Poglavlje 1. Pojam i definiranje organizacije

1. Opiite i objasnite porijeklo rijei organizacija!

Rije organizacija grkog je porijekla, izvedena od starogrke rijei organon koja je znaila orue, alat, naprave,ali i stvaranje organizacije. Aristotel rijeju organon oznaava unutarnju povezanost. Taj starogrki termin koristi se kao jezini temelj za gradnju mnotva termina za objanjenje razliitih pojmova.

2. U kakvom su odnosu, te koje su slinosti i razlike izmeu organizacije i samoorganizacije?

Sve to nas okruuje, a ovjekov je proizvod, organizacije su ili rezultati,odnosno proizvodi organizacija. Sve to nalazimo u prirodi takoer su proizvodi organizacije, ali to je rezultat samoorganizacije. Samoorganizacija je vrhunac organizacije kojemu teimo i u drutvenim organizacijama.

3. Od kada, gdje i zato ovjek koristi organizaciju?

Organizacija kao znanost, odnosno znanstvena organizacija javlja se na prijelazu 19. U 20.stoljee.Na pojavu organizacije kao znanosti utjecali su:

razvoj tehnike i tehnologije,

razvoj ljudskog znanja,

drutveno-politike okolnosti. Organizacija je stara kao i ljudski rod. Ve su prve lovake zajednice istraivale optimalnu organizaciju lova,kao i oblikovanje prikladnih alata.

Ideje o organizaciji proteu se jo od starih Egipana(piramide,sustavi navodnjavanja). Prvi pisani dokazi o pothvatima slinim organizaciji nalaze se u Hamurabijevom zakoniku(282 lanka) obrisi drutvene organizacije(organizacije dravne uprave,javnih radova itd.)

Grci uspostavljaju pogodne organizacijske oblike upravljanja u gradovima i dravi.

Rimljani organizacija Carstva i nain ratovanja.Kineski zid spomenik organizaciji dug 3.500 km. Leonardo da Vinci raspravlja o planiranju zadataka i mogunost racionalizacije rada.

Galileo Galilei izuavao je prirodu umora koja smanjuje ovjekovu uinkovitost.

4. Organizacija ima viestruko znaenje. Obrazloite to se sve razumijeva pod tim pojmom!

1. Pod organizacijom se razumijeva skup osoba ili drutava od manjih udruenja pa sve do Ujedinjenih naroda.

2. Organizacijom se oznaava djelatnost(organiziranje) ili pak stanje koje je postignuto organiziranjem (poredak, ustroj, sustav, struktura).

3. U ekonomici organizacijom oznaavamo sustavno i plansko sreivanje odnosa ljudi predmeta (stvari) sa svrhom da se ostvari ekonomski (proizvodni) cilj.

4. Organizacija je u opem smislu svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima ispune odreene zadatke, s najmanjim moguim naporom na bilo kojem podruju rada i ivota.

5. Obrazloite univerzalni,institucionalni,funkcionalni i strukturalni pojam organizacije!

UNIVERZALNI- ruski pisac Bogdanov u svom djelu Tektologija: opa organizacijska znanost proiruje pojam organizacije na podruju cjelokupne realnosti u elji da na materijalistikim temeljima razvije opu organizacijsku znanost. INSTITUCIONALNI- pretee shvaanja takvog pojma org. su njemci Briefs i Plenge i angloamerikanac Barnard, prema njihovom miljenju organizacija je jedinstveno obuhvaena veza volje ljudi za ostvarivanje odreene svrhe, pojam org. ovdje se koristi kao oznaka za institucije odreene vrste, Hoffmann zakljuuje kako bi se organizacija mogla definirati kao socijalni sustav usmjeren cilju. STRUKTURALNI- u sociolokoj i socijalno-psiholokoj literaturi javljaju se miljenja prema kojima se pojam org. poistovjeuje sa strukturom socijalnog sustava, pojmom organizacija oznaavaju se svojstva poduzea pa se moe rei da

poduzee ima organizaciju. FUNKCIONALNI- organizacija se obrauje kao djelatnost orijentirana ciljevima iz toga proizlazi funkcijski pojam org., neki autori (Kosiol, Hoffmann) zastupaju miljenje da je organizacijska djelatnost postupak strukturiranja u kojem se najprije ralanjuje poduzee u podsustave, a zatim se oni integriraju u cjelinu usmjerenu prema cilju.

6. Obrazloite institucionalni i funkcionalni pojam organizacije!+

7. to moete rei o organizaciji kao znanstvenoj disciplini?

Pojavila se kao posljedica razvoja teorije organizacije i znanosti o organizaciji (potkraj 19. i na poetku 20. stoljea). treba dati odgovore na pitanja kako i pomou kojih se metoda moe uspostaviti optimalna organizacija.Organizacijska je znanost otrkila,skupila i sredila,a velikim dijelom i objasnila mnoge nove spoznaje o organizacijskim sustavima.

8. Navedite i protumaite bar jednu sveobuhvatnu definiciju organizacije!

Organizacija je u opem smislu svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima ispune odreene zadatke, s najmanjim moguim naporom na bilo kojem podruju rada i ivota.

Ova definicija organizacije integrira est kljunih elemenata (bitnih obiljeja) svake organizacije:

1. svjesno udruivanje ljudi

2. cilj kao odrednica organizacije

3. odgovarajua sredstva

4. odreeni zadaci

5. najmanji mogui napor

6. univerzalno obiljeje

9. Navedite i ukratko opiite najvanije uloge organizacije (iz kojih proizlaze svrha i vanost

1. svjesno udruivanje ljudi

2. cilj kao odrednica organizacije

3. odgovarajua sredstva

4. odreeni zadaci

5. najmanji mogui napor

6. univerzalno obiljeje

Svrha i vanost:

omoguuje realizaciju najsloenijih zadataka

od ovjekove individualne snage stvara drutvenu snagu

skrauje potrebno vrijeme za izvrenje zadataka

smanjuje trokove (radne i materijalne, za postizanje

istog rezultata)

omoguuje sinergiju kao rezultat zajednikog rada ljudi

(2+2=5)

10. Objasnite tvrdnju da organizacije stvaraju vrijednost putem inputa, konverzije i outputa!

Inputi organizacije : organizacija dobiva inpute iz svoje okoline:sirovine,novac i kapital,ljudske resurse,informacije i znanja,kupce usluga uslunih organizacija.

Proces konverzije u organizaciji : Organizacija transformira inpute i dodaje im vrijednost:strojeve,raunala,vjetine i sposobnost ljudi

Outputi organizacije : Organizacija alje outpute u svoju okolinu:gotove proizvode,usluge,dividende,plae,vrijednost za interesno-utjecajne skupine

Okolina organizacije : Prodaja outputa omoguuje organizaciji omoguuje nabavu novih inputa : kupaca,dioniara,dobavljaa,distributera,vlada,konkurenata.

Poglavlje 2. Teorije organizacije

11. Navedite organizacijske teorije s obzirom na vremensko razdoblje pojavljivanja i imena njihovih

glavnih predstavnika!

Klasina ili tradicionalna teorija (kola) organizacije formirala se kao konzistentan teorijski pristup utemeljen na anatomiji organizacije, njenoj formalnoj strukturi, podjeli rada i specijalizaciji, rasponu kontrole i hijerarhiji. Pripadnici klasine teorije okupirani su tehnikom stranom organizacije, odnosno nastoje da se raspoloivim proizvodnim imbenicima postigne maksimalna uinkovitost proizvodnje i poslovanja.Ljudski imbenik ovdje je zanemaren jer se smatralo da radnik ne zna raditi i da je zainteresiran samo za plau.

Usmjerena na tehniku stranu organizacije(tei se postii maksimalna efikasnost poslovanja postojeim imbenicima proizvodnje)

- istrauje se podjela rada, koordiniranje posla, raspon kontrole, sustav rukovoenja,struktura i funkcije poduzea

- ljudskom imbeniku nije se poklanjala dostatna pozornostjer se smatralo da je on zainteresiran jedino za fizike potrebe i zaradu-zanemaruje se sloenost ljudskogponaanja

- pretpostavlja jedinstvo radnika i rukovoditelja

Najznaajniji predstavnici su: Taylor,Fayol, Weber.

NEOKLASINA TEORIJA ORGANIZACIJE- Neoklasina teorija organizacije stavlja u fokus proizvodnu uinkovitost te istodobno harmoniju radnika. Primjenjuje veinu postavki klasine teorije, ali sa sociopsiholokom dimenzijom; stoga se jo zove i teorija ponaanja, teorija o meuljudskim odnosima itd.Najvaniji predstavnici neoklasine teorije organizacije:E. Mayo, A. Maslow, F. Herzberg, R. Lickert i dr.Neoklasiari ponaanje radnika pri radu ne objanjavaju samo ekonomskim motivima, ve i odnosima koji vladaju u organizaciji, uvjetima u kojima radnik radi, emocijama kojima je izloen. Najvanije znaajke neoklasine teorije su:potrebe i motivi radnika,neformalna organizacija,komunikacija,participacija,rjeavanje konflikata,ponaanje i stil rukovodilaca,upotreba moi,organizacijske promjene..

MODERNA teorija organizacije - Moderna teorija organizacije javila se kao odgovor na izazove vremena koji se vie nisu mogli rjeavati na dotadanji nain.Za razliku od klasine i neoklasine teorije organizacije koje su organizaciju promatrale kao zatvoren sustav, moderna teorija organizacije organizaciju vidi kao otvoren sustav u stalnoj interakciji sa svojom okolinom.Razvoju moderne teorije organizacije uvelike su pridonijele i neke druge znanosti, a ponajprije:kibernetika (znanost o upravljanju sloenim dinaminim sustavima),teorija sustava,matematika (matematiki modeli u odluivanju i sl.). U sklopu moderne teorije organizacije javljaju se razliiti pristupi organizaciji, a dva kljuna pristupa su: sustavski i kontigencijski

12. to moete rei o organizaciji u drevnim vremenima (stari vijek)?

saznanja o organizaciji-stari Egipani i Babilonci(velike graevine-piramide, sustavi za navodnjavanje i sl.)

- pisani dokumenti- Hamurabijev zakonik(popis stanovnitva, organizacija dravne uprave, javni radovi, inventura, visina zarade u naturi)

- prvi zapisi u Europi kod Grka - (ustavi)

- kod Rimljana zapisi koje su napisali Katon i Veron(prouavao planiranje i racionalizaciju putem podjele rada); Galileo Galilei(prouavao prirodu umora)

13. to moete rei o organizaciji u srednjem vijeku?

teoretiari klasine politike ekonomije (razvili teoriju vrijednosti, omoguili istraivanjeodnosa meu elementima proizvodnje)

- klasici Marksizma(prouavali podjelu rada, specijalizaciju, kooperaciju i povezanost radnih procesa)

- Babage (podjela rada i specijalizacija, studij vremena i pokreta, trokova i uinaka-racionalnost)

- Poor(naela organizacija, komunikacije i informacije)

14. to moete rei o organizaciji u vrijeme industrijske revolucije?-

15. Navedite najvanija obiljeja klasine teorije organizacije! Koji su njeni glavni predstavnici?+

16. Koji su osnovni doprinosi F. W. Taylora organizacijskoj teoriji?

organizaciji dao eksperimentalni karakter, otac studija rada odreivanje vremena koje je potrebno za izvoenje svake pojedine radne operacije, njegov sistem praktino je u svoje tvornice uvodio H. Ford

17. Po emu je posebno znaajan H. Fayol kao teoretiar organizacije?

posebno razmatra probleme upravljanja , grupira poslovanje poduzea u 6 osnovnih funkcija: tehnika, komercijalna, financijska, raunovodstvena, sigurnosna i administrativna

Administrativna funkcija usklauje aktivnosti ostalih funkcija, a ini je 5 elemenata: planiranje, organiziranje, nareivanje, koordinacija i kontrola.

uvodi funkcionalno-tabni sustav rukovoenja i bavi se problemima izgradnje organizacijske hijerarhije (uvodi raspon rukovoenja jednom nadreenom podreeno je 4 do 5 niih rukovoditelja)

klasificirao je i 14 naela (principa) organizacije,primjenjivih za sve organizacije, svih veliinai struktura djelatnosti: podjela rada,ovlast, disciplina,jedinstvo zapovijedanja,jedinstvo usmjeravanja,nagraivanje,inicijativa...

18. Navedite i ukratko opiite tri naela organizacije prema Fayolu po vlastitom izboru!-

Podjela rada, ovlast , disciplina

19. Koji je doprinos M. Webera organizacijskoj teoriji?

Weber je osniva tzv. birokratske organizacije - karakterizira stroga hijerarhinost i formalizacija svih odnosa u organizaciji. Kljune postavke birokratske organizacije jesu: hijerarhija, pravila i procedure, autoritet i struktura.

Prema Weberu birokracija je vladavina pomou znanja, a predstavlja visok stupanj podjele rada, u kojoj svaki lan organizacije zauzima odreen poloaj i ima tono utvrena prava i obveze.

20. Koje su glavne znaajke neoklasine teorije organizacije?+

21. to moete rei o odnosu klasine i neoklasine teorije organizacije?+

22. Koje su glavne znaajke moderne teorije organizacije?+

23. Objasnite kakav je to sustavski pristup organizaciji!

1.SUSTAVSKI PRISTUP ORGANIZACIJI:definira organizaciju kao otvoren sustav koji je u stalnoj interakciji s okolinom,organizacije se sastoje od veeg broja podsustava, svakog sa svojim inputom, transformacijom i outputom,organizacija kao sustav je pod utjecajem vanjske okoline, dijelovi organizacije odnosno njezini podsustavi pod utjecajem su unutarnje i vanjske okoline,obiljeja organizacije kao sustava: interna meuzavisnost, sposobnost pruanja povratne informacije, uravnoteenost, jednakokonanost, prilagodljivost

24. Objasnite kakav je to kontingencijski pristup organizaciji!

2. KONTINGENCIJSKI PRISTUP ORGANIZACIJI:temelji se na prilagoavanju organizacije svakoj konkretnoj situaciji uz potovanje utjecaja razliitih imbenika na oblikovanje organizacije,potrebno je prepoznati najvanije, tj. one imbenike koji najvie utjeu na svaku pojedinu organizaciju,bit ovoga pristupa organizaciji je u tome da razliitim situacijama odgovaraju razliite vrste organizacije,ovaj pristup i danas je dominantna teorija organizacije, a posebno je vaan u uvjetima globalizacije, kada se broj kontingencijskih varijabli poveava, to utjee i na sloenost organizacije

25. to su to suvremeni trendovi u organizaciji, zato se javljaju i koja je njihova svrha?

------------------

26. Objasnite orijentaciju organizacije na glavni ili osnovni posao te eksternalizaciju aktivnosti organizacije kao suvremene trendove u organizaciji!

Osnovni ili kljuni posao (engl. Core business) kao orijentacija organizacije na proizvodnju onoga u emu je boljaod svojih konkurenata, tj. u emu je najbolja, jedan je od najvanijih trendova u organizaciji u posljednje vrijeme.Kljuno je razlikovanje kljunih aktivnosti od onih koje nisu kljune.Usredotoenost na kljuni program jedan je od odgovora da se osiguran opstanak organizacija.

Eksternalizacija (engl. Outsourcing) je trend u suvremenoj organizaciji koji je povezan s orijentacijom na kljuni (engl. Core) posao.Doslovan prijevod rijei outsourcing = vanjski izvori.Nemogue je govoriti o orijentaciji organizacije na glavni, kljuni posao a da se istodobno ne odredi to e se nabavljati iz vanjskih izvora.Orijentacija na osnovni posao i outsourcing omoguila je ubrzan razvoj mnogih malih,specijaliziranih i visokousredotoenihorganizacija, koje se sada javljaju kaooutsourcing partneri u obavljanju pojedinih usluga za svoje klijente.

27. Objasnite umreivanje i globalizaciju poslovanja kao suvremene trendove u organizaciji!

Umreivanje (engl. Networking) je logina posljedica usmjerenosti organizacije na srni posao uz istodobnu eksternalizaciju nesrnih aktivnosti. Kako organizacije poslije outsorucinga u svom sastavu zadravaju samo kljune aktivnosti,a kupac zahtijeva cjelovit proizvod odnosno uslugu, moraju se povezati u mree sa svojim outsourcing partnerima, kako bi odgovorile na zahtjeve svojih kupaca.

Globalizacija poslovanja potpomognuta informacijskom tehnologijom i telekomunikacijama mijenja nain ivotau cijelome svijetu.Presudnu ulogu ima informacijska tehnologija. Smanji se broj hijerarhijskih razina u organizaciji. Omogueno je razdvajanje mjesta i vremena u kojem se obavlja posao (rad na daljinu, fleksibilan rad).

28. to znate o promjenama u proizvodnji te vitkoj proizvodnji kao suvremenim trendovima u

organizaciji?

Promjene u proizvodnji : Tehnologija proizvodnje ukljuuje tradicionalne proizvodne procese, ali i suvremene aplikacije kao to je fleksibilna proizvodnja. U opoj decentralizaciji i veoj ili manjoj autonomiji dijelova javlja sei fraktalna tvornica kao skup relativno autonomnih i trino orijentiranih dijelova s visokim stupnjem

autonomije. Fraktalna tvornica je niska, s malim brojem hijerarhijskih razina i plitkom strukturom, pa je demokratska, organska i lako prilagodljiva.

Vitka proizvodnja nova je filozofija proizvodnje kojoj je cilj postizanje proizvodnje s najmanje trokova. Ova idejaprvi put je primijenjena u Toyoti,odakle se prenosila i u druge tvornice automobila. Moe se primijeniti na sve organizacije i na sve poslovne funkcije, a ne samo na proizvodnju.

Filozofija vitke proizvodnje istodobno osigurava visoku kvalitetu proizvoda, zadovoljstvo kupaca i niske trokove. Naela vitke proizvodnje: odreivanje vrijednosti svojih proizvoda i/ili usluga; mapiranje tijeka proizvodnog procesa i oblikovanje proizvoda; osiguravanje nesmetanog tijeka proizvodnje; proizvodnja upravo onoga to kupci ele i kada ele te tenja za savrenstvom, tj. stalnim i neprekidnim napretkom.

29. Objasnite potpuno upravljanje kvalitetom i reinenjering poslovnih procesa kao suvremene

trendove u organizaciji!

Potpuno upravljanje kvalitetom (engl. Total Quality Management TQM) oznaava upravljanje kvalitetom svih procesa i funkcija u organizaciji.Danas se pod kvalitetom razumijeva proizvodnja bez pogreaka, stalno poboljanje i usredotoenost na kupca.Posebno su danas vani sustavi preventivne kontrole kvalitete jer izazivaju najmanje trokove za organizaciju.Svaka naknadna kontrola kvalitete,kojom se ustanove odstupanja odkvalitete, poveava trokove.Upravljanje kvalitetom, za razlikuod kontrole kvalitete, proaktivno je.

Reinenjering poslovnih procesa (engl. Business Process Reengineering BPR) nova je poslovna koncepcija ili nova poslovna filozofija koja se javlja 90-tih god. 20. st.Pod reinenjeringom se misli na poboljanje svakog poslovnog procesa, pa i na poboljanje i podravajuih te upravljakih procesa.Reinenjering znai fundamentalnu (temeljitu) promjenu miljenja i radikalan redizajn poslovnih procesa radi postizanja dramatinih poboljanja kljunih parametara poslovanja kao to su trokovi, kakvoa, usluge i brzina.

Poglavlje 3. Organizacija kao praktina disciplina

30. Objasnite ciljeve organizacije kao najvanije obiljeje svake organizacije!

Ciljevi su putokaz, smjer u kojem organizacija treba ii.Bez obzira na veliinu, dob ili djelatnost kojom se bavi, tehnologije kojima se koristi u oblikovanju svoje djelatnosti, proizvode ili usluge koje proizvodi itd., svakoj su organizaciji potrebni jasni ciljevi.

to je organizacija vea i sloenija i to je izloenija konkurenciji na tritu, to je i vanost ciljeva za nju vea.

Cilj - eljeno stanje organizacije u budunosti; krajnje toke kojima je usmjereno djelovanje

moraju biti: jasni, odreeni i razumljivi ,vezani za odreeno razdoblje ,poticajni

vana je njihova mjerljivost (kvalitativna ili kvantitativna), kako bi se mogla napraviti usporedba zadanog i postignutog

u organizacijama je vana umreenost i hijerarhija ciljeva odluivanja (ciljevi odluivanja na niim razinama sluekao sredstvo ostvarivanja ciljeva na viim razinama)

vizija- cilj najvie hijerarhijske visine; misija- glavna svrha poduzea

glavne (hijerarhijski nadraene) ciljeve poduzea (viziju, misiju, glavne ciljeve) donose top menaderi, a podreene ciljeve menaderi niih razina

glavni su ciljevi: opstanak, razvitak i dobitak

31. Koje su karakteristike dobro postavljenih ciljeva? Navedite primjer jednog takvog cilja!primjer fali

Karakteristike dobro postavljenih ciljeva:SMART ("pametni ciljevi")

S Specific specifini

M Mjerljivi

A ostvarivi

R realni

T vremenski odreeni ...

32. Obrazloite odnos izmeu stratekih, taktikih i operativnih ciljeva organizacije!--

Strateki ciljevi vrhovna razina menadmenta(korporacijski ciljevi)

Taktiki ciljevi menadment srednje razine(ciljevi divizija)

Operativni ciljevi najnia razina menadmenta(operativni ciljevi)

33. Navedite i ukratko objasnite najvanija obiljeja formalnih (slubeno utvrenih) organizacija!

Naziv ili tvrtka,ciljevi,pravila,struktura,poloaj,lanac ovlasti,mo,izvjea,ljudi,granice organizacije.

34. Objasnite u kakvom su odnosu pojedinac i organizacija!

Organizacija poinje s pojavom ovjeka, jer se njome poeo baviti istovremeno s poetkom obavljanja korisnog proizvodnog rada s kojim je, uz pomo primitivnih sredstava za rad, preoblikovao predmete rada u raznovrsne proizvode, a u cilju podmirivanja svojih ivotnih potreba. ovjek nije nikada mogao, a ni danas ne moe, bez organizacije u svakom razdoblju svoga ivota, mada ponekad i nije bio svjestan, stalno je pripadao raznovrsnimorganizacijama.Tajna uspjeha svake poslovne organizacije je postizanje ravnotee izmeu privatnog i poslovnog ivota.

35. to moete rei o odnosu organizacije i zajednice u kojoj je ona smjetena?

Vlasnici i dioniari - financijski povrat

Zaposleni plaa,zadovoljstvo,nadzor

Kupci visoka kvaliteta robe i usluga, usluge , vrijednost

Vjerovnici kreditna sposobnost , fiskalna odgovornost

Menadzement uinkovitost,djelotvornost

Vlada potivanje zakona i propisa,fer konkurencija

Sindikati plae zaposlenima, povlastice

Zajednica korporacija kao dobar pripadnik drutva,doprinos interesima zajednice

Dobavljai uspjene transakcije,prihod od prodaje

36. Navedite glavne interesno-utjecajne skupine i njihova oekivanja od organizacije koja djeluje u

nekoj zajednici!35.

37. to moete rei o odnosu organiziranja (kao procesa) i organizacije (kao stanja)?

Organiziranje je proces povezivanja ljudi i sredstava u kojemu se ostvaruju ciljevi organizacije, a organizacija stanje, tj. rezultat procesa organiziranja.

38. Navedite i definirajte dva glavna pokazatelja uspjenosti organizacije! Kako se oni mjere?

Uinkovitost (kroatizirano efikasnost prema engl. Efficiency) odnosi se na interne poslove u organizaciji, pa se izraava koliinom resursa upotrijebljenih za proizvodnju jedinice proizvoda i moe se mjeriti kao omjer inputa i outputa.

Djelotvornost (kroatizirano efektivnost prema engl. Effectiveness) iri koncept koji upozorava na stupanj ili razinu ostvarivanja ciljeva organizacije.

Uinkovitost se mjeri egzaktnim kvantitativnim pokazateljima, kao odnos utroenog materijala, opreme i rada u odnosu na normativ.

Djelotvornost se mjeri ostvarivanjem ciljeva organizacije, koji mogu (ali i nemoraju) biti kvantitativno izraeni zato u obzir treba uzeti i kvalitativne pokazatelje (npr. zadovoljstvo radnikai/ili kupaca, doprinos zajednici itd.).

39. U emu se ogleda razlika izmeu klasinog i suvremenog pogleda na organizaciju?

Razlika izmeu klasinog i suvremenog pogleda na organizaciju ogleda se u tome na emu je teite u organizaciji:na centralizaciji ili decentralizaciji,na dubljoj ili plioj podjeli rada,,na uskom ili irokom rasponu kontrole,na rigidnoj ili fleksibilnoj organizaciji,na autoritetu pojedinca ili na timskom radu,na nepostojanju ili postojanju kulture organizacije

Poglavlje 4. Vrste organiziranja i organizacija

40. Objasnite potpunu i djelominu organizaciju, kao vrste organizacija prema opsegu rada! Jos malo

Potpuna:odnosi se na cjelokupno poslovanje,sustavna i kritika analiza organizacije,proces ne ide od pojedinih organizacijskih dijelova, ve od ukupne organizacije..

Djelomina:manje organizacijske promjene,kritiki se ne istrauje cjelokupna postojea organizacija

41. Objasnite individualnu i shematsku organizaciju, kao vrste organizacija prema nainu na koji se

provodi proces organiziranja?

Individualna: organizacijske probleme rjeava na individualan i specifian nain,analizira sve pozitivne i negativne strane postojeih organizacijskih rjeenja.

Shematska: organizacijske promjene obavljaju se prema unaprijed utvrenim shemama,primjena u velikim i zemljopisno rasprostranjenim poduzeima,ista organizacijska naela u svim jedinicama, izgraena je na odreenim pretpostavkama

42. to moete rei o centralizaciji i decentralizaciji kao vrstama organizacije?

Centralizacija:hijerarhijski utvrena organizacijska struktura,svako mjesto u hijerarhijskoj ljestvici ima tono utvrene zadatke,inicijativa i poticaj za rad potjee od hijerarhijskih mjesta,odgovornost za rad na menaderima

Decentralizacija:upravljanje i rukovoenje se prenosi s centralnih organa na nie organe,pitanje opsega i karaktera prenoenja ovlatenja s viih na nie organe

43. Navedite slinosti i razlike izmeu jednokratne i postupne organizacije, kao vrstama organizacije

prema trajanju rada na organizaciji!

Jednokratna : ogranieno podruje kratki rok,krije opasnost kampanjskog naina rjeavanja problema, treba se oslanjati na dugoroni plan razvoja

Postupna:upotrebljava se kod veih organizacijskih zahvata,ukljuuje sistematski rad na rjeavanju problema,provoenje dugoronih organizacijskih promjena,moe se realizirati veim brojem jednokratnih organizacijskih postupaka

44. to moete rei o organizaciji i reorganizaciji kao vrstama organizacije s obzirom na postojanje

organizacije?

reorganizacija se odnosi na postojeu organizaciju (poduzea, kole, javne slube)

organizacija se odnosi na novo osnovano poduzee ili instituciju

organizacija i reorganizacija obuhvaaju cjelokupan proces i nain organizacije i reorganizacije

organizacija i reorganizacija je vie proces koji se koristi razliitim vrstama organizacije

45. Koje kriterije klasificiranja organizacija (u razliite vrste) poznajete, i kakve sve organizacije mogu

biti po tim kriterijima?

cilj lana organizacije: poslovne organizacije, drutvene i politike organizacije i drutva kao to su planinarska, portska i sl.

struktura unutarnji odnosa:centralizirane i decentralizirane, autokratske i demokratske, dobrovoljne i prisilne; visoke i niske s obzirom na broj razina menadmenta

broj lanova: velike, srednje i male

drutveno priznanje: legalne i nelegalne

formaliziranost: formalne i neformalne

nain nastanka: individualne i shematske

46. Objasnite podjelu rada i specijalizaciju kao dimenzije organizacije!

Podjela rada je temeljno naelo organizacije organizacija je nuna tek kada se rad dijeli izmeu dvoje ili vie ljudikako bi se povezali i koordinirali podijeljeni radovi.Podjela rada se odnosi na stupanj specijalizacije poslova.

Menaderi u svakoj organizaciji dijele ukupan zadatak organizacije na specifine poslove, zadatke i aktivnosti i time odreuju opseg specijalizacije svakog posla.Bez podjele rada nema ni specijalizacije, a specijalizacija je posljedica i rezultat te podjele.Ako je podjela rada dublja,specijalizacija e biti jaenaglaena i obratno.

PREDNOSTI SPECIJALIZACIJE

mogunost poveanja proizvodnosti (jer kada je pojedinac koncentriran na odreeni posao ili mali broj zadataka, moe postii visoku razinu uinka)

mogunost nadgledavanja veeg broja zaposlenih

skraivanje vremena potrebnog za obuku (osposobljavanje)

vea kvaliteta proizvoda i usluga (jer svatko radi ono u emu je najbolji, tj. za to je specijaliziran)

mogunost ostvarivanja sloenih projekata koji se bez podjele rada i specijalizacije ne bi mogli ostvariti

NEDOSTACI SPECIJALIZACIJE

najvei nedostatak je stvaranje velikog broja jednostavnih poslova koji uzrokuju dosadu, monotoniju i umor zaposlenih, vrhunac ega je rad na tekuoj vrpci

Odgovori na nedostatke specijalizacije su:

uvoenje robotizacije u proizvodnju u zamjenu za monotone, repetitivne, rutinske poslove koje su dotad obavljali radnici na tekuoj vrpci

obogaivanje poslova, tj. despecijalizacija upravo onih poslova koji zbog pretjerane specijalizacije izazivaju nezadovoljstvo zaposlenih

timski rad u kojem se gube otre granice podjele rada i specijalizacije izmeu lanova u timu

47. to moete rei o hijerarhiji kao dimenziji organizacije?

Hijerarhija upuuje na poloaj u organizaciji, tj. na odnose nadreenosti i podreenosti.Hijerarhija je formalna raspodjela moi i ovlasti.Sama podjela rada i specijalizacija impliciraju hijerarhiju jer im se rad dijeli, potreba za nadzorom,kontrolom i upravljanjem postaje nunost.S obzirom na broj hijerarhijskih razinaorganizacijska struktura poduzea moebiti plitka ili duboka(odnosno niska ilivisoka).

48. Nacrtajte i protumaite lanac zapovijedanja (tj. sklarani lanac)!

Naelo jedinstva zapovijedanja podrazumijeva da svaki zaposleni u organizaciji prima nareenja samo od jednog njemu neposredno pretpostavljenog menadera hijerarhija koja se na taj nain stvara zove se lanac zapovijedanja ili skalarni lanac.

Veliku ulogu u smanjivanju odnosno ublaavanju hijerarhije odigrala je informacijska tehnologija.

49. Protumaite raspon kontrole kao dimenziju organizacije! Kakav on moe biti u organizaciji?

Broj hijerarhijskih razina ponajprije je odreen veliinom organizacije mjerene brojem zaposlenih i irinom raspona kontrole, tj. brojem sudionika koje neposredno moe voditi jedan pretpostavljeni menader. Pod rasponom kontrole misli se na broj ljudi koji su neposredno podreeni jednom menaderu.Raspon kontrole je ui ako menader koordinira rad manjeg broja podreenih dok kod ireg raspona kontrole menader koordinira rad veeg broja podreenih.Na utvrivanje optimalnog raspona kontrole utjeu mnogi imbenici, od koji se izdvajaju sposobnost menadera, sposobnost suradnika i priroda zadatka.Teoretiari su utvrdili da bi bilo poeljno na viim razinama menadmenta imati ue raspone kontrole, a na niim ire. irina raspona kontrole ograniena je brojem moguih interakcija izmeu menadera i njihovih suradnika.Ako su zadaci na radnim mjestima precizno i jasno definirani, ako su manje sloeni, a radnici koji ih obavljaju dobrom obueni i osposobljeni za rad, broj potrebnih interpersonalnih odnosa izmeu menadera i suradnika biti e manji, a time i raspon kontrole moe biti iri

50. Nacrtajte visoku organizacijsku strukturu i objasnite kakav je u njoj raspon kontrole!

Visoka (duboka) organizacija ima relativno uzak raspon kontrole i mnogo razina menadmenta.

51. Nacrtajte nisku organizacijsku strukturu i protumaite kakav je u njoj raspon kontrole!

Niska (plitka) organizacija ima irok raspon kontrole i svega nekoliko razina menadmenta.

52. Objasnite razliku izmeu visoke i niske organizacijske strukture poduzea!51.

53. to moete rei o ovlasti i odgovornosti kao dimenzijama organizacije?

Ovlast = ogranieno pravo uporabe sredstava organizacije i usmjeravanja napora ljudi u eljenom pravcu.Ovlasti se prenose na poziciju, a ne na pojedinca koji zauzima odreeno mjesto u organizaciji.Koliinu ovlasti koju odreena osoba ima na nekom mjestu u organizaciji odreuje organizacijska razina na kojoj se to mjesto nalazi.

Svaku ovlast definiraju tri kljune karakteristike:

1. ovlast je pravo

2. ovlast ukljuuje donoenje odluka i podupiranje akcija

3. ovlast se odobrava u svrhu postizanja ciljeva organizacije

Odgovornost = obveza obavljanja zadatka uz zadovoljavajue rjeenje.U organizaciji je u svakom trenutku potrebno postii ravnoteu izmeu ovlasti i odgovornosti odreeni stupanj ovlasti povlai za sobom i odgovarajui stupanj odgovornosti.U svakom se trenutku mora znati tko za to odgovara (moraju se izbjei preklapajua odgovornost, ali i jaz odgovornosti).Vie organizacijske razine posjeduju veu ovlast, ali imaju i veu odgovornost za obavljanje zadataka i obrnuto.

54. Objasnite kakva je to linijska, kakva stoerna, a kakva funkcijska ovlast u organizaciji!

Linijska ovlast je temeljna ovlast unutar organizacije, a prenosi se s nadreenog na podreenog, od najviih prema niim razinama u organizacijskoj strukturi poduzea njome se stvara organizacijska hijerarhija, odnosno lanac zapovijedanja.

Osobe sa stoernom ovlasti imaju pravo samo davati savjete onima koji imaju linijsku ovlast lanovi stoera su strunjaci za odreena funkcijska podruja, a uloga stoera i stoernog osoblja raste s veliinom organizacije.

Funkcijska ovlast je dio ovlasti linijskog menadera kada menader na savjetnike u stoeru delegira pravo da daju instrukcije izravno linijskoj organizaciji.

55. to moete rei o delegiranju kao dimenziji organizacije? Protumaite odnos izmeu ovlasti,

specijalizacije i delegiranja u nekoj organizaciji!

Delegiranje = prenoenje zadataka i ovlasti onim osobama koje e biti odgovorne za njihovo provoenje.Da bi netko dobio ovlasti, mora preuzeti i dio odgovornosti.Vaan uinak delegiranja je osposobljavanje suradnika za preuzimanje vanih menaderskih funkcija.Umijee delegiranja, odnosno sposobnost prenoenja ovlasti i odgovornosti na suradnike ili na nie razine menadmenta smatra se jednom od najvanijih vjetina menadmenta i voenja.

56. Navedite najznaajnije prednosti i nedostatke centralizacije!

--------------------------

57. Koje su najznaajnije prednosti i nedostaci decentralizacije?

-------------------------------------------

58. Koji imbenici i u kojem smislu najvie utjeu na stupanj centralizacije, tj. decentralizacije?

IMBENICI UTJECAJA NA STUPANJ (DE)CENTRALIZACIJE:

Vea centralizacija :

stabilna okolina

menaderi na niim razinama imaju manje sposobnosti i iskustva te ne ele sudjelovati u donoenju odluka

odluke su znaajneorganizacija se suoava s krizom ili rizikom propadanja

kompanija je velika

Vea decentralizacija :

sloena i neizvjesna okolina

menaderi na niim razinama imaju sposobnosti i iskustva za donoenje odluka i ele sudjelovati u donoenju odluka

odluke su manje znaajne

kultura korporacije je otvorena

kompanija je geografski rasprena

59. Objasnite koordinaciju kao dimenziju organizacije! Kakva je to vertikalna, a kakva horizontalna

koordinacija?

Koordinacija = povezivanje podijeljenih i zatim grupiranih poslova, kako bi se mogli ostvariti ciljevi organizacije.Posao koordinacije je u domeni menadmenta i to na svim razinama menadmenta.

U organizaciji je potrebno postii kako horizontalnu, tako i vertikalnu koordinaciju:

Vertikalna koordinacija povezivanje unutar iste organizacijske jedinice, ali po njezinim razliitim organizacijskim razinama.

Horizontalna koordinacija koordinacija izmeu razliitih organizacijskih jedinica.

Poglavlje 5. imbenici oblikovanja organizacije

60. to su to imbenici oblikovanja organizacije i na koji nain utjeu na organizaciju? Obrazloite!

imbenici oblikovanja organizacije su svi oni imbenici koji utjeu na izbor odreene vrste organizacijskestrukture te odreuju i kljune dimenzije organizacije kao to su:

dubina podjele rada i specijalizacije,

broj hijerarhijskih razina u organizaciji,

raspon kontrole,

razina ovlasti i odgovornosti,

stupanj centralizacije i decentralizacije te

stupanj koordinacije u organizaciji.

61. Objasnite pojam preteito unutarnjih imbenika organizacije, navedite ih i ukratko objasnite!--

Unutarnji = oni na koje poduzee moe utjecati (ciljevi i strategija, zadaci i tehnologija,veliina, ivotni ciklus poduzea, proizvod, lokacija)

To su oni imbenici na koje organizacija (poduzee) MOE, u veoj ili manjoj mjeri, utjecati, odnosno njima upravljati (tj. nalaze se u domeni utjecaja organizacije).

Promjena jednog unutarnjeg imbenika utjee i na mijenjanje jednog ili vie ostalih imbenika.

Najvaniji unutarnji imbenici organizacije su:

Vizija, misija i ciljevi

Strategija

Tehnologija

Veliina organizacije

ivotni ciklus organizacije

Ljudski potencijali

Proizvod

Lokacija

62. Objasnite viziju, misiju i ciljeve organizacije kao imbenike oblikovanja organizacije!slika jos

Vizija cjelovita predodba o buduoj slici organizacije i putovima njezina ostvarenja.

Vizija odgovara na pitanje: to elimo postati?

Izjava o viziji mora biti kratka (po mogunosti jedna reenica), a karakteristike dobre vizije su:

mora biti ostvariva u sagledivu vremenu

mora biti proeta osobnou vlasnika ili menadmenta

mora trajno mijenjati postojee stanje

mora otkrivati polje u kojem se organizacija namjerava kretati te poziciju koju pritom eli zauzeti

PRIMJER: Naa vizija je biti globalni lider kao najbolja kompanija visoke tehnologije; mi smo vrhunski inovatorna svim naim tritima.

Misija temeljni razlog postojanja neke organizacije.

Misija je polazite za sva organizacijska pitanja i ponaanja;ona definira smjer kojim neka organizacija eli ii, odnosno odreuje njezine aspiracije, postavlja okvire organizacijskog djelovanja, odreuje proizvode/usluge organizacije i njihove potroae/kupce/klijente te je temelj za vrednovanje uspjeha.

Misijom se definira ono to organizacija moe najbolje raditi. Kupci, odnosno klijenti organizacije kljuni su u odreivanju njezine misije.

Iz misije proizlaze svi ciljevi, strategije i planovi organizacije, to znai da je dobro postavljena misija preduvjet za uinkovito planiranje.

Ciljevi eljeno stanje organizacije u budunosti, koja moe biti blia i dalja (kratkoroni, srednjoroni, dugoroni ciljevi).

Ciljevi usmjeravaju djelovanje organizacije na svim razinama (strategijskoj, taktikoj i operativnoj) kroz to to ukazuju na prioritete, olakavaju odluivanje te su temelj za vrednovanje postignutog.

Osnovne svrhe postojanja ciljeva:

1. oni su jasan i dokumentiran opis onoga to se eli

postii,

2. temelj su za vrednovanje uspjeha, odnosno kontrolu,

3. poznavanje onoga to se oekuje i eli potie ostvarivanje ciljeva i

4. kada se zna kamo se eli stii, vea je vjerojatnost da e se tamo i stii.

63. Strategija je jedan od najvanijih imbenika organizacije. Obrazloite zato i navedite primjer!

Dok ciljevi odreuju TO organizacija eli postii, strategija odreuje KAKO e se ciljevi ostvariti.

Strategija je plan za meusobnu interakciju organizacije s konkurentskom okolinom radi postizanja organizacijskih ciljeva.

Za postizanje ciljeva poduzea koriste razliite strategije npr., ako je cilj poduzea poveanje prodaje proizvoda, tada se taj cilj moe ostvariti razliitim strategijama kao to su:

sniavanje prodajne cijene proizvoda

podizanje razine kvalitete proizvoda uz nepromijenjenu prodajnu cijenu

agresivna ekonomska propaganda

otvaranje novih prodajnih mjesta i sl.

64. Objasnite na koji nain tehnologija (kao imbenik) utjee na oblikovanje organizacije!

Tehnologija je znanje o nainu da se neto uradi, a u sebi ukljuuje i strojeve i radne odnosno proizvodne postupke.

Razlikujemo proizvodnu od uslune tehnologije:

kod proizvodne tehnologije proizvodi se proizvode u jednom vremenu da bi se prodavali u nekom drugom vremenu

uslunu tehnologiju karakterizira istovremena proizvodnja i potronja (npr. lijenika ordinacija)

Tehnologija djeluje na organizaciju na tri naina:

a) determinira ljudske inpute i ukupne kadrovske potrebe, odnosno strukturu kadrova,

b) determinira globalne karakteristike organizacijske strukture, postupaka i procesa i

c) neposredna je determinanta individualnog i skupnog zadatka.

65. Objasnite veliinu organizacije kao jedan od najvanijih imbenika oblikovanja organizacije!

Za odreenu organizaciju (trgovako drutvo, poduzee) kae se da je malo, srednje ili veliko.

Kao parametri veliine mogu sluiti npr. broj zaposlenih radnika, veliina ostvarenog prihoda, veliina ostvarenog profita, vrijednost osnovnih sredstava,vrijednost temeljnog kapitala, udio poduzea na tritu ponude odreenih proizvoda itd.

U svakoj zemlji mora biti optimalan odnos izmeu velikih, srednjih i malih poduzea. Tako npr. u SAD-u dvije treine svih poduzea zapoljavaju manje od 5 osoba, a ak 96% poduzea manje od 50 zaposlenih. S druge strane, oko 80% ukupne vrijednosti u proizvodnji koncentrirano je u samo 3% kompanija.

Mala i srednja poduzea bit e organizirana drukije nego to e to biti velika poduzea, iako im i ciljevi i zadacimogu biti slini:

dok e koordiniranje poslova u manjim poduzeima biti znatno lake nego u velikim, dotle e u njima biti tee postii specijalizaciju ljudi i sredstava nego u velikim poduzeima

manja su poduzea elastinija i lake se prilagoavaju promjenama u okolini za razliku od velikih poduzea s dubokom organizacijom i sloenom strukturom rukovoenja

Manjim e poduzeima u pravilu odgovarati funkcijska organizacijska struktura, dok e veim poduzeima biti primjerenija predmetna, odnosno teritorijalna organizacijska struktura.

66. Navedite najvanije razlike izmeu velikih i malih poduzea!

Veliko poduzee : Ekonomija obujma, globalna orijentacija,mehanika struktura, neelastina organizacija,visoka i duboka organizacija,kompleksna(sloena) organizacija,timski rad

Malo poduzee : Proizvodnja u malim koliinama,regionalna orijentacija,organska struktura,fleksibilna organizacijska struktura,niska organizacija,jednostavna organizacijska struktura,velika uloga poduzetnika

67. Definirajte ivotni ciklus organizacije te navedite i ukratko opiite tipine faze tog ciklusa!---

Organizacije, ba kao i ljudi, u svom rastu i razvoju prolaze kroz razliite faze koje ine ivotni ciklus organizacije.

Svaka ivotna faza ima svoje specifinosti glede oblikovanja organizacijske strukture:

a) poduzetnika faza ili faza izgradnje organizacije

b) faza kolektivnog duha ili faza rasta

c) faza formalizacije ili faza diferencijacije

d) faza elaboracije ili faza konsolidacije (usavravanja)

Svaka od faza ivotnog ciklusa organizacije ima svoje znaajke i probleme.

68. Navedite i ukratko objasnite krize tipine za svaku pojedinu fazu ivotnog ciklusa organizacije!

69. Objasnite ljudske potencijale kao imbenike oblikovanja organizacije!

Ljudi kao jedini ivi element organizacije najvaniji su njezin initelj oni su kljuan resurs svake organizacije.

Ljudski potencijali utjeu na oblikovanje organizacije svojim znanjem i sposobnou.

Svojim djelovanjem oivotvoruju postavljenuformalnu organizaciju, ali isto tako obliku ineformalnu organizaciju.

Od sastava radne snage ovisit e i izbororganizacijske strukture nekog konkretnog poduzea.

Zaposleni u poduzeu utjeu na oblikovanje organizacijske strukture poduzea na dva naina:

a) putem kompozicije, odnosno sastava radne snage te

b) vrijednostima, stavovima i potrebama zaposlenih.

70. Objasnite kako proizvodi i usluge utjeu na oblikovanje organizacije!

Izbor koncepcije poduzea ovisi o razliitosti i koliini proizvoda koje poduzee proizvodi, kao i o nainu proizvodnje, namjeni proizvoda i sl.

Obiljeja proizvoda odreuju:

nain proizvodnje (pojedinana, masovna ili serijska proizvodnja)

tok (ritam) proizvodnje (kontinuirana i diskontinuirana)

mjesto rada, odnosno tip industrijske proizvodnje (obrtnika, radionika, grupna i lanana proizvodnja)

Ako poduzee proizvodi vei broj razliitih proizvoda divizijska organizacija.

Ako poduzee proizvodi jedan ili nekoliko slinih proizvoda funkcijska organizacija.

71. Objasnite zato je lokacija jedan od vanih imbenika oblikovanja organizacije!

Smjetaj organizacije na jednoj ili vie lokacija utjee na vrstu organizacijske strukture.

Lokaciju moemo promatrati kao:

makrolokaciju i mikrolokaciju.

U sluaju dislociranosti proizvodnihpogona, tvornica i predstavnitava,organizacija e se odluiti zateritorijalni oblik organizacijske strukture.

72. Protumaite pojmove makrolokacija i mikrolokacija, te navedite initelje koji odreuju lokaciju

organizacije!

makrolokacija(smjetaj poduzea u regionalnom podruju)-utjee na organizaciju jer utjee na blizinu nabavnog i prodajnog trita, izvora energije, prometnica, kadrova

- mikrolokacija (smjetaj organizacijskih jedinica pogona, odjela, slubi)-utjee na organizaciju jer odjeli morajubiti poredani prema tijeku tehnolokog procesa

- u sluaju dislociranosti pojedinih dijelova poduzea teritorijalna organizacijska struktura

73. Objasnite pojam preteito vanjskih imbenika organizacije, navedite ih i ukratko objasnite!

Najvaniji vanjski imbenici organizacije su:

Institucionalni uvjeti:Odreeni su drutveno-ekonomskim sustavom i ekonomskom politikom drutva, a sadrani su u pravnoj regulativi.

Odreuju uvjete funkcioniranja, ali i organizacije trgovakih drutava.

U interesu se svake zemlje da ove uvjete uini to prije stabilnim ili barem relativno stabilnim. U razvijenim zemljama svijeta institucionalni uvjeti jesu stabilni a u Hrvatskoj?

Integracijski procesi : Imaju veliki utjecaj na organizaciju trgovakih drutava koja su postala lanovi odreenihgrupacija.

U uvjetima integracije dolazi do bitnih organizacijskih promjena i do izgradnje nove organizacijske strukture cijele grupacije i svake lanice pojedinano.

Integracijski procesi se provode radi postizanja efekta sinergije.

Osim vrstih oblika integracije, kao to sufuzije i pripajanja poduzea, u suvremenimuvjetima poslovanja poduzea sve vie ulaze u partnerske odnose i strateke alijanse te druge razliite oblike suradnje,to takoer utjee na promjene u njihovoj organizaciji.

Trite: Struktura trita te kanali i uvjeti nabave i prodaje utjeu direktno na organizaciju nabavne, odnosno prodajne djelatnosti poduzea.

Sa stajalita trita kojemu su proizvodi poduzea namijenjeni, trita mogu biti: lokalna, regionalna, dravna i meunarodna u svakom od tih sluajeva treba izabrati primjerenu koncepciju organizacije prodaje, poput npr.:

-preko trgovakih organizacija organiziranjem vlastite mree pomou trgovakih putnika pomou IT-a (e-commerce) itd.

Razvoj znanosti i tehnologije : Podrazumijeva sva nova dostignua i spoznaje u znanosti, tehnici i tehnologiji koja poduzee prije ili kasnije mora akceptirati ili e ga u protivnom konkurencija zbog nekonkurentnosti njegovih proizvoda (zbog zastarjelog naina proizvodnje) vrlo brzo eliminirati s trita.

Donosi nove proizvode, nove potrebe, nove proizvodne procese, kao i poveanje proizvodnje i proizvodnosti rada, te snienje trokova.

74. Objasnite utjecaj institucionalnih uvjeta na oblikovanje organizacije!73.

75. Objasnite zato su integracijski procesi vaan imbenik oblikovanja organizacije!73.

76. Na koji nain trite utjee na oblikovanje organizacije?73.

77. Objasnite razvoj znanosti i tehnologije kao vanjski imbenik oblikovanja organizacije!73.

78. to su to organizacijske promjene i koji su njihovi izvori i pokretai?

Promjene u organizaciji, odnosno organizacijske promjene predstavljaju uvoenje novih postupaka ili tehnologije radi usklaivanja organizacije s dinaminim zahtjevima poslovne okoline.

To su procesi mijenjanja, modificiranja postojee organizacije i veinom se svode na ljude, strukture i tehnologiju.

Tri glavna trenda koja uzrokuju promjene u organizaciji:

1. GLOBALIZACIJA mijenja trita i okolinuu kojoj organizacije posluju te nain njihovafunkcioniranja.

2. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA redefinira tradicionalne poslovne modeles promjenom naina rada.

3. UPRAVLJANJE INOVACIJAMA ubrzava utjecaj globalizacije iinformacijske tehnologije na organizacije.

79. Navedite glavne trendove koji uzrokuju promjene u organizaciji i ukratko ih protumaite!78.

80. Navedite najvanije uinke koji se oekuju od dobro planiranih promjena!

Najvaniji uinci koji se oekuju od dobro planiranih promjena:

ostvarivanje svrhe organizacije objanjenje ili definiranje zadae (misije) i ciljeva organizacije

ostvarivanje ciljeva organizacije ostvarenje zacrtanih ili izmijenjenih rezultata koji se ele postii

ostvarivanje strategije objanjenje ili stvaranje stratekih i operativnih planova

promjena tehnologije poboljanje opreme, prostora i tijekova rada

promjena strukture auriranje oblika organizacije

ostvarivanje zadataka auriranje oblika radnih mjesta

promjena ljudi regrutiranje, odabir, zapoljavanje te poboljanje obuke i razvoja ljudskih potencijala

promjena kulture njegovanje kljunih vrijednosti i uvjerenja

81. U kakvom su odnosu promjene i okolina organizacije? Koje su osnovne znaajke dananje okoline

organizacije? ----

Okolina organizacije jedan je od najutjecajnijih imbenika mijenjanja organizacije.

Dananje su organizacije suoene s dvostrukim izazovom:

a) sve jaom turbulencijom okoline i

b) pojaanom globalnom konkurencijom

82. U definiranju promjena kao prijelaza iz sadanjeg u budue stanje, objasnite svako od tih stanja u

kojima se organizacija moe nai!

Sadanje (tekue) stanje organizacije ukazuje na to kako je organizacija funkcionirala prije provoenja promjena.

B. Budue (eljeno) stanje organizacije opisuje kako bi organizacija trebala funkcionirati poslije provoenja promjena.

C. Prijelazno stanje predstavlja razdoblje organizacije izmeu sadanjeg i budueg stanja organizacije.

Da bismo se odluili za promjenu, slabosti sadanjeg stanja moraju premaivati njegove prednosti.

Inicijator promjena, prije nego to krene u promjene, mora imati jasnu sliku o buduem stanju organizacije.

Poeljno je da prijelazno razdoblje bude to krae, jer:

a) tee je upravljati organizacijom u prijelaznom razdoblju;

b) svaka organizacijska promjena izaziva dodatne trokove;

c) predugo prijelazno razdoblje moe udaljiti organizaciju od cilja koji eli postii.

83. Navedite osnovne znaajke uspjeno provedene organizacijske promjene!

Organizacijska promjena je uspjeno provedena:

a) kad je organizacija pomaknuta iz sadanjeg, odnosno tekueg stanja u budue, odnosno eljeno stanje;

b) kad je funkcioniranje organizacije u buduem stanju ispunilo oekivanja;

c) kad je prijelaz iz sadanjeg stanja u budue stanje ostao bez vanijih posljedica za organizaciju i

d) kad je prijelaz iz sadanjeg stanja ubudue stanje ostao bez pretjeranetete za pojedince, tj. zaposlene uorganizaciji.

84. Navedite i ukratko opiite osnovne imbenike o kojima ovisi uspjeh promjena u organizaciji!--

Pokreta promjena jeosoba koja pokreepromjene u organizaciji.

Glavni pokretai promjenau poduzeu su menaderi,no to moe biti i bilo tko drugi unutar ili izvan organizacijetko pokuava izvriti promjenu.

Pokreta promjena mora se usredotoiti na 3 kljuna pitanja:

a) mora znati to treba promijeniti u organizaciji,

b) mora pouzdano ustanoviti koliku koliinu promjena zaposleni mogu podnijeti i

c) mora znati da u promjene treba ulaziti postupno, pripremajui zaposlene za njih.

85. Tko je pokreta promjena u organizaciji i na koja se kljuna pitanja on mora usredotoiti?---

Pokreta promjena mora se usredotoiti na 3 kljuna pitanja:

a) mora znati to treba promijeniti u organizaciji,

b) mora pouzdano ustanoviti koliku koliinu promjena zaposleni mogu podnijeti i

c) mora znati da u promjene treba ulaziti postupno, pripremajui zaposlene za njih.

86. Koja je razlika izmeu adaptivnih, inovativnih i radikalno inovativnih promjena u organizaciji?

Adaptivne ponovno upoznavanje s ve poznatom praksom

Inovativne upoznavanje s praksom novog za organizaciju

Radikalno-inovativne upoznavanje s praksom novom za industriju

87. Koje su karakteristike postupnih, a koje radikalnih promjena u organizaciji?

Postupne : stalno napredovanje , utjeu na dio organizacije, provode se kroz normalnu strukturu i procese upravljanja,poboljanje tehnologije i proizvoda

Radikalne : nagli lom sustava,transformacija cijele organizacije,nova struktura i menadzment,posve nova tehnologija,novi proizvodi koji stvaraju nova trita

88. Kakve su to tehnoloke, a kakve strukturne promjene u organizaciji?

Tehnoloke : Promjene proizvodne tehnologije,tj. proizvodnih sredstava i postupaka,ali isto tako promjene i u drugimtehnologijama koje opsluuju ostaleposlovne funkcije u poduzeu.

Rezultiraju jeftinijom proizvodnjom(skraivanje vremena ili trokova proizvodnje).

Cilj tehnolokih promjena vea djelotvornost proizvodnje.

Razvoj visoke tehnologije omoguava da se zaposlenici oslobaaju repetitivnih i rutinskih poslova, ali zahtijeva nova znanja i vjetine

Strukturne: Promjena organizacijske strukturepoduzea kao cjeline, ili promjenapojedinih dijelova organizacije,organizacijskih jedinica, pogona,odjela, podruja djelatnosti i sl.

Posljedica su rasta i razvoja poduzea.

Uzrokuju promjene u cjelokupnoj organizaciji (reorganizacija ili organizacijska transformacija)

Reorganizacija s vremena na vrijeme potrebna svim organizacijama (prilagoavanje).

Transformacija organizacije radikalne promjene u strukturi poduzea, promjena same strukture u odnosu na postojeu organizaciju (fuzija, akvizicija i sl.).

89. to se razumijeva pod promjenom zaposlenih i kako zaposleni utjeu na promjene u organizaciji?

Promjene zaposlenih : Promjene u vrijednostima, vjetinamai stavovima svakog zaposlenog.

Motiviranost za rad, vjetine,znanja i predanost poslu imbenicisu o kojima ovisi uspjeh organizacije.

Ako je motiviranost za rad na nezadovoljavajuoj razini, a znanja i vjetine nedostatni, to je znak da treba poduzeti promjene.

Upravljanje ljudskim potencijalima stalno usavravanje i trening ili primanje novog osoblja.

90. to se razumijeva pod promjenama proizvoda i usluga u poduzeu? Obrazloite na primjeru!

Posljedica su prestanka interesa kodkupaca (neodgovarajua kvaliteta,dizajn, cijena, funkcionalnost).

Opseg promjena u organizaciji ovisi o tome:

radi li se o manjim preinakama postojeih proizvoda ili lansiranja potpuno novih proizvoda;

plasira li se proizvod na ve postojee trite i dosadanjim kupcima (manje i jednostavnije promjene) ili na nova trita i novim kupcima (vee i sloenije promjene).

Odjel za istraivanje i razvoj, odjel marketinga iproizvodni odjel kljuni su u razvoju novog proizvoda.

91. Obrazloite zato zaposlenici pruaju otpor promjenama u organizaciji!

Pruanje otpora promjenama od strane zaposlenih stalna je popratna pojava provoenja organizacijskih promjena.

Otpor prema promjenama razlikuje se:

a) meu pojedincima (s obzirom na vrstu i razinu obrazovanja itd.);

b) meu zemljama (s obzirom na kulturu, tradiciju, razvijenost, mogunost zaposlenja, mobilnost radne snage itd.).

Otpor prema promjenama mora biti svladan, jer e samo tako provoenje promjena biti uspjeno!

92. Navedite i ukratko objasnite osnovne izvore otpora promjenama od strane zaposlenih!

1. Nesigurnost ljudi ne znaju to mogu oekivati od promjene, to e ona za njih znaiti i to e im osobno donijeti ili oduzeti.

2. Mogui socijalni gubici ako promjene mijenjaju klimu i odreene socijalne odnose u organizaciji.

3. Ekonomski gubici mogunost gubitka posla za zaposlenike koji se nisu uspjeli prilagoditi potrebama novog radnog mjesta.

4. Smetnje, odnosno neprilike zaposlenici moraju uloiti trud i vrijeme kako bi svladali nova znanja, tehnike i procedure.

5. Neodobravanje kontrole, odnosno negodovanje zaposlenici e zbog promjena izgubiti odreenu razinu moi.

6. Nepredvidive posljedice zaposlenici ne mogu predvidjeti kako e promjena na njih utjecati.

7. Udruena opozicija skupina ljudi koji se udruuju protiv provoenja promjena.

8. Opasnost od gubitka utjecaja neki ljudi misle da je

postojei nain rada najbolji).

93. U kakvom su odnosu organizacijske promjene i stres?

Promjene izazivaju stres, stresna stanja kod zaposlenih.

STRES stanje napetosti koje se oituje u suoavanju pojedinaca s neobinim zahtjevima, prisilama ili mogunostima.

Menadment mora nauiti upravljati stresom i stresnim situacijama u poduzeu.

Menaderi moraju:

a) razumjeti stres i utjecaj stresa na uinak zaposlenih

b) identificirati gdje stvarno stres postoji u organizaciji i

c) pomoi zaposlenima da kontroliraju stres

94. U kakvom su odnosu razina radnikova stresa i razina uinka rada radnika? Koja je razina stresa

najpovoljnija za uinak zaposlenih?

95. Navedite i ukratko objasnite najee uzroke stresa na poslu!

Poglavlje 6. Organizacijska struktura

96. to je to organizacijska struktura?

Vanost strukture za organizaciju jednaka je vanosti anatomije za ljudski ili neki drugi ivi organizam pa se estonaziva i anatomijom organizacije (poduzea). Organizacijska struktura je najvaniji element organizacije. Svakoj organizaciji najvanija je uspostava odgovarajue organizacijske strukture! Organizacijska struktura je ukupnost veza i odnosa izmeu svih imbenika proizvodnje, kao i ukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog imbenika proizvodnje, odnosno poslovanja.

97. U kakvom je odnosu s organizacijskim ciljevima i strategijom? Potkrijepite primjerom!

Organizacijska struktura poduzea slijedi ciljeve poduzea, a oni proizlaze iz strategije razvoja poduzea. !!!??!!!PRIMJER!!!??!!!

98. Nabrojite i ukratko opiite elemente organizacijske strukture!

Organizacija materijalnih imbenika - organizacija materijalnih inputa (sirovina i materijala) te organizacija opreme (kapitalnih dobara).

Organizacija ljudskog imbenika - svi problemi vezani za organizaciju ljudi, odabir i popunjavanje radnih mjesta te integraciju i socijalizaciju ljudi u radnoj sredini.

Organizacija ralanjivanja zadataka - podjela ukupnog zadatka poduzea na posebne i pojedinane zadatke te njihovu integraciju.

Organizacija upravljanja i menadmenta - problematika organizacije upravljanja i menadmenta te ostali meusobni odnosi.

Organizacija vremenskog redoslijeda odvijanja poslova - istraivanje vremenske usklaenosti svih imbenika proizvodnje i cijelog tijeka proizvodnje i poslovanja.

99. Ukratko objasnite najvanije materijalne imbenike organizacije te obrazloite njihov meusobni

odnos!

A.prostor mjesto na kojem se poduzima odreena poslovna ili neka druga aktivnost

B.oprema u najirem smislu rijei, sredstvo pomou kojeg se poduzimaju poslovne ili neke druge aktivnosti

C.sirovine i materijali inputi koji se proizvodnjom pretvaraju u finalne proizvode ili se pak pomou njih prua odreena usluga

Optimalna organizacija mora postii sklad izmeu materijalnih resursa i svih ostalih elemenata organizacijske strukture, ali i sklad (ravnoteu) unutar samih materijalnih resursa.

100. to moete rei o organizaciji prostora kao jednom od materijalnih imbenika organizacije?

mora biti usklaen s ostalim materijalnim resursima organizacije (opremom i materijalima), ali i s ostalim elementima organizacijske strukture. Poeljan je prostor optimalne veliine i strukture primjeren djelatnosti i veliini organizacije. Kljuni problem se odnosi na:

a) izbor lokacije

b)ekonomiju prostora(makro i mikro aspekt)

101. to moete rei o organizaciji opreme kao jednom od materijalnih imbenika organizacije?

Oprema su sva sredstva kojima se proizvode proizvodi ili pruaju usluge. Kod projektiranja vezano za opremu najvanija pitanja su: izbora, strukture, prostornog rasporeda i koritenja opremom

102. to moete rei o organizaciji sirovina i materijala kao jednom od materijalnih imbenika

organizacije?

Sirovine i materijali objekti na koje djeluje oprema u procesu njihove transformacije u gotove proizvode.

Kljuna pitanja :

a)izbor sirovina i materijala - ovisi o supstanci koja je potrebna te o njenoj kvaliteti, iskoristivosti te roku trajanja.

b)upravljanje nabavom - nabava treba pratiti proizvodnju, a idealno bi bilo sustavom just on time

c)upravljanje zalihama sirovina i materijala - to je uskladiteni materijal kojima se osigurava proizvodnja

d)upravljanje tijekovima materijala - opskrbljivanje radnih mjesta sirovinama i materijalima

103. to je to organizacija ralanjivanja i grupiranja zadataka kao element organizacijske strukture!

To je podjela zadataka i grupiranje odnosno integracija zadataka u odgovarajue organizacijske jedinice.

male organizacije - malo raslanivanje s irim obuhvatom posla u organizacijskoj jedinici

velike organizacije - zbog dublje i detaljnije podjele rada obuhvat poslova u sklopu pojedinih organizacijskih jedinica i na radnim mjestima je manji, odnosno ui, to rezultira veim brojem organizacijskih jedinica i radnih mjesta

104. Objasnite i grafiki (kroz primjer) prikaite ralanjivanje ukupnog zadatka organizacije na manje i manje zadatke!

105. Navedite i ukratko opiite najvanija naela ralanjivanja zadataka u organizaciji!

izvrenje - prema poslovnim funkcijama

objekt - prema proizvodima ili uslugama

svrha - prema ciljevima organizacije

proces rada - prema tehnolokim fazama

klijentela - prema kupcima

mjesto i vrijeme obavljanja zadataka - prema teritorijalnom naelu

106. Navedite i ukratko opiite najvanija naela grupiranja zadataka u organizaciji!

naelo slinosti poslova

naelo povezanosti poslova

naelo najvee upotrebe - gdje se najvie koristi

naelo posebnog interesa - u jedinici koja je pokazala najvie interesa

naelo razdvajanja - planiranje, izvravanja i kontrola se trebaju razdvojit

naelo autonomije - uikovitost uvjetovana autonomijom

naelo odgovarajue pozornosti - pomoni poslovi

naelo koordinacije - osigurava normalnu kordinaciju poslova

107. to su to poslovne funkcije u organizaciji? Koje su osnovne poslovne funkcije svake organizacije?

To je skup meusobno povezanih poslova kojima se najsvrhovitije obavlja neki poseban zadatak organizacije. Istraivaka, razvojna, nabavna, proizvodna, prodajna, upravljanje ljudskim potencijalima i financijska

108. Zato je za poduzee vano da obrati pozornost funkciji istraivanja i studija proizvoda i u emu je

pravi smisao te funkcije?

Potreba za istraivanjem i razvojem proizlazi iz potrebe za usavravanjem, odnosno postizanjem boljih rjeenja (otkrivanje nove tehnologije ili poboljanje postojee, otkrivanje novih proizvoda ili poboljanje postojeih, otkrivanje novih materijala i supstituta i sl.)

109. Objasnite zadatke razvojne funkcije u poduzeu!

zadaci razvoja proizvoda,

zadaci razvoja proizvodnje,

zadaci razvoja eksploatacije,

zadaci razvoja organizacije i

zadaci budueg razvoja

110. Znaenje i zadaci nabavne funkcije u poduzeu!

Osnovni zadatak je osiguravanje nesmetanog tijeka proizvodnog procesa nabavom materijala

1.Ispitivanje ponuda

2.Kontrola rokova isporuka

3.Primanje materijala

4.uvanje materijala

5.Voenje evidencije zaliha i briga o ambalai

111. Koji je osnovni zadatak proizvodne funkcije u poduzeu?

Zadatak proizvodne funkcije je da u skladu sa strukturom i karakterom osnovnih sredstava, te kvalifikacijskom strukturom zaposlenih i njihovim radnim iskustvom, proizvodi: odreene vrste proizvodaordeenu koliinuodreene kvaliteteu odreeno vrijemes najmanjim trokovima

112. Znaenje i uloga prodajne funkcije u poduzeu!

Prodajna funkcija omoguuje da se proizvodi ili usluge dostavljanjem potroau pretvore u novac. Prodajom se dolazi do novanih sredstava potrebnih za stvaranje proizvoda i razvoja novih o prodaji ovisi mogunost odravanja kontinuiranog procesa reprodukcije.

113. Koje skupine poslova obavlja financijska funkcija u poduzeu?

Generirati novani tijek i zadrati platnu sposobnost. Pronalaenje i raspodjela novanih sredstava koja su potrebna da bi se poslovanje odvijalo bez zastoja. Rjeavanje specifinog problema realokacije mogueg vika novanih sredstava.

114. Objasnite kakav je odnos poslovnih funkcija i organizacijskih jedinica u velikim, a kakav u malim

organizacijama!

Velike organizacije (u pravilu) osnivaju vie organizacijskih jedinica za obavljanje istih poslovnih funkcija, iji je broj vei od broja poslovnih funkcija. Male organizacije (u pravilu) ukupan broj poslovnih funkcija organiziraju u manjem broju poslovnih jedinica.

115. Definirajte pojam radnog mjesta, te obrazloite po emu se ono razlikuje od posla, a po emu od

zadatka!

Radno mjesto je najmanja organizacijska jedinica u organizaciji, te je to prostorno ogranieni dio organizacije u kojem se nalazi sva potrebna oprema za radnika da obavljaju odreeni posao odnosno zadatak.

116. Objasnite poloaj menadmenta u odnosu prema upravljanju i izvravanju!

Moe se rei da je menadment upravljaka funkcija u odnosu prema izvrnoj funkciji, kao to je i sam menadment izvrna funkcija upravljanja.

117. to moete rei o organizaciji vremenskog redoslijeda poslova kao jednom od elemenata

organizacijske strukture?

Svaki poslovni proces se dijeli na vei broj procesa i potprocesa koji zavravaju aktivnostima koji izvravaju zadatak nekog djela organizacije. Postoje 4 mogunosti obavljanja zadataka

sekvenca - strogi redosljed

selekcija - kada se bira

sinkronizacija - kada paralelno

iteracija - ponavljanje nekih aktivnosti

118. to je to gantogram? Nacrtajte primjer gantograma!

Gantogram ili gantova karta je alat za odreivanje pravilnog vremenskog redoslijeda poslova

119. to je to organizacijski dizajn?

Organizacijski dizajn je stalni proces uspostave odgovarajue organizacijske strukture koja odgovara konkretnompoduzeu (organizaciji) i u konkretnoj situaciji.

120. Definirajte departmentalizaciju i navedite glavna naela departmentalizacije!

To je proces grupiranja povezanih poslovnih aktivnosti u organizacijske jedinice.

naelo jednostavnih brojeva

naelo vremena

naelo izvrenja

naelo objekta

naelo vie procesa ili opreme

mjeovita naela

121. Objasnite departmentalizaciju na temelju naela jednostavnih brojeva!

Po ovom naelu odreuje se donja granica potrebnih ljudi za obavljanje odreenog posla, a za svaki poslao je potrebno imati odreeni broj da bi se zadatak obavio na zadovoljavajui nain. Rad kordinira jedan menader

122. Objasnite departmentalizaciju na temelju naela vremena!

Po ovom naelu se grupira posao na temelju vremena u kojem se posao obavlja. Organizira se rad u smjenama arazlog moe biti taj da je uvjetovan prirodom posla, nedostatkom prostora ili sezonskim karakterom.

123. to moete rei o naelu izvrenja kao moguem nainu departmentalizacije?

Organizacijske jedinice se odreuju prema poslovnim funkcijama to znai da se formiraju za obavljanje meusobno povezanih poslova i to je dominantan nain oblikovanja organizacijskih struktura.

124. Protumaite mogue naine departmentalizacije na temelju naela objekta!

Org. jedinice se formiraju prema: proizvodima(uslugama)/zemljopisnim podrujima/klijentima(kupcima) i na temelju ovog naela formira se divizijska organizacijska struktura.

125. Navedite prednosti i nedostatke departmentalizacije prema vrsti procesa ili opreme!

Organizacijske jedinice se formiraju prema tehnolokim fazama koje zaokruuju odreeni dio procesa u zaseban prostor i to je grupiranje oko odreenih tehnolokoh procesa ili tipova opreme te se rabi kod niih organizacijskih razina.

126. to moete rei o mjeovitim ili kombiniranim naelima departmentalizacije?

Pod ovim naelom misli se na formiranje org. jedinica prema dva ili vie naela. Te kombinacije mogu biti razliite i koriste se kada se organizacijske jedinice nalaze na istoj razini organizacijske piramide, ali i kada se uvidi mjesto za departmentalizaciju.

127. to mora osigurati kvalitetna organizacijska struktura?

ostvarivanje ciljeva organizacije, optimalnu podjelu rada u organizaciji, punu pozornost kljunim funkcijama u organizaciji, efikasnu uporabu svih raspoloivih resursa, fleksibilnost organizacije, jasno alociranje odgovornosti, racionalno koritenje kvalifikacija, iskustava i specijalistikih znanja, te adekvatan sustav komunikacija.

128. Objasnite i grafiki prikaite funkcijsku organizacijsku strukturu.

Funkcijska organizacijska struktura je vrsta organizacijske strukture u kojoj se podjela rada u te grupiranje i povezivanje poslova odvijaju prema poslovnim funkcijama. Prikladna je za mala i srednja poduzea a i za velika ako se proizvodi samo jedan ili par slinih proizvoda. Standardni oblik funkcijske organizacijske strukture:

129. Objasnite razlike izmeu poetnog, standardnog i razvijenog oblika funkcijske organizacijske

strukture!

U poetnom je manje organizacijskih jedinica od broja poslovnih funkcija, u standarnom ih je jednak broj dok u razvijenom je vie org. jed od broja poslovnih funkcija.

130. Koje su osnovne prednosti, a koji nedostaci funkcijske organizacijske strukture?

Visok stupanj specijalizaije i podjele rada, a nedostaci sporo prilagoavanje promjenama u poslu i okolini te slaba koordinacija, nedostatak inovacija

131. Navedite glavne znaajke, te prednosti i nedostatke divizijskih organizacijskih struktura!

To je vrsta strukture koja formira organizacijske jedinice prema proizvodima, geografskom podruju ili kategorijama kupaca. Ona je svojevrstan oblik decentralizacije organizacije divizije su relativno autonomne, a nedostatak je taj to se teko poslovi usporedno obavljaju te neracionalnost.

[Od 81. Slajda pa nadalje, opisi i grafiki prikazi...]

132. Objasnite i grafiki prikaite predmetnu divizijsku organizacijsku strukturu!

133. Objasnite i grafiki prikaite teritorijalnu divizijsku organizacijsku strukturu!

134. Objasnite i grafiki prikaite divizijsku organizacijsku strukturu orijentiranu prema kupcima!

135. Objasnite i grafiki prikaite hibridnu organizacijsku strukturu!

136. Objasnite i grafiki prikaite mjeovitu organizacijsku strukturu!

137. Kakva je to projektna organizacijska struktura? Navedite njezine prednosti i nedostatke!

138. Objasnite i grafiki prikaite model individualne projektne organizacije!

139. Objasnite i grafiki prikaite model iste projektne organizacije!

140. Objasnite i grafiki prikaite matrinu organizacijsku strukturu!

141. Koje su temeljne karakteristike (odrednice) mrene organizacije?

Otvara organizaciju prema van i rui sve granice meu organizacijama te uspostavlja horizontalnu organizaciju na irem planu, od lokalnog do globalnog (ovisno o tome gdje se nalaze partneri u mrei). Mogunosti ulaska u mreu i izlaska iz nje su praktiki neograniene organizacije bez granica. Mree uglavnom nisu formalizirane, a u osnovi su nehijerarhijske i bez formalne organizacijske strukture.

142. Usporedite organizaciju ribarske mree s organizacijom paukove mree!

143. Koje su glavne znaajke klasinih, a koje organskih organizacijskih struktura?

Tradicionalne (klasine) organizacijske strukture najee se oznaavaju kao birokratske, a suvremene organizacijske strukture kao organske. Birokratske su organizacije krute, sa strogim pravilima i usko definiranim zadacima te naglaenom vertikalnom specijalizacijom i kontrolom. Organske organizacije karakterizira horizontalna specijalizacija i fleksibilna mrea visokotalentiranih pojedinaca koji obavljaju mnotvo zadataka.

Poglavlje 7. Upravljanje organizacijom

144. Objasnite to se podrazumijeva pod teorijskim pojmom upravljanja u poslovnoj organizaciji!

Upravljanje obuhvaa misaonu, voljnu i praktinu aktivnost vezanu uz pripremanje odluka, donoenje odluka, tenadziranje njihova provoenja.U poslovnoj organizaciji upravljanje je funkcija mnogih sastavnica koje utjeu na funkcioniranje poslovnog sustava, a posljedica su vanjskih i unutarnjih imbenika.

145. Grafiki prikaite i objasnite 3-stupanjski model upravljanja u poslovnoj organizaciji!

146. to se sve razumijeva pod pojmom menadment?

Pojam "menadment" koristi se istovremeno kao imenica ili kao glagol te moe imati razliita znaenja:

a) aktivnost (proces) upravljanja i voenja,b) ljude koji obavljaju tu aktivnost (organe upravljanja i voenja),c) znanost ili znanstvenu disciplinu

147. Objasnite pojmove upravljaki menadment i izvrni menadment!

Upravljaku razinu menadmenta ine vlasnici trgovakih drutava i njihovi predstavnici koje skuptina imenuje u nadzorni odbor.lanovi nadzornih odbora vode brigu o poduzeu s naslova vlasnika i paze da posao tvrtke bude voen u skladu s njihovim interesima.

Izvrna razina menadmenta sastoji se od izvrnih menadera i glavnog izvrnog direktora (generalnog direktora). Takvo izvrno tijelo zove se uprava.Izvrni menaderi provode strategijske odluke koje su donijeli lanovi upravljakog menadmenta, a neposredno su odgovorni za poslovni rezultat i svekoliku uspjenost.

148. Objasnite i primjerima potkrijepite razliku izmeu programiranih i neprogramiranih odluka!

Po naravi odluke mogu biti:

a)programirane (repetitivne; rutinske) za njihovo donoenje utvrena je odreena procedura;

b)neprogramirane svaki put su nove, nestrukturirane i posljedine.

!!??!!PRIMJER!!??!!

149. Navedite i opiite karakteristine faze u postupku donoenja odluka!

1.Istraivanje obuhvaa ispitivanje potreba i uvjeta u okruju za donoenje odluke.

2.Kreiranje obuhvaa invenciju, razvoj i analizu moguih putova za akciju.3.Odabir obuhvaa selekciju moguih rjeenja ili putova za akciju meu svim dostupnim rjeenjima.

150. Navedite organe dionikog drutva i ukratko objasnite njihov meusobni odnos!

ORGANI DIONIKOG DRUTVA:

a) Skuptina

b) Nadzorni odbor

c) Uprava

???MEUSOBNI ODNOS???

151. Navedite sve to znate o skuptini dionikog drutva!

Skuptinu dionikog drutva ine svi vlasnici (dioniari), tj. sve one osobe (pravne i fizike) koje u odreenom roku prije odravanja skuptine mogu drutvu dokazati da su valjani imatelji dionica.

Svaki vlasnik dionica ima mogunost utjecaja na donoenje odluka u onoj mjeri u kojoj dionice koje posjeduju ine postotak ukupne vrijednosti temeljnog kapitala drutva. Skuptina se ne saziva esto; u pravilu jednom godinje, i to prilikom odluivanja o financijskom rezultatu drutva u protekloj obraunskoj godini. Odluke se na skuptini donose uglavnom tzv. obinom veinom (50%+1) danih glasova.

152. to je to nadzorni odbor dionikog drutva i na koji nain donosi odluke u svom radu?

Nadzorni odbor je onaj organ dionikog drutva koji kontrolira, tj. nadzire provedbu tekueg poslovanja i vodi brigu o stvaranju uvjeta za pravilno poslovanje u budunosti. ???NA KOJI NAIN DONOSI ODLUKE???

153. Navedite dunosti i odgovornosti nadzornog odbora u dionikom drutvu!

DUNOSTI NADZORNOG ODBORA Postavlja upravu i predsjednika uprave te nadzire voenje poslova drutva. Pregledava poslovne knjige, dokumentaciju, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari drutva. Podnosi izvjee glavnoj skuptini. Saziva glavnu skuptinu radi dobrobiti drutva. Daje suglasnost za obavljanje odreenih poslova, ovisno o statutu (ako odbor ne da svoju suglasnost, uprava moe traiti doputenje najmanje 3/4 lanova glavne skuptine). Odrava sjednice u pravilu jednom tromjeseno, a najmanje jednom polugodinje. Zastupa drutvo prema lanovima uprave.

ODGOVORNOSTI NADZORNOG ODBORA Odgovornost prema dioniarima (koji postavljaju nadzorni odbor) i prema poduzeu kao pravnoj osobi. Drutvena odgovornost (drutvo oekuje od poduzea da zadovolji zahtjeve za dobrima i uslugama, da zapoljava ljude, da posluje s profitom i da doprinosi financijama drutva). Predstavljanje poduzea: 1.Odnos s dioniarima 2.Odnos s financijskim ustanovama 3.Odnos s medijima

154. to je uprava dionikog drutva, tko moe biti biran u nju i na koji nain donosi odluke?

Uprava je organ drutva sastavljen od jedne ili vie osoba koje nazivamo direktorima.

Ako upravu ini vie lanova uprave, onda se jedan mora imenovati predsjednikom uprave. Upravu drutva jo moemo nazvati menadmentom, odnosno skupom strunih osoba koje vode poslove drutva te zastupaju i predstavljaju drutvo u svim pravnim poslovima. Upravu imenuje i opoziva nadzorni odbor.

155. Navedite dunosti i odgovornosti uprave dionikog drutva!

DUNOSTI UPRAVE Glavna je dunost uprave voditi poslove drutva, u skladu sa statutom drutva, poslovnikom uprave, te odlukama nadzornog odbora i glavne skuptine. Zastupa drutvo prema treima i prema svekolikoj javnosti. Pripremanje i provedba odluka glavne skuptine. Izvravanje odluka glavne skuptine, te tehnika i struna priprema odluka i opih akata koje donosi glavna skuptina. O poslovima velikog znaenja za rentabilnost i likvidnost drutva uvijek se mora pravodobno izvijestiti nadzorniodbor.

ODGOVORNOSTI UPRAVE Poduzeu kao pravnoj osobi Dioniarima i skuptini dioniara Bankama, investicijskim fondovima i drugim financijskim ustanovama Zaposlenicima i sindikatima Socijalnim partnerima Kupcima Dobavljaima Poslovnim partnerima Financijskim savjetnicima i revizorima Vladi i javnim tijelima na niim razinama dravne vlasti Lokalnoj zajednici Gospodarskoj komori i drugim strukovnim udrugama Svekolikoj javnosti

156. Objasnite Likertov model menaderskih stilova!

STIL 1: ekstremno-autoritativni (autokratski) menaderi se prema suradnicima odnose potpuno autokratski,nemaju povjerenja u njih, a motiviraju ih kanjavanjem i strahom. STIL 2: benevolentno-autoritativni (paternalistiki) suradnici su ukljueni u donoenje nekih manje vanih odluka, a voa se pokroviteljski odnosi prema suradnicima. STIL 3: savjetodavni ili konzultativni menaderi pokuavaju iskoristiti ideje suradnika koji sve vie participiraju u odluivanju. STIL 4: participativno-demokratski menader ima potpuno povjerenje u zaposlene, prihvaa njihove ideje teih nagrauje i radi zajedno s njima u timu.

157. Grafiki prikaite i objasnite menadersku mreu!

Koncept menaderske mree poiva na tri meuzavisne, ali odvojene dimenzije koje odreuju menaderski stil ili stil voenja: a)Horizontalna dimenzija oznaava interes ili brigu za izvravanje ciljeva, tj. za proizvodnju. b)Vertikalna dimenzija oznaava interes ili brigu za ljude. c)Motivacijska dimenzija oznaava linost i individualnu motivaciju menadera.

1.1. = osiromaeni menadment trai se minimalno ulaganje rada da bi se obavio posao i odrao poloaj u organizaciji. 9.9. = timski menadment integracija zadataka i ljudi, odnosi povjerenja i potovanja. 1.9. = menadment lokalnog kluba potpuna orijentacija na potrebe ljudi stvara ugodnu atmosferu za rad. 9.1. = autokratski menadment efikasnost se postie rasporedom posla kojim ljudi malo dolaze do izraaja. 5.5. = menadment ovjeka organizacije menader tog stila vodstva nastoji dovesti u ravnoteu i rezultat posla i zadovoljstvo zaposlenih.

158. Objasnite temeljne znaajke situacijskog menadmenta!

Fred Fiedler i sur. dokazali su da samo osobne znaajke menadera nisu dostatne za njihov uspjeh, nego da postoje jo tri kritine dimenzije vezane uz konkretnu situaciju: 1.Pozicija moi mo proizlazi iz organizacijskog autoriteta i svaki voa koji ima potporu jake organizacije lake e uspjeti u pridobivanju sljedbenika nego onaj koji to nema. 2.Ustroj zadatka dobro strukturiranje i preciznost ciljeva ili zadataka koji se moraju postii velika su pomo menaderu u obavljanju njegovih poslova. 3.Odnosi voe i lanova skupine od povjerenja koje lanovi skupine imaju spram voe ovisit e i uspjeh menadera u motiviranju i pokretanju ljudi.

Poglavlje 8. Upravljanje ljudskim potencijalima

159. U emu je osnovno znaenje i pravi smisao upravljanja ljudskim potencijalima?

160. Ukratko opiite glavne aktivnosti vezane uz upravljanje ljudskim potencijalima!

161. Obrazloite razliku izmeu pojmova "posao" i "radno mjesto". Potkrijepite primjerom!

162. to moete rei o analizi i oblikovanju posla, kao bitnim odrednicama upravljanja ljudskim

potencijala?

163. to moete rei o planiranju ljudskih potencijala?

164. Navedite glavne izvore pronalaenja ljudi potrebnih organizaciji (regrutiranje zaposlenika)!

165. to je to selekcija (odabir) zaposlenika, te koji su njezini tipini koraci u poslovnoj praksi?

166. to moete rei o potrebi izobrazbe i obuke zaposlenika u organizaciji?

167. Definirajte pojam karijere, te navedite tipine stupnjeve karijere!

168. to moete rei o ocjenjivanju radne uspjenosti zaposlenika u organizaciji?

169. to moete rei o nagraivanju zaposlenih? Nabrojite uobiajene materijalne i nematerijalne

stimulacije zaposlenika!

Poglavlje 9. Organizacijska kultura

170. to moete rei o pojmu i definiciji organizacijske kulture?

Organizacijska kultura je nain ivota i rada u nekoj organizaciji.

Organizacijska kultura je sustav vrijednosti, uvjerenja i obiaja unutar neke organizacije, koji su u interakciji s formalnom strukturom proizvodei norme ponaanja.

Organizacijska kultura predstavlja osobnost odnosno karakter organizacije.

171. Protumaite elemente organizacijske kulture!

Organizacijske vrijednosti - izraavaju se kao svrha, misija ili strategijski ciljevi organizacije (kole, bolnice, poduzea).

Organizacijska klima je radna atmosfera koja je izraena iskustvom i shvaanjima zaposlenih, odnosima meu zaposlenima, ona utjee na motivaciju, proizvodnost, kreativnost i inovacije u organizaciji.

Menaderski stil predstavlja ponaanje menadera u organizaciji prilikom obavljanja njihovih poslova, te naina kojim upravljaju a koji moe biti autokratski ili demokratski

172. Kako se organizacijska kultura manifestira u organizaciji? Navedite nekoliko primjera!

173. to ini vidljivu razinu organizacijske kulture?

Vidljiva strukture,rituali i ceremonije,prie,legende,jezik.

174. to ini nevidljivu razinu organizacijske kulture?

Nevidljiva uvjerenja,pretpostavke,vrijednosti,/ovi nevidljivi znaci mogu predstavljati elemente jake organizacijske kulture/

175. Objasnite norme kao element organizacijske kulture! Navedite nekoliko primjera!

Norme su koncepcija poeljnih oblika ponaanja, tj. standardi za radno ponaanje i oekivane efekte.

Vezane su za nain na koji se neto eli postii.

Snano utjeu na ponaanje zaposlenih, bez obzira na to jesu li pisane ili nepisane.

Upuuju na to kakvo se ponaanje oekuje i vrednuje u organizaciji, a kakvo kanjava.

Norme su operacionalizacija vrijednosti, odnosno njihovo pretvaranje u pravilasvakodnevnog ponaanja.

176. Objasnite stavove i uvjerenja kao elemente organizacijske kulture! Navedite nekoliko primjera!

Odnose se na sustav uvjerenja i stavova za organizaciju kao cjelinu koji obuhvaa osnovne ideale i naela ponaanja.

Imid koji organizacija stvara o sebi te njezin program propagande izraavaju njezine osnovne stavove i uvjerenja.

Stavovi vezani uz ponos, lojalnost, ekskluzivnost, odnos prema kupcima, inovacijama itd., sastavni su dio organizacijske kulture.

177. Objasnite i primjerima potkrijepite obiaje, rituale i ceremonije kao elemente organizacijske

kulture!

Obiaji i rituali su opetovani, ustaljeni oblici ponaanja kojima se pojaava i stimulira identifikacija pojedinca s organizacijom, stvaraju odreene navike ponaanja, ophoenja i meusobnih odnosa njima se izraavaju,pojaavaju i stimuliraju vrijednosti i norme, osigurava kontinuitet i predvidljivost ponaanja.

Ceremonije su planirane aktivnosti koje oznaavaju posebna dogaanja koja istiu i potkrjepljuju vrijedna postignua, povezuju ljude omoguavajui im da sudjeluju u vanim dogaajima i oznaavaju i slave heroje.

178. Objasnite i primjerima potkrijepite jezik i komunikacije kao elemente organizacijske kulture!

Organizacije, njezini podsustavi i grupe razvijaju svoj specifini jezik sporazumijevanja.

Vanost neverbalne komunikacije i gesta.

argon esto olakava radni proces i komunikaciju.

Nain na koji se ljudi oslovljavaju pokazuje stupanj formalnosti ili neformalnosti.

Sadraj i nain irenja informacija i vrijednosti:

prie,

mitovi i mitologija,

ale,

slogani.

179. Objasnite simbole kao sastavni dio organizacijske kulture! Navedite nekoliko primjera!

To su objekti, djela ili dogaaji koji prenose znaenje drugima, tj. neto vidljivo to se moe rabiti kao predodbaneke apstraktne, zajednike vrijednosti ili neega to ima posebno znaenje.

Oni su specifian neverbalni govor koji prenosi organizacijske vrijednosti i ono to je organizaciji vano.

PRIMJERI SIMBOLA: kat na kojemu je ured, njegova oprema i izgled, oznaka na vratima, mjesto gdje se objeduje, pije kava, parkiraju automobili, stil odijevanja

180. to moete rei o osnovnim imbenicima koji djeluju na organizacijsku kulturu u svakoj organizaciji?

181. Obrazloite na koji nain organizacijska kultura utjee na djelotvornost organizacije!

182. Opiite funkcije organizacijske kulture!

Postavljanje ciljeva i vrijednosti prema kojima se organizacija upravlja i koji e posluiti kao mjera za ocjenu njezine uspjenosti.

Propisivanje odgovarajuih odnosa izmeu pojedinaca i organizacije, tonije uspostavljanje psiholokog ugovora kojim se definiraju razumna oekivanja organizacije od svakog zaposlenog i obrnuto.

Utvrivanje kontrole ponaanja u organizaciji uz naznaku koji se oblici kontrole smatraju legalnim, a koji ne.

Predoenje kvaliteta i osobina lanovima organizacije koje e se vrednovati ili kanjavati, uz naznaku oblika pohvale ili kazne.

Pokazivanje lanovima kako da se meusobno odnose kompetitivno ili suradniki.

Uspostavljanje odgovarajueg mehanizma za svladavanje prijetnji koje dolaze iz okolice.

183. to moete rei o oblikovanju organizacijske kulture?

H. Rasche smatra da organizacijska kultura nastaje (oblikuje) pod utjecajem unutarnjih i vanjskih initelja.

Unutarnji initelji su: linosti, tradicije, obredi, simboli, nain i intenzitet rukovoenja, postojei organizacijski sustavi, ciljevi i strategija.

U vanjske initelje spadaju: trite i trine promjene, gospodarski, tehnoloki i ekoloki uvjeti te drutveni, pravni, politiki i kulturni uvjeti.

184. Koje vrste organizacijske kulture poznajete? Detaljnije opiite jednu od tih podjela!

Dominantna (ije poglede dijeli veina zaposlenika) i subkultura(kultura skupina unutar poduzea); pripadnost pojedinoj subkulturi ne iskljuuje pripadnost dominantnoj kulturi

- Jaka (rasprostranjeno jedinstvo oko zajednikih vrijednosti, stalna uporaba simbola kulture) i slaba(malo zajednitva oko specifinih vrijednosti)

- Jasna(prepoznatljiva za lanove poduzea kao i ljude izvan poduzea) i nejasna(ak ni zaposlenici ni menaderi ne znaju kakva je); nejasnu kulturu esto imaju poduzea s menaderima koji nita ne poduzimaju, koji su slabijeobrazovani, pred mirovinu i sl.

-Izvrsna (postoji red koji stvara pozitivan utjecaj na djelotvornost, zaposlenici se osjeaju kao lanovi obitelji), uasna(zbrka, neugodna klima i frustracije)

Postojana(poduzea koja posluju u stabilnoj okolini), prilagodljiva(poduzea koja posluju u turbulentnoj okolini)

-Participativna(zaposlenici u znaajnoj mjeri ukljueni u odluivanje), neparticipativna(menadment sam donosi odluke bez konzultiranja sa zaposlenicima); najvea prednost participativne kulture jest to raste moral i zadovoljstvo zaposlenika na radu te proizvodnost rada; najvee ogranienje je kratkoa vremena koje stoji na raspolaganju za donoenje odluka i vei trokovi

185. Objasnite Scholzovu tipologiju organizacijske kulture!

Scholzova tipologija organizacijske kulture zasniva se na tri dimenzije na kojima je mogue definirati itav niz razliitih tipova kulture:

Prva dimenzija odnosi se na sklonost organizacije ka kontinuitetu ili pak k promjeni:

stabilna kultura

reaktivna kultura

anticipirajua kultura

istraivaka kultura

kreativna kultura

Druga dimenzija odnosi se na unutarnje stanje organizacije, nain odluivanja i rjeavanja problema:

proizvodna kultura

birokratska kultura

profesionalna kultura

Trea dimenzija odnosi se na odnose organizacije s okolinom i konsekvence odreenog naina rjeavanja tih odnosa na probleme i tip ljudi koji dominira u organizaciji:

kultura vrstih i hrabrih momaka

kultura puno rada-puno zabave

kultura kladi se na svoju organizaciju

procesna kultura.

186. Opiite Handyjevu tipologiju organizacijske kulture!

Handy je dao mnogo jednostavniju i globalniju klasifikaciju tipova kulture. On razlikuje etiri osnovna tipa kulture:

A.PODUZETNIKA KULTURA (ili kultura moi)

kultura organizacije s jakim sreditem moi, odnosno sredinjom figurom, od koje se mo i kontrola poput zraka iri organizacijom ima malo pravila i malo birokracije karakteriziraju ju brze odluke i prilagodba vani su pojedinci osnovni problem je problemveliine (ogranienost namale organizacije)

B. kultura uloga ili birokratska kultura

temelji se na logici i racionalnosti, ali i naglasku na pravila i procedure

koordinacija je locirana na vrhu u kojem se definiraju pravila i procedure

uloge i opis posla, pravila i procedure vaniji su od ljudi

mo se temelji na pozi