1.Meunarodno javno pravo: pojam, razlike i odnos prema unutranjem pravu.POJAM MJP je pravo koje regulie odnose izmeu drava kao i odnose izmeu drava i drugih subjekata meunarodnog prava.RAZLIKE I ODNOS PREMA UNUTRANJEM PRAVU U pogledu odnosa izmeu meunarodnog i unutranjeg prava postoje dvije kole: monoistika kola koja polazi od shvatanja jedinstva prava i potinjavanja unutranjeg prava pravilima meunarodnog javnog prava teorija o primatu meunarodnog javnog prava. Nasuprot tome shvatanju dualistika kola polazi od shvatanja da su drave obavezne meunarodnim javnim pravom samo zato to su na to pristale putem svojih suverenih akata teorije autolimitacije dravnog suvereniteta.

2.Meunarodni obiaj-za razliku od opih naela prava koja su zajednika svim pravnim porecima, meunarodna obiajna pravila specifina su samo za meunarodno pravo. Ona nastaju u praksi drava i drugih subjekata meunarodnog prava i imaju za svrhu pravno ureenje konkretnih meunarodnih odnosa. Postoje dva bitna pravila za nastanak obiaja materijalni i objektivni element, tj.opa praksa i subjektivni i psiholoki element, tj.da je ta praksa prihvaena kao pravo.

3.Meunarodni ugovori: pojam, vrste, postupak sklapanja i rezerve na ugovore.POJAM Ugovor se sastoji u saglasnosti volja dva ili vie subjekata meunarodnog prava s ciljem da postigne odreeni uinak po meunarodnom pravu, stvarajui odnos prava i dunosti izmeu njegovih stranaka.VRSTE -Ugovori sklopljeni u pisanom ili u nekom drugom obliku prva podjela ugovora odnosi se na obliku u kojem su sklopljeni. Mada su danas rijetki, sporazumi u usmenom obliku, pravno jednako obavezuju sve njihove stranke.Dvostrani i mnogostrani ugovori Posebnu podvrstu mnogostranih ugovora ine viestrani ugovori ograniene naravi.Ugovor-zakon i ugovor-pogodba Ugovor-zakon sastoji se u sklapanju volja njegovih stranaka usmjerenih ka istom cilju. Radi se o jedinstvenoj volji svih stranaka. Temelj ugovora-pogodbe jesu volje stranaka razliitog sadraja, ali koje tee istom cilju i uzajamno se dopunjuju (kupnja i daprodaja).POSTUPAK SKLAPANJA pojednostavljeni i sloeni postupak.Pojednostavljeni postupak sastoji se u razmjeni isprava ili nota koje i ine ugovor. Isprave u sebi moraju sadravati pristanak ili saglasnost volja strana koje su sklopile ugovor. Iz toga mora proizai cilj koji nije protivan meunarodnom pravu i obaveze i prava svih strana koje su sklopile ugovor.Sloeni postupak -sastoji se od vie odvojenih radnji: pregovori, pristanak stranaka, razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji i registrovanje ugovora kod Tajnika UN.Pregovori -obavljaju ih predstavnici drava,a oni se iskazuju sa punomojem koje im je dala drava. Punomo nije potrebna ministru vanjskih poslova,dravnom glavaru i efu vlade. Ako neki akt sklopi osoba koja nema punomo,on e da bude nevaei,tj.nitavan. moe da konvalidira ako naknadno dobije saglasnost. Ovjeravanje-autentifikacija ugovora vri se nakon to je on usvojen.Pristanak stranak-tek tim pristankom one pristaju da budu strankama u ugovoru. Kod dvostranog ugovora,to treba da uini i druga stranka,a kod mnogostranog je potrebno da to uini minimalan broj stranaka koji je propisan ugovorom. To je uvjet nj.stupanja na snagu.Razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji - -kod dvostranog ugovora obje drave ugovornice razmjenjuju isprave o ratifikaciji-prihvat ili odobrenje ugovora. Kod mnogostranih ugovora ovdje je predvien depozitar.Registrovanje ugovora kod Tajnika UN - -Nakon registracije Tajnitvo objavljuje ugovore. Prema Povelji UN nijedna stranka ugovora koji nije registrovan se nema pravo pozvati na njega. Na neregistrovane ugovore se mogu pozvati samo pred meunarodnim tijelima izvan UN,kao npr.nekim arbitranim tribunalom.REZERVE NA UGOVORE -ograda,priuzdraj je jednostrana izjava volje drave kojom ona eli iskljuiti ili izmijeniti pravni uinak nekih odredbi ugovora. Moe se oitovati pri pristupanju,ratifikaciji ili pristupu ugovoru. Rezervu moraju dopustiti sve strane u ugovoru. Doputenje moe biti predvieno u tekstu ugovora ili naknadno. Rezerva se ne moe uloiti na ugovor koji je izriito zabranjuje. esti su ugovori koje ne predviaju nikakva pravila o rezervi pa Beka konvencija govori o 3 vrste takvih ugovora: takvu rezervu moraju prihvatiti sve stranke, onu koju mora prihvatiti nadleni organ i onu koju izriito prihvate stranke ili prigovor ne stave u roku od 12 mjeseci. Stranka koja ne prihvati rezervu drave i ne mora je smatrati strankom u odnosu na sebe.

4.Meunarodni ugovori i tree drave.Openito,ugovor moe stvarati prava i obaveze za stranke koje ga nisu potpisale,ali uz njihov pristanak. Izriit prihvat je u pismenom obliku i ima znaaj kolateralnog sporazuma kada drava ulazi u iri ugovorni odnos sa drugim strankama. Tada ona prestaje biti trea. U suprotnom sluaju drave bi mogle pomisliti da ako trea stranka uti prihvata obaveze to nije sluaj u M.P Pristanak drave se pretpostavlja sve dok se ne doe do nekig drugih naznaka. Odnos tree drave i stranaka prua zadovoljavajua rjeenja kod ugovora-pogodbi-razliite dunosti ali isti cilj.

5.Izmjene meunarodnog ugovora.Ne znai da je svaki zahtjev za izmjenom ugovora opravdan. Takvi zahtjevi se mogu temeljiti na sili i promijenjenom odnosu snaga u odnosu na slabiju dravu. Bilo bi dobro da svaki ugovor koji se sklapa na neodreeno vrijeme, sadri i krute odredbe o njegovim izmjenama. Pravila izmjene ugovora su: -sve stranke mogu zajednikim sporazumom svoj ugovor izmijeniti ili preinaiti,-ukoliko neki mnogostrani ugovor ima veliki broj stranaka, jednoglasnost je teko postii. Tada se primjenjuju odredbe samog ugovora.-za svaku izmjenu dvostranog ugovora nuan je pristanak obiju njegovih strana.

6.Nitavost i naknadna nemogunost izvrenja meunarodnog ugovora.NITAVOST-nitav je svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi opeg M.P. Imperativna norma je ona koju je prihvatila i priznala meunarodna zajednica drava kao normu od koje nije doputeno nikakvo odstupanje i koja se moe izmijeniti samo sa novom normom. Krenje nekih od pravila moe po M.P predstavljati meunarodne zloine.

NAKNADNA NEMOGUNOST IZVRENJA MEUNARODNOG UGOVORA-Rije je o naknadnim dogaajima koje drave pregovarateljice pri sklapanju ugovora nisu predvidjele. Rije je o: -nestanak predmeta potrebnog za izvrenje ugovora moe se raditi o potonuu nekog otoka, isuenju rijeke ili unitenju hidroelektrine centrale--temeljna (bitna) promjena okolnosti ako je postojanje tih okolnosti bitna osnova pristanka stranaka i ako je uinak te promjene ona koju treba izvriti.-prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa ne utie na pravne odnose ustanovljene izmeu stranaka, osim ako je postojanje tih odnosa prijeko potrebno za izmjenu ugovora.-oruani sukob izmeu stranaka ugovora,-novi jus cogens nova pravna norma. Ako nastane svaki ugovor koje je suprotan toj normi postaje nitav i prestaje.

7.Krenje ugovora kao uzrok njegovog prestanka.-krenje ugovora povlai i meunarodnu odgovornost neke od njegovih stranaka po istoj osnovi kao i svaki drugi meunarodno protupravni in. Postoji rezidualno pravo svake drave koja pretrpi tetu da protiv drave kriteljice poduzme nenasilne mjere represalija i da je na taj nain natjera da naknadi priinjenu tetu i da nastavi izvravati svoje ugovorne obaveze. Bitnu povredu ugovora ini odbacivanje ugovora koje nije predvieno Bekom konvencijom i povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovoa.

8.Sklapanje meunarodnih ugovora u Bosni i Hercegovini.-Predsjednito je nadleno za voenje pregovora za zakljuivanje meunarodnih ugovora i uz saglasnost Parlamentarne skuptine za ratifikovanje tih ugovora. Osnova za voenje pregovora sadri: ustavni temelj, razloge zbog kojih se predlae zakljuivanje ugovora, nacrt ugovora, miljenje MVP BiH o vanjskopolitikoj ocjeni razloga za zakljuivanje ugovora i usaglaenosti sa odredbama meunarodnog ugovornog prava, miljenje nadlenih organa entiteta kada se ugovorom ureuju pitanja koja su u iskljuivoj nadlenosti entiteta, sastav izaslanstva za pregovore, ovlast za potpisivanje ugovora, naznaka visine sredstava potrebnih za izvravanje ugovora i nain njihovog osiguranja, ocjenu da li predloeni ugovor pretpostavlja potrebu donoenja novih ili izmjenu postojeih zakona BiH i entiteta i prijedlog da se ugovor ili njegov dio privremeno primjenjuju dok ugovor ne stupi na snagu.

9.Subjekti meunarodnog prava uz poseban naglasak na BiH.SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA su drave (Nacrt pravila o odgovornosti drava Komisije za meunarodno pravo UN iz 1955.), meunarodne organizacije (Savjetodavno miljenje Meunarodnog suda u Haagu o naknadi tete pretrpljene u slubi UN iz 1949.) i priznati ustanici i narodno-oslobodilaki pokreti (Meunarodni subjektivitet ogranien u 3 smjera: ratione materiae, ratione temporis i ratione loci.)NAGLASAK NA BIH Posebna naglasak na referendum o nezavisnosti BiH i pitanje-Jeste li za suverenu i nezavisnu dravu Bosnu i Hercegovinu, dravu ravnopravnih graana i naroda BiH, Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive? -Konani rezultati referenduma (06.03.1992.) Kao subjekt meunarodnog prava imala je pravo da postane lanica OUN-a kao i drugih meunarodnih organizacija i agencija. lanstvo BiH u meunarodnim organizacijama proizvelo je za BiH meunarodnu obavezu da svoje odnose sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama uredi u skladu sa meunarodnim pravom. S druge strane, meunarodna zajednica prema BiH ima obavezu da prui pomo u ouvanju njenog teritorijalnog integriteta.

10.Specijalni paralelni odnosi BiH?-Dejtonskim mirovnim sporazumom regulisani su specijalni paralelni odnosi entiteta u BiH sa susjednim dravama: RS sa SRJ i FBiH sa RH. Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima izmeu SRJ i RS potpisan je u Beogradu. On favorizuje odredbu Dejtona u kojoj se daje pravo entitetima u BiH da uspostave posebne paralelne odnose sa susjednim dravama. Ovaj sporazum je uslijedio prije nego to su se uspostavile odgovarajue slube Predsjednitva BiH i Vijea ministara. Srpska politika se u poetku kritiki odnosila prema Dejtonskom sporazumu. Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima izmeu SRJ i RS ima dalekosene ciljeve. On je forma za pribavljanje legaliteta i legitimiteta.

11.Trajno neutralne drave.-Trajna neutralnost je pravno i politiko stanje neke drave kojoj njen meunarodni poloaj zabranjuje da sudjeluje u bilo kojem oruanom sukobu ili da njeno dravno podruje postane podrujem ratnih operacija treih drava. Neutralna drava time prihvata obavezu uzdravanja od sudjelovanja u napadakim ratovima, ali zadrava pravo samoodbrane u sluaju agresije protiv nje. Ona ujedno pristaje da u svim sukobima do kojih moe doi bude nepristrana. Tree drave koje prihvataju taj poloaj u pogledu neke drave, obavezuju se da nee nakoditi njenoj trajnoj neutralnosti. Neke od neutralnih drava su vicarska, Drava Vatikanskog grada i Austrija.

12.Sveta Stolica i Drava Vatikanskog Grada.-Drava Vatikanskog Grada ustanovljena je Lateranskim ugovorm Svete Stolice sa Italijom 1929. Tim ugovorom je navedeno da e se grad Vatikan uvijek i u svim sluajevima smatrati e se neutralnim i nepovredivim podrujem. U 2.svjetskom ratu sve su zaraene stranke, osim nekih incidenata, uglavnom potovale taj poloaj. To podruje je i demilitarizirano. Jo od 8.i 9.st.papa je bio i svjetovni dravni vladar. Lateranskim ugovorom je rijeeno i tzv. Rimsko pitanje a papi su bila priznata ista prava kao i ona iz Garancijskog zakona. Ustanovljeno je i posebno vatikansko dravljanstvo. Sveta Stolica odrava diplomatske odnose sa vie od 140 drava u svijetu, od kojih sve nemaju veinsko katoliko puanstvo. Ona takoer ima stalnu promatraku misiju pri UN od 1964. Sklapa posebne dvostrane ugovore s drugim dravama konkordate. oni su istinski meunarodni ugovori.

13.Diplomatski zastupnici i imuniteti.-Diplomatski zastupnici su prije predstavljali ne samo svoju dravu, nego i osobu vladara. Postoje tri razreda diplomatskih predstavnika: ambasadori, legati i nunciji, poslanici, ministri ili drugi opunomoenici i otpravnici poslova opunomoeni od ministara vanjskih poslova. efa misije drava iljateljica imenuje u drugim dravama prema svom izboru i svojim kriterijima za takve dunosti i na vrijeme koje ona odredi, ali za to mora traiti odobrenje od drave primateljice.DIPLOMATSKI IMUNITETI priznaju se diplomatskim misijama i stanovima diplomatskog osoblja, arhivima, dokumentima i imovini misija, zatim osobama diplomatskih agenata i lanovima njihovih porodica. Ogranienija prava na zatitu uiva administrativno i tehniko osoblje, te posluno osoblje misije. Osoba diplomatskog agenta nepovrediva je. On se ne smije podvrgnuti nikakvoj vrsti hapenja ili pritvaranja. On uiva potpuni imunitet od krivinog sudovanja drave primateljice za sva djela, bez obzira je li ih izvrio u obavljanju slubene dunosti ili ne.

14.Kulturna diplomatija.Za ostvarenje vanjskopolitikih ciljeva i profiliranje dravnih interesa u meunarodnim odnosima vanu ulogu ima i predstavljanje kulturnog identiteta drave, uzimajui taj pojam u irem smislu, dakle koji ukljuuje i obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Meunarodna kulturna saradnja odvija se kako posredstvom dravnih ustanova tako i posredstvom nevladinih ustanova i asocijacija. Na osnovu meudravnih ugovora o kulturnoj, obrazovnoj, naunoj i sportskoj saradnji utvruju se protokoli tj.programi bilateralne saradnje u navedenim podrujima za odreeno razdbolje. Resorno ministarstvo ili drugo tijelo koje vlada odredi bit e centralno tijelo u dravi za stvaranje i provoenje kulturne politike. Nesumnjivo je da su promocija kulture i njeno provoenje u inostranstvu vana sastavnica u djelovanju savremene slube vanjskih poslova, koja olakava uspostavu i razvoj diplomatskih kontakata.

15.Konzularno pravo: vrste konzularnih zastupnika i njihovi imunitetiVrste konzularnih zastupnika su: generalni konzuli, konzuli, vicekonzuli i konzularni agenti. Prema razredu efa i konzularni uredi nose nazive: generalni konzulat, konzulat, vicekonzulat i konzularna agencija. Danas se naziv generalnog konzulata daje konzularnim uredima u gradovima i na podruju za obavljanje konzularnih funkcija.NJIHOVI IMUNITETI konzularni dunosnici uivaju uu zatitu i izuzea u odnosu na diplomatske agente. Drava primateljica ima obavezu postupanja sa konzularnim dunosnicima s dunim potovanjem, te obavezu poduzimanja svih odgovarajuih mjera radi spreavanja svakog napada na njihovu osobu, slobodu i dostojanstvo. Konzularni dunosnici ne podlijeu krivinoj nadlenosti sudskih i upravnih organa drave primateljice za djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija. Osim u sluajevima optubi za teka krivina djela, konzularni dunosnik moe biti zatvoren ili podvrgnut bilo kojem drugom obliku ogranienja slobode jedino u izvrenju pravomone sudske odluke.

16.Imunitet drave od suenja i izvrenja.Niti jedna drava ne moe zahtijevati od druge da se podvrgne vlasti njenih unutranjih organa. Ali strana drava moe slobodnom voljom pristati na sudbenost u dravi sudita. Imunitet se procjenjuje u odnosu na sudske vlasti drave foruma prema imovini, pravima i interesima strane drave koja se poziva na svoj imunitet. Sudovi drave foruma uivali bi inae sudbenost kada ne bi bilo imuniteta strane drave. Imuniteti drave od suenja: apsolutni i ogranieni imunitet, imunitet ratione personae i imunitet ratione materiae. Prema apsolutnom imunitetu strana je drava mogla u svakom trenutku sprijeiti domai sud da raspravlja o njenim pravima. Prema ogranienom imunitetu razlikuje se akti javni dravne vlasti i akti gdje strana drava djeluje poput fizike ili pravne osobe.Imunitet ratione personae da bi bio priznat mora pripadati stranoj dravi. Imunitet ratione materiae u osnovi je podjela izmeu akata javne dravne vlasti te akata javnog upravljanja.IMUNITET OD IZVRENJA da bi se izvrenje na temelju izreene presude provelo, potrebno je posebno odricanje od imuniteta. Zatiena dravna imovina koja se nalazi u dravi foruma mora imati openitu znaajku da ne smije biti namijenjena za komercijalne svrhe.

17.Odgovornost u meunarodnom pravuOdgovornost drava i drugih subjekata sredinje je pitanje meunarodnog prava. Svako protupravno djelo neke drave po meunarodnom pravu povlai meunarodnu odgovornost. Povreda meunarodne obaveze nastupa kada djelo neke drave nije u skladu sa onim to ta obaveza zahtijeva. Okolnosti koje iskljuuju protupravnost djela u pitanju su: pristanak, protumjere u odnosu na neko meunarodno protupravno djelo, via sila i nepredvien dogaaj, nesrea, stanje nude i samoodbrana. Pravne posljedice odgovornosti prema povrijeenoj dravi nameu dunost povrjeditelja da prekine protupravno ponaanje, da ispravi poinjenu tetu i prui jamstvo da to nee ponoviti. 18.Meunarodne organizacije: pojam i vrste uz poseban naglasak na Ujedinjene nacije.Subjekt meunarodnog prava je svako ko u meunarodnom pravnom poretku ima pravnu i poslovnu sposobnost. Pitanje jesu li UN subjekt i meunarodnog prava i imaju li objektivno svojstvo subjekta pojavilo se u Palestini ubistvom posrednika UN-a grofa Bernadottea. Po miljenju Meunarodnog suda subjekti prava u nekom pravnom sistemu nisu neophodno identini u pogledu njihove naravi ili irine njihovih prava. Sud je doao do zakljuka da je OUN meunarodna osoba. To ne znai da je ona drava, to svakako nije ve da je ona subjekt meunarodnog prava, ima sposobnost da bude nosilac meunarodnih prava i dunosti i da se koristi tim pravima. Danas je openito prihvaeno da meunarodne organizacije sklapaju punopravne meunarodne ugovore sa dravama i izmeu sebe. 19.ovjek kao subjekt meunarodnog prava.Da bi se shvatila bit meunarodnog prava i poloaj ovjeka u njemu, treba poi od injenice da se cjelokupno pravo svodi na ureenje odnosa izmeu ljudi. ovjek je krajnji adresat svakog prava. Teka krenja nekih temeljnih prava ovjeka meunarodna je zajednica proglasila meunarodnim zloinima. Oni koji nastoje dokazati da ovjek jest subjekt meunarodnog prava su miljenja da se ta osobnost moe stupnjevati po intenzitetu. Oni pojedinca uporeuju sa drugim izvedenim subjektima kao npr.meudravnim organizacijama. Druga vrsta argumenata izvodi se iz prava pojedinaca koja su im priznale drave u meunarodnim ugovorima, ali ih pojedinci uivaju u osobnom svojstvu, a ne posredstvom drave.

20.Meunarodna zajednica i subjektivitet u meunarodnom pravu.Subjekt meunarodnog prava je svako ko u meunarodnom pravnom poretku ima pravnu i poslovnu sposobnost. Danas u krug subjekata meunarodnog prava spadaju gotovo sve meuvladine organizacije, te priznati ustanici kao privremeni subjekti koji se bore za dravnost ili za vlast u nekoj dravi. Subjektivitet ustanika ovisi o njihovom priznanju od strane drave. Jo uvijek je rano pripisivati meunarodnoj zajednici svojstvo subjekta meunarodnog prava. Ona kao takva jo uvijek ne moe biti nosiocem prava i dunosti po meunarodnom pravu.

21.Dravljani i stranci: naini stjecanja dravljanstva u meunarodnom pravu.Dravljanstvo je pravna veza koja neku osobu vezuje za neku dravu. Svako ima pravo na dravljanstvo. Dravljanstvo steeno roenjem veina ljudi stjee neko dravljanstvo roenjem i ne mijenja ga do smrti. Tu se mogu razabrati dva naela: injenicom roenja na teritoriju neke drave i temeljem porijekla od roditelja.Dravljanstvo udate ene nekada je u mnogim dravama bila iroko prihvaena tradicionalna politika ouvanja cjeline porodice. Zato su te drave predviale da strana dravljanka trenutkom udaje stjee dravljanstvo svoga supruga i gubi svoje prijanje dravljanstvo. Zakoni veine drava danas predviaju ubrzan i olakan postupak naturalizacije (priroenja) tj.primanja u vlastito dravljanstvo i to po vlastitoj molbi, a ne automatski.

STRANCI Niti jedna drava nema obavezu da prima strance na svoje podruje. Drava moe zabraniti strancima pristup na svoj teritorij ili ga moe ograniiti uslovima koje sama propie. Mnoge drave doputaju dolazak turista ili studenata na krai rok (3 mjeseca) bez formalnosti, pa ak i bez ulazne vize ali su propisi o uslovima useljenja pdloni brojnim ogranienjima. Kada je stranac primljen na podruje neke drave s pravom neogranienog ili privremenog boravka, on u toj dravi uiva neka minimalna prava potrebna za privatni ivot. Stranac ima pravo i traiti diplomatsku zatitu svoje drave u pogledu svake tete koja je nanesena njegovoj osobi i imovini u dravi boravka, ali tek nakon to je iscrpio sva raspoloiva domaa pravna sredstva. 22.Meunarodna zatita manjinaZbog nacistike manipulacije s Nijemcima, neposredno nakon 2 svjetskog rata nije bilo volje ni da se predratni sistem manjinske zatite produi, niti da se stvori neki novi sistem koji bi osiguravao posebna manjinska prava. U opticaju su razliite definicije manjina. Meu njima se najee citira ona od Capotortija: skupina brojano manja od ostatka puanstva neke drave, u nedominantnom poloaju, pripadnici koji su graani te drave, imaju etnike, vjerske ili jezine znaajke. Cilj svake manjinske zatite morao bi najprije biti potpuna ravnopravnost pripadnika manjina u odnosu na ostatak puanstva, dakle njihova nediskriminacija, te posebna prava, institucije i druge pogodnosti potrebne za ouvanje njihovih posebnosti. Nuno je da se pripadnicima svih etnikih skupina osiguraju i neka posebna prava u svrhu zatite njihove osobnosti.

1