PEDAGOGIJA

Tema I.

Pojam pedagogije:

- Nauka o odgojno-obrazovnim procesima;

- Paidagogos (gr.) – dobila naziv po robu-tutoru koji je vodio dijete u školu,

- Razvoj pedagogije kroz historiju :

- antička poezija- „Ilijada i Odiseja“;

-antička filozofija- Pitagora, Sokrat, Platon, Aristotel, Marko Fabije Kvintilijan;

-osamostaljivanje pedagoga humanista (renesanse)- Ludovico Vives, Montenio, Rasmus

Roterdamski;

- izgradnja pedagogijske znanosti- Kumenski, Džon Lok, Adolf Distrag;

- postignuta autonomija u razvoju pedagoške znanosti- Johan Fridrih Hebert;

Tema II.

Osnovni pojmovi u pedagogiji

- Kriteriji znanstvenosti :

a) predmet,

b) metodologija,

c)rezultati,

d)odnos prema drugim znanostima,

- predmet proučavanja je odgoj (vaspitanje),

-Odgoj (def.) – uzgoj,

- Vaspitanje – hraniti, pitati, pitomac, pit-sanskrit,

Definicija odgoja :

- Odgoj je proces oblikovanja čovjeka od individue do ličnosti. – Vukasović

- Kant „Samo se odgojem postaje čovjek“

- postoji instiktivni odgoj, zabilježen u životinjskom svijetu, gdje je najduži odgoj i ostajanje

uz roditelja čimpanze.

U ljudskom svijetu je zabilježen najduži odgoj i ovisnost o odgajatelju/hranitelju.

Individua predstavlja biološku datu, te do ličnosti (društveno, etičke, moralne i pedagoške)

se dolazi samo putem odgoja koji je namjerna radnja čovjeka.

Divlja djeca :

Fenomen „Izgubljene“ djece koja su u poodmaklim godinama razvoja nađena u divljini.

Odlikuje ih neprilagođenost socijalnom sistemu i nedostatak temeljnog odgoja i učenja o

zajednici. Pretežno institktivnog ponašanja, sa životinjskim odlikama.

Tri aspekta odgoja :

- Društveno – generacijski :

predstavlja prenošenje znanja od starijih generacija na mlađe, ima transmisioni

karakter.

- Indvididualni aspekt odgoja :

predstavlja odgoj u koji se ubrajaju roditelji, odgajanici, škole, domovi,

kulturno nasljeđe, etc.

- Interakcijsko-komunikacijski :

predstavlja odgoj u društvu, o društvu, o međuljudskim odnosima,

socijaliziranje.

TEMA III.

Obrazovanje

- obrazovanje i odgoj su dva aspekta istog procesa: nema odgoja bez obrazovanja, niti obrazovanja bez

odgoja.

Obrazovanje bez odgoja može imati negativne posljedice.

- edukacija predstavlja jedinstveni fenomen nerazlikovanja odgoja od obrazovanja.

Obrazovanje (def.) :

- Enciklopedija Matice Hrvatske : „Odgoj putem sistematskog stjecanja znanja o prirodi, društvu i

ljudskom mišljenju i putem ovladavanja radnim vještinama i navikama kojim se razvijaju i oblikuju

određene crte ličnosti“

- Enciklopedija Beograd : „Naoružavanje mladeži znanjem, usmjerenjima, navikama, odnosno u širem

smislu, stjecanje znanja, vještina i navika uopšte“

- NN

„ Predagoški proces u funkciji obogaćivanja ljudske spoznaje. Obuhvata usvajanje određenih sustava

znanja, formiranje praktičnih umjeća i nauka, a to je pretpostavka temlejna i razvitka spoznajnih

snaga i sposobnosti, oblikovanja znanstvenog pogleda na svijet, za povezivanje znanja sa praktikom,

profeisonalnom i bilo kojom drugom djelatnošću“

- Obrazovanje je sistemski proces sticanja znanja, umjeća i nauka.

Odnos pojmova obrazovanja i odgoja :

- usvajanje znanja i navika;

- razvijanje psihofizičkih sposobnosti,

-formiranje svjetonazora,

Podjela obrazovanja:

- prema dobi : predškolsko, srednjoškolsko, visokoškolsko, cjeloživotno;

- prema sadržaju : humanističko, prirodnoznanosno, političko,

- prema usmjerenju : opšte i stručno;

Temeljni procesi :

- učenje i podučavanje,

_ temelji pedagogije i na njima počiva odnos obrazovanja,

TEMA IV :

Temeljna obilježja odgoja

- Intencija (namjera) :

- odgoj ima svoj biološki korijen, u biti je namjerna djelatnosti;

- Društvena kategorija :

- odgoj potrebuje međuljudsko djelovanje (imanentna društvena djelatnost)

Uzročno-posljedični odnos : nema ljudskog društva bez odgoja, ni odgoja bez društva.

- Povijesna kategorija i društveno uvjetovanje :

- suština odgoja se nije mijenjala, mjenjali su se aspekti odgoja ;

- promjene društvenog uređenja uvjetuju promjene u karakteru, svrsi, zadacima, sadržaju i

organizaciji, oblicima i sredstvima odgoja.

- Klasni karakter :

- reprodukcija klasnih razlika kroz mlađu dob i obrazovanje;

- teorija klasne borbe : manipulacija i klasno ugnjetavanje;

Da li je svaki uticaj odgojni uticaj?

- obilježje je svjesnost cilja određena namjera, svrha, intencija. Pedagoški osmislena i usmjerena

djelatnost je intencionalni odgoj.

Funkcionalni odgoj :

- izvanodgojna socijalizacija - područje nenamjernih pozitivnih i negativnih uticaja situacijskih

činitelja na odgajanika.

Odnos odgoja prema srodnim pojmovima :

- Njega : briga o maloj djeci, starim i iznemoglim licima;

- Skrb : briga o osobama sa mentanim oštećenjima;

- Inkulturacija : proces ulaženja u kulturno područje;

- Socijalizacija : sociološki/pedagoški termin za uvođenje pojedinca u društveni život, prihvatanje

normi, odgoj za uljuđene odnose, obuhvata odgoj pojedinca u društvu uz sve pozitivne i negativne

činioce.

- Personalizacija : oblikovanje osobnosti, samoostvarivanje;

Tema IV :

Vježbe iz teksta Vukasovića.

List za vježbe je imao pitanja o odgoju iz interpetacije Vukasovića.

Tema V:

Etnopedagogija (def.) – skup svih generacijskih i tradicionalnih znanja o odgoju i obrazovanju,

najčešće mudre misli i poslovice različitih naroda sa različitim implikacijama u odgojno-obrazovnom

procesu.