Nikotinomanija – Upotreba duhana

Povijest upotrebe duhana:

Pušenje duhana dolazi iz Amerike i pojavljuje se na ovim prostorima u XVI stoljeću. U to vrijeme nije se pouzdano znala sa naučnog gledišta njegova korist niti šteta. Čak je bilo onih koji su pripisivali duhanu ljekovita svojstva sve do 1828. godine, kada je otkriven čisti glavni alkaloid duhana, nikotin.1936. god. objavljeni su prvi pokusi s miševima: udisanjem duhanskog dima izazvan je rak na disajnim putevima u miševa.1953. god. dokazana je karcinogenost katranskih supstancija iz duhana.1960. god. u SAD-u izdana je naredba da na svakoj kutiji cigareta mora biti vidljivo napisano da pušenje cigareta škodi zdravlju. 1971. god. svjetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sustavnu borbu protiv pušenja duhana, te je pušenje duhana definirano kao bolest ovisnosti. 

Pitamo se kakva je to štetnost duhana?

Jedna od najštetnijih tvari u duhanskom dimu je nikotin. Nikotin je najprofinjenija i uvjetno rečeno najmoćnija od svih droga. Nema dvojbe da je nikotin onaj duhanski sastojak koji uvjetuje ovisnost.Pušenje se danas smatra glavnim čimbenikom rizika za nastanak raka bronha i pluća, usne i nosne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, gušterače, bubrega, mokračnog mjehura, rak želudca, povećava razinu masnoća u krvi, povećava krvni tlak, povećava bolest krvnih žila itd. Najviše koncentracije duhana ima u zatvorenim prostorijama gdje je više pušača. Procjenjuje se da je četverosatni boravak u tim prostorijama sličan kao i življenje s pušačem 1 mjesec.(npr.razna sijela, kafane, sastanci na kojima se puši, pa čak okupljanja na đžennazama, mevludima itd.)Pušenje, isto kao droga i upotreba alkohola, posebno štetno djeluje na zdravlje žena i mladeži. Mladež nažalost, i na svoju štetu, danas u veoma velikom broju puši. To čine dječaci, pa i djeca, ugledajući se u starije, ugledajući se jedni u druge i misleći da će pušenjem dokazati svoju važnost i neku jednakost sa odraslim, odnosno da su već stupili u red odraslih.

Zašto je pušenje štetno

Svi znamo da je pušenje duhanskih cigareta i općenito duhana štetno. Međutim postavlja se pitanje

zašto je ono štetno? Većina će na to jednostavno odgovoriti: “pa zbog nikotina”. Međutim to nije točno.

Nikotin stvara osjećaj ugode i smirenja, te ovisnost. Međutim nikotin sam za sebe u malim

količinama nije opasan za organizam i organizam se s njime lako nosi i neutralizira ga. U malim

dozama nikotin je stimulans za mozak. Samo u velikim dozama, kakve nećete naći u cigaretama nikotin

postaje otrovan.

Istina o štetnosti pušenja duhana leži u  oko 4 000 drugih sastojaka koji nastaju izgaranjem

duhana. Duhanski dim dakle sadrži 4 000 sastojaka od kojih je oko 400 otrovnih i 43 kancerogenih.

Među kancerogenima su: katran, ugljični monoksid, arsen, aceton, amonijak, benzen, kadmij, hidrazin,

nikal, fenol, polonij i drugi.

Udisanjem duhanskog dima u plućima se talože svi ti sastojci, isto tako oni ulaze u krvotok i krvotokom

se šire po tijelu. Ljudski organizam ima imunološki sustav koji se bori protiv svakog uljeza, pa tako i

protiv sastojaka duhanskog dima. Stanice imuniteta konstantno čiste pluća i cijelo tijelo od tih sastojaka.

Međutim problem je u tome što se na taj način iscrpljuje imunitet, stanice imuniteta se konstantno troše.

Tokom vremena imunitet je sve slabiji, te organizam postaje sve ranjiviji na razne bolesti. U krajnjem

slučaju imunološki sustav nema više snage za borbu protiv štetnih sastojaka pa može nastati tumor i

smrt.

Oko 5,4 milijuna ljudi svake godine u svijetu umire od posljedica pušenja