POJAM NORMATIVA

 Normativ je usvojeni prosječni  jedinični utrošak rada ili materijala. 

 Jedinični utrošak rada znači utrošak rada radnika ili strojeva po jedinici proizvoda. 

 Jedinični utrošak materijala znači (utrošak) količinu materijala potrebnu za jedinicu proizvoda.

RAZLIKA NORME I NORMATIVA

Treba raditi razliku između norme i normativa.

Normativ je broj, a norma je opis uvjeta rada pod kojima je normativ ostvariv. Normativ je uvijek prosječni usvojeni utrošak rada ili materijala. Primjer  Za zidanje 1 m3 zida od opeke NF normativ materijala iznosi 385 kom opeke i 0,32 m3  žbuke. U stvarnosti ugradi se 370-375 kom opeke, a predviđeni lom i otpad iznosi 10-15 kom opeke. Ove su količine predviđene ako radi prosječno obučeni radnik, debljina fuga je 1 cm, a opeka je standardne kvalitete.

NAMJENA NORMATIVA 

Namjena normativa je: Planiranje resursa za građevinsku proizvodnju (strojeva, radnika, materijala, vremena i novca – npr. pomoću normativa dimenzioniraju se radne grupe radnika, određuje potreban broj strojeva, izrađuju dinamički planovi, a svi ti potrebni resursi se mogu izraziti kroz novac).  Izračunavanje cijene građevinskih radova – područje ekonomike građenja.  Kontrola utroška vremena i materijala na već izvedenim građevinskim radovima. 

VRSTE NORMATIVA

NORMATIVI RADA RADNIKA

 Normativ rada radnika je utrošak rada radnika po jedinici proizvoda (npr. h/m3, h/m, h/t)

 NORMATIVI RADA STROJEVA 

Normativ rada strojeva je utrošak strojnog rada po jedinici proizvoda ( npr. h/m2, h/m3 itd.) Normativ je recipročna vrijednost praktičnog učinka (jedinice mjere za praktični učinak m3/h, m2/h itd.). 

NORMATIVI MATERIJALA

Normativ materijala je količina (utrošak) materijala po jedinici proizvoda ( npr. kom/m3 - odnosi se npr. na broj opeka po m3 gotovog zida, m3/m3 – odnosi se na količinu žbuke za zidanje po m3 zida).

STRUKTURA VREMENA U NORMATIVU RADA 

Norma rada propisuje točno određeni posao kojeg treba izvršiti, određeno obučenom čovjeku, po određenom postupku i redoslijedu radnih operacija, određenim alatima i strojevima u normalnim uvjetima okruženja.

Normalni uvjeti okruženja podrazumijevaju dobru vidljivost, optimalnu temperaturu za tu vrstu rada, uobičajenu razinu čistoće zraka, bez štetnih plinova, ograničenu razinu buke.

(npr. u građevinarstvu je normalna temperatura većinu radova od 10 do 30° C, a ako su temperature više ili niže vremenski se normativ korigira).

STRUKTURA VREMENA

A) PRIPREMNO-ZAVRŠNO VRIJEME To je vrijeme koje se utroši pri početku i završetku rada, tj. za pripremu za rad, te završne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa.

B/ POMOĆNO VRIJEME

Pomoćno vrijeme nije izravno proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje, npr. čitanje nacrta, provjere dimenzija, uspravnosti, horizontalnosti, upiti poslovođi i sl.. Iznosi 15-20 % ukupnog normativa.

C/ TEHNOLOŠKO VRIJEME

Proizvodno vrijeme koje iznosi 40 – 60 % ukupnog normativa.

D/ DODATNA VREMENA

To su vremena potrebna za odmor tokom rada. To je ukupno vrijeme kraćih odmora iza određenih zahvata i glavni dnevni odmor.

U dodatna vremena ubrajaju se i nepredviđeni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka električne energije i sl. 

U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i sl.

Dodatna vremena u normativu rada učestvuju s 20-25 %