pitomačke novine br 7 (2001.)

2 3

PIT

OM

AČ

KE

NO

VIN

EPitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.7, God. I., Listopad (Miholjščak, Kozaprst, Desetnik) 2001. g.

Nakladnik, grafička pripremai tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 Ž.r. 31290-625-320

model: 02 01 80400-17(kod PRVE OBRTNE ŠTEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAČA)

http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vlč. Tomislav Petrić, dr. Marijan

Jergović i Rajko Stilinović

Lektura i korektura: Željka Begović

Fotografije: Foto Begović Pitomača i Branko Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi. Izdavanje časopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnošću) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPĆINE PITOMAČA - 3-5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 8-10

PORUKE IZ AGRO-VRTA -11

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 12

SKULTURE - 13

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 14-16

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

ČOŠEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 7.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (listopad-studeni) - 28

"BB-art" Pitomača

NE

KA

J IZ O

PĆ

INE

PIT

OM

AČ

A

Iz uredništva Pitomačkih novina

ragi čitatelji i vi koji ćete to tek postati, željeli bi smo vas, sa nekoliko rečenica, i u ovom broju upoznati sa Pitomačim novinama.Ovaj tekst je reakcija na vaše daljnje telefonske pozive i na

reakcije nekih čitatelja. Želimo vam reći da je ideja o Pitomačkim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovića, a sav posao od tekstova do grafičke pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomača (galerija-grafička priprema-nakladništvo), Otrovanec 60 (vl. Željka Begović), što znači da mi nemamo nikakve veze ni sa Općinom Pitomača, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politički neopredjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.neopredjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje općine Pitomača koji imaju što reći, da nam se jave na naše telefone ili na našu adresu, te tako postanu naši suradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomačkih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomačke novine:Željka Begović

D

ĐURA (crta i piše Stiv)

Na naslovnici: braća Ivan, Marijan i Šimun Jergović - svojevremeno izvrsni igrači NK "Pitomača". Na velikoj slici prikazana je jedna od najboljih generacija pitomačkih nogometaša (kraj 1970.-ih i početak 1980.-ih godina).

PREDSJEDNIK MESIĆ U PITOMAČI petak, 12.10.2001., Pitomača je ugostila predsjednika Stjepana Mesića. O njegovom dolasku se nije puno znalo, tako da Pitomačani nisu mogli pozdraviti predsjednika. Negdje oko 17.sati predsjednik Mesić stigao je sa svojom pratnjom pred zgradu Općine,

gdje su ga dočekali župan Virovitičko - podravski gos. Ivan Begović i načelnik općine Pitomača gos. Zdravko Dijaković. Pošto je ovaj posjet prvenstveno bio radni, odmah se prešlo u Općinsku vijećnicu. Predsjednik Općinskog Vijeća gos. Darko Kološ , pozdravio je predsjednika i goste, a nakon toga je gos. Dijaković preuzeo riječ i upoznao predsjednika i njegove suradnike, gospodu, Stjepana Zunjića (savjetnik za gospodarstvo) i Igora Dekanića (savjetnik za komunalnu djelatnost), sa radom općine i njenim karakteristikama. Naglasak je stavljen na veliku nezaposlenost, na kreditne linije za poduzetnike i obrtnike,na problem infrastrukture...Vodio bi se taj razgovor još dugo da je bilo vremena, ali razmjena poklona bila je znak da je vrijeme isteklo. Nakon toga predsjednik se uputio u posjet jednom od najuspješnijih pitomačkih poduzeća Jan Spideru. Tamo su predsjednika i njegove suradnike dočekali gos. Nikola Nemčević i njegova supruga gđa. Jasna. Predsjednik Mesić obišao je pogone, a na kraju je bio dobro ugošćen, šalicom vrućeg čaja i čašicom dobre domaće travarice.

Ž.B.

U

Stjepan Mesić u posjeti pogonu Jan Spiderau Pitomači - obilazak proizvodnihpostrojenja Nikole i Jasne Nemčević.

Pozdrav StjepanaMesića prilikom

dolaska u vijećnicuOpćine Pitomača

sa virovitičko-pod-ravskim županom

Ivanom Begovićemi načelnikom OpćinePitomača Zdravkom

Dijakovićem.

Obilježen dan svetog Mihovila - dan policije

Kao i svake, tako su i ove godine djelatnici policije u Pitomači obilježili svoj dan. Pored cijele postave pitomačke policije bilo je nazočno i ponešto gostiju, a između ostalih i podžupan Virovitičko-podravske županije g. Branko Giba. Uz pozdravni i prigodni govor dožupana i načelnika Željka Klimeka, u društvenom domu na Gredi, održana je zakuska sa druženjem djelatnika ove policijske postaje.

B.B.

2 3

PIT

OM

AČ

KE

NO

VIN

E

Pitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.7, God. I., Listopad (Miholjščak, Kozaprst, Desetnik) 2001. g.

Nakladnik, grafička pripremai tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 Ž.r. 31290-625-320

model: 02 01 80400-17(kod PRVE OBRTNE ŠTEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAČA)

http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vlč. Tomislav Petrić, dr. Marijan

Jergović i Rajko Stilinović

Lektura i korektura: Željka Begović

Fotografije: Foto Begović Pitomača i Branko Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi. Izdavanje časopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnošću) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPĆINE PITOMAČA - 3-5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 8-10

PORUKE IZ AGRO-VRTA -11

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 12

SKULTURE - 13

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 14-16

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

ČOŠEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 7.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (listopad-studeni) - 28

"BB-art" Pitomača

NE

KA

J IZ O

PĆ

INE

PIT

OM

AČ

A

Iz uredništva Pitomačkih novina

ragi čitatelji i vi koji ćete to tek postati, željeli bi smo vas, sa nekoliko rečenica, i u ovom broju upoznati sa Pitomačim novinama.Ovaj tekst je reakcija na vaše daljnje telefonske pozive i na

reakcije nekih čitatelja. Želimo vam reći da je ideja o Pitomačkim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovića, a sav posao od tekstova do grafičke pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomača (galerija-grafička priprema-nakladništvo), Otrovanec 60 (vl. Željka Begović), što znači da mi nemamo nikakve veze ni sa Općinom Pitomača, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politički neopredjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.neopredjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje općine Pitomača koji imaju što reći, da nam se jave na naše telefone ili na našu adresu, te tako postanu naši suradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomačkih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomačke novine:Željka Begović

D

ĐURA (crta i piše Stiv)

Na naslovnici: braća Ivan, Marijan i Šimun Jergović - svojevremeno izvrsni igrači NK "Pitomača". Na velikoj slici prikazana je jedna od najboljih generacija pitomačkih nogometaša (kraj 1970.-ih i početak 1980.-ih godina).

PREDSJEDNIK MESIĆ U PITOMAČI petak, 12.10.2001., Pitomača je ugostila predsjednika Stjepana Mesića. O njegovom dolasku se nije puno znalo, tako da Pitomačani nisu mogli pozdraviti predsjednika. Negdje oko 17.sati predsjednik Mesić stigao je sa svojom pratnjom pred zgradu Općine,

gdje su ga dočekali župan Virovitičko - podravski gos. Ivan Begović i načelnik općine Pitomača gos. Zdravko Dijaković. Pošto je ovaj posjet prvenstveno bio radni, odmah se prešlo u Općinsku vijećnicu. Predsjednik Općinskog Vijeća gos. Darko Kološ , pozdravio je predsjednika i goste, a nakon toga je gos. Dijaković preuzeo riječ i upoznao predsjednika i njegove suradnike, gospodu, Stjepana Zunjića (savjetnik za gospodarstvo) i Igora Dekanića (savjetnik za komunalnu djelatnost), sa radom općine i njenim karakteristikama. Naglasak je stavljen na veliku nezaposlenost, na kreditne linije za poduzetnike i obrtnike,na problem infrastrukture...Vodio bi se taj razgovor još dugo da je bilo vremena, ali razmjena poklona bila je znak da je vrijeme isteklo. Nakon toga predsjednik se uputio u posjet jednom od najuspješnijih pitomačkih poduzeća Jan Spideru. Tamo su predsjednika i njegove suradnike dočekali gos. Nikola Nemčević i njegova supruga gđa. Jasna. Predsjednik Mesić obišao je pogone, a na kraju je bio dobro ugošćen, šalicom vrućeg čaja i čašicom dobre domaće travarice.

Ž.B.

U

Stjepan Mesić u posjeti pogonu Jan Spiderau Pitomači - obilazak proizvodnihpostrojenja Nikole i Jasne Nemčević.

Pozdrav StjepanaMesića prilikom

dolaska u vijećnicuOpćine Pitomača

sa virovitičko-pod-ravskim županom

Ivanom Begovićemi načelnikom OpćinePitomača Zdravkom

Dijakovićem.

Obilježen dan svetog Mihovila - dan policije

Kao i svake, tako su i ove godine djelatnici policije u Pitomači obilježili svoj dan. Pored cijele postave pitomačke policije bilo je nazočno i ponešto gostiju, a između ostalih i podžupan Virovitičko-podravske županije g. Branko Giba. Uz pozdravni i prigodni govor dožupana i načelnika Željka Klimeka, u društvenom domu na Gredi, održana je zakuska sa druženjem djelatnika ove policijske postaje.

B.B.

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E P

ITO

MA

ČA

- R

AZ

NO


4 5

Ove se godine oženio, dobio kćerku i spasio život djetetu, te dobio godišnju nagradu za hrabrost PU Virovitičko-podravske

Rijetko kome u našemu kraju je sretna ova godina kao Pitomačanu, policajcu Krunoslavu Srncu. Osim što se ove godine oženio, 18. listopada dobio kćerku Miu, uspio je spasiti život Matiji Makviću koji se 8. kolovoza ove godine utapljao (oko 14,30 sati) na rijeci Dravi na Šašnatom polju. Naime, u redovitoj ophodnji začuo je dječje povike u pomoć, skočio je u rijeku i, na sreću maloga Matije (rođ. 1992. godine) spasio mu život. Samim time dobitnik je nagrade za hrabrost za 2001. godinu ove policijske uprave. Nadamo se da će na našem području biti još ovakvih ili sličnih podhvata i svakako čestitamo Krunoslavu ispred Pitomačkih novina.

Humanitarna pomoć za hendikepiranu djecu i starije osobe organizira Udruga žena Kladare

Ova godina već je četvrta godina (od 1997.) kako Udruga žena Kladare organizira humanitarnu pomoć hendikepiranoj djeci i starim osobama u Kladarama i okolici. Pod vodstvom predsjednice Udruge Ivke Mađar i ove je godine dostavljena humanitarna pomoć u hrani i kućnim potrebštinama (deterdžent, pelene, hlače i sl.) djeci S. Mikec, S. Magdić, Andriji Kovačić i starijoj, iznemogloj ženi Jelki Rasinec. Vjerovatno je rijetko tko znao da se i ovakve stvari događaju u našoj okolici. Bilo bi dobro kada bih, imajući u vidu današnje okolnosti života, ovakvih primjera bilo i više.

I.M.

ijetko tko u našem kraju nije čuo za Limbuš, mjesto gdje su nakon završetka drugog svjet-

skog rata ubijeni pripadnici domo-branske ili ustaške vojske - odnosno nesimpatizera komunizma. U orga-nizaciji Udruge žena Kladare 21. listopada položeno je cvijeće i za-paljene svijeće onima koji su ubijeni nakon završetka rata, a za što nitko nije odgovarao, a da li će ikada odgovarati - pitanje je, iako ovaj narod dobro zna tko je to bio, samo se boji javno reči. Spomen obilježje (sa velikim križom), koje je podignuto prije gotovo deset godina (prostor između Podravskih Sesveta i Kladara) često obilaze i oni koji neznaju gdje im je netko iz obitelji poginuo, odnosno nestao nakon 1945. godine.

B.B.

Ponovo stavljeno cvijeće izapaljene svijeće na grobovežrtava poginulih od komu-nističke ruke

R

NE

KA

J IZ O

PĆ

INE

PIT

OM

AČ

A - R

AZ

NO

- AK

TU

AL

NO

Sesvete - Dan mrtvih - sjećanje na naše pokojne (prigodno)

Posljednji dani listopada i ove godine su posvećeni pripremama za nadolazeći dan Svih svetih kada se prisjećamo svih Svetaca, i slijedeći dan (Dušnji dan) kada se prisjećamo svih umrlih nam dragih osoba. Pitomačko je groblje već danima prije toga okićeno cvijećem i svijećama. Tih dana želimo da nam grobovi naših umrlih budu posebno lijepi i svećani, jer što drugo im

TEA interijeri

Obavještavamo cijenjene kupce da i ove godine, povodom Dana mrtvih nudimo veliki izbor aranžmana od svježeg i svilenog cvijeća, lampaša i svijeća, kao i prikladnog cvijeća u teglama.

P I T O M A Č A .Vinogradska 24tel. 033/782-780

SVE NAVEDENO MOŽETE KUPITI NA PRODAJNOM MJESTU KOD GLAVNOG ULAZA MJESNOG GROBLJA U PITOMAČI OD 10 DO 17 SATI, sve do 2. studenoga 2001. godine.

TEA interijeri

Na spomeniku piše: "Na ovome mjestu mučki je ubijeno mnoštvo pripadnika hrvatske vojske i civila tijekom II. svjetskog rata i poračja. Neka im je vječna slava i hvala. Počivali u miru."

još možemo pružiti, kako da im pokažemo svoju ljubav i odanost - da im kažemo da ih nismo zaboravili osim cvijećem i svijećama. Pitomačani su posebno svećano i dostojanstveno svih ovih godina dočekali i ispratili ova dva dana, pa se nadamo da će tako biti i ove godine, da se neće nitko tih dana naći pored groba svojih ljubljenih iznenađen zbog kojekakvih incidenata, kako se to ipak znalo dogoditi tijekom godine.

Ž.B.

Pučka knjižnica i čitaonica

i tomačka Pučka knj ižnica i čitaonica, ovakva kakva je sada, djeluje od 1994. godine.Tada je u

njenom fondu bilo oko 900 knjiga.Danas je taj broj puno veći i iznosi oko 5000 knjiga. Oko 60% knjiga pripada belatristici, a ostalo su stručna literatura, dječja literatura...U knjižnici je učlanjeno oko 300 članova, od čega 60-ero djece. Kako saznajemo od voditeljice knjižnice gđe. Jasne Bukovčan, Ministarstvo kulture ove godine je dodijelilo knjižnici 35000 kuna za nabavu knjiga. Ovih dana se očekuje nova pošiljka knjiga, tako da će čitaoci moći uživati u novim hitovima.Pošto od 15. 10. -15. 11. traje Mjesec hrvatske knjige, posjećenost je nešto veća. Tih dana učenici 5. i 8. razreda mogu se besplatno učlaniti, a od 29.10.- 2. 11. može se pogledati izložba najnovijih naslova dječje knjige. Nakon ove izložbe biti će izložba najnovijih naslova iz belatristike i stručne literature. Ovih dana gđa. Bukovčan očekuje kompjuter, pa će sve biti puno jednostavnije i brže. Nadajmo se svi zajedno da će se ubuduće imati više smisla i volje za kulturu, pa će uskoro i naša knjižnica dobiti novo ruho, kako bi mogla funkcionirati onako kako to priželjkujemo.

P

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

I


6 7

SAVJETI I Z E Ć I VJ Š A

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Primjena uree u vočnjacima

rea je visokokoncentrirano dušično gnojivo, a sadrži amidni oblik dušika. Najčešće se primjenjuje u ratarskoj i

povrtlarskoj proizvodnji u jesen kao startno gnojivo zaoravanjem, gdje služi za ubrzanu razgradnju biljnih ostataka te aktivaciju organskog dušika u tlu. Osim u jesen primjenjuje se i u prolječe u vidu prihrana raznih usjeva i nasada i to najčešće kao otopina. Vrlo je lako topiva u vodi tako da se

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

praktički može otopiti 1 kg uree u jednoj litri vode. Koncentracija otopine ovisi o kulturi koju tretiramo. Za žitarice to iznosi do 30%, kukuruz do 6%, povrče do 0,5%, u vočarstvu do 2%, vinogradarstvu do 1%. Ovih preporučenih koncentracija se treba pridržavati jer bi povečane koncentracije mogle izazvati palež na listu pa čak i opadanje lista.

Opadanje lišća je poželjno da se dogodi u jesen kada nastupa mirovanje vegetacije. Međutim, zadnjih godina imamo vrlo povoljne vremenske prilike i toplo vrijeme sve do prosinca, pa se i vegetacija vočnjaka i vinograda produljuje. To je prvenstveno uvjetovano dužim zadržavanjem lista na deblima i vinogradima jer preko lista se odvija proces fotosinteze koja uvjetuje kolanje sokova uzlaznim i silaznim putem.

Na taj način vočka, odnosno vinograd stalno vegetira i u zimu ulazi nespreman, zelen, a što bi u slučaju jače zime moglo dovesti do izmrzavanja. Da bi to izbjegli moramo u ranu jesen što prije nastojati prekinuti vegetaciju skidanjem lista. Savjetujemo da u tu svrhu upotrijebite koncentraciju uree od 5% i poprskate svoj vočnjak ili vinograd što će u roku od nekoliko dana dovesti do opadanja lista i prekida vegetacije. Tim prskanjem sa ureom pomogli smo i bržoj razgradnji i huminizaciji tog otpalog lista.

U

Otvoreni dani AVON-a u Pitomači

U nedjelju 7. 10. 2001. god. u prostoriji novog poslovnog centra AVON - ove zastupnice iz Pitomače i dir. zone gđa. Mirjana Pocrnić priredile su izložbu Avonovih proizvoda. Prekrasno uređen prostor krasile su upravo same organizatorice uređene i njegovane svojim proizvodima. Svi

proizvodi koji su bili izloženi mogli su se isprobati, a bila je ponuđena i mogućnost besplatnog šminkanja. Uz prekrasno dizajnirane kutijice i bočice, pažnju mi je ipak privukao stol sa prekrasnim, starim i do 50 god., figuricama, koje još uvijek čuvaju kreme i mirise iz doba naših baka. AVON je prisutan na pitomačkom tržištu 4 godine, a za to su zaslužne i 40-ak zastupnica sa našeg područja. Da i Pitomačanke znaju i žele biti lijepe pokazala je i neočekivano velika posjećenost ovoj izložbi.

Ž.B.

Jedna od posljednjih berbi grožđa bila je kod župana Virovitičko-podravskoga Ivana Begovića

amo najhrabriji i oni vinogradari koji su najbolje tretirali vinovu lozu, ove su godine, zbog velike navale oidiuma i truleži odlučili ostaviti berbu grožđa za početak listopada. Tako je bilo i u vinogradu župana Ivana

Begovića u Aršanju ispod Lipice. Količina sladora se povečala za nekoliko posto, a i ukupna kvaliteta grožđa. Ta, jedna od posljednjih berbi obavljena je u vinogradu obitelji Begović uz pomoć brojnih prijatelja i rodbine. Prinos je bio dobar, ali svejedno naš župan ima neku tajnu koju neće odadi zašto ima svake godine kvalitetno vino. Navodno, neki kažu, da se radi o nekakvim gljivicama sa trulog grožđa? - ili nečem drugom. Ali je sigurno to, da dugi niz godina odnjeguje zlatno, ali i šampionsko vino i to graševinu i frankovku rose.

B.B.

S

Prva farma pilića u Pitomači

a ob i te l j skom g o s p o d a r s t v u Božidara Guceka

u Vinogradskoj ulici, na-kon mnoštvo problema i zavrzlama ovih je dana poćela sa proizvodnjom p i l ića prava farma kapaciteta od preko 2000 komada pilića u turnusu. Za sada se taj broj pilića ne tovi zbog potrebnih dodatnih gra-đevinskih radova, no nešto više od 1000 komada izlazi iz tova za prodaju - po turnusu. Za sada je vlasnik, Božidar Gucek, zadovoljan, a zadovoljni su i mještani Pitomače i okolice, jer u svako doba mogu kupiti svježe i prirodno hra-njene piliće raznih ve-ličina.

B.B.

N

PRODAJA PILIĆATOVILIŠTE PILIĆA

PITOMAČA, Vinogradska 188Tel: 033/783-306

Iz šetnjepo Pitomači i okolici

Posjetili smo obiteljskogospodarstvo Franje Totau Kladarama

Malo tko u Pitomači i okolici ne poznaje Franju Tota iz Kladara. On je poznati trgovac i autoprijevoznik, a budući da ti poslovi baš i nisu previše unosni odlučio se i na izgradnju tovilišta za svinje. Ovo je jedno od najvećih takvih tovilišta na području općine Pitomača, a u turnusu uzgaja preko 300 komada kvalitetne sorte svinja, koje tovi do najkomercijalnije kilaže, od preko 100 kilograma težine žive vage. B.B.

U Restoranu Prve obrtne štedno kreditne zadrugeu Pitomači otvorena je 31. listopada izložba starihobrtničkih alata i o starim obrtima općenito

d dana 31. listopada u Restoranu Prve obrtne štedno kreditne zadruge u Pitomači svaki dan tokom radnog vremena možete

pogledati izložbu o starim obrtima Virovitice,

Pitomače i Slatine. Do toga datuma izložba je bila postavljena u prostorijama Muzeja grada Virovitice i interesantna je tema koja je do danas rijetko obrađivana i prezentirana javnosti. B.B.

O

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

IPitomačke novine Pitomačke novine

6 7

S E I Z ĆAVJ T I I VJEŠ A

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Primjena uree u vočnjacima

rea je visokokoncentrirano dušično gnojivo, a sadrži amidni oblik dušika. Najčešće se primjenjuje u ratarskoj i

povrtlarskoj proizvodnji u jesen kao startno gnojivo zaoravanjem, gdje služi za ubrzanu razgradnju biljnih ostataka te aktivaciju organskog dušika u tlu. Osim u jesen primjenjuje se i u prolječe u vidu prihrana raznih usjeva i nasada i to najčešće kao otopina. Vrlo je lako topiva u vodi tako da se

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

praktički može otopiti 1 kg uree u jednoj litri vode. Koncentracija otopine ovisi o kulturi koju tretiramo. Za žitarice to iznosi do 30%, kukuruz do 6%, povrče do 0,5%, u vočarstvu do 2%, vinogradarstvu do 1%. Ovih preporučenih koncentracija se treba pridržavati jer bi povečane koncentracije mogle izazvati palež na listu pa čak i opadanje lista.

Opadanje lišća je poželjno da se dogodi u jesen kada nastupa mirovanje vegetacije. Međutim, zadnjih godina imamo vrlo povoljne vremenske prilike i toplo vrijeme sve do prosinca, pa se i vegetacija vočnjaka i vinograda produljuje. To je prvenstveno uvjetovano dužim zadržavanjem lista na deblima i vinogradima jer preko lista se odvija proces fotosinteze koja uvjetuje kolanje sokova uzlaznim i silaznim putem.

Na taj način vočka, odnosno vinograd stalno vegetira i u zimu ulazi nespreman, zelen, a što bi u slučaju jače zime moglo dovesti do izmrzavanja. Da bi to izbjegli moramo u ranu jesen što prije nastojati prekinuti vegetaciju skidanjem lista. Savjetujemo da u tu svrhu upotrijebite koncentraciju uree od 5% i poprskate svoj vočnjak ili vinograd što će u roku od nekoliko dana dovesti do opadanja lista i prekida vegetacije. Tim prskanjem sa ureom pomogli smo i bržoj razgradnji i huminizaciji tog otpalog lista.

U

Otvoreni dani AVON-a u Pitomači

U nedjelju 7. 10. 2001. god. u prostoriji novog poslovnog centra AVON - ove zastupnice iz Pitomače i dir. zone gđa. Mirjana Pocrnić priredile su izložbu Avonovih proizvoda. Prekrasno uređen prostor krasile su upravo same organizatorice uređene i njegovane svojim proizvodima. Svi

proizvodi koji su bili izloženi mogli su se isprobati, a bila je ponuđena i mogućnost besplatnog šminkanja. Uz prekrasno dizajnirane kutijice i bočice, pažnju mi je ipak privukao stol sa prekrasnim, starim i do 50 god., figuricama, koje još uvijek čuvaju kreme i mirise iz doba naših baka. AVON je prisutan na pitomačkom tržištu 4 godine, a za to su zaslužne i 40-ak zastupnica sa našeg područja. Da i Pitomačanke znaju i žele biti lijepe pokazala je i neočekivano velika posjećenost ovoj izložbi.

Ž.B.

Jedna od posljednjih berbi grožđa bila je kod župana Virovitičko-podravskoga Ivana Begovića

amo najhrabriji i oni vinogradari koji su najbolje tretirali vinovu lozu, ove su godine, zbog velike navale oidiuma i truleži odlučili ostaviti berbu grožđa za početak listopada. Tako je bilo i u vinogradu župana Ivana

Begovića u Aršanju ispod Lipice. Količina sladora se povečala za nekoliko posto, a i ukupna kvaliteta grožđa. Ta, jedna od posljednjih berbi obavljena je u vinogradu obitelji Begović uz pomoć brojnih prijatelja i rodbine. Prinos je bio dobar, ali svejedno naš župan ima neku tajnu koju neće odadi zašto ima svake godine kvalitetno vino. Navodno, neki kažu, da se radi o nekakvim gljivicama sa trulog grožđa? - ili nečem drugom. Ali je sigurno to, da dugi niz godina odnjeguje zlatno, ali i šampionsko vino i to graševinu i frankovku rose.

B.B.

S

Prva farma pilića u Pitomači

a ob i te l j skom g o s p o d a r s t v u Božidara Guceka

u Vinogradskoj ulici, na-kon mnoštvo problema i zavrzlama ovih je dana poćela sa proizvodnjom p i l ića prava farma kapaciteta od preko 2000 komada pilića u turnusu. Za sada se taj broj pilića ne tovi zbog potrebnih dodatnih gra-đevinskih radova, no nešto više od 1000 komada izlazi iz tova za prodaju - po turnusu. Za sada je vlasnik, Božidar Gucek, zadovoljan, a zadovoljni su i mještani Pitomače i okolice, jer u svako doba mogu kupiti svježe i prirodno hra-njene piliće raznih ve-ličina.

B.B.

N

PRODAJA PILIĆATOVILIŠTE PILIĆA

PITOMAČA, Vinogradska 188Tel: 033/783-306

Iz šetnjepo Pitomači i okolici

Posjetili smo obiteljskogospodarstvo Franje Totau Kladarama

Malo tko u Pitomači i okolici ne poznaje Franju Tota iz Kladara. On je poznati trgovac i autoprijevoznik, a budući da ti poslovi baš i nisu previše unosni odlučio se i na izgradnju tovilišta za svinje. Ovo je jedno od najvećih takvih tovilišta na području općine Pitomača, a u turnusu uzgaja preko 300 komada kvalitetne sorte svinja, koje tovi do najkomercijalnije kilaže, od preko 100 kilograma težine žive vage. B.B.

U Restoranu Prve obrtne štedno kreditne zadrugeu Pitomači otvorena je 31. listopada izložba starihobrtničkih alata i o starim obrtima općenito

d dana 31. listopada u Restoranu Prve obrtne štedno kreditne zadruge u Pitomači svaki dan tokom radnog vremena možete

pogledati izložbu o starim obrtima Virovitice,

Pitomače i Slatine. Do toga datuma izložba je bila postavljena u prostorijama Muzeja grada Virovitice i interesantna je tema koja je do danas rijetko obrađivana i prezentirana javnosti. B.B.

O

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI


8 9

esVij ti

Monografija o NK "Pitomača"Budući da smo u prošlim brojevima spomenuli da je u pripremi monografija o NK "Pitomača" stoga ponovo zamoljavamo pučanstvo Pitomače i okolice, da ako imaju kakve podatke, dokumente ili fotografije vezane za nogomet u Pitomači dadu na raspolaganje NK "Pitomača", ako nikako drugačije samo na uvid, radi upotrebe podataka - obratiti se Marijanu Rakijašiću (tel: 782-423) ili glavnom uredniku monografije Branku Begoviću (tel: 098/1723-189)

Piše: Branko Begović

(nastavak iz prošlog broja)

Na prijedlog Franje Smrček zaključuje se da je nagrada za lisice 50 dinara za lovce i lovočuvare, a za ostale da ostaje po starom. Time je dnevni red iscrpljen i skupština s zaključena.Tajnik: Ing. Lacković Predsjednik: M. Šolić."

Iz ovog zapisnika vidljivo je da je Lovačko društvo sredilo svoje poslovanje i ostvarilo snagu da se kritički osvrne na svoje poslovanje. Disciplina u društvu postajala je sve jača. Tako slučajni članovi pomalo otpadaju, a financijsko se stanje postepeno popravlja i počinje se raditi na tome da se pomalo prelazi na ekonomsku politiku.

Već prvih godina počinje rasti interes za primanje novih članova. No, oni članovi kojima ne odgovara disciplina i pravilnik prilikom lova i društvenog rada isključuju se iz društva.

Na primjer 1947. godine (od 27. kolovoza do 25. studenoga) primjeni su ovi članovi: Mato Keserica,

Lovstvo u PitomačiLovstvo u Pitomači

Poredak nakon odigranog 7 kola III. županijske nogometne lige Virovitica-Pitomača: 1. Suhopolje (18 bodova), zatim slijedi "Mladost" Vukosavljevica, pa je treći po redu NK Brezovica, 4. "Sloga" Dugo selo, 5. "Podravec", 6. Turnašica, 7. Otrovanec, 8. "Plavi" Jugovo polje, 9. "Croatia" Grabrovnica i 10. "Aršanj" Sedlarica.

S. Škvarić

Na pitomačkim lovcima pozna-tom mjestu, tzv. "Trgu republike" u predjelu Jada u Križnici u ranim večernjim satima 21. listopada od-strijelio je Franjo Veličan iz Kladara (desno) kapitalni (zlatni) primjerak jelena. Veličan je član Lovačke udruge "Vidra" koja raspolaže sa tim lovištem. Procjenjuje se da bi na ocjenjivanju mogao dobiti između 215 i 220 bodova, a bio je težak nešto više od 250 kilograma.

B.B.

Pitomača - Gajeva 33 tel:781-001 JEDNOSTAVNO!!! - sve za Vaše ribičke užitke na Dravi, Križnici, Šodrani...

za Vaš uspješan i siguran lov na divljač...

Opremite se sa vrhunskom opremom za sve druge

športske aktivnosti uz bogatu i financijski prihvatljivu

ponudu...

Radno vrijeme :non - stop


SVE ZA VAŠEŠPORTSKE AKTIVNOSTI

SAMO NA JEDNOMEMJESTU U PITOMAČI

Vi s ije t

Odstrijeljenkapitalni

primjerakjelena

Kako sakupiti sredstva za obnovu kapelice BDM u Kladarama?

d r u g a ž e n a K l a d a r e o r g a n i z i r a 13.studenoga. 2001. godine u društvenim prostorijama u Kladarama prezentaciju

biotermičkih proizvoda ROVEX international. Za uslugu organiziranja navedena firma plaća stanovitu svotu novaca, i to na principu što se više prisutnih odazove, to se dobije više novaca. Sav namaknuti novac od ove prezentacije ide u fond za obnovu unutrašnjosti kladarske kapelice, pa stoga molimo da se odazove što više pozvanih ili nepozvanih mještana iz Kladara i okolnih mjesta. Vjerujemo da će to biti poticajni primjer drugima za sakupljanje dostatnih sredstava.

B.B.

Milan Vunak, Mijo Tanić, Antun Mikec, Ivan Krmpotić, Stevo Kovač, Bolto Nemet, Zvonko Podunajec, Milan Slavinić, Zvonko Crnec, Ivan Ščavničar, Stevo Lovrenčić, Dragan Morozov, Ljubomir Morozov i Slavko Crnec.

Tokom 1950. godine primljeni su u članstvo Nikola Novogradec, Ivan Presečan, Luka Hajduković, Vladimir Berta i Ilija Štefanec.

Tokom 1951. godine primljeni su Viktor Kranželić, Ščavničar, Utješinović, Luka Lalić, Andrija Vuk, Stjepan Kirin i Ivan Jakupec, a godine 1952. Vladimir Hren, Stojan Gležnjić, Tomo Begović, Franjo Magdić i Vid Ivanic itd.

Vidimo da je kroz samo nekoliko godina "prodefiliralo" kroz Lovačko društvo "Fazan" mnogo članova.

Sve do 1952. godine osnovni prihod društva bila je šlanarina, pa se prema tome vodila briga da se ona i redovito plača. Tako je veliki broj članova bio izbačen iz društva radi ne plačanja članarine.

Godine 1951. društvo uvodi obavezan otkup odstrijeljenih zečeva, divljih pataka i fazana, pa se tako već slijedeće godine počelo popravljati financijsko stanje društva. Pored toga krenulo se iste godine dobrovoljnim radovima na sječi, dovozu i

U

NK "Pitomača" ove godine slaviosamdeset godina svojeg pos-tojanja Prošlo je osamdeset godina od

osnivanja NK "Pitomača". Klub je još 12. svibnja upriličio tzv. Plavu noć, zabavu sa aukcijom slika. Tokom povijesti klub je imao brojne uspone i padove. Kroz klub je prošlo stotinjak igrača od kojih su se neki i posebno istakli. Spomenimo samo legendu, vratar Josipa Hrena, pa Petra Vraneka, Marijana Jergovića, Vladu Matana Zlatka Maticu, Željka Janeša, a bilo je tu i još mnoštvo drugih izvrsnih igrača, ali i onih koji su bili zaslužni da klub uopće funkcionira.

Ovaj broj Pitomačkih novina posvećen je obljetnici ovog, najstarijeg pitomačkog športskog kluba. Ovim povodom uprava kluba priprema monografiju o povijesti kluba koja će biti tiskana do početka prosinca ove godine.

Polazak u lov u zimi 1963.godine. (s lijeva na desno):Stjepan Huzjak, MarijanBradaš, Luka Kovač, IvanFuntak i Luka Mikšić.

utovaru drva za školu, te prodaji koža od divljači (koja je inače bila dosta slaba i donosila malo novaca).

Najveći rashodi bili su u to vrijeme plaće lovopazitelja, a kako im plaća nije bila redovita lovopazitelji su se često smjenjivali i dužnost nisu shvačali ozbiljno. Tada je uvedeno i stimuliranje lovopazitelja u vidu što više ubijenih grabežlj ivaca. Tako je lovopazitelj duže vremena provodio u lovištu.

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI


8 9

eVij sti

Monografija o NK "Pitomača"Budući da smo u prošlim brojevima spomenuli da je u pripremi monografija o NK "Pitomača" stoga ponovo zamoljavamo pučanstvo Pitomače i okolice, da ako imaju kakve podatke, dokumente ili fotografije vezane za nogomet u Pitomači dadu na raspolaganje NK "Pitomača", ako nikako drugačije samo na uvid, radi upotrebe podataka - obratiti se Marijanu Rakijašiću (tel: 782-423) ili glavnom uredniku monografije Branku Begoviću (tel: 098/1723-189)

Piše: Branko Begović


Na prijedlog Franje Smrček zaključuje se da je nagrada za lisice 50 dinara za lovce i lovočuvare, a za ostale da ostaje po starom. Time je dnevni red iscrpljen i skupština s zaključena.Tajnik: Ing. Lacković Predsjednik: M. Šolić."

Iz ovog zapisnika vidljivo je da je Lovačko društvo sredilo svoje poslovanje i ostvarilo snagu da se kritički osvrne na svoje poslovanje. Disciplina u društvu postajala je sve jača. Tako slučajni članovi pomalo otpadaju, a financijsko se stanje postepeno popravlja i počinje se raditi na tome da se pomalo prelazi na ekonomsku politiku.

Već prvih godina počinje rasti interes za primanje novih članova. No, oni članovi kojima ne odgovara disciplina i pravilnik prilikom lova i društvenog rada isključuju se iz društva.

Na primjer 1947. godine (od 27. kolovoza do 25. studenoga) primjeni su ovi članovi: Mato Keserica,

Lovstvo u PitomačiLovstvo u Pitomači

Poredak nakon odigranog 7 kola III. županijske nogometne lige Virovitica-Pitomača: 1. Suhopolje (18 bodova), zatim slijedi "Mladost" Vukosavljevica, pa je treći po redu NK Brezovica, 4. "Sloga" Dugo selo, 5. "Podravec", 6. Turnašica, 7. Otrovanec, 8. "Plavi" Jugovo polje, 9. "Croatia" Grabrovnica i 10. "Aršanj" Sedlarica.

S. Škvarić

Na pitomačkim lovcima pozna-tom mjestu, tzv. "Trgu republike" u predjelu Jada u Križnici u ranim večernjim satima 21. listopada od-strijelio je Franjo Veličan iz Kladara (desno) kapitalni (zlatni) primjerak jelena. Veličan je član Lovačke udruge "Vidra" koja raspolaže sa tim lovištem. Procjenjuje se da bi na ocjenjivanju mogao dobiti između 215 i 220 bodova, a bio je težak nešto više od 250 kilograma.

B.B.

Pitomača - Gajeva 33 tel:781-001 JEDNOSTAVNO!!! - sve za Vaše ribičke užitke na Dravi, Križnici, Šodrani...

za Vaš uspješan i siguran lov na divljač...

Opremite se sa vrhunskom opremom za sve druge

športske aktivnosti uz bogatu i financijski prihvatljivu

ponudu...



SVE ZA VAŠEŠPORTSKE AKTIVNOSTI

SAMO NA JEDNOMEMJESTU U PITOMAČI

i s iV je t

Odstrijeljenkapitalni

primjerakjelena

Kako sakupiti sredstva za obnovu kapelice BDM u Kladarama?

d r u g a ž e n a K l a d a r e o r g a n i z i r a 13.studenoga. 2001. godine u društvenim prostorijama u Kladarama prezentaciju

biotermičkih proizvoda ROVEX international. Za uslugu organiziranja navedena firma plaća stanovitu svotu novaca, i to na principu što se više prisutnih odazove, to se dobije više novaca. Sav namaknuti novac od ove prezentacije ide u fond za obnovu unutrašnjosti kladarske kapelice, pa stoga molimo da se odazove što više pozvanih ili nepozvanih mještana iz Kladara i okolnih mjesta. Vjerujemo da će to biti poticajni primjer drugima za sakupljanje dostatnih sredstava.

B.B.

Milan Vunak, Mijo Tanić, Antun Mikec, Ivan Krmpotić, Stevo Kovač, Bolto Nemet, Zvonko Podunajec, Milan Slavinić, Zvonko Crnec, Ivan Ščavničar, Stevo Lovrenčić, Dragan Morozov, Ljubomir Morozov i Slavko Crnec.

Tokom 1950. godine primljeni su u članstvo Nikola Novogradec, Ivan Presečan, Luka Hajduković, Vladimir Berta i Ilija Štefanec.

Tokom 1951. godine primljeni su Viktor Kranželić, Ščavničar, Utješinović, Luka Lalić, Andrija Vuk, Stjepan Kirin i Ivan Jakupec, a godine 1952. Vladimir Hren, Stojan Gležnjić, Tomo Begović, Franjo Magdić i Vid Ivanic itd.

Vidimo da je kroz samo nekoliko godina "prodefiliralo" kroz Lovačko društvo "Fazan" mnogo članova.

Sve do 1952. godine osnovni prihod društva bila je šlanarina, pa se prema tome vodila briga da se ona i redovito plača. Tako je veliki broj članova bio izbačen iz društva radi ne plačanja članarine.

Godine 1951. društvo uvodi obavezan otkup odstrijeljenih zečeva, divljih pataka i fazana, pa se tako već slijedeće godine počelo popravljati financijsko stanje društva. Pored toga krenulo se iste godine dobrovoljnim radovima na sječi, dovozu i

U

NK "Pitomača" ove godine slaviosamdeset godina svojeg pos-tojanja Prošlo je osamdeset godina od

osnivanja NK "Pitomača". Klub je još 12. svibnja upriličio tzv. Plavu noć, zabavu sa aukcijom slika. Tokom povijesti klub je imao brojne uspone i padove. Kroz klub je prošlo stotinjak igrača od kojih su se neki i posebno istakli. Spomenimo samo legendu, vratar Josipa Hrena, pa Petra Vraneka, Marijana Jergovića, Vladu Matana Zlatka Maticu, Željka Janeša, a bilo je tu i još mnoštvo drugih izvrsnih igrača, ali i onih koji su bili zaslužni da klub uopće funkcionira.

Ovaj broj Pitomačkih novina posvećen je obljetnici ovog, najstarijeg pitomačkog športskog kluba. Ovim povodom uprava kluba priprema monografiju o povijesti kluba koja će biti tiskana do početka prosinca ove godine.

Polazak u lov u zimi 1963.godine. (s lijeva na desno):Stjepan Huzjak, MarijanBradaš, Luka Kovač, IvanFuntak i Luka Mikšić.

utovaru drva za školu, te prodaji koža od divljači (koja je inače bila dosta slaba i donosila malo novaca).

Najveći rashodi bili su u to vrijeme plaće lovopazitelja, a kako im plaća nije bila redovita lovopazitelji su se često smjenjivali i dužnost nisu shvačali ozbiljno. Tada je uvedeno i stimuliranje lovopazitelja u vidu što više ubijenih grabežlj ivaca. Tako je lovopazitelj duže vremena provodio u lovištu.


10 11

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

"1947. godinaZa nabavku knjiga knjižnici Narodne Fronte

dat je doprinos od 400 dinara. Zakupnina za lovište iznosi 2.400 dinara. Zbog neplačanja članarine i neaktivnosti isključeni su Stjepan Crnjaković, Josip Banoci, Vinko Halusek, Ivan Dugina i Vendel Takač. Lovci su išli na dobrovoljni rad sadnje sjemena u šumski rasadnik Žutilo. Blagajnik Dragutin Tari premješten je u Bjelovar. Za novog blagajnika izabran je Marijan Šolić. Iz šlanstva društva briše se Mato Čop. Zbog prekršaja u lovu kažnjeni su Antun Grgačić, Ivan Novosel, FRanjo Smrček (brisan iz lovačkog društva), te Vid Ivanic. Ukidaju se lovovi u četvrtak.

PO

RU

KE

IZ A

GR

O - V

RTA

AGRO - VRTIPTO

MAČA,

d

6

Vino

gra

ska

7

MOB.

098/

248-

624

Nudimo vam: mineralna gnojiva, zaštitna sredstva (fungicidi, herbicidi, insekticidi), sjeme povrća i cvijeća, sadnice voćaka, INOX posude svih veličina, plastične kace, bačve i ostalo suđe raznih veličina, pribor za flaširanje, pumpe za pretakanje vina i sav ostali pribor... Nudimo vam stočnu hranu i sve ono što vam je potrebno za voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo.

KADA IDETE PREMA SVOM VINOGRADU U NEKOM OD PITOMAČKIH BREGOVA NAJJEDNOSTAVNIJE VAM JE STATI KOD NAS (odmah iza pruge u Vinogradskoj ulici - ako idete iz Pitomače) - i tu čete nabavitii sve što vam treba za vaš vinograd ili voćnjak.

Radimo NON STOP, a naš je broj telefona 033/782-776 i ne postoji ono što mi nemamo u području ove djelatnosti.

ob

itelj

Filja

k

1948. godinaČlanovi duguju društvu na ime članarine 1.000

dinara. Zadužuju se lovopazitelji da vode dnevnik o odstrelu grabežljivaca i štetočina, a lovnici da vode dnevnik o odstreljenoj divljači u lovovima. Za zabranu lova proglašuje se područje zapadno od Dravske ulice, uz glavnu cestu sve do Podravskog Kloštra i Sesveta. Predsjednik društva inž. Vinko Lacković odlazi iz Pitomače. Za novog predsjednika izabran je Tomislav Steiskal. Donosi se zaključak da se Lovačko društvo učlani u Kinološko društvo NRH.

(nastavak u narednom broju)

Prizori kao što je ovaj iz 1956. godine danassu velika rijetkost ili ih se više i ne može vidjeti.

Ivan Panić i Miško Mikšić pored divlje svinjeubijene u Banovom brodu 1957. godine.

Početak lova na visoku divljač kod obadvije pitomačke lovačke udruge

28. listopada LU "Fazan" i "Vidra" Pitomača otvorili su sezonu lova na visoku divljač. Krenulo se u lova na svoja područja u ranim jutarnjim satima, a nakon tzv. "pogona" obadvije su udruge proslavile ovaj, za lovce, važan dan. "Fazan" je počastio gulašom svoje članove i goste u lovačkom domu na Babičanki, a "Vidra" u društvenom domu na Gredi.

B.B.

Druženje umirovljenika Pitomače i Zagreba u Starogradačkom Marofu

edno od najaktivnijih društava u pitomač-kom kraju svakako je i

KUD iz Starogradačkog Marofa (na slici). Ono često organizira razne susrete, pa je tako i 14. listopada organiziralo druženje umirovljenika Pitomače i Zag-reba. U društvenom domu u S. Marofu organizirana je i zabava sa tombolom, na kojoj je Nada Hampovčan (udruga umirov. Pitomača) dobila prase i poklonila ga prijateljima iz Zagreba.

B.B.

J


10 11

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

"1947. godinaZa nabavku knjiga knjižnici Narodne Fronte

dat je doprinos od 400 dinara. Zakupnina za lovište iznosi 2.400 dinara. Zbog neplačanja članarine i neaktivnosti isključeni su Stjepan Crnjaković, Josip Banoci, Vinko Halusek, Ivan Dugina i Vendel Takač. Lovci su išli na dobrovoljni rad sadnje sjemena u šumski rasadnik Žutilo. Blagajnik Dragutin Tari premješten je u Bjelovar. Za novog blagajnika izabran je Marijan Šolić. Iz šlanstva društva briše se Mato Čop. Zbog prekršaja u lovu kažnjeni su Antun Grgačić, Ivan Novosel, FRanjo Smrček (brisan iz lovačkog društva), te Vid Ivanic. Ukidaju se lovovi u četvrtak.

PO

RU

KE

IZ A

GR

O - V

RTA

AGRO - VRTIPTO

MAČA,

ad

76

Vinogr

ska

MOB.

809

/248

-624

Nudimo vam: mineralna gnojiva, zaštitna sredstva (fungicidi, herbicidi, insekticidi), sjeme povrća i cvijeća, sadnice voćaka, INOX posude svih veličina, plastične kace, bačve i ostalo suđe raznih veličina, pribor za flaširanje, pumpe za pretakanje vina i sav ostali pribor... Nudimo vam stočnu hranu i sve ono što vam je potrebno za voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo.

KADA IDETE PREMA SVOM VINOGRADU U NEKOM OD PITOMAČKIH BREGOVA NAJJEDNOSTAVNIJE VAM JE STATI KOD NAS (odmah iza pruge u Vinogradskoj ulici - ako idete iz Pitomače) - i tu čete nabavitii sve što vam treba za vaš vinograd ili voćnjak.

Radimo NON STOP, a naš je broj telefona 033/782-776 i ne postoji ono što mi nemamo u području ove djelatnosti.

ob

itelj

Filja

k

1948. godinaČlanovi duguju društvu na ime članarine 1.000

dinara. Zadužuju se lovopazitelji da vode dnevnik o odstrelu grabežljivaca i štetočina, a lovnici da vode dnevnik o odstreljenoj divljači u lovovima. Za zabranu lova proglašuje se područje zapadno od Dravske ulice, uz glavnu cestu sve do Podravskog Kloštra i Sesveta. Predsjednik društva inž. Vinko Lacković odlazi iz Pitomače. Za novog predsjednika izabran je Tomislav Steiskal. Donosi se zaključak da se Lovačko društvo učlani u Kinološko društvo NRH.


Prizori kao što je ovaj iz 1956. godine danassu velika rijetkost ili ih se više i ne može vidjeti.

Ivan Panić i Miško Mikšić pored divlje svinjeubijene u Banovom brodu 1957. godine.

Početak lova na visoku divljač kod obadvije pitomačke lovačke udruge

28. listopada LU "Fazan" i "Vidra" Pitomača otvorili su sezonu lova na visoku divljač. Krenulo se u lova na svoja područja u ranim jutarnjim satima, a nakon tzv. "pogona" obadvije su udruge proslavile ovaj, za lovce, važan dan. "Fazan" je počastio gulašom svoje članove i goste u lovačkom domu na Babičanki, a "Vidra" u društvenom domu na Gredi.

B.B.

Druženje umirovljenika Pitomače i Zagreba u Starogradačkom Marofu

edno od najaktivnijih društava u pitomač-kom kraju svakako je i

KUD iz Starogradačkog Marofa (na slici). Ono često organizira razne susrete, pa je tako i 14. listopada organiziralo druženje umirovljenika Pitomače i Zag-reba. U društvenom domu u S. Marofu organizirana je i zabava sa tombolom, na kojoj je Nada Hampovčan (udruga umirov. Pitomača) dobila prase i poklonila ga prijateljima iz Zagreba.

B.B.

J


12 13

Zašto sam odlučio krenuti u bogosloviju?

ad postavimo nekom svećeniku pitanje kako to da je odlučio svoj život posvetiti tom zaista posebnom i uzvišenom

pozivu, nečemo mu dati baš lagani zadatak.Puno puta je to i ljudima neshvatljivo.

Školovati se za nekog inžinjera, profesora, lijećnika, ljudima je posve normalno i razumljivo, međutim, kad čovijek odluči da se jednostavno ne želi do kraja posvetiti ovozemaljskim stvarima, već svoj život želi usmjeriti prema jednoj duhovnoj sferi koja uključuje služenje Bogu, a samim tim i drugima oko sebe, to je već nešto što nadilazi i ispunjava jednim novim elanom i neiscrpnom energijom.

To je poziv. U takvim trenucima riječi ponekada nisu dovoljne da bi se u potpunosti mogao objasniti osjećaj koji prebiva u tom čovjeku. Taj poziv se jesnostavno osjeti u srcu i to je zaista nešto divno. Osjećaš u sebi neki glas koji ti ne da mira i poziva te ustrajno da mu se odazoveš i da ga prihvatiš.

Nešto slično bilo je i sa mnom.Kada se točno dogodio taj obrat u meni,

ne mogu ni sam reči. Možda se to počelo događati kad sam postao aktivnim članom Zajednice mladih te kroz moj angažman u crkvi. Prije mi je bilo nezamislivo da po završetku srednje škole krenem na bogosloviju. Kad bi me netko o tome pitao, odgovarao sam kako to nije za mene, te da ne mogu biti dobar i kao običan laik. No, iznenada je nešto došlo, kao grom iz vedra neba, i tad sam počeo razmišljati da svijetu i ljudima oko sebe mogu pružiti nešto više i biti im na neki način korisniji, tako da ih poučavam o vjeri u Boga te da postanem Božjim glasnikom u zvanju svećenika.

Vjerujem da je toj odluci pridonio i dobar kršćanski odgoj mojih roditelja koji su me odgajali u duhu vjere u Boga i naglašavali mi važnost odlaska na svete mise. Valjda se dragi Bog poslužio svim tim okolnostima da mi konačno preko glasa moje savjesti progovori i pozove u svoju službu. Svjestan sam da je ta služba odgovorna, zahtjevna i sveta, jer žetva je obilna, a radnika malo, ali isto tako duboko znam da će mi snaga Božje providnosti i milosti ojačati duh i maksimalno me pripremiti za žetvu koja je preda mnom.

Mogu samo reći da svojim ljudskim snagama nikada ne bih mogao donijeti takvu odluku.

Tako sam se još više osvjedočio da naša vjera nije uzaludna, da Boga zaista ima, te da je neizmjerna Njegova veličina i ljubav, prema kojoj nikako ne možemo ostati ravnodušni.

Ponosan sam na svoju odluku, tim više što sam i prvi bogoslov kojeg je dalo moje selo Kladare, što dugujem i neumornim molitvama za duhovna zvanja.

U tom pozivu se najbolje vidi i mislim da me on može u životu najviše usrećiti. Veliki broj ljudi me u njemu podržava, pogotovo moji roditelji koji poštuju moju odluku da pronađem svoje mjesto u životu. Ima i onih koji to malo manje shvaćaju, a možda i zbog toga što nisu dovoljno upoznali Boga i onu drugu života koja ne gleda sve kroz bogatstvo i interese.

Tako sam, eto, napustivši ideju o sebi kao budućem pravniku ("fiškalju") upisao Teološki fakultet u Zagrebu i konačno Bogoslovno sjemenište. Zahvaljujem Bogu što mi je na vrijeme dao znak da je ipak ovo drugo moje pravo zvanje. I na kraju, što još mogu reči osim:"Neka bude volja Božja"!

Crkva Presvetog Trojstva u Turnašici trenutno je u vrlo lošem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, a posebno krovište same zgrade, a za što je potrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti da dadu svoj prilog turnašičkog župi. Prilog ne mora biti novčani, već može biti u naturi, odnosno svatko može pomoći prema svojim moguć-nostima.

Broj žiro računa turnašičke župe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu u obnovi naše župne crkve. Mi smo mala župa u poljo-

privrednom kraju i nismo u mogućnosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obračamo svim

ljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu. Možete se obratiti i izravno u župni ured u

Turnašici, Braće Radića 5, 33405 Pitomača. Broj telefona/faxa: 033/785-163. vlč.B.Š.

K

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

E

Portret jednog umjetnika

Dr. Marijan Jergović - redovni član Hrvatskog društva skladatelja


kladanjem se počeo baviti 1970. godine, no slobodno se može reči, da su sve do 1985. godine to bili pokušaji skladanja. Od 1986.

godine počinje sa izuzetno uspješnom suradnjom sa gosp. Rajkom Stilinovićom, sa kojime i danas najčešće surađuje.

Do sada je uglazbio preko 200 skladbi - pjesama, najviše popularnih pučkih - narodnih pjesama - popevki, ali i desetak pjesama za djecu i dječje zborove, himnu za NK "Pitomača" itd.

Pjesme dr. Marijana Jergovića su izvođene na mnogim festivalima, kao npr. Festivalu kajkavske popevke u Krapini, "Zlatnim žicama" Slavonije u Požegi, u Slavonskom brodu, na Festivalu "Pjesme Podravine i podravlja" u Pitomači i brojim drugima u Vukovaru, Opatiji, Jastrebarskom, Ludbregu...

Njegove pjesme pjevaju i izvode najveća i najpoznatija imena hrvatske glazbene estrade. Neke čemo nabrojiti, ali za sve bi nam trebalo malo više prostora: Vice Vukov, Krunoslav Kičo Slabinac, Maja

U MALSS centru u Pitomači otvorena izložba slika Slavice Vlajinić i Darka Domitrovića

jednom od dva pitomačka izložbena prostora (drugi je u restoranu Prve obrtne štedno kreditne zadruge) otvorena je izložba slika

slikara amatera Slavice Vlajinić i Darka Domitrovića Mikija (poznatog hrvatskog mađioničara). Izložbu, na kojoj je predstavljeno 22 djela otvorio je Karlo Crnčić, načelnik Općine Pitomača Zdravko Dijaković, te pročelnik za kulturu Općine Pitomača Zdravko Giba. Pored same postave slika autora, održana je i glazbena večer, budući da je suprug gospođe Vlajinić poznati glazbenik Dragan Vlajinić, pa su nakon promotivnog dijela nastupili Sinovi Podravine, Franjo Barić, te Dragan Vlajinić na opće zadovoljstvo prisutnih. MALSS

centar se isprsio sa bogatom večerom za uzvanike koji su komentirali sam čin otvorenja, koji je svakako bio na nivou, ali su se pitali i to zašto riječ nije dobio i gosp. župan Ivan Begović (župan Virovitičko-podravske županije) koji je prisustvovao otvorenju. Pa, prvo se njemu trebala dati riječ. O čemu se radilo ne znamo, ali su svakako činjenice da kod nas više nema nikakvog reda po pitanju nekakvih protokola. Ako već imamo u Pitomači župana, i ako je već prisutan jednom otvorenju izložbe slika u Pitomači (što se inaće rijetko događa) bio bi red da se prvo njemu dade riječ - da li po protokolu ili ne, ali svakako prvo njemu.

Ne znamo da li se radi o nekakvom revanšu, ali na kraju krajeva svi su bili oduševljeni glazbom i pjesmom koju je organizirao Drago Vlajinić, te dobrim vinom iz vinograda, između ostalih, Ivana Vizija iz grabrovničkih vinograda.

B.B.

U

Blagdan, Miroslav Živković, Marta Nikoli, Viktorija Kulušić, Stjepan Jeršek - Štef, Željko Sesvečan, Boris Ćiro Gašparac, Željko Barba, Ana Majstor, Maja Zeko, Edo Berec, Vlado Smiljanić, Gazde, Lampaši, Davor Dretar Drele, Fakini, Podravski mužikaši, Zlatne strune, Licitari, Bekrije........

Dr. Marijan Jergović surađuje sa poznatim pjesnicima i tekstopiscima, a najčešće sa spomenutim g. Rajkom Stilinovićem, ali i Dragom Britvićem, Zoricom Klinžić idr.

Zajedno sa gosp. Rajkom Stilinovićem uredio je i izdao antološku pjesmaricu "Naše pjesme naši snovi", a sam je uredio pjesmaricu "Pjesme moje Podravine" u kojoj je zapisao 72 najpopularnije pjesme Podravine.

O dr. Marijanu Jergoviću mogli bismo još mnogo govoriti. No, evo što, za kraj kaže gospodin Drago Britvić, vjerovatno naš najveći hrvatski skladatelj i k tome Pitomačan: "Otkrivam rado, pišući u pohvalu skladatelju i stihotvorcu, da su nekolike od tih pjesama, prije svih skladbe "Moj angelek", i "Naj domaja spi" svojom jednostavnom ljepotom odgrnule naslage moje profesionalne pre-zasićenosti i dotakle one osobne osjećajne sveze sa zavičajem, pa zatiraju s njima na istoj frekvenciji kad god ih iznova slušam ili u sebi pjevušim."

B.B.

S


14 15

Kronologija povijesti Pitomače IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

Obavijest: nastavak o povijesti obrta iz prošlog broja biti će objavljen u broju Pitomačkih novina za studeni.

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA - oko 1500. godine p.n.ere - već tada ljudi žive na

području današnje Pitomače o čemu svjedoće 3 pronađene kamene sjekire iz kasnog brončanog doba (na tzv. "Lascima", "Bereku" i "Šodrani").- od 1. do 3. stoljeća - u ovom prostoru postoji neko manje antičko naselje o čemu svjedoće brojni numizmatički nalazi i nalazi keramike. Negdje oko Pitomače (Otrovanec ?) do 4. stoljeća postojalo je rimsko naselje Jovija (Iovia).- 11 - 16. stoljeće - keramički nalazi potvrđuju postojanje naselja na mjestu današnje Pitomače u to doba.- 1535. godine - prvi pisani spomen Pitomače ("Pythomezy" - Pitomci) sela koje se nalazilo na današnjem mjestu Pitomače i u sastavu tadašnjeg Bukovačkog vlastelinstva ("Bakwa" - Špišić Bukovica).- oko 1700. do 1709. godine - obnova od turske vojske razrušenog sela Pitomci (novo naseljavanje) na predjelu današnje ulice J. J. Strossmayera.- 1710. godine (28. veljače) - prvi pisani spomen poslijeturske Pitomače. Te godine ona već dobiva svoju župu posvečenu sv. Vidu i svog prvog župnika Đuru Mužinića. Tada župa u svom sastavu ima sela Otrovanec, Sedlaricu i Veliku Črešnjevicu. Do 1742. još su pripojena mjesta Stari Gradac, Lozan, Vukosavljevica, Turnašica i Kladare (prvotno Bršljanovci), a kasnije i Dinjevac, Križnica i Starogradački Marof. - 1714. godine - kanonik vizitator bilježi prva prezimena ljudi koji su obnovili Pitomaču. Pitomača ima 64 kuće. Iste je godine dovršena drvena crkva sv. Vida (započeta gradnja 1709. godine) koja se nalazila preko puta današnjeg župnog dvora u Strossmayerovoj ulici.- oko 1716. godine - spominju se prvi vinogradi na obroncima Bilogore, na tzv "Aršanju".- 1717. godine - na jednoj krajiškoj karti iz te godine označena je Pitomača, međutim pod imenom "Katio" (od njemačkog = mačak).- 1720. godine - spominje se prvi učitelj Matija Paša koji je neobavezno podučavao djecu u čitanju i pisanju, te računanju.- 1733. godine - Pitomača ima 220 kućedomačina. Pitomača postaje sjedište satnije br.6 đurđevačke regimente Vojne krajine, prema tome dobiva značaj u geografsko-političkoj upravi, a prema tome i gospodarstvu.- 1759. godine - spominje se postojanje njemačke škole u Pitomači.- 1783. godine - formira se groblje na današnjem mjestu, na tzv. "Gmanju" ili u "Boriku"..- 1786. godine - izgrađena današnja kasnobarokna župna crkva sv. Vida.- 1787. godine - srušena stara drvena crkva koja je bila izgrađena 1709. a dovršena do 1714. godine.- 1789. godine - izgrađena danas druga po starosti zgrada u Pitomači - župni dvor u tzv. Doljnjem kraju.- 1800. godine - utemeljena redovna opća trorazredna škola za svu djecu Pitomače.- 1805. godine - uspostavljena prva redovna poštanska linija prema Zagrebu i Osijeku.- 1808. godine - Pitomača ima 1309 stanovnika.- 1814. godine - podignuta prva prava kupola na župnoj crkvi sv. Vida od kada potjeće današnji oblik. Limom je prekrivena prvi put tek 1872. godine.- 1818. godine (19. 03.) - u Grabrovnici rođen pjesnik ilirac Petar Preradović, autor poznatih domoljubnih i drugih pjesama kao npr. "Putnik", "Miruj, miruj srce moje", "Rodu o jeziku". Umro je 1872. godine u Austriji.- 1827. godine - izgrađuje se po prvi puta nasip na rijeci Dravi i kod Pitomače čime se djelomično spriječilo njezino dugogodišnje plavljenje.- oko 1850. - počinje doseljavanje Roma u Pitomaču, koji danas čine oko 1/4 ukupnog stanovništva.

- 1851. godine - u Pitomači živi 2825 stanovnika.- oko 1852. godine - u Pitomaču je doselila obitelj Brenner, jedna od najznačajnijih obitelji Pitomače u prošlosti do 2. svjetskog rata na svim područjima društvenih i gospodarskih djelatnosti. Nešto kasnije doseljava i obitelj Gotz koja je također desetljećima bila značajni faktor pitomačkog gospodarstva i općeg društvenog života.- oko 1855. godine - izgrađena najpoznatija pitomačka zgrada, tzv. Brennerova kuća koja se nalazila nasuprot župne crkve na Trgu kralja Tomislava (srušena je 1997.).- 1856. godine - osnovali obrtnici u Pitomači prvi mješoviti ceh.- 1859. godine - utemeljena je najveća trgovačka radnja u Pitomači koja je kao ni jedna do tada, a ni kasnije postojala gotovo 80 godina: "Ferde Brennera sin, trgovina željeznom, manufakturnom i špecerajskom robom. Kupnja i prodaja svih zemaljskih plodina. Skladiše građevnog drva, dasaka, cementa, raznovrsnog crijepa, vapna i gospodarskih strojeva."- 1860. godine - osnovana je Prva obrtna štedno-kreditna zadruga koja postoji i danas. Nastala je iz 4 godine ranije osnovanog ceha. Spominju se u Pitomači tjedni (srijedom), mjesečni (prva srijeda u mjesecu), te godišnji (15. svibinja, 15. lipnja i 20. srpnja) sajmovi.- oko 1865. godine - izgrađena je pitomačka najljepša zgrada iz 19. st., tzv. "Izica", koja se nalazila na uglu Trga kralja Tomislava i Gajeve ulice. Srušena je 1970/71. godine.- 1871. godine - radi vrlo čestih požara Pitomačani su prisiljeni kupiti prvu ručnu vatrogasnu štrcaljku.- 1872. godine - ukidanjem Vojne krajine 1871. godine Pitomača postaje sjedište novoformirane općine Pitomača u kotaru Đurđevac. Prvi općinski poglavar nakon ukidanja Vojne krajine bio je Stjepan Makvić.- 1873. godine - izgrađena zgrada stare škole u Strossmayerovoj ulici.- 1870-ih godina - počinje sve učestalije raspadanje krajiških kućnih zadruga čime se značajno povečava broj kuća. Tih godina počinje i sve učestalije doseljavanje stanovništva iz raznih krajeva Hrvatske i raznih zemalja Europe potaknuto stvaranjem sve povoljnijih gospodarskih prilika.- 1873. godine - u Zagrebu je pretaljeno prvo pitomačko zvono koje je stajalo još u drvenoj crkvi početkom 18. stoljeća. Bilo je lijevano 1656. godine u Presburgu.- 1874. godine - osnovana Šumarija u Pitomači. Sve do 2. svjetskog rata postojala je Državna i Imovna šumarija.- 1878. godine - spominje se prvi ugostiteljski objekt u Pitomači - "vinotočionica kod Ivana Hebranga".- 1880. godine - i u Pitomači se osjetio jaki potres, trajao je 15-ak sekundi, a oštećen je i stanoviti broj stambenih i gospodarskih zgrada.- oko 1880. godine - pojavljuje se prvi pravi lijećnik u Pitomači (bio je to Antun Bazijanec). U isto se vrijeme pojavljuje i prvi apotekar (Šandor Jugović).- oko 1890. - osnovana pučka čitaonica i knjižnica (kasnije "Hrvatska čitaonica" i "Narodna čitaonica"). U to vrijeme nastaju pitomački konaci: Jada, Križnica, Kalilo, Brestić, Pustoš i Đuretina.- 1890. godine - Pitomača ima 70 obrtnika, 7 raznih trgovina i 3 ugostiteljska objekta, te 4069 žitelja.- 1891. godine - zamijenjen je stari pobočni oltar Majke Božje novim oltarom (izgorio u požaru 1968. godine). - 1892. godine - počelo u pitomačkom kraju (Velika Črešnjevica) otvaranje prvih rudnika smeđeg ugljena. Organizirana eksploatacija počela 1900. godine ("Pitomačko-črešnjevački ugljenici"). Pojavio se prvi bicikl u Pitomači.- 1893. godine - u župnoj crkvu je podignuto 3 nova pobočna oltara: sv. Josipa, sv. Valentina i sv. Ane (Presvetog srca Isusova.). Svi su oni izgorjeli u požaru crkve 1968. godine).- 1893-1894. godine - osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo Pitomača. Već tada je imalo 76 aktivnih članova.- 1896. godine - po prvi put je oko župne crkve postavljena drvena ograda.- 1897. godine - podignut je posljednji glavni oltar u župnoj crkvi

(izgorio 1968. godine u požaru crkve).- oko 1898. godine - osnovan najpoznatiji pitomački ugostiteljski objekt (postojao 60-ak godina) - "Svratište k lovačkom rogu" obitelji Steiskal - u Gajevoj ulici.- 1900. godine - osnovan poznati Nothigov paromlin - prestao raditi do 1945. godine.- 1900. godine (21. siječnja) - u Pitomači se zaustavlja prvi vlak (nakon što je izgrađena pruga na relaciji Virovitica- Kloštar Podravski).- 1901. godine - izgrađena zgrada željezničke postaje Pitomača.- 1902. godine - poznati hrvatski slikar Oton Iveković oslikao zidove župne crkve sv. Vida. Slike su uništene u požaru 1968. godine i u vrijeme obnove kasnijih godina.- 1904. godine - pobune seljaka u Pitomači kojom su prilikom mještani napali općinske zgrade. Intervencijom žandarmerije nekoliko je mještana ubijeno, a nekoliko i ranjeno. Izgrađeno je prvo vatrogasno spremište u današnjoj Ulici braće Radića.- oko 1905. godine - osnovan prvi Tamburaški sastav "Sloga" kojeg su vodili braća Kos.- 1905-1906. godine - pronađeni na području Pitomače prvi tragovi nafte i zemnog plina.- 1906. godine - osnovan "Hrvatski sokol", društvo za promidžbu športa i društvenosti. Osnovana je i "Hrvatska pučka štedionica d.d.", jedan od nekoliko novčarskih zavoda u Pitomači.- 1910. godine - u sastavu "Hrvatskog sokola" osnovan prvi orkestar limene glazbe. Pitomača ima 5115 stanovnika, gotovo koliko i krajem 20. stoljeća. Pitomačani ograđuju groblje današnjom betonskom ogradom.- 1914. godine - u Turnašici južno od Pitomače rođen hrvatski domoljub i političar Stjepan Sulimanac (prvi podpredsjednik Sabora RH).- 1916. godine - na mjesnom groblju u Pitomači izgrađena je reprezentativna grobnica poznate veleposjedničke pitomačke obitelji Gotz. Pitomački fotograf Konrad Hren daje prvu kino predstavu.- 1917. godine - osnovan je ženski tamburaški zbor (jedan od rijetkih u tadašnje vrijeme u Hrvatskoj) - postojao je so kraja 1920.-ih godina.- 1918. godine - pljačkanje i razbijanje pitomačkih trgovina od strane pripadnika odbjeglih vojnika sa fronta, tzv. "zelenokaderaša". Tom je prilikom uništen veliki dio trgovina i drugih objekata u mjestu.- 1921. godine - osnovan Koturaški klub "Tomislav" (biciklistički klub). Postoji do 1941. godine.- 1922. godine - počinje kontinuirano raditi kino. Službeno su uvedeni godišnji sajmovi.- 1924. godine - osnovano Prosvjetno družtvo "Osvit", te prvi pjevački mješoviti zbor pod ravnanjem Ivana Skubina koji je brojio 70-ak članova, te uspješno nastupao sve do 2. svjetskog rata širom Hrvatske.- 1925. - osnovano HPGD "Sloga" Pitomača (pri osnivanju dobila naziv PTZ "Sloga" - HPGD nosi od 1935. g.- 1925. godine - Osnovan je i Pitomački športski klub (PŠK) - nogometni klub, te Teniski klub. U Pitomači egzistira 114 obrtnika, 16 trgovačkih i 11 ugostiteljskih radnji.- 1929. godine - zasvijelila je u Pitomači prva električna žarulja.- oko 1932. godine - osnovana u sastavu HPGD "Sloga" tzv. diletanska, odnosno dramska sekcija. Sa prekidima ona djeluje do kraja 1950-ih godina.- 1932. godine - ruši se drvena ograda i gradi betonska ograda oko župne crkve sv. Vida. Pojavio se prvi traktor u mjestu.- 1933. godine - diletantska (dramska) sekcija HPGD "Sloga" izvodi prvu pravu dramsku predstavu Đ. Estera "Šoštar ašišor".- od 1935. godine - centar Pitomače ima električnu energiju.- 1936. godine - pitomačku župu i Pitomaču posjetio blaženi

(tada nadbiskup) dr. Alojzije Stepinac.- 1938. godine - osnovan je u sastavu HPGD "Sloga" ženski pjevački zbor. Postojao je do 2. svjetskog rata. U ožujku se osjetio dosta jak potres.- 1939. godine - počinju mobilizacije rezervnih sastava starojugoslavenske vojske i u Pitomači.- 1941-1945. godina - u Pitomači su uglavnom jedinice 37 ustaške bojne "Crne legije" Rafaela Bobana, koje su svega nekoliko puta partizani uspjeli istjerati iz mjesta tokom cijelog rata.- 1942. godine (17/18. rujna) - prvi pravi napad partizanske vojske na Pitomaču.- 1943. godine - grupa mještana osnovala Mjesni NOO i partijsku (komunističku) organizaciju. Osnovana Omladinska organizacija u Pitomači i Antifašistički front žena (AFŽ). Formirana je prva poljoprivredna zadruga Pitomača. Prilikom jednog od najjačih napada od strane partizanske vojske na Pitomaču zapaljen i uništen tada poznati Nothigov paromlin.- 1944. godine - najveće bombardiranje mjesta u 2. svjetskom ratu kojom je prilikom oštećeno 160 stambenih i 250 gospodarskih zgrada. U Pitomaču počinju dolaziti zloglasne kozačke čete koje su u mjestu napravile više zla nego sve vojske zajedno tokom cijelog 2. svjetskog rata.- 1945. godine (1. svibnja) - komunisti su(partizanska vojska) definitivno zauzeli Pitomaču.- 1945. godine - Osnovano Lovačko društvo (udruga) "Fazan" Pitomača. Obnovljen je nogometni klub PŠK pod imenom NK "Sloga". Današnji naziv NK "Pitomača" dobiva 1950. godine.- 1945/1946. godinu - osnovan Kuglaški klub Pitomača.- 1948. godine - osnovano Mesarsko-ugostiteljsko poduzeće koje je vremenom preraslo u tvornicu namještaja "Gaj" Pitomača. Od 1998. godine ista se nalazi u vlasništvu DI "TVIN" Virovitica. Grupa mještana osniva "Mrežarsko-udičarsko društvo".- 1949. godine - uređuje se nogometno igralište na današnjem mjestu u Vinogradskoj ulici, a u Gajevoj ulici (u "Kreštelovcu") novo sajmište.- 1950. godine - počela elektrifikacija područja općine Pitomača. Završena je potpuno 1957. godine. Osnovana je Veterinarska ambulanta u Pitomači.- 1951. godine - došlo je do nezapamćene poplave kojom je prilikom bila poplavljena gotovo cijela Pitomača. Iste godine grupa mještana osniva Šahovski klub.- 1952. godine - iz "Mrežarsko-udičarske udruge" osniva se Športsko ribolovna udruga "Šaran" Pitomača.- 1955. godine - Općina Pitomača se pripaja kotaru Virovitica.- 1956. godine - po prvi put osnovano Turističko društvo Pitomača.- 1957. godine - osnovan je Kino klub "Slavica" koji je vrlo aktivno i uspješno djelovao u Pitomači sve do 1988. godine, a od 1971. godine održavao je tzv. FEDAF (Festival dječjeg amaterskog filma). Sve je to osnovao i vodio Mirko Lauš.- 1960. godine - izgrađena je zgrada Zdravstvene stanice Pitomača. 1978. godine zgrada je proširena.- 1960.-ih godina - u Pitomači i okolici počeo se saditi duhan tipa viržinija što je uslijedilo 1970.-ih godina tzv. "duhanskom revolucijom", kada je ovaj kraj, zahvaljujući sadnji duhana, zavidno napredovao u gospodarskom smislu. Iste je godine osnovano Duhansko poduzeće, kasnije "Duhanprodukt" (danas u vlasništvu TD Rovinj).- 1961. godine - otvorena prva benzinska crpka u Pitomači. Zabilježen je, kao nikad do tada najveći broj stanovnika u Pitomači: ukupno 6135.- 1962. godine - izgrađena je u centru mjesta zgrada Društvenog doma sa kino dvoranom. Ukinuta je općina Pitomača, a Pitomača pripojena velikoj općini Đurđevac.- 1964-1988. godine - izgrađena moderna 4 stazna kuglana u Pitomači.- 1965. godine - asfaltiran je stari drum podravske magistrale kroz Pitomaču. Do 1977. asfaltirane su gotovo sve ulice u mjestu i dijelom susjedna sela. Nakon 70 godina dobrog poslovanja zatvoreni Pitomačko-črešnjevački rudnici. Formirana je Mjesna zajednica Pitomača.


16 17

KA

J SE

ZG

OD

NO

GA

DO

GO

DIL

O V

PIT

OM

AČ

I - ZA

NIM

LJIV

OS

TI

RA

ZG

OV

OR

I P

RI K

AV

I I

Stari pitomački izraziKako su Pitomačani nazivali dijelove na drvenim seljačkim kolima, koja su vukli konji, krave ili volovi (P. Ban)

Lojtre za kratka ili dugačka kola u kojima se vozilo sijeno ili što drugo. Njih drže vupore (4 komada).Šaraglje su zadnji, odnosno prednji dio kola.Rudo je glavni dio posredno kojega su se vukla kola -kod kola koja su vukle krave imalo je tzv. jezik, željezni dio u koji su umetaoJarem, u kojeg su se uprezale krave ili volovi.Svora je drvena veza izmeđuPodela, prednjeg i zadnjeg.Žrt je dugačak drveni komag okruglo obrađenog drveta kojime se pričvršćivalo sijeno ili slama. On je za kola s prednje i sa zadnje strane bio učvršćen dugačkim lancima.Bić je, pak, bio kožna 1,5 do 2 metra dugačka uzica, kojime su se potjeravale krave, odnosno konji.Svaki je gazda imao gunj kojime se pokrivalo blago ako bi padala kiša, ali na kojemu je gazda i sjedio kada se vozio na kolima.Na svakim kolima bio je i kratki lanec, sa kojime se mogao zakočiti kotač ako se išlo niz veliku nizbrdicu.

(Poštovani čitatelji, ako se sjetite koje stare riječi javite nam u uredništvo Pitomačkih novina, a mi čemo to objaviti. Riječ će ostati zabilježena za mlade naraštaje)

Domobran, ustaša i partizan - ponekad su bili i u srodstvu ili čak braća

Svaki rat ima uglavnom sve one najlošije karakteristike koje se mogu ticati samog čovjeka. U ratu se gine uglavnom za ideale, ali vrlo često i za one ideale koji nikada niti jednoj vojsci nisu jasni.

Tako je bilo i u drugom svjetskom ratu, gdje se često i u našem kraju znalo dogoditi da su braća bila na suprotnim stranama - upitno je tko je bio na pravoj strani?

Na ovim fotografijama imamo Pitomačane, pripadnike dviju glavnih domaćih vojski u drugom svjetskom ratu - oporbenih (za pobjednike komuniste) vojski na području Hrvatske. Svaki od njih bio je ponosan što nosi određenu uniformu i služi u dotičnoj vojsci. Zanimljivo je spomenuti, ali i istinito, da na moje brojne upite nekima živučima pripadnicima partizana (ili obiteljima pokojnih partizana) nisam dobio odobrenje za objavljivanje njihovih fotografija. Dojam je čudan - odjednom nitko neće biti partizan? Možda nisam pitao na pravome mjestu. B.B.

Gulaš od divljači - kakvog kuha Đozef

Želite li skuhati dobar gulaš od divljači i to u kotliću na vatri, onda će vam sigurno biti od pomoći recept Tomislava Jakupca - Đozefa. Za deset litara gulaša potrebno vam je oko 3 do 5 kg na kockice izrezanog mesa neke divljači. U kotlić ulijete malo vode, dodate sitno isjeckani crveni luk i malo ga posolite. Dinstate luk sve dok ne omekša, a zatim dodajte 4-5 svinjskih papaka, pa dok omekšaju papci dodajte sve ostalo meso. Kad je i meso omekšalo dodajte začine i to sitno isjeckani peršin, malo mrkve, slatke paprike, vegete, kocku dvije goveđe juhe, lovorov list, a zaljutite po želji. Vode dolijte onoliko koliko želite da bude gulaš gust. Kada je već sve skuhano dodajte i decilitar crnog vina.

Takav je gulaš Đozef skuhao 6. listopada u vinogradu poznatog nam Pitomačana Gigija i vjerujte da je bio izvanredan.B.B.

Što sve možete pronači na poznatom pitomačkom smetilištu na Klisi?

ao i svugdje drugdje, pa tako i kod nas postoje ljudi svakakvih profila i raz-mišljanja. Stoga, nakon organiziranog

odvažanja smeća u Pitomači i okolici ljudi bacaju svašta, i ono što im treba, a i ono što im netreba, ali i ono što je i vrijedno. Tako je jedan mještan Otrovanca neki dan, odvozeći otpad iz vlastitog dvorišta slučajno pronašao jednu vrijednu uljanu umjetničku sliku jednog poznatog domačeg autora. Nije želio da mu se objavi ime, ali vam svakako preporučujemo da malo bolje pripazite prilikom odabiranja onoga što ćete baciti. Jer, možete baciti i ono što možda i niste planirali.

B.B.

K

Znate li što su tralje?

U vočnjaku ili vinogradu u kasnu jesen, odnosno u prolječe potrebno je razvoziti stajski gnoj kod svake vočke ili svakog čokota vinove loze. Danas se to uglavnom radi na tačkama, a nekada se to radilo uglavnom na tzv. traljama. No, ako je zemljište jako strmo kao npr. u Kladarskom ili Otrovanskom bregu (uglavnom u tim dijelovima - Aršanj je dosta ravan) ni danas se to ne može obaviti bez tralja. To je drveno pomagalo slično ljestvama, ali malo zaobljeno, kao skije, a nose ju dvije osobe. Danas se rijetko koriste, ali mnogo ljudi još ih čuva - za svaki slučaj.

B.B.

- 1966. godine - počela s radom prva Radio stanica Pitomača i osnovano Narodno sveučilište u čijem sastavu radi i mjesna knjižnica i čitaonica. 4. studenoga pronađena jedna od velikih ostava rimskog novca i to u Dravskoj ulici (ukupno oko 2050 kom careva 3. stoljeća).- 1967. godine - u Pitomači izlažu svoje radove poznati hrvatski slikari: Ivan Generalić, Mijo Kovačić, Franjo Filipović, Martin Hegedušić i Mato Generalić. Izgrađeno je današnje vatrogasno spremište (vatrogasni dom) u Vinogradskoj ulici. Iste je godine izgrađen viseći most preko rijeke Drave prema Križnici, te zgrada Prve obrtne štedno-kreditne zadruge u Pitomači u Gajevoj ulici.- 1968. godine (22/23. studenoga) - veliki požar zahvatio je župnu crkvu sv. Vida u kojem je ona izgorjela, zajedno sa svim inventarom do temelja.- 1969. godine - počela je obnova izgorjele župne crkve u Pitomači, a počinje i izgradnja nove zgrade Osnovne škole "Petra Preradovića". Izgradnja sa dvoranom je završena 1980. godine. Tiskan je prvi turistički vodić u Pitomači.- 1970. godine (15. lipnja) - završena djelomićna obnova župne crkve sa posvetom koju je obavio zagrebački kardinal Franjo Kuharić. Crkva je potpuno obnovljena do 1975. godine. Izgrađena je današnja benzinska crpka u Gajevoj ulici na izlazu iz Pitomače.- 1971. - u mjestu je otvorena samostalna izložba poznatog slikara naivca Ivana Generalića. Osnovan je Košarkaški klub "Pitomača". U Pitomači živi 5814 sanovnika.- 1973. godine - otvorena je samostalna izložba poznatog podravskog slikara Josipa Turkovića.- 1974. godine - grupa mještana na čelu sa Lukom Hrvatićem osnovala je Astronomsko društvo (službeno osnovano 1981. godine). Svoje predstavništvo otvara u Pitomači Zagrebačka banka.- 1975. godine - prestaje s radom Radio stanica Pitomača

i Narodno sveučilište. Na kraju Dravske ulice prestaje s radom posljednji pitomački mlin-vodenica (tzv. "Šuvakov mlin" - između dva svjetska rata u Pitomači je radilo konstantno 5 - 6 raznih mlinova).- 1976. godine - je počela plinofikacija Pitomače i okolnih mjesta.- 1977. godine - izgrađena je ljetna pozornica pored Društvenog doma. Osnovan je Stolnoteniski i Rukometni klub, koji djeluju u sklopu iste godine osnovanog Športskog društva "Pitomača". Osnovan je današnji "Interprodukt" d.d.- 1978. godine - objavljena je knjiga P. Cvekana: "Od Kopačevca do Pitomače".- 1981. godine - u mjestu obitava 5857 žitelja.- 1982. godine - osnovana je Udruga vinograda, podrumara i voćara "Aršanj" Pitomača.- 1983. godine - izgrađena je na tzv. "Brennerovoj vili" zvjezdarnica Astronomskog društva Pitomača. Potpuna izgradnja je završena 1988. godine.- 1985. godine - obilježeni "Pitomački jubileji" povodom 300 godišnjice osnivanja Pitomače. Tiskana je knjiga B. Begovića:"Tri stoljeća Pitomače", a predstavljen prvi službeni grb Pitomače (autora Josipa Šimića).- 1986. godine - ponovno je počela s radom Mjesna knjižnica i čitaonica, a otvorio ju je poznati hrvatski književnik Zvonimir Majdak.- 1988. godine - organizirana Prva "Kletijada", na kojoj nastupaju pitomačka društva koja u vrijeme Martinja po svojim vinogradima krste mošt u vino. Srušena je posljednja - najstarija i tipična krajiška kuća (nalazila se na tzv. "Molvici" - izgrađena još oko 1850. godine). Osnovana Zavičajna muzejska zbirka (postojala do 1991. godine).- 1991. godine - iz Mjesnog štaba CZ (osnovan 1966. godine) formirana Civilna zaštita i prenamjenjena za obranu u domovinskom ratu. Pitomača ima 5942 stanovnika. Organizirana je u novoj državi Hrvatskoj posveta barjaka svih pitomačkih udruga i društava koje postoje u Pitomači. Ukinuta je Mjesna zajednica Pitomača.- 1991/1992. godine - u domovinskom ratu poginuli su:Petar Juriša, Željko Tomljanović, Ivica Dikšić, Branko Kovačević, Željko Begović, Ivica Rengel, Zdravko Pankas, Ivica Barčan, Ivica Ferić, Marijan Saić, Ivica Osmanović i Božidar Knežević.- 1992/93. godinu - Pitomača ponovo postaje središte općine, sada u sastavu novoustrojene Virovitičko-podravske županije. Prve izbore u novoj Hrvatskoj dobio je HSS, a za općinskog načelnik je bio izabran Damir Begović. B.B.


Sveti Martin - zaštitnik vinogradara (11.studenoga)

Jeste li znali tko je bio sveti Martin. Bio je to časnik rimske vojske u IV. stoljeću. Bio je poznati dobrotvor koji je pomagao sirotinju. Tako kaže priča, da je jednom zgodom, jašući, mačem odsijekao polovicu svojega plašta i dao ga siromahu koji nije imao što za obući. Zna se da je rođen u listopadu 316. ili 317. godine u nekom mjestu gdje se danas u Mađarskoj nalazi Szombathely, a umro u francuskome gradu Candesu 8.11.397. godine. Dan kada je pokopan posjećen je njemu - a to je dan njegovog ukopa. Njegov je simbol guska, a jedna druga priča kaže da je bio veliki ljubitelj vina, pa je tako jednom zgodom, nakon previše čašica morao ostati spavati u kokošinjcu jer ga žena nije pustila spavati u kući. U kokošinjcu su bile guske koje su, uznemirene, stalno graktale, pa su mu dosadile, a on ih je sve pogutio. To je razlog što se na stolu za proslave sv. Martina svake godine treba nači upravo pečena guska.

B.B.

2. Domobran Ivan HanzirLadušić 1942.-43.

1. Ustaša Milan Kaleniksa prijateljem 1943.


18 19

ČO

ŠE

K Z

A D

EC

U (I R

OD

ITE

LJE

) - RA

ZN

O

Cvjetni korzo u Pitomači

Mala djeca iz vrtića i ona koja ne pohađaju vrtić, te učenici iz osnovne škole, kao i sva ostala djeca vole na televiziji gledati crtiće i razne dječije filmove. Svojevremeno takovi filmova na televiziji nije bilo. Da bi djeci priredili veselje dovitljivi prosvjetni djelatnici osnovne škole u Pitomači napravili su žive crtiće u kojima su sudjelovala spomenuta djeca Pitomače. Bilo je to u najljepšem cvjetnom mjesecu svibnju - Cvjetni korzo u Pitomači. Povorka je krenula od škole, Gajevom ulicom, pa skrenula u Vinogradsku i na nogometno igralište, koje nije bilo tako lijepo kao dans. No, u vrijeme održavanja prvog Cvjetnog korza bilo je na igralištu bukovih, hrastovih, lipovih i inih drvenih trupaca, koji su služili za preradu drvne industrije školskog namještaja u Gaju. Nije to igralište krasila ljepota zelenila, ograda i redovi plastičnih sjedala u boji za gledatelje koji su bili navijači svoga nogometnoga kluba. Ali sve to nije smetalo ni djecu ni mještane. Povorka preodjevenih mališana u kosce, patuljke, gljive, dimnjačare, konobare, tulipane, ciklame, suncokrete...da dođu na to igralište i održe svoj dugo pripremani program za građane Pitomače. Program je bio dug i veseo, pun recitacija, pjesama i plesa. Nakon programa odigrane su nogometne utakmice, a onda je potrajalo veselje i razgovori kao: tko je bio najbolji?, tko je imao najbolje odijelo? komu su mještani najviše pljeskali. Bio je to divan dan za mališane, pun radosti i dobar predah od školskih briga, a za mještane Pitomače doživljaj. Kako i nebi, kad je bio prekrasan pogled na tu dugu povorku okićenu cvijećem proljeća. Jedni su poskakivali, drugi su bili ozbiljni, drugi opet važno koracali već prema njihovoj "obleki". A sve je to pratila toplim zvucima naša pitomačka glazba.

Najveće brige do samog početka korza imali su učitelji i učiteljice, kao i mame malih sudionika povorke. Oni su bili glavni inovatori živih crtića u Pitomači.

No, danas je to samo sjećanje na tu vrstu živih crtića. Entuzijazam koji je tada cvao pomalo nestaje, a tehnička dostignuća zasjenjuju živu želju za njim.

Prilikom jednog Cvjetnog korza u Pitomači, nastavnik glazbene kulture Pavao Ban napisao je i uglazbio, a sa školskim zborom otpjevao pjesmu "Cvjetni korzo u Pitomači".


Pitomačkim ulicama danas sve je radosnoU Pitomači danas cvjetni je korzo.Ulice su posute laticama cvijećaVeselo ih sipaju bezbrižna djeca.

Povorkom marširaju ljubičice plaveTo su naše dječice okićene glave.Kosci i patuljci kao i ciklame,A kraj njih sretne njihove mame.

Tu su i tratinčice, pa i tulipaniI u ruci svima bijelo-plavi jorgovani.Pune su košarice svakojakih laticaA na svodu nebeskom leti jato ptica.

Od škole do stadiona povorka se krećeUlicama svuda je samo nježno cvijeće.Svud se samo osjeća miris jorgovana,Pitomača cijela je cvijećem ovjenčana.

Cvijeće, cvijeće, djeca su to cvijeće,Najljepše cvijeće Pitomačom se kreće;Latice crvene, bijele, plave i žute,Prekrile su danas pitomačke pute.

1981.P. Ban

Cvjetni korzo u Pitomači održavao se 1970.-ih i 1980.-ih godina u organizaciji Osnovne škole Petra Preradovića. Početkom 1990.-ih prestao se izvoditi, a inaće nije imao nikakve veze sa politikom, kako se to misli i nije bio vezan za niti jedan važan datum ondašnje vlasti. Šteta što se Cvjetni korzo više ne održava.

Da bi školska djeca što više naučila, ali ujedno se dobro i zabavila organizirala je Osnovna škola Petra Preradovića 9. listopada jednodnevni izlet nižeg razreda učitelja Pavla Švaljeka u vinograd Branka i Đurđe Šelimber u Kladarski breg. Pored vinograda se nalazi stari kesten kojega su plodove djeci pržili njihov učitelj i ravnateljica škole Katarina Šimić, te njihov vozač školskog autobusa, pa su ovaj izlet jednostavno nazvali "Kestenijada". Nakon provedenog dana u prirodi uz brojne dojmove i ponešto novog naučenog, ali i umorni, učenici su se veselo, u popodnevnim satima, vratili svojim kućama.

Ž.B.

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI lična zgoda ovoj već se dogodila, a o njoj

smo pisali u jednom od prethodnih brojeva. No ova je značajno drugačija i ukratko glasi

ovako. Rijetko tko ne poznaje tri, nekada najpoznatija pitomačka lovca i to Pavla Bradaša (otac poznatoga lovca Marijana Bradaša), Antuna Grgačića (otac poznatog mesara Željka Grgačića Beloga) i Ivana Novoselca Bricu. Jednom zgodom prije tridesetak godina, iz povratka iz lova, stali su kod jedne stare gospođe u jednom podbilogorskom selu naše općine nakon lova, sad dali poslom ili kako drugačije ne znamo. Važno je da su bili iscrpljeni, žedni i gladni pa im je stanovita gospođa ponudila čašu vina po koju je morala otići u podrum, odnosno špajzu. U među-vremenu tri prijatelja su vidjeli u ormaru komad špeka i na brzinu, onako gladni, brže-bolje pojeli ga. Kada se gospođa vratila sa vinom trebala je uzeti čaše iz ormara gdje je bio špek, ali je svega bilo samo ne špeka. Na to kaže gospođa svojim gostima, "eto, imala sem komad slanine s kojim si mažem vuka med nogama, a ti vragovi mački su mi ga pojeli". Naravno, to nisu bili mački, već lovci Antun, Pavao i Ivo.

("Vuk" među nogama, je ono kada se upali koža oko...i vrlo je neugodna bolest, ali pomaže kada se namaže sa svinjskom masti, odnosno sušenim špekom).

B.B.

Ono kaj baš i nije

zgod o z ečin a r

Mađioničar Miki Magic iz Pitomačeotkriva vam svoje čarolije

Voda u novinamaPokažete punu čašu vode. Uzmete novine i prelistate ih, pa vodu iz čaše ulijete u novine. Zatim novine prelistate, ali je već tada voda nestala. Nakon toga čašu stavite na stol, nagnete novine i voda iz novina curi u čašu.Objašnjenje: u sredini novina zalijepite jednu plastičnu vrećicu. Preko nje zalijepite list novina tako da se ne vidi. Kada vodu nalijevate, nalijevate ju u sredinu novina, i to u vrećicu.Napomena: kada je voda unutra novine su teže, pa morate paziti da vam ne padnu prilikom listanja.

D.D.Miki

S

Kvalitetne jestive gljive u našem kraju i koje je lako pronači su krasnice

našem kraju od jestivih krasnica možemo pronači uglavnom dvije vrste i to običnu (Russula vesca Fr.) i zlatnu (Russula aurata With. ex Fr.) krasnicu. One su

vrlo dobre za jelo, a posebno pržene na žaru. Obadvije vrste su gotovo istog izgleda osim što se razlikuju u boji. Obična krasnica je uglavnom smečkastoga klobuka koji se na kraju razvoja u sredini udubi, dok je zlatna krasnica crvenkasto-naranđaste boje (zlataste). Kod obične krasnice su listići bijeli, a kod zlatne zlatno-žuti.

Krasnicu uglavnom možemo pronači ispod hrastova stabla, među paprati. Dosta je ima u šumama oko Đuretine i podbilogorskih sela, iznad Sedlarice, Velike i Male Črešnjevice i to na područjima hrastovih šuma. Kod nas nema slične nejestive ili otrovne vrste ili je rijetka, a to je pjegava krasnica koja raste uglavnom u primorskim krajevima.

B.B.

U

Znate li da je najstarija pitomačka gostionica, koja bez prekida radi punih sto godina “Bolji život” pored željezničke stanice u Pitomači (od 1902.-03. godine). Mijenjali su se razni vlasnici, ali je prvi bio Filjak, ali je i današnji vlasnik Marija Filjak. Lijepo se je prisjetiti, kada dođete u taj objekt, da ste u objektu koji ima najdulju tradiciju ugostiteljskog obrta u Pitomači i okolici.

BB


18 19

ČO

ŠE

K Z

A D

EC

U (I R

OD

ITE

LJE

) - RA

ZN

O


Mala djeca iz vrtića i ona koja ne pohađaju vrtić, te učenici iz osnovne škole, kao i sva ostala djeca vole na televiziji gledati crtiće i razne dječije filmove. Svojevremeno takovi filmova na televiziji nije bilo. Da bi djeci priredili veselje dovitljivi prosvjetni djelatnici osnovne škole u Pitomači napravili su žive crtiće u kojima su sudjelovala spomenuta djeca Pitomače. Bilo je to u najljepšem cvjetnom mjesecu svibnju - Cvjetni korzo u Pitomači. Povorka je krenula od škole, Gajevom ulicom, pa skrenula u Vinogradsku i na nogometno igralište, koje nije bilo tako lijepo kao dans. No, u vrijeme održavanja prvog Cvjetnog korza bilo je na igralištu bukovih, hrastovih, lipovih i inih drvenih trupaca, koji su služili za preradu drvne industrije školskog namještaja u Gaju. Nije to igralište krasila ljepota zelenila, ograda i redovi plastičnih sjedala u boji za gledatelje koji su bili navijači svoga nogometnoga kluba. Ali sve to nije smetalo ni djecu ni mještane. Povorka preodjevenih mališana u kosce, patuljke, gljive, dimnjačare, konobare, tulipane, ciklame, suncokrete...da dođu na to igralište i održe svoj dugo pripremani program za građane Pitomače. Program je bio dug i veseo, pun recitacija, pjesama i plesa. Nakon programa odigrane su nogometne utakmice, a onda je potrajalo veselje i razgovori kao: tko je bio najbolji?, tko je imao najbolje odijelo? komu su mještani najviše pljeskali. Bio je to divan dan za mališane, pun radosti i dobar predah od školskih briga, a za mještane Pitomače doživljaj. Kako i nebi, kad je bio prekrasan pogled na tu dugu povorku okićenu cvijećem proljeća. Jedni su poskakivali, drugi su bili ozbiljni, drugi opet važno koracali već prema njihovoj "obleki". A sve je to pratila toplim zvucima naša pitomačka glazba.

Najveće brige do samog početka korza imali su učitelji i učiteljice, kao i mame malih sudionika povorke. Oni su bili glavni inovatori živih crtića u Pitomači.

No, danas je to samo sjećanje na tu vrstu živih crtića. Entuzijazam koji je tada cvao pomalo nestaje, a tehnička dostignuća zasjenjuju živu želju za njim.

Prilikom jednog Cvjetnog korza u Pitomači, nastavnik glazbene kulture Pavao Ban napisao je i uglazbio, a sa školskim zborom otpjevao pjesmu "Cvjetni korzo u Pitomači".


Pitomačkim ulicama danas sve je radosnoU Pitomači danas cvjetni je korzo.Ulice su posute laticama cvijećaVeselo ih sipaju bezbrižna djeca.

Povorkom marširaju ljubičice plaveTo su naše dječice okićene glave.Kosci i patuljci kao i ciklame,A kraj njih sretne njihove mame.

Tu su i tratinčice, pa i tulipaniI u ruci svima bijelo-plavi jorgovani.Pune su košarice svakojakih laticaA na svodu nebeskom leti jato ptica.

Od škole do stadiona povorka se krećeUlicama svuda je samo nježno cvijeće.Svud se samo osjeća miris jorgovana,Pitomača cijela je cvijećem ovjenčana.

Cvijeće, cvijeće, djeca su to cvijeće,Najljepše cvijeće Pitomačom se kreće;Latice crvene, bijele, plave i žute,Prekrile su danas pitomačke pute.

1981.P. Ban

Cvjetni korzo u Pitomači održavao se 1970.-ih i 1980.-ih godina u organizaciji Osnovne škole Petra Preradovića. Početkom 1990.-ih prestao se izvoditi, a inaće nije imao nikakve veze sa politikom, kako se to misli i nije bio vezan za niti jedan važan datum ondašnje vlasti. Šteta što se Cvjetni korzo više ne održava.

Da bi školska djeca što više naučila, ali ujedno se dobro i zabavila organizirala je Osnovna škola Petra Preradovića 9. listopada jednodnevni izlet nižeg razreda učitelja Pavla Švaljeka u vinograd Branka i Đurđe Šelimber u Kladarski breg. Pored vinograda se nalazi stari kesten kojega su plodove djeci pržili njihov učitelj i ravnateljica škole Katarina Šimić, te njihov vozač školskog autobusa, pa su ovaj izlet jednostavno nazvali "Kestenijada". Nakon provedenog dana u prirodi uz brojne dojmove i ponešto novog naučenog, ali i umorni, učenici su se veselo, u popodnevnim satima, vratili svojim kućama.

Ž.B.

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI lična zgoda ovoj već se dogodila, a o njoj

smo pisali u jednom od prethodnih brojeva. No ova je značajno drugačija i ukratko glasi

ovako. Rijetko tko ne poznaje tri, nekada najpoznatija pitomačka lovca i to Pavla Bradaša (otac poznatoga lovca Marijana Bradaša), Antuna Grgačića (otac poznatog mesara Željka Grgačića Beloga) i Ivana Novoselca Bricu. Jednom zgodom prije tridesetak godina, iz povratka iz lova, stali su kod jedne stare gospođe u jednom podbilogorskom selu naše općine nakon lova, sad dali poslom ili kako drugačije ne znamo. Važno je da su bili iscrpljeni, žedni i gladni pa im je stanovita gospođa ponudila čašu vina po koju je morala otići u podrum, odnosno špajzu. U među-vremenu tri prijatelja su vidjeli u ormaru komad špeka i na brzinu, onako gladni, brže-bolje pojeli ga. Kada se gospođa vratila sa vinom trebala je uzeti čaše iz ormara gdje je bio špek, ali je svega bilo samo ne špeka. Na to kaže gospođa svojim gostima, "eto, imala sem komad slanine s kojim si mažem vuka med nogama, a ti vragovi mački su mi ga pojeli". Naravno, to nisu bili mački, već lovci Antun, Pavao i Ivo.

("Vuk" među nogama, je ono kada se upali koža oko...i vrlo je neugodna bolest, ali pomaže kada se namaže sa svinjskom masti, odnosno sušenim špekom).

B.B.

Ono kaj baš i nije

zgodno za rečiMađioničar Miki Magic iz Pitomačeotkriva vam svoje čarolije

Voda u novinamaPokažete punu čašu vode. Uzmete novine i prelistate ih, pa vodu iz čaše ulijete u novine. Zatim novine prelistate, ali je već tada voda nestala. Nakon toga čašu stavite na stol, nagnete novine i voda iz novina curi u čašu.Objašnjenje: u sredini novina zalijepite jednu plastičnu vrećicu. Preko nje zalijepite list novina tako da se ne vidi. Kada vodu nalijevate, nalijevate ju u sredinu novina, i to u vrećicu.Napomena: kada je voda unutra novine su teže, pa morate paziti da vam ne padnu prilikom listanja.

D.D.Miki

S

Kvalitetne jestive gljive u našem kraju i koje je lako pronači su krasnice

našem kraju od jestivih krasnica možemo pronači uglavnom dvije vrste i to običnu (Russula vesca Fr.) i zlatnu (Russula aurata With. ex Fr.) krasnicu. One su

vrlo dobre za jelo, a posebno pržene na žaru. Obadvije vrste su gotovo istog izgleda osim što se razlikuju u boji. Obična krasnica je uglavnom smečkastoga klobuka koji se na kraju razvoja u sredini udubi, dok je zlatna krasnica crvenkasto-naranđaste boje (zlataste). Kod obične krasnice su listići bijeli, a kod zlatne zlatno-žuti.

Krasnicu uglavnom možemo pronači ispod hrastova stabla, među paprati. Dosta je ima u šumama oko Đuretine i podbilogorskih sela, iznad Sedlarice, Velike i Male Črešnjevice i to na područjima hrastovih šuma. Kod nas nema slične nejestive ili otrovne vrste ili je rijetka, a to je pjegava krasnica koja raste uglavnom u primorskim krajevima.

B.B.

U

Znate li da je najstarija pitomačka gostionica, koja bez prekida radi punih sto godina “Bolji život” pored željezničke stanice u Pitomači (od 1902.-03. godine). Mijenjali su se razni vlasnici, ali je prvi bio Filjak, ali je i današnji vlasnik Marija Filjak. Lijepo se je prisjetiti, kada dođete u taj objekt, da ste u objektu koji ima najdulju tradiciju ugostiteljskog obrta u Pitomači i okolici.

BB

PR

ILO

G


20 21

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 7

nastavak iz br.6 str.23

Budući da dosta čitatelja pita što je sa obiteljima koje žive u područnim mjestima općine Pito-mača, napominjemo da se tekući dio obrade rodoslovlja, odnosno pre-zimena odnosi isključivo na Pito-maču. Ostala naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari Gradac, Križnica, Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica, Grabrovnica, Dinjevac i Đuretina biti će obrađena po završetku obrade Pitomače. Dosta Pitomačana pita kada će se nešto reči i o porijeklu nekog prezimena, rasprostranje-nosti, kako je ono postalo i slično. Zato ćemo u ovom broju reči i nešto o tome i to o nekim prezimenima čiji su grafički prikazi bili objavljeni u lipanjskom i srpanjskom broju Pitomačkih novina.

U narednim brojevima prikazat ćemo i sva ostala prezimena čiji su grafički prikazi bili objavljeni u nekom prošlom broju.

Obiteljska stabla(Pitomača)

Nešto o porijeklu prezimena

Pitomačka križaljka

S om ni o...p e m

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O

Podrijetlo prezimena Jakupeci rasprostranjenost

Prezime Jakupec jedno je od niza hrvatskih prezimena koja imaju svoju osnovu od nekog osobnog imena. Možemo samo reči da se radi o osobnom imenu Jakob (kao hipokoristiku), odnosno Jakop ili Jakup od koje je osnove posljednjih tri stoljeća izvedeno raznih varijanata ovog prezimena npr. Jakopec, Jakupec, Jakubec itd. Tako npr. imamo kod pitomačkih prezimena Tometić (Tomo), Šimonović (Šimun) itd. Možemo reči da se osnova oslanja na krščanskog sveca Jakoba, međutim budući da se radi isključivo o deminutivu čini se da ne možemo govoriti o podrugljivosti. Naime netko je bio otac (Jakob) i imao je sina, koji je bio Jakopov, Jakubov i sl. Dakle on je mali Jakubec, Jakopec ili Jakobec. Prezime Jakupec danas je zastupljeno širom Hrvatske, dok je najbliži brat Jakopec, odnosno jedna od varijanata još zastupljenija u zemlji. Npr. prezimena danas nalazimo kod više od 220 domaćinstava širom Hrvatske, dok prezimena Jakupec nalazimo tek u oko 106.

PITOMAČKENOVINE

Novi pitom.tamb.sastav

Najvišadio pitomačkih

vinograda

Nadimak jed-nog Kladarčana

Je, ili...

B.B.

Nadimakza Željka

(često Žak)

Zlato(franc.)

13. i 20. slovo

...to(česki crt. film)

Zadnje slovo

Ekološko

Egipatskibog

sunca

Prvoslovo

Poznata markasport. opreme

Protiv i..

Potpun, cijeli

AmperEnerg.

vrijednostihrane

Velikimakedonski

praznik

Nekada poz-nati "birtijaš"

u Križnici

TvornicaduhanaRovinj

Rijeka uAziji

Selo u pit.općini

I, pa, te...

Preostali dioodsjeć. drveta

Kojije nakazan

Hipi znak(peace, mir)

Dušik

Veznik

Trijednaka

slova

Račun(skr.)

Tehnika priobradi pleme-nitih metala

ima je vrijeme svadbi. Tako je bilo nekada, ali

je i danas. Na sva-tovima uvijek su se ljudi zabavljali na različite načine. Često su gosti zaprežna kola vukli na krovište kuće gdje su se svatovi održavali, igrale su se razne igre, kao prebacivanje še-šira uz glazbu itd. Ljudi su oduvijek izmišljali samo da bude zani-mljivo. Tako je bilo i na jednoj svadbi oko Pitomače 1960.-ih go-dina kojom su prilikom gosti, upregnuti u krav-ska kola vukli impro-viziranu mladenku.

B.B.

Na svadbama su se ljudi nekada znali bolje za-bavljati nego danas

Z

Pitomi kesten - idealan je za prženje i kuhanje u nadolazećim zimskim danima

itomi kesten (Castanea sativa) je lijepo i veliko drvo, do 20 metara visoko.

Cvijetovi se pojavljuju početkom lipnja, a plod je zreo za jelo početkom listopada. Plodovi su smješteni u velikom bodljikavom tobolcu i kada su sazreli sami otpadaju sa stabla. U pitomačkom kraju nalazimo ga endemično po vinogradima ili šumama. Danas je najveći proizvođač plodova kes-tena Italija i Turska. Kestenovo brašno inaće sadrži velike količine šečera, a od njega se često radi kruh, kolači ili žganci.

Plod kestena može stajati i više mjeseci, pa je pogodan za čuvanje preko zime. Izvrstan je pržen na žaru ili kuhan u vodi. Kod pripremanja kestena nije potrebno dodavati nikakve začine, jer je sam po sebi vrlo ukusan.

Ž.B.

P

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

20 21

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 7

nastavak iz br.6 str.23

Budući da dosta čitatelja pita što je sa obiteljima koje žive u područnim mjestima općine Pito-mača, napominjemo da se tekući dio obrade rodoslovlja, odnosno pre-zimena odnosi isključivo na Pito-maču. Ostala naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari Gradac, Križnica, Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica, Grabrovnica, Dinjevac i Đuretina biti će obrađena po završetku obrade Pitomače. Dosta Pitomačana pita kada će se nešto reči i o porijeklu nekog prezimena, rasprostranje-nosti, kako je ono postalo i slično. Zato ćemo u ovom broju reči i nešto o tome i to o nekim prezimenima čiji su grafički prikazi bili objavljeni u lipanjskom i srpanjskom broju Pitomačkih novina.

U narednim brojevima prikazat ćemo i sva ostala prezimena čiji su grafički prikazi bili objavljeni u nekom prošlom broju.

Obiteljska stabla(Pitomača)

Nešto o porijeklu prezimena

Pitomačka križaljka

S mo..

po enim .

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O

Podrijetlo prezimena Jakupeci rasprostranjenost

Prezime Jakupec jedno je od niza hrvatskih prezimena koja imaju svoju osnovu od nekog osobnog imena. Možemo samo reči da se radi o osobnom imenu Jakob (kao hipokoristiku), odnosno Jakop ili Jakup od koje je osnove posljednjih tri stoljeća izvedeno raznih varijanata ovog prezimena npr. Jakopec, Jakupec, Jakubec itd. Tako npr. imamo kod pitomačkih prezimena Tometić (Tomo), Šimonović (Šimun) itd. Možemo reči da se osnova oslanja na krščanskog sveca Jakoba, međutim budući da se radi isključivo o deminutivu čini se da ne možemo govoriti o podrugljivosti. Naime netko je bio otac (Jakob) i imao je sina, koji je bio Jakopov, Jakubov i sl. Dakle on je mali Jakubec, Jakopec ili Jakobec. Prezime Jakupec danas je zastupljeno širom Hrvatske, dok je najbliži brat Jakopec, odnosno jedna od varijanata još zastupljenija u zemlji. Npr. prezimena danas nalazimo kod više od 220 domaćinstava širom Hrvatske, dok prezimena Jakupec nalazimo tek u oko 106.

PITOMAČKENOVINE

Novi pitom.tamb.sastav

Najvišadio pitomačkih

vinograda

Nadimak jed-nog Kladarčana

Je, ili...

B.B.

Nadimakza Željka

(često Žak)

Zlato(franc.)

13. i 20. slovo

...to(česki crt. film)

Zadnje slovo

Ekološko

Egipatskibog

sunca

Prvoslovo

Poznata markasport. opreme

Protiv i..

Potpun, cijeli

AmperEnerg.

vrijednostihrane

Velikimakedonski

praznik

Nekada poz-nati "birtijaš"

u Križnici

TvornicaduhanaRovinj

Rijeka uAziji

Selo u pit.općini

I, pa, te...

Preostali dioodsjeć. drveta

Kojije nakazan

Hipi znak(peace, mir)

Dušik

Veznik

Trijednaka

slova

Račun(skr.)

Tehnika priobradi pleme-nitih metala

ima je vrijeme svadbi. Tako je bilo nekada, ali

je i danas. Na sva-tovima uvijek su se ljudi zabavljali na različite načine. Često su gosti zaprežna kola vukli na krovište kuće gdje su se svatovi održavali, igrale su se razne igre, kao prebacivanje še-šira uz glazbu itd. Ljudi su oduvijek izmišljali samo da bude zani-mljivo. Tako je bilo i na jednoj svadbi oko Pitomače 1960.-ih go-dina kojom su prilikom gosti, upregnuti u krav-ska kola vukli impro-viziranu mladenku.

B.B.

Na svadbama su se ljudi nekada znali bolje za-bavljati nego danas

Z

Pitomi kesten - idealan je za prženje i kuhanje u nadolazećim zimskim danima

itomi kesten (Castanea sativa) je lijepo i veliko drvo, do 20 metara visoko.

Cvijetovi se pojavljuju početkom lipnja, a plod je zreo za jelo početkom listopada. Plodovi su smješteni u velikom bodljikavom tobolcu i kada su sazreli sami otpadaju sa stabla. U pitomačkom kraju nalazimo ga endemično po vinogradima ili šumama. Danas je najveći proizvođač plodova kes-tena Italija i Turska. Kestenovo brašno inaće sadrži velike količine šečera, a od njega se često radi kruh, kolači ili žganci.

Plod kestena može stajati i više mjeseci, pa je pogodan za čuvanje preko zime. Izvrstan je pržen na žaru ili kuhan u vodi. Kod pripremanja kestena nije potrebno dodavati nikakve začine, jer je sam po sebi vrlo ukusan.

Ž.B.

P

PR

ILO

G

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

22 23

Danas Jakupce nalazimo, osim u Pitomači u Peterancima, Osijeku, Dinjevcu, Koprivnici, Rijeci, Gotalovu, Pedgorcima, Zagrebu, Novim Skucanima, Bušetini, Koriji, Sesvetama, Virovitici, Bjelovaru, Đurđevcu, Novski, Daruvaru itd. dakle uglavnom širom kontinentalne Hrvatske.

Spomenimo da od osnove Jakob, Jakup ili Jakub imamo već u 18. st. u Pitomači razne inačice kao Jakob-in, Jakop-ić, Jakup-ekov, Jakop-ović itd.

Podrijetlo prezimena Klinžići rasprostranjenost

Prezime Klinžić jedno je od nekoliko hrvatskih prezimena koja su nastala od predmeta vezanih za svakodnevnu upotrebu i sl. odnosno za zanimanja nekog od predaka nosioca takvog prezimena. Tako imamo prezimena Drvenkar (drvo-), Deskar (daska-, kaj.), Badanjek (badanj-), Švarbić (švarba-), Zdeličan (zdjela-, kaj.), Čerepinko (crijep-, kaj.), Brdar (brdo-, dio tkalačkog stana) itd. Tako je klin- osnova, kao hipokoristik za prezime Klinžić. Analiza prezimena Klinžić upućuje i na moguće mađarsko podrijetlo, odnosno njemačko što danas nije potpuno dokazano. Konzultirajući se sa dr. Petrom Šimunovićem, vrsnim poznavateljem prezimena Hrvatske predmijeva se hrvatsko podrijetlo od klin- (deminutiv = mali klin - klinić - Klinžić), odnosno sin od nekog tko je izrađivao, tj. kovao (specijalizacija - ne rijetka u minulim stoljećima) klinove. Dakle podrijetlo može biti vezano za zanimanje domaćih ljudi kao što je npr. prezime Mlinar, Kožarić, Tišljar, Tkalčec, Kovač, Kovačić i dr. (isključivo od zanimanja). Prezime je inače vrlo rijetko na području Hrvatske, dok ga u 18. stoljeću i kasnije nalazimo uglavnom oko Pitomače.

Godine 1971. (Leksik prezimena 1976.) pripadnika prezimena Klinžić je zabilježeno na slijedećim mjestima: Hercegovac (Garešnica) 1 (-), Kladare (Pitomača) 10 (2) (1-), Pitomača 2 (1), Samarica (Garešnica) 6 (1) i Zagreb 9 (4) - dakle ukupno 27 nosioca ovog prezimena.

Podrijetlo prezimena Kosi rasprostranjenost

Prezime Kos jedno je od niza hrvatskih prezimena koja imaju svoju osnovu u imenu neke životinje. Tako imamo čitavi niz prezimena kao npr. Prepelec, Vranek, Sokol itd. koja su nastala, vjerojatno, komparacijom nekog sa određenom životinjom, u ovom slučaju pticom. Ovdje imamo pticu pjevicu, dok se prezime pojavljuje širom Hrvatske već u 17 stoljeću, kao i niz prezimena nastala od iste osnove: Kos-ović, Kos-ić... Nalazimo ga osim u Podravini u Lici, Biogradu na moru, Baniji i svim centralnim dijelovima Hrvatske. Međutim najčešće je u Pitomači (bilo tokom povijesti), ali raznim migracijama općenito i ono se prorijeđuje. Prema popisu stanovništva iz 1971. u Pitomači je zabilježeno 30-ak osoba nosioca prezimena Kos.

Podrijetlo prezimena Kovačić i rasprostranjenost

Postanak ovog vrlo čestog hrvatskog prezimena danas i nije teško objasniti. Ono spada u grupu prezimena koja imaju svoju osnovu vezanu za zanimanje nekog od predaka nosioca navedenog prezimena. U Hrvatskoj se pojavljuje već u 15. stoljeću, a krajem 1500-ih godina neki nosioci postaju i plemeniti (na temelju zasluga u borbama protiv Turaka). Rašireno je diljem cijele zemlje i jedna je od inačica hipokoristika kovač-, odnosno onaj koji kuje ili kova željezo. Tako na primjer imamo i deminutiv Kovačević (za razliku od Kovač-ić). Danas postoje brojne inačice kao npr. Kovač, Kovačev, Kovačec, Kovaček, Kovačićek, Kovačko, Kovačković, Kovać itd.

Zanimljivo je spomenuti da su Kovačići bili dugogodišnji vijećnici gradske skupštine u Koprivnici u 17. stoljeću. Tako imamo ("Kouachicha") Kovačića vijećnika već od 1659. godine i to sve do kraja stoljeća javlja se Andrija i Mihael Kovačić u gradskoj skupštini grada Koprivnice. Budući da je prezime vrlo često u Hrvatskoj na cijelom tom području možemo pronači mnoštvo takvih i sličnih primjera.

Podrijetlo prezimena Makvići rasprostranjenost

Danas je pripadnika prezimena Makvić (lat. i njem. transkripcija Makvich, Makuich, Macvich, Macuich) na području Hrvatske vrlo malo, budući da je ovo prezime lokalnog karaktera. 2000. godine brojimo ukupno 38 zasebnih obitelji na cijelom području zemlje, a najveća koncentracija ovog prezimena upravo je u Pitomači i oko nje - više od pola, dok je broj nosioca ovog prezimena kreće oko 160.

Kažimo da je prezime u Pitomači prisutno od druge polovice 18.stoljeća, a sasvim je hrvatskog podrijetla. Možemo ga svrstati u grupu prezimena nastalih od domaćih naziva za razne biljke, flore, odnosno hipokoristik je ovom prigodom crveni cvijet maka, mak-vić, izveden u deminutivu. Tako npr. imamo već u 18. st. u Pitomači prezimena Salatić, Smrček, Grabar idr.

Podrijetlo prezimena Međurečani rasprostranjenost

Prezime Međurečan jedno je od niza prezimena koja imaju svoju osnovu vezanu za stanovito geografsko područje, odnosno neko mjesto ili naselje. Među hrvatskim prezimenima imamo mnoštvo prezimena koja govore "da je netko porijeklom od...", odnosno "iz..." itd. Ono svakako upućuje na onoga koji je doselio sa nekog području negdje drugdje. Ono govori da nosioc tog prezimena ima podrijetlo sa nekog područja koje se nalazi između dvije ili više rijeka. U ovom slučaju predmijeva se prostor između Save i

Drave ili Drave i Mure, odnosno to se može odnositi i na neke manje rijeke, čak i potoke. Svakako je važno reči da je mjesto gdje se ovo prezime pojavljuje mjesto gdje se stanoviti predak doselio bez posebne identifikacije, pa je stoga nazvan tako "jer je došao iz nekog međurečja" (prostora između dvije rijeke). O kojim se rijekama konkretno radi ne možemo ustanoviti (jer je pojam općenit), no možemo reći da se radi o vrlo rijetkom prezimenu na ovim prostorima i da je identifikacija izvršena tek po migraciji u Pitomaču. Možemo dodati i činjenicu da stanoviti X do dolaska u Pitomaču nije nosio ovo prezime, odnosno nije ga uopće imao (?). Ovo nije jedinstveni slučaj, a što možemo potkrijepiti postojanjem niza prezimena koja su nekada nastala upravo na navedeni način. Na primjer spomenimo prezimena Koprivničanec, Križevčan, Šandrovčan, Rakitničan, Mađeric, Šemovčan i dr. koja se spominju u Pitomači prvih desetljeća nakon obnove Pitomače (početak 18. st.), a koja su sigurno identificirana tom zgodom isključivo u Pitomači. Odnosno stanoviti su došli iz Šandrovca, odnosno, Šemovca, Križevaca itd. Zanimljivo je navesti i prezime Pitomačan, koje je nastalo seobom nekog iz Pitomače na drugo mjesto. Prema popisu stanovništva iz 1971. godine najveći broj Međurečana je zabilježen u Podravini, od čega je najvjerojatnije šira populacija i pitomačkog porijekla. O tome danas ne možemo preciznije govoriti.

Podrijetlo prezimena Prepelec irasprostranjenost

Podrijetlo prezimena Prepelec koje je danas jedno od rijeđih u Pitomači i Hrvatskoj možemo povezati sa vremenom turske okupacije ovog dijela Hrvatske. Ono se pojavljuje nakon istjerivanja Turaka iz Slavonije. Možemo reči da je sasvim moguć postanak vezan za određenu divljač, odnosno pticu prepelicu - prepelec - prepelica, a što nagovješćuje stanovitu vezu sa lovom dotične životinje (dvije su najpoznatije vrste: pućpura i virdžinijska). Radi se naime o izvedenici od navedene imenične osnove. Spomenimo i to da nije bio rijedak lov na prepelice koje su se servirale po dvorovima vlastelina i posjednika. Tako su postojali i oni koji su se brinuli da tih ptica bude dovoljno za potrebe gazde, kao što su postojali i oni koji su se brinuli da i svega ostalog bude koliko treba. Prepelice su se i nekada lovile iz lijekovitih razloga - njezinih jaja. Prezimena od osnove neke životinje su u Hrvatskoj dosta česta pojava, kao na primjer Vucikuja, Kukavica, Kos, Kermić (Krmić), Kozjak, Vučeta, Vučko, Zmijanović, Žunac itd. Raseljavanjem obitelji po okolici Pitomače dogodilo se i to da je prezime Prepelec krivo upisano na štokavskom nariječju Prepelac (npr. Velika Črešnjevica).

Spomenimo da se podrijetlo prezimena Prepelec može staviti i u vezu sa starim hrvatskim glagolom prepelavati, prepelal - prepelac, "onaj koji prepelava" odnosno prepeljava - prevaža ili prevozi (star kaj. varijanta).

Teško je ustanoviti iz kojeg područja je prva obitelj Prepelec doselila u Pitomaču negdje 1740. godine ili čak ranije, a na što nas navodi kućni broj iste

obitelji - kbr. 75, koji je svakako bio matični u 18. stoljeću. (Tih godina 1740.-ih, Pitomača ima oko 240 kuća). Migracije koje su uslijedile istjerivanjem turske vojske iz Hrvatske napravile su jednu veliku zbrku krajem 17. i prvih desetljeća 18. stoljeća.

Budući da se prezime Prepelec ne spominje u 17 stoljeću na ni jednom mjestu u Hrvatskoj, a kasnije niti šire od okolice Pitomače, možemo reći da je ono vezano isključivo za Pitomaču - autohtono pitomačko (?)

Novoobnovljeno mjesto Pitomača se poslije istjeravanja Turaka naseljava negdje oko 1700 - 1705. godine. Godine 1710. toliko je ojačalo da u nadbiskupiji dozvoljavaju formirati zasebnu župu svetog Vida. Sa njom se počinju voditi i matične knjige (počev od 1717. - rođ. i vj., a 1728. umrlih). U tim knjigama do sredine 18. stoljeća ne nalazimo prezime "Prepelecz", odnosno "Prepellec".

Prema novijim popisima u Hrvatskoj (1971.) možemo vidjeti rasprostranjenost ovog prezimena u Hrvatskoj i broj nositelja. Te godine je zabilježeno slijedeće stanje: Đurđevac 2(1), Kladare 1 (-), Otrovanec 2 (-), Pitomača 24 (6), 6 (-), Sesvete Podravske 4 (1), Rogovac 12 (3), Sedlarica 1 (1), Stari Gradac 1 (-), Suha Katalena 1 (1), Velika Črešnjevica 6 (2), Virovitica 10 (1) i Zabrdje (Vrbovec) 3 (1). Dakle ukupno 73 nosioca prezimena Prepelec na području cijele Hrvatske.

Podrijetlo prezimena Rakijašići rasprostranjenost

Prezime Rakijašić jedno je od niza hrvatskih prezimena koja su nastala od predmeta ili pojmova vezanih za svakodnevnu upotrebu i sl. odnosno za zanimanja nekog od predaka nosioca takvog prezimena. Tako imamo npr. prezimena Drvenkar (drvo-), Deskar (daska-, kaj.), Badanjek (badanj-), Švarbić (švarba-), Zdeličan (zdjela-, kaj.), Čerepinko (crijep-, kaj.), Brdar (brdo-, dio tkalačkog stana) itd. Tako je rakija- osnova, hipokoristik za prezime Rakijašić. Podrijetlo je sasvim hrvatske osnove, te možemo reči da se radi o nekome tko je pekao rakiju ili ju volio piti. Svakako se radi o nekom od nasljednika, budući da je ono izvedeno u deminutivu, što je tipično za većinu hrvatskih prezimena. Dakle podrijetlo može biti vezano za zanimanje domaćih ljudi kao što je npr. prezime Mlinar, Kožar, Tišljar, Tkalčec, Kovač, Kovačić i dr.. Prezime je inače vrlo rijetko na području Hrvatske, dok ga u 18. stoljeću i kasnije nalazimo uglavnom oko Pitomače. Slična je situacija i danas.

Prezime nalazimo u Zagrebu, Umagu, Virovitici, Podgorju, Sedlarici, Dinjevcu, Podgorju, Rijeci i drugdje ali uglavnom endemično. Na području cijele Hrvatske zabilježeno je 2000. godine cca 25 zasebnih obitelji, od čega je samo u Pitomači pola. Stoga možemo konstatirati da je ono vezano isključivo za Pitomaču, kako u prošlosti tako i danas.

Od navedene osnove rakija- imamo i drugih izvedenica. Npr. Rakijaš i Rakijar, koje su nešto manje zastupljene u RH.

PR

ILO

G

PR

ILO

G


22 23

Danas Jakupce nalazimo, osim u Pitomači u Peterancima, Osijeku, Dinjevcu, Koprivnici, Rijeci, Gotalovu, Pedgorcima, Zagrebu, Novim Skucanima, Bušetini, Koriji, Sesvetama, Virovitici, Bjelovaru, Đurđevcu, Novski, Daruvaru itd. dakle uglavnom širom kontinentalne Hrvatske.

Spomenimo da od osnove Jakob, Jakup ili Jakub imamo već u 18. st. u Pitomači razne inačice kao Jakob-in, Jakop-ić, Jakup-ekov, Jakop-ović itd.

Podrijetlo prezimena Klinžići rasprostranjenost

Prezime Klinžić jedno je od nekoliko hrvatskih prezimena koja su nastala od predmeta vezanih za svakodnevnu upotrebu i sl. odnosno za zanimanja nekog od predaka nosioca takvog prezimena. Tako imamo prezimena Drvenkar (drvo-), Deskar (daska-, kaj.), Badanjek (badanj-), Švarbić (švarba-), Zdeličan (zdjela-, kaj.), Čerepinko (crijep-, kaj.), Brdar (brdo-, dio tkalačkog stana) itd. Tako je klin- osnova, kao hipokoristik za prezime Klinžić. Analiza prezimena Klinžić upućuje i na moguće mađarsko podrijetlo, odnosno njemačko što danas nije potpuno dokazano. Konzultirajući se sa dr. Petrom Šimunovićem, vrsnim poznavateljem prezimena Hrvatske predmijeva se hrvatsko podrijetlo od klin- (deminutiv = mali klin - klinić - Klinžić), odnosno sin od nekog tko je izrađivao, tj. kovao (specijalizacija - ne rijetka u minulim stoljećima) klinove. Dakle podrijetlo može biti vezano za zanimanje domaćih ljudi kao što je npr. prezime Mlinar, Kožarić, Tišljar, Tkalčec, Kovač, Kovačić i dr. (isključivo od zanimanja). Prezime je inače vrlo rijetko na području Hrvatske, dok ga u 18. stoljeću i kasnije nalazimo uglavnom oko Pitomače.

Godine 1971. (Leksik prezimena 1976.) pripadnika prezimena Klinžić je zabilježeno na slijedećim mjestima: Hercegovac (Garešnica) 1 (-), Kladare (Pitomača) 10 (2) (1-), Pitomača 2 (1), Samarica (Garešnica) 6 (1) i Zagreb 9 (4) - dakle ukupno 27 nosioca ovog prezimena.

Podrijetlo prezimena Kosi rasprostranjenost

Prezime Kos jedno je od niza hrvatskih prezimena koja imaju svoju osnovu u imenu neke životinje. Tako imamo čitavi niz prezimena kao npr. Prepelec, Vranek, Sokol itd. koja su nastala, vjerojatno, komparacijom nekog sa određenom životinjom, u ovom slučaju pticom. Ovdje imamo pticu pjevicu, dok se prezime pojavljuje širom Hrvatske već u 17 stoljeću, kao i niz prezimena nastala od iste osnove: Kos-ović, Kos-ić... Nalazimo ga osim u Podravini u Lici, Biogradu na moru, Baniji i svim centralnim dijelovima Hrvatske. Međutim najčešće je u Pitomači (bilo tokom povijesti), ali raznim migracijama općenito i ono se prorijeđuje. Prema popisu stanovništva iz 1971. u Pitomači je zabilježeno 30-ak osoba nosioca prezimena Kos.

Podrijetlo prezimena Kovačić i rasprostranjenost

Postanak ovog vrlo čestog hrvatskog prezimena danas i nije teško objasniti. Ono spada u grupu prezimena koja imaju svoju osnovu vezanu za zanimanje nekog od predaka nosioca navedenog prezimena. U Hrvatskoj se pojavljuje već u 15. stoljeću, a krajem 1500-ih godina neki nosioci postaju i plemeniti (na temelju zasluga u borbama protiv Turaka). Rašireno je diljem cijele zemlje i jedna je od inačica hipokoristika kovač-, odnosno onaj koji kuje ili kova željezo. Tako na primjer imamo i deminutiv Kovačević (za razliku od Kovač-ić). Danas postoje brojne inačice kao npr. Kovač, Kovačev, Kovačec, Kovaček, Kovačićek, Kovačko, Kovačković, Kovać itd.

Zanimljivo je spomenuti da su Kovačići bili dugogodišnji vijećnici gradske skupštine u Koprivnici u 17. stoljeću. Tako imamo ("Kouachicha") Kovačića vijećnika već od 1659. godine i to sve do kraja stoljeća javlja se Andrija i Mihael Kovačić u gradskoj skupštini grada Koprivnice. Budući da je prezime vrlo često u Hrvatskoj na cijelom tom području možemo pronači mnoštvo takvih i sličnih primjera.

Podrijetlo prezimena Makvići rasprostranjenost

Danas je pripadnika prezimena Makvić (lat. i njem. transkripcija Makvich, Makuich, Macvich, Macuich) na području Hrvatske vrlo malo, budući da je ovo prezime lokalnog karaktera. 2000. godine brojimo ukupno 38 zasebnih obitelji na cijelom području zemlje, a najveća koncentracija ovog prezimena upravo je u Pitomači i oko nje - više od pola, dok je broj nosioca ovog prezimena kreće oko 160.

Kažimo da je prezime u Pitomači prisutno od druge polovice 18.stoljeća, a sasvim je hrvatskog podrijetla. Možemo ga svrstati u grupu prezimena nastalih od domaćih naziva za razne biljke, flore, odnosno hipokoristik je ovom prigodom crveni cvijet maka, mak-vić, izveden u deminutivu. Tako npr. imamo već u 18. st. u Pitomači prezimena Salatić, Smrček, Grabar idr.

Podrijetlo prezimena Međurečani rasprostranjenost

Prezime Međurečan jedno je od niza prezimena koja imaju svoju osnovu vezanu za stanovito geografsko područje, odnosno neko mjesto ili naselje. Među hrvatskim prezimenima imamo mnoštvo prezimena koja govore "da je netko porijeklom od...", odnosno "iz..." itd. Ono svakako upućuje na onoga koji je doselio sa nekog području negdje drugdje. Ono govori da nosioc tog prezimena ima podrijetlo sa nekog područja koje se nalazi između dvije ili više rijeka. U ovom slučaju predmijeva se prostor između Save i

Drave ili Drave i Mure, odnosno to se može odnositi i na neke manje rijeke, čak i potoke. Svakako je važno reči da je mjesto gdje se ovo prezime pojavljuje mjesto gdje se stanoviti predak doselio bez posebne identifikacije, pa je stoga nazvan tako "jer je došao iz nekog međurečja" (prostora između dvije rijeke). O kojim se rijekama konkretno radi ne možemo ustanoviti (jer je pojam općenit), no možemo reći da se radi o vrlo rijetkom prezimenu na ovim prostorima i da je identifikacija izvršena tek po migraciji u Pitomaču. Možemo dodati i činjenicu da stanoviti X do dolaska u Pitomaču nije nosio ovo prezime, odnosno nije ga uopće imao (?). Ovo nije jedinstveni slučaj, a što možemo potkrijepiti postojanjem niza prezimena koja su nekada nastala upravo na navedeni način. Na primjer spomenimo prezimena Koprivničanec, Križevčan, Šandrovčan, Rakitničan, Mađeric, Šemovčan i dr. koja se spominju u Pitomači prvih desetljeća nakon obnove Pitomače (početak 18. st.), a koja su sigurno identificirana tom zgodom isključivo u Pitomači. Odnosno stanoviti su došli iz Šandrovca, odnosno, Šemovca, Križevaca itd. Zanimljivo je navesti i prezime Pitomačan, koje je nastalo seobom nekog iz Pitomače na drugo mjesto. Prema popisu stanovništva iz 1971. godine najveći broj Međurečana je zabilježen u Podravini, od čega je najvjerojatnije šira populacija i pitomačkog porijekla. O tome danas ne možemo preciznije govoriti.

Podrijetlo prezimena Prepelec irasprostranjenost

Podrijetlo prezimena Prepelec koje je danas jedno od rijeđih u Pitomači i Hrvatskoj možemo povezati sa vremenom turske okupacije ovog dijela Hrvatske. Ono se pojavljuje nakon istjerivanja Turaka iz Slavonije. Možemo reči da je sasvim moguć postanak vezan za određenu divljač, odnosno pticu prepelicu - prepelec - prepelica, a što nagovješćuje stanovitu vezu sa lovom dotične životinje (dvije su najpoznatije vrste: pućpura i virdžinijska). Radi se naime o izvedenici od navedene imenične osnove. Spomenimo i to da nije bio rijedak lov na prepelice koje su se servirale po dvorovima vlastelina i posjednika. Tako su postojali i oni koji su se brinuli da tih ptica bude dovoljno za potrebe gazde, kao što su postojali i oni koji su se brinuli da i svega ostalog bude koliko treba. Prepelice su se i nekada lovile iz lijekovitih razloga - njezinih jaja. Prezimena od osnove neke životinje su u Hrvatskoj dosta česta pojava, kao na primjer Vucikuja, Kukavica, Kos, Kermić (Krmić), Kozjak, Vučeta, Vučko, Zmijanović, Žunac itd. Raseljavanjem obitelji po okolici Pitomače dogodilo se i to da je prezime Prepelec krivo upisano na štokavskom nariječju Prepelac (npr. Velika Črešnjevica).

Spomenimo da se podrijetlo prezimena Prepelec može staviti i u vezu sa starim hrvatskim glagolom prepelavati, prepelal - prepelac, "onaj koji prepelava" odnosno prepeljava - prevaža ili prevozi (star kaj. varijanta).

Teško je ustanoviti iz kojeg područja je prva obitelj Prepelec doselila u Pitomaču negdje 1740. godine ili čak ranije, a na što nas navodi kućni broj iste

obitelji - kbr. 75, koji je svakako bio matični u 18. stoljeću. (Tih godina 1740.-ih, Pitomača ima oko 240 kuća). Migracije koje su uslijedile istjerivanjem turske vojske iz Hrvatske napravile su jednu veliku zbrku krajem 17. i prvih desetljeća 18. stoljeća.

Budući da se prezime Prepelec ne spominje u 17 stoljeću na ni jednom mjestu u Hrvatskoj, a kasnije niti šire od okolice Pitomače, možemo reći da je ono vezano isključivo za Pitomaču - autohtono pitomačko (?)

Novoobnovljeno mjesto Pitomača se poslije istjeravanja Turaka naseljava negdje oko 1700 - 1705. godine. Godine 1710. toliko je ojačalo da u nadbiskupiji dozvoljavaju formirati zasebnu župu svetog Vida. Sa njom se počinju voditi i matične knjige (počev od 1717. - rođ. i vj., a 1728. umrlih). U tim knjigama do sredine 18. stoljeća ne nalazimo prezime "Prepelecz", odnosno "Prepellec".

Prema novijim popisima u Hrvatskoj (1971.) možemo vidjeti rasprostranjenost ovog prezimena u Hrvatskoj i broj nositelja. Te godine je zabilježeno slijedeće stanje: Đurđevac 2(1), Kladare 1 (-), Otrovanec 2 (-), Pitomača 24 (6), 6 (-), Sesvete Podravske 4 (1), Rogovac 12 (3), Sedlarica 1 (1), Stari Gradac 1 (-), Suha Katalena 1 (1), Velika Črešnjevica 6 (2), Virovitica 10 (1) i Zabrdje (Vrbovec) 3 (1). Dakle ukupno 73 nosioca prezimena Prepelec na području cijele Hrvatske.

Podrijetlo prezimena Rakijašići rasprostranjenost

Prezime Rakijašić jedno je od niza hrvatskih prezimena koja su nastala od predmeta ili pojmova vezanih za svakodnevnu upotrebu i sl. odnosno za zanimanja nekog od predaka nosioca takvog prezimena. Tako imamo npr. prezimena Drvenkar (drvo-), Deskar (daska-, kaj.), Badanjek (badanj-), Švarbić (švarba-), Zdeličan (zdjela-, kaj.), Čerepinko (crijep-, kaj.), Brdar (brdo-, dio tkalačkog stana) itd. Tako je rakija- osnova, hipokoristik za prezime Rakijašić. Podrijetlo je sasvim hrvatske osnove, te možemo reči da se radi o nekome tko je pekao rakiju ili ju volio piti. Svakako se radi o nekom od nasljednika, budući da je ono izvedeno u deminutivu, što je tipično za većinu hrvatskih prezimena. Dakle podrijetlo može biti vezano za zanimanje domaćih ljudi kao što je npr. prezime Mlinar, Kožar, Tišljar, Tkalčec, Kovač, Kovačić i dr.. Prezime je inače vrlo rijetko na području Hrvatske, dok ga u 18. stoljeću i kasnije nalazimo uglavnom oko Pitomače. Slična je situacija i danas.

Prezime nalazimo u Zagrebu, Umagu, Virovitici, Podgorju, Sedlarici, Dinjevcu, Podgorju, Rijeci i drugdje ali uglavnom endemično. Na području cijele Hrvatske zabilježeno je 2000. godine cca 25 zasebnih obitelji, od čega je samo u Pitomači pola. Stoga možemo konstatirati da je ono vezano isključivo za Pitomaču, kako u prošlosti tako i danas.

Od navedene osnove rakija- imamo i drugih izvedenica. Npr. Rakijaš i Rakijar, koje su nešto manje zastupljene u RH.


24 25

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Lovačka udruga

"FAZAN"PitomačaSve informacijena tel: 033/782-322

Reklame, oglasii obavijesti

PITOMAČA,Gajeva 34

Tel: 033/782-258i 782-308

PRVA OBRTNOŠTEDNO

KREDITNAZADRUGAPITOMAČA

NA

KO

BP

ito

mača

Vl. Ivan

Bo

kan

PIT

OM

AČ

AT

ina U

jev

ića 1

08

Tel&

fax

:03

3/7

82

-6

34

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

KrižnicaVl. Branko ŠelimberTina Ujevića 52

PITOMAČA 033/782-149

Autoservis

ŠELIMBER

- Prodajem gradilište kod željezničke stanice u Pitomači. Odlična lokacija i dobra cijena. Upitati Mariju Filjak (u lokalu Bolji život)

- Prodajem vino stolno bijelo izvrsne kvalitete. Tel.: 714-523.

- Kupujem kuću sa ili bez lokala u centru Pitomače. Za ponude obratiti se u Uredništvo Pitomačkih novina ili u Caffe bar "Big ben" u novom poslovnom centru u Pitomači (Keserica).

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016.

- Prodajem kuću sa gradilištem u Dravskoj 5 u Pitomači. Sve informacije na tel. 01/3837-372 i 01/3837-387 (Ivan Međurečan-Keko)

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

- Prodajem vinograd u Aršanju ili mijenjam za slično na moru. Tel. 01/336-4024

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajem klijet i vinograd u Aršanju (voda, telefon i plin). Upitati Miroslava Horvatinovića u Pitomači na tel 782-049..

- Iznajmljujem lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

KOVAČKARADNJA

KOVAČKARADNJA

Marijan Trstenjak

VELIKA ČREŠNJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA IKULTIVATORA - IZRAĐUJEM SVE

POTROŠNE DIJELOVE -MONTAŽA KUPLJENIHDIJELOVA BESPLATNA

Restoran "Obrtnički dom"TVRTKE d.o.o. Pitomača, Gajeva 34

u proširenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pića- tople napitke - svakodnevno povoljne i

kvalitetne gablece - jela sa roštilja - prženeribice i lignje - organizira svečane ručkove,svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-

tale skupove uz izvanredno pristupačnucijenu - u svom prostoru organizira razne izložbe

Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)

RADNO VRIJEME OD 07 DO 22 SATA

DOBRO DOŠLI!

Restoran "Obrtnički dom"

- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem veću količinu rakije komovice. Upitati na telefon 714-330 ili u Otrovancu 206.

- Prodajem vinograd u Aršanju. Upitati na tel. 033/783-150.

Uredništvo PITOMAČKIH NOVINA traži suradnike, odnosno dopisnike sa područja općine Pitomača. Mole se svi zainteresirani da se jave na telefone 033/714-553 i 098-1723-189 svaki dan od 8 do 20 sati.

Poštovani čitatelji, od idućeg broja naše i Vaše novine otvaraju vam mogućnost da i Vi dragi naši žitelji kažete ono što biste htjeli reći, a nemate gdje. To možete učiniti pismenim putem ili telefonom. Pošto ove novine postoje zbog vas, nudimo Vam još jednu mogućnost, a to je da nam postavite pitanja na koja Vi ne možete odgovoriti, a mi ćemo za Vas pokušati dobiti odgovore od određenih stručnjaka i ljudi odgovornih za određenu problematiku. Pozivamo Vas, cijenjeni naši čitatelji i Vas koji ćete to tek postati, da nam se javite i da surađujete s nama, jer samo tako ćemo moći pisati o onome što Vas zanima i što Vi želite znati. Sve Vaše pohvale i kritike su dobro došle i rado ćemo Vas saslušati i uvažiti sve dobro-namjerne kritike i primjedbe. U očekivanju Vaše suradnje srdačno Vas pozdravljamo i prepo-ručamo se, jer bez čitatelja PITOMAČKIH NOVINA neće biti ni PITOMAČKIH NOVINA. Sa štovanjem !

Uredništvo.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

Pitomača, Gajeva 92Tel. 033/782-913, 098/212-017

Les d.o.o.

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI


26 27

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izrađujemo rodoslovlja - obiteljskastabla za područje cijele Republike

Hrvatske.

"BB-art" Pitomača

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

93,5 MhzPITOMI RADIO93,5 Mhz

PITOMI RADIO

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

Svim zainteresiranima čitateljima Pitomačkih novina i mještanima pitomačke općine iz uredništva Pitomačkih novina poručujemo da se mogu predbilježiti na luksuzno uvezano 2001. godište Pitomačkih novina, to jest uvezani će biti svi brojevi prvog godišta. Prvi takvi uvezani primjerci biti će u prodaji odmah po izlasku broja za prosinac 2001. godine. Sve informacije na telefone Pitomačkih novina.

u staromposlovnom centru

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

54 godineviskust a

"GRGAČIĆ""GRGAČIĆ"

Svi kupu-jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČATrg kralja Tomislava


ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

ove odin slavi svo ug e j

u50.-u obl etnicj

BIG BENBIG BEN

BIG BENPitomača

(novi poslovni centar)

Martinjskipozdrav izCafe bara

POŠTOVANI PODUZETNICI, OBRTNICI, POLITIČKE STRANKE I POLITIČARI, LJUDI IZ JAVNOG ŽIVOTA I SVI VI KOJI TO ŽELITE, REZERVIRAJTE MJESTO U

PITOMAČKIM NOVINAMA ZA SVOJU BOŽIČNU I NOVOGODIŠNJU ČESTITKU. BR. TELEFONA; 033/ 714 - 553, 098/ 1723 - 189

Klesarske uslugeDamir PankaszPitomača, Vinogradska 11tel. 033/782-342

KLESARSTVOIvan Branko Majstor

Pitomača, Dravska 64033/782-490

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI


26 27

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izrađujemo rodoslovlja - obiteljskastabla za područje cijele Republike

Hrvatske.

"BB-art" Pitomača

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

93,5 MhzPITOMI RADIO93,5 Mhz

PITOMI RADIO

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

Svim zainteresiranima čitateljima Pitomačkih novina i mještanima pitomačke općine iz uredništva Pitomačkih novina poručujemo da se mogu predbilježiti na luksuzno uvezano 2001. godište Pitomačkih novina, to jest uvezani će biti svi brojevi prvog godišta. Prvi takvi uvezani primjerci biti će u prodaji odmah po izlasku broja za prosinac 2001. godine. Sve informacije na telefone Pitomačkih novina.

u staromposlovnom centru

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

54 go in d e

s u tvai k s

"GRGAČIĆ""GRGAČIĆ"



ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

o o i uve g dine slav svoj

u e u50.- oblj tnic

BIG BENBIG BEN

BIG BENPitomača

(novi poslovni centar)

Martinjskipozdrav izCafe bara

POŠTOVANI PODUZETNICI, OBRTNICI, POLITIČKE STRANKE I POLITIČARI, LJUDI IZ JAVNOG ŽIVOTA I SVI VI KOJI TO ŽELITE, REZERVIRAJTE MJESTO U

PITOMAČKIM NOVINAMA ZA SVOJU BOŽIČNU I NOVOGODIŠNJU ČESTITKU. BR. TELEFONA; 033/ 714 - 553, 098/ 1723 - 189

Klesarske uslugeDamir PankaszPitomača, Vinogradska 11tel. 033/782-342

KLESARSTVOIvan Branko Majstor

Pitomača, Dravska 64033/782-490

pitomačke novine br 7 (2001.)

Documents