daimaju iskljuiva prava nad itavim okeanima. Folandija je imala ivotni interes da njena


37/51

trgovaka mornarica slobodno plovi. >rancuska revolucija je priznala pravo slobode morai postepeno je 7rocijusovo stanovite dolo do kodifikacije u me0unarodnom pravu.Bonvencija o otvorenom moru #%;$. godine definie etiri slobode-#. sloboda plovidbe,G. sloboda postavljanja morskih kablova i cjevovoda,

@. sloboda ribolova i6. sloboda preleta.Bonvencija iz #%$G. godine navedenim slobodama jo dodaje-;. sloboda dizanja vjetakih ostrva i:. sloboda naunog istra ivanja.

ako dr ave nemaju teritorijalnu jurisdikciju na otvorenom moru, one imaju personalnu nadle nost na osnovu zastave dr ave pod kojom brod plovi. Er ava pod ijomzastavom brod plovi ima obavezu da-a4 vodi registar o brodu, b4 nad svim licima na brodu ima jurisdikciju svog unutraenjeg prava,c4 preduzima mjere radi bezbjednosti na moru.

2sim jurisdikcije dr ave nad brodom pod njenom zastavom, nad trgovakim brodovima postoji i me0unarodna jurisdikcija u sluajevima- piraterije, trgovine robljem,manipulacije sa zastavom, da brod nema dr avnu pripadnost, neovla/eno emitovanje(&C programa.! tom kontekstu je i me0unarodno razbojnitvo i piraterija koji se smatrajume0unarodnim zloinom i sve dr ave imaju pravo i obavezu da se bore protiv togzloina.

Me;(#!'o! 2o#! $%!ti#! 4o) e4!#st)!+&o je zona koja obuhvata dno okeana i njegovo podzemlje izvan granica nacionalnih jurisdikcija L racione loci 3izvan granica epikontinentalnih pojaseva4.!jedinjene nacije su donijele Eeklaraciju o principima koja regulie morsko dno izvannacionalnih jurisdikacija #%58. godine. 1utina je da se ova zona mo e korisititiiskljuivo u miroljubive aktivnosti i u interesu cijele me0unarodne zajednice.! tom kontekstu je institucionalizovana Me0unarodna vlast za morsko dno sasjeditem na +amajci i ona mo e osnivati regionalne centre i urede.1ve dr ave potpisnice Bonvencije o pravu mora su lanice Clasti. Clast ima skuptinu,vije/e i sekretarijat. 1kuptina odluuje GU@ ve/inom, svaka dr ava ima jedan glas.Cije/e ima @: lanova iz @: dr ava na mandat od 6 godine. Cije/e odluke donosi GU@ ii@U6 ve/inom i bira se polovina po geografskom principu 3 G84 , a druga polovina 3#:4 izetiri grupe dr ava 3 6K iz reda najve/ih izvoznika i investitora u zoni, :K iz reda dr ava urazvoju4.

Z!t)o'e#! i"i po"(2!t)o'e#! 3o'!2vaj pojam je definisan Bonvencijom o pravu mora 3lan #GG4iz #%$G. godine i to je zaliv, bazen ili more okru eno sa dvije ili vie dr ava i spojeno sa drugim morem iliokeanom uskim prolazom ili se prete no sastoji od teritorijalnih mora i iskljuivihekonomskih zona dvije ili vie dr ava.! ova mora spadaju- 1redozemno, +adransko, =rno, 'gejsko, =rveno, Baribi, "ersijskizaliv itd.


38/51

Er ave su prema Bonvenciji obavezne da sara0uju u zoni zatvorenih i poluzatvorenihmora u sljede/im aspektima-a4 uskla0ivanje upravljanje, ouvanje i istra ivanje morskih bogatstava, b4 ouvanje morske sredine,c4 uskla0ivanje naunih istra ivanja,

d4 ukljuivanje drugih zaintersovanih me0unarodnih organizacija.Neo%!"#e &' !)e i &' !)e ( #epo)o" #o3 po"o ! (Bonvencija o otvorenom moru iz #%;$. godine daje pravo i neobalnim dr avama daimaju pravo pristupa moru, ali je to pravo samo po sebi nudum ius K 3golo pravo, mrtvoslovo na papiru4 bez drugih prava kao to je pravo prolaza preko teritorije druge dr ave.Bonvencijom o pravu mora iz #%$G. godine ovo pravo se potvr0uje i precizira kaosloboda tranzita kroz druge dr ave u kontekstu me0unarodnih slu benosti."ravo u tranzitu oslobo0eno je svih carina i da bina, ali ne smije biti kodljivo podr avu kroz koju se tranzit vri i obino se zakljuuje sporazum 3bilateralni,multilateralni4 gdje se ova pitanja konkretnije reguliu. 1porazum mora biti u skladu sa

va e/im normama me0unarodnog prava i to je konkretizovano, izvedeno pravo.Er ave u nepovoljnom morskom polo aju 31lovenija i Aosna i Fercegovina,naprimjer4 imaju prava nesmetanog pristupa otvorenom moru, ali spor nastaje koddefinisanja kroz ije teritorijalne vode se taj pristup vri.

Mo'e(2iMoreuzi su prirodni morski prolazi koji slu e za me0unarodnu plovidbu izme0u dvadijela otvorenog mora. Bonvencijom o pravu mora definisan je re im plovidbe krozmoreuze kao to su- Aosfor i Eardaneli, 7ibraltar, Magelanov prolaz, Eanski moreuzi."ostoje dvije vrste moreuza koje se dijele po irini-a4 moreuzi ija je irina ve/a od dvostruke maksimalne irine teritorijalnog mora3ve/a od G6 nUm4 kao to su Mozambiki, 2trantski, b4 moreuzi ija irina na jednom ili vie mjesta ne prelazi G6 nUm, a povezuju dvadijela otvorenog mora.Bonvencijom iz #%$G. godine utvr0en je nstitut nekodljivog tranzitnog prolaza.Aosfor i Eardaneli zbog stratekog znaaja za &ursku i (usiju, naroito nakon #556.godine i izlaska (usije na topla mora. +edrenskim mirom iz #$G%. godine utvr0ena jesloboda polovidbe za trgovake brodove svih zastava koje nisu u rat sa &urskom. Nakonakta amerikog predsjednika Cilsona o slobodi plovidbe kroz Aosfor i Eardanele ovo pravo je utvr0eno )ozanskim ugovorom iz #%G6. godine gdje je sloboda plovidbedozvoljena svim trgovakim i ratnim brodovima u doba rata i u doba mira. Broz )igunaroda i &urska i (usija su tra ile reviziju )ozanskih odredbi koje su dozvoljavale plovidbu ratnim brodovima i drugih dr ava, a &urska je tra ila ve/a prava u moreuzu. Na osnovu inicijative &urske i (usije, u Montreju je #%@:. godine donesenaBonvencija o re imu prolaza kroz ovaj moreuz koji va i i danas. 2vom revizijom &urska je dobila ve/a prava u odnosu na raniji period- uvedena je zabrana za trgovake brodove skojima je &urska u ratu, zabranjen je prelet avionima, u vrijeme mira prolaz je dozvoljensamo lakim ratnim brodovima, ako ukupna te ina ne prelazi ;88 tona i najvie % brodova, zabrana plovidbe podmornica izuzev crnomorskih dr ava.(e im prolaska ratnih brodova zavisi da li je &urska u ratu sa dr avama iji su brodovi


39/51

u prolazu i ovdje &urska zadr ava da sama odredi re im prolaza.Bonvencijom o pravu mora iz #%$G. godine utvr0eno je da pravni re im prolaza krozAosfor i Eardanele mora biti u skladu sa odredbama o re imu prolaza kroz moreuze.7ibraltar je jo od !trehtskog mira iz #5#@. godine pod suvereno/u Celike Aritanije,a tako je i danas, uprkos rezoluciji 7eneralne skuptine !N iz #%:%. godine o

dekolonizaciji i insistiranju Ipanije da se 7ibraltar vrati pod njen suverenitet. Ca isloboda nekodljivog i neometanog prolaza, pri emu Ipanija i Maroko imajuteritorijalne vode koje u cjelini prekrivaju ovaj moreuz.Formuz do #%5$. godine u zalivu je va io re im otvorenog mora. 2man je #%5$.godine proglasio svoje teritorijalno more od #G nUm, a ran je to uinio #%;%. godine. 1obzirom na to da moreuz na nekim mjestima jedva ima irinu od G8 nUm nastao je problem u definiciji ta je tu otvoreno, a ta teritorijalno more.

Mo's i !#!"i&o su vjetaki prokopani prolazi kroz teritoriju jedne ili vie dr ava koji spajaju dvamora radi kra/e i bezbjednije plovidbe. Najpoznatiji su- 1uecki, "anamski, Bilski.

1uecki kanal je nastao prema ideji >rancuza )esepsa koji je #$;6. i #$;:. godinedobio od 1ultana koncesiju za izgradnju kanala. Banal je izgra0en #5. novembra #$:%.godine i od tada uglavnom va i re im slobodne plovidbe.=arigradskom konvencijom iz #$$$. godine definisano je da su morski kanali slobodniza sve brodove u vrijeme rata i mira.Bod prolaza ratnih brodova va i nekoliko ogranienja-tranzit brodova u najkra/emroku bez zadr avanja, sipanje goriva i utovar hrane samo ako je neophodno, boravakratnih brodova u kanalu ne mo e biti du i od G6 sata, vremenski razmak izme0u ratnih brodova zara/enih strana najmanje G6 sata, zabrana ukrcavanja i iskrcavanja trupa,municije i ratnog materijala u kanalu.! "rvom svjetskom ratu Celika Aritanija je proglasila protektorat nad kanalom i on je postao saveznika pomorska baza. ako je 'gipat postao nezavisna dr ava #%GG. godine,Aritanija je i dalje zadr ala protektorat.'gipat je #%;:. godine nacinalizovao kanal, a 1avjet bezbjednosti je oktobra #%;:.godine donio (ezoluciju o naelima koja se odnose na re im plovidbe kanalom-a4 upravljanje kanalom bez politike, b4 suverenost 'gipta nad kanalom,c4 slobodan prolaz bez diskriminacije,d4 takse za prolaz utvr0iva/e 'gipat i zainteresovane strane ie4 dio prihoda odvaja/e se za poboljanje plovidbe kanalom."anamski kanal je nastao na ugovorima iz #%88. godine o pravu 1*E da prokopajukanal i njime upravljaju na bazi odredaba =arigradske konvencije iz #$$$. godine. 1enat1*E nije htio da ratifikuje ove ugovore i tra io je rezervu da 1*E mogu po potrebiograniiti slobodu plovidbe kanalom.!govorom iz #%8#. godine Bolumbija je uva ila rezervu 1*E i sklopila novi ugovor #%8@. godine o koncesiji 1*E nad izgradnjom i upravljanjem kanalom. Banal je zavren@. avgusta #%#@. godine i puten u saobra/aj #%#6. godine."rema ugovoru sa Bolumbijom iz #%8@. godine 1*E su zaposjele kanal u zoni od #8milja 3 sa svake strane po ; milja4 i nad tom teritorijom vrile suverena prava i imale uzoni vojsku i policiju.


40/51

"okret nesvrstanih zemalja na konferenciji u *l iru #%5@. godine tra io je da sesuverenost nad kanalom prepusti "anami. "anama i 1*E su 5. septembra #%55. godinesklopile dva ugovora o trojnoj neutralizaciji kanala. "anama stie suverenost nadkanalom i zonama, a 1*E do @#.oktobra #%%%. godine zadr avaju pravo kontrole. Brajem#%%%. godine "anama je preuzela punu kontrolu nad kanalom.

Bilski kanal je do Cersajskog ugovora #%#%. godine bio prima facie K unutranji kanal. Nakon #%#%. godine ovaj kanal se proglaava otvorenim za sve brodove bezdiskriminacije,osim brodova dr ava sa kojima je Njemaka u ratu. Njemaka je imalaovlatenja u sanitarnom, policijskom i carinskom nadzoru nad kanalom.1talni me0unarodni sud u Fagu #%G@. godine bavio se problemom kanala u sluaju

?imbledon kada je direktor uprave kanala zabranio prolaz engleskom brodu?imbledon koji je prevozio municiju za poljsku pomorsku bazu u Eancingu u vrijeme

poljsko L ruskog rata. Njemaka se pozvala na neutralnost u ovom sukobu. 1talnime0unarodni sud je presudio da Njemaka nije u pravu, jer je jednostrani akt i Njemakaima manju pravnu snagu u odnosu na odredbe Cersajskog ugovora kojim je utvr0enasloboda plovidbe bez diskriminacije.

Eolaskom Fitlera na vlast, Njemaka je #%@:. godine jednostranim aktom otkazalavojne odredbe Cersajskog ugovora i kanal je postao njemaka vojna baza. Nakon Erugog svjetskog rata, kanal je ponovo dobio status otvorenog sa slobodnom plovidbom za sve brodove bez diskriminacije.

V!2&(#! o%"!st &' !)#e te'ito'i e! "arizu je #@. oktobra #%#%. godine zakljuena Bonvencija o vazdunoj plovidbi, akasnije je dopunjavana i revidirana #%G8. i #%GG. godine i ratifikovalo ju je @8 dr ava.Bonvencija je polazila od suverenosti dr ava nad vazdunim prostorom uz odredbe oslobodi civilnog saobra/aja i tada je osnovana Me0unarodna komisija za vazdunu plovidbu 3= N*4.! Jikagu je tokom Erugog svjetskog rata 3#%66. godine4 odr ana nova konferencija ovazdunoj plovidbi i doneseni su akti- Bonvencija o me0unarodnom civilnomvazduhoplovstvu, tranzitu i transportu.Bonvencija o vazdunoj povidbi stupila je snagu #%65. godine, a pojedine dr ave su jeznatno kasnije ratifikovale 3+ugoslavija #%:8. godine4. Na konferenciji u Jikagu dolo jedo dva suprotna stava jedni su bili za slobodu plovidbe, a drugi za suverenost dr ava nadvazdunim prostorom, tako da je Bonvencija predstavljala kompromis izme0u slobodevazdunog prostora i suverenosti dr ava.Bosmiko prostranstvo se tretira na osnovu opteg me0unarodnog prava, koritenja umiroljubive svrhe i kao batina ovjeanstva.

I#te'#!cio#!"#e te'ito'i e&o su teritorije koje su povjerene odre0enom broju dr ava da nad njima vri vlast i pravni re im se sutinski razlikuje od situacije otvorenog mora i zajednike morske batine."rava nad *rktikom i *ntarktikom su nastala kao posljedica istorijskih doga0anja ukojima su pojedine dr ave upostavljale i proglaavale kontrolu nad dijelovima ovoga


41/51

podruja. (uski car *leksandar #$G#. proglasio je iskljuivo pravo nad Aeringovimmorem, a nakon protesta 1*E i Aritanije zakljuen je ugovor #$G6K#$G;. godine. 111( je #%G:. godine donio akt o svojim pravima nad dijelovima podruja *rktika Banada je#%G;. istakla svoje zahtjeve u odnosu na ovo podruje.! sluaju *ntarktika interes je iskazalo vie dr ava- Aritanija, 1*E, *rgentina, Jile,

>rancuska, *ustralija, Norveka. ! Caingtonu je #%;%. godine odr ana konferencija #Gdr ava na kojoj je definisano da /e *ntarktik biti koriten iskljuivo u miroljubive svrhe.


42/51

MEDJUNARODNO JAVNO PRAVO II


43/51

DIREKTNI PREGOVORI, DO RE USLUGE I POSREDOVANJE Ne&!"9ed ( &9e3! !9( "#9a a u sporu prethode svakom daljem rjeavanju spora, ukoliko onouslijedi. "o op/em medjunarodnom pravu, pregovori nisu obavezan nain rjeavanja sporova, tj. jedna strana ih ne mo e nametnuti drugoj. pak, u praksi se daleko najve/i broj sporova rjeavaupravo ovim putem. D! 9e %"l%3e =3!!d !>>(?e"@ su nain rjeavanja spora u kome tre/a dr ava, vie njih ili nekomedjunarodno tijelo, nastoji navesti strane da preduzmu ili da nastave neposredne pregovore, ilida se saglase na neki drugi nain rjeavanja.Aitna razlika izmedju dobrih usluga i posredovanja je u tome to se subjekat koji pru a dobreusluge ne bi smio mijeati u predmet spora, dok posrednik

mjp ii materijal

Documents