7/24/2019 NT_3_POTRES

1/25

POTRESI

7/24/2019 NT_3_POTRES

2/25

KOLEGIJ: ZATITA I SPAAVANJE

Tema: POTRESI

7/24/2019 NT_3_POTRES

3/25

KOLEGIJ: ZATITA I SPAAVANJE

POTRESI SU IZNENADNE I KRATKOTRAJNE

VIBRACIJE TLA UZROKOVANE

URUAVANJEM STIJENA, MAGMATSKOMAKTIVNOU ILI TEKTONSKIM

POREMEAJEM U LITOSFERI I DIJELOM UPLATU ZEMLJE

7/24/2019 NT_3_POTRES

4/25

ZATITA I SPAAVANJE

TO SU POTRESI I KAKO NASTAJU

TEKTONSKI POTRESI NASTAJU NA RASJEDIMA, BILO STARIM,BILO NOVIM, POD UTJECAJEM TEKTONSKIH SILA. SVI RASJEDI

NASTALI SU PRI NEKOM POTRESU

POTRES NASTAJE KAD VRSTOA STIJENE (ILI SILA TRENJA NA

RASJEDNOJ PLOHI) POSTANE MANJA OD NAKUPLJENIH

TEKTONSKIH NAPETOSTI

POTRESI SU TO JAI TO SU VRE STIJENE U ZEMLJINOJ

UNUTRANJOSTI, A TO SU EI TO SU JAE TEKTONSKE SILE

7/24/2019 NT_3_POTRES

5/25

7/24/2019 NT_3_POTRES

6/25

KOLEGIJ: ZATITA I SPAAVANJE

VRSTE POTRESA:

TEKTONSKI

URUNI

VULKANSKI

7/24/2019 NT_3_POTRES

7/25

7/24/2019 NT_3_POTRES

8/25

A U HRVATSKOJ?

U Hrvatskoj najvie potresaima u obalnom podruju(Dinaridi), ali su jaki potresi

mogui i drugdje (Zagreb,Slavonija...).

Hrvatski katalog potresa

sadri osnovne podatke ovie od 25.000 potresa koji su

se dogodili u razdoblju od pr.Kr. do 2007. g.

7/24/2019 NT_3_POTRES

9/25

HIPOCENTAR

EPICENTAR

KARAKTERISTIKE POTRESA

HIPOCENTAR:

do 70 km plitak potresod 70 do 300 km srednje dubok potres

od 300 do 750 km dubok potres

7/24/2019 NT_3_POTRES

10/25

KOLEGIJ: ZATITA I SPAAVANJE

HIPOCENTAR ILI ARITE POTRESA:

....MJESTO U UNUTRANJOSTI ZEMLJE U KOJEMDOLAZI DO POREMEAJA I OD KOJEGA SE IREVALOVI POTRESA NA SVE STRANE

EPICENTAR POTRESA:

...PROJEKCIJA ISHODITA ILI HIPOCENTRA NAPOVRINU ZEMLJE (toka povrine koja je najbliahipocentru)

7/24/2019 NT_3_POTRES

11/25

TO SU HIPOCENTAR I EPICENTAR?

Hipocentar ( fokus ) potresa moebiti na dubinama do oko 800 km

-do 70 km plitak p.

-70 do 300 km srednje dubok p.

-300 do 800 km dubok p.

Kod nas su svi potresi unutar gornjeg dijelaZem lj ine ko re na dubinama do 25 km.

Epicentarje toka na Zemljinojpovrini vertikalno iznadhipocentra. Tu su uinci potresanajjai.Razornost potresa ovisi o osloboenoj

energiji, dubini, tlu i udaljenosti epicentra

Moho sloj

http://images.google.com/imgres?imgurl=www.es.usyd.edu.au/geology/people/staff/prey/Teaching/Geol-2001GPHS/Quakes/epicenter.jpg&imgrefurl=http://www.es.usyd.edu.au/geology/people/staff/prey/Teaching/Geol-2001GPHS/Quakes/Sld11.html&h=155&w=209&sz=12&tbnid=9i1yOW3L9EIJ:&tbnh=74&tbnw=99&prev=/images%3Fq%3Dhypocenter%2Bepicenter%26hl%3Den%26lr%3D%26ie%3DUTF-8%26sa%3DG

7/24/2019 NT_3_POTRES

12/25

NAJPOZNATIJI HRVATSKI SEIZMOLOG

Andrija Mohorovii

Volosko, 1857. - Zagreb, 1936.

Prvi je pretpostavio (i dokazao)(1910.) da brzina seizmikihvalova raste s dubinom(Mohoroviiev zakon)

Mohoroviiev diskontinuitet

Krater Mohorovii (na Mjesecu):19S, 165W, promjer 51 km.

7/24/2019 NT_3_POTRES

13/25

Magnituda potresa - oznaava jakost potresa koja jerazmjerna koliini osloboene energije u njegovomhipocentru

Izraunava se na temelju zapisa seizmografa(maksimalne amplitude i epicentralne udaljenosti) i

razmjerna je osloboenoj energiji potresnih valova uhipocentru potresa

Magnituda se izraava bezdimenzio-nalnom veliinom(po Richteru,1935.)

OSNOVNE VELIINE KOJE KARAKTERIZIRAJU POTRES SU:

7/24/2019 NT_3_POTRES

14/25

Intenzitet potresa -je veliina koja izraava razorniuinak potresa na ljude, ljudske tvorevine i promjeneu reljefu Zemlje

Utvruje se pomou iskustvenih ljestvica

Najpoznatija je MCS (Mercalli, Cancani i Sieberg)

ljestvicom s 12 stupnjeva (1917.)

MSK 64 (Medvedev, Sponheur i Karnik) i tzv Europska

ljestvica

Veza izmeu epicentralnog intenziteta (I) i magnitude(M) moe se grubo izraziti relacijom:

I = 1,5M0,5

7/24/2019 NT_3_POTRES

15/25

Stup. UINCI POTRESAI. NEOSJETAN POTRES. Biljee ga samo seizmografi.

II. JEDVA OSJETAN POTRES.

III. LAGAN POTRES. Osjeti ga vie ljudi u unutranjosti kua.IV. UMJEREN POTRES. Vidljivi efekti: tresu se vrata

V. PRILINO JAK POTRES.Lusteri se njiu i slike

VI.JAK POTRES.

Osjeaju ga sve osobe i bjee iz stanova.Pojavljuju se pukotine u zidovima kua.

MCS LJESTVICA (u RH od 1964.)

7/24/2019 NT_3_POTRES

16/25

VII. SILAN POTRES. Oteenja namjetaja, kua, krovita.

Uruavaju se mnogi dimnjaci

VIII. TETAN POTRES.Jaa oteenja starijih kua, a neke se i rue.

U novima pojavljuju se pukotine. U mokrom tlu i na strmimobroncima nastaju pukotine

IX. OGRANIENO RAZORAN POTRES. Mnoge starije kue. Na

novima moedoido naruavanjastabilnosti objekta

X. RAZORNI POTRES. Ruese svi graevinskiobjekti. U tlu nastaju

iroke pukotine iz kojih moe prodirati voda i mulj. Zemlja se

odronjava, stijene pucaju

XI. PUSTONI POTRES. Isto kao i za X.

XII. KATASTROFALAN POTRES. Ni jedna ljudska tvorevina ne

opstaje. Mijenja se reljef terena

7/24/2019 NT_3_POTRES

17/25

KAKO SE POTRESI BILJEE I ANALIZIRAJU?

Potrese biljee instrumenti seizmografi. Gotovosvi seizmografi koriste svojstvo inercije, a

suvremeni i elektromagnetske indukcije.

Gibanje tla

biljei se

istodobno u trimeusobnookomita smjera:

- gore-dolje,

- sjever-jug,

- istok-zapad.

7/24/2019 NT_3_POTRES

18/25

LOCIRANJE POTRESA

Da bi se potres locirao, treba imati

podatke s najmanje tri seizmolokepostajeto vie, to bolje! Udaljenostod postaje odreuje se prema vremenukanjenja S-valova za P-valovima.

Seizmogram

7/24/2019 NT_3_POTRES

19/25

KOLEGIJ: ZATITA I SPAAVANJE

TO SE ODREUJE MCS LJESTVICOM:

TEMELJEM DOSADANJIH ISKUSTVA PREDVIAJU

SE PROMJENE KOJE POTRESI IZAZIVAJU KODLJUDI I IVOTINJA UZ OCJENU VELIINE TETE NAOBJEKTIMA TE SAGLEDAVANJU PROMJENA U

PRIRODI KAO POSLJEDICE POTRESA

7/24/2019 NT_3_POTRES

20/25

MOGU LI SE POTRESI PREDVIDJETI?

Za sada NE, a nema niti mnogo izgleda za to u bliojbudunosti!

Prognoza= Lokacija+Magnituda+Vrijeme+Pouzdanost

Kratkorona, srednjerona, dugorona

NE ? DA?

7/24/2019 NT_3_POTRES

21/25

Kako se obraniti od potresa?

Samo solidnom gradnjom u

skladu s pravilima struke!

Armirano-betonske konstrukcije,

Montani (drveni) objekti,

Protupotresni elementi(izolatori) ...

Potresi su jedina prirodnakatastrofa od koje se moemo

gotovo potpuno zatititi!Za pravilno projektiranje trebadobro poznavati seizminost ielemente seizmikog hazarda.

film 0,9 MB

http://www.wyp2005.hr/tjedan_fizike/predavanja/Seizmicki_Izolator.mpeghttp://www.wyp2005.hr/tjedan_fizike/predavanja/Seizmicki_Izolator.mpeg

7/24/2019 NT_3_POTRES

22/25

Povratni period potresaje vrijeme ukojem se na temelju statistikeevidencije potresa moe oekivati

javljanje potresa odreenog intenziteta

Na temelju povratnog perioda potresa

izrauju se seizmike karte zarazdoblja od 50, 100, 200 i

500 godina

Seizmiki rizik u Hrvatskoj

7/24/2019 NT_3_POTRES

23/25

Seizmiki rizik (R) izraunava se na temeljupovratnog perioda potresa (T) i zadanog

vremenskog intervala izraenog u godinama(E) putem slijedee relacije:

R (%) = (1 - eE/T ) x 100

Seizmiki rizik u Hrvatskoj

7/24/2019 NT_3_POTRES

24/25

Seizmiki rizik u HrvatskojSeizmiki rizik pokazuje ugroenost nekog teritorija od

potresa.Izraava se kao vjerojatnost da se premai neki iznosrazmatranog parametra u zadanom intervalu godina.

Vjerojatnost da se

premai intenzitetod VII MCS u bilokojih 50 godina

7/24/2019 NT_3_POTRES

25/25

Strategija u zatiti od tetnih djelovanjapotresa mora biti usmjerena na

smanjivanju ranjivostiU RH graevine se projektiraju i grade za dvasluaja:maksimalni potresprojektirani potres

Projektiranje na maksimalni potres znai da graevina uuporabnom vijeku mora izdrati maksimalni vjerojatni

intenzitet potresa za to podruje

Projektirani potres temelji se na prihvatljivom seizmikomriziku, odnosno izraunu vjerojatnosti da e tijekomuporabnog vijeka graevine doi do prekoraenja

maksimalnih parametara