politicka_sociologija

7/30/2019 POLITICKA_SOCIOLOGIJA

1/50

POLITIKA SOCIOLOGIJA

Drava i demokracija u

komparativnoj perspektivi


2/50

Osnovne funkcija drave: da osigura javna dobra.(Javna dobra su ona koje pojedinci ne mogu priskrbiti

sami za sebe od irigacije do armije ili pravnih

normi)Osnovna javna dobra su

1) Unutarnja sigurnost- uiniti ivot sigurnijim i

prediktabilnijim.2) Vanjska sigurnost obrana od upada vanjskih

neprijatelja.

Osnovni preduvjet da drava ispunjava svoju ulogu jemonopolizacija sile. (Max Weber).

Samo upotreba sile od strane drave sprijeava

arbitrarnu upotrebu sile od strane pojedinca.


3/50

Oblici drave u Evropi poevi od 11 stoljea

U prvoj polovini (do 1500)

Velike teritorijalne drave.One nastaju tamo gdje

dominira zemljina aristokracija koja ima najveiutjecaj na dravu. Kapitalisti su slabi i malobrojni.

Rusija, Poljska, Madjarska, Brandenburg Prusija

Gradovi drave, urbane federacije nastaju tamo gdjedominiraju vlasnici kapitala i oni podreuju dravu

svojim interesima.Talijanski gradovi-drave, Dubrovnik, Dutch republika.


4/50

U tom periodu nema jo nacionalnih drava.

U tom periodu (1000-1500) Francuska, Engleska,Njemaka, Italija nisu jo postojale (u smislu centralno

koordiniranih politikih jedinica identificiranih sajednom nacijom)

U Evropi postoji oko 500 drava (fragmentiranih jedinicapolitikog suvereniteta).

Na primjer na talijanskom poluotoku postoji 200-300nezavisnih gradova drava.

U Junoj Njemakoj bilo je 69 slobodnih gradova i brojne

nezavisne biskupije, vojvodstva i kneevine.


5/50

Monopolizacija sile- pa time i moderna drava u Evropinastaje izmeu 1450 i 1650te.

U srednjevjekovnoj Evropi monarsi nisu imali monopol

na vojnu silu. Vojni resursi drani su u privatnimrukamasvoje vojske imali su zemljina aristokracija,vojni redovi, religiozne institucije.

Kraljevstva su bila podijeljena na enklave vojne moi :privatne vojske, zidove gradova, tvrave koje seuzdravaju od lokalnih izvora, mona lina imanja.

Sukob meu tim jedinicama nije drugaiji nego sukobkraljeva (u dananjoj terminologiji drava).

Podjela na graanski rat i meudravni rat ima smisla

samo od postojanja moderne drave.


6/50

Razvoj drave

Dinastika drava- njena osnovna forma jeapsolutistika drava.

U 18. stoljeu rast nacionalizma i nastanak nacionalnedrave.

Njih karakterizira:

a) Pomak suvereniteta od kralja (dinastije) na narodb) Drava se identificira sa kulturnom jedinicom

narodom ije postojanje se uzima kao

samoevidentno.

Francuska i Amerika revolucija zasnivaju se na ovojpromjeni suvereniteta od monarha na narod. (tko sunarod nije upitno)


7/50

I definiranje naroda je esto rezultat stvaranjaapsolutistike monarhije. Monarh koji izvorlegitimiteta crpi od Boga sada se poziva i na narod

kojeg predstavlja.Nacionalne drave stvaraju se u 16. stoljeu

(prvenstveno panjolska, Engleska, Francuska).

Stvaraju se velike birokracije i njihov cilj su ekonomske ivojne aktivnosti.

Stvaraju se stajae armije koje zamjenjuju privatnearmije feudalnog sistema.

Centralizacija znai ruenje privrenosti lokalnomgospodaru, religiji- naspram kraljevskoj vlasti,regionalnim tradicijama i stvaranje legitimacijecentralne vlasti koje predstavlja narod.


8/50

Istona Evropa , Balkan takoer se zasnivaju naredefiniranju suvereniteta od monarha (imperije) nanarod. Sukob oko toga:

a) tko je narod- konzekventno tko ima pravo navlastitu dravu

b) Koje su granice te drave na koju narod ima pravo.

c) (Reinterpretacija povijesti politikih tvorevina kaonacionalnih drava).


9/50

Primjena sile je potrebna i u priskrbljvanju javnih dobara.

Osnovni je paradoks da sam ja individualno to bolje stouspijem izbjei obaveze koje proizlaze iz opskrbe

javnim dobrima. Ne mogu biti iskljuen iz uivanjajavnih dobara (ako policija sprijeava lopove onda onasprijeava lopove i da mene pokradu, ako branidravu od napada vanskih neprijatelja onda brani imene, ako poduzima mjere za isenje okoline onda i

ja uzivam u dobrobitima iste okoline). Dakle ja nemogu biti iskljuen iz uzivanja javnih dobara ali moguizbjei da snosim njihove trokove. Zato je porezprisilan.


10/50

Koncentracija vojne moi za obranu od neprijatelja znaii konentraciju vojne moi za unutarnju represiju.

Osnovna protivurjenost: koncentracija sredstava prisile

za priskrbljivanje javnih dobara znai ujedno imogunost upotrebe iste sile za eksploatacijupodanika, gradjana, dravljana.

To daje okvir za rast represivne drave (kakva jepretezno kroz historiju bila).

Izvorite demokracije: je u oganiavanju represivne

naravi drave kroz ustav, i demokratske institucije.


11/50

POVIJEST SLOBODE KAP PREDUVJETA DEMOKRACIJENA ZAPADU

1. Katolicka crkva

Kao institucija ona se ne bori za slobodu misljenja ili toleranciju.(Spanjolska inkvizicija). Njena struktura je hijerarhijska iautokratska i ona svoj cilj ne vidi kao promociju individualneslobode.

Od pocetka svojeg postojanja one je suprostavljena mocidrzave i time oganicava vlast kraljeva.

Ona je kontrolirala kljucne institucije kao brak, te rituale vezaneuz rodjenje i smrt. One (niti svecenici) nije podloznaoporezivanju na vrhuncu moci Crkva kontrolira 1/3 zemlje uEvropi.

Kako moc Rimskog carstv na Istoku opada autoritet inezavisnost Rimskog biskupa raste. (On postaje prvi medjuprincevima crkve zvan Il Papa-sveti otac). U 800 pocinje

tradicija investiture. Crkva treba legitimirati kralja.


12/50

2. Geografski preduvjeti slobode

Moc crkve proizlazila je iz cinjenica da se ona nikada nije trebalasukobljavati sa jednim monarhom- nakon pada Rimskogcarstva takav nije postojao u Evropi. (Za razliku od Kine iliRusije gdje je jedan monarh sebi podredio crkvu)

Razlog :GEOGRAFIJA. Evropa je puna barijera usca rijeka kojagranice sa obroncima planina. Rijeke uticu u zaklonjene plovnezaljeve kroz dugu razvedenu Mediteransku obalu: Sve to

omogucava malim regijama samostalan zivot i procvat sto jepodloga za postojanje valikog broja malih drzava. (1500 oko500)

(Ruske stepe i Kineske ravnice omogucavaju kretanje carskih

armija i onemogucavaju autonomiju manjih jedinica)Rezultat:raznolikost:ljudi, ideje, umjetnosti, tehnologije

zanemareni u jednom dijelu pihvaceni su i cvatu u nekomdrugom. Raznolikost dovodi do kompeticije medju drzavicama

proizvodeci inovacije u tehnologiji, vojnoj vjestini, ekonomji.


13/50

3. Plemstvo i kraljevi.

U Evropi moc kraljeva je oganicena. Ne postoji pandan Ming iliManchu u Kini, Moghulima u Indiji, ili Otomanskom sultanu.

U Evropi zemljisna aristokracija je samostalna. Ona jearistokracija sa moci, novcem i legitimitetom a kraljevi sudaleke figure koje vladaju najvecim dijelom kraljevstva samonominalno.

Ako monarsi zele zapocei rat, izgraditi tvrdjavu moraju posuditi Ipregovarati za novac i trupe od lokalne aristokracije kojapostaje vojvode, knezovi I t.d. (to nije zavisna dvorskaaristokracija).

U Srednjem vijeku aristokracija zahtijeva da kralj garantira

odredjena neotudjiva prava. Uspostavljaju se staleskeskupstine, sabori da bi se ta prava garantirala. Ona su osnovavladavine prava. Ona se izvodi iz Rimskog prava i jaca pravaplemstva.


14/50

Preliminarni zakljucci.

Borbe nezavisnih centara moci

1) Izmedju crkve i drzave

2) Izmedju aristokracije i monarhije,

U uvjetima geografske razjedinjenosti i velikog broja nezavisnihpoliticko-teritorijalnih jedinica,

Stvara, kao nenamjeravanu posljedicu, matricu, sirovinu zarazvoj slobode i demokracije.


15/50

Razvoj feudalne demokracije zasnovan je na balansumoi plemstva i kralja. Plemstvo nastoji oganiiti mokralja (da oporezuje, vodi u rat i sl.). Sa druge strane

kralj nastoji vladati sa to maje uplitanja plemstva(Ukljuujuci i to da plemstvo nastoji birati kralja a kraljevi

nastoje da kruna postane nasljedna).

Kralj u borbi protiv plemstva esto nalazi saveznike ugradovima(kojima daje privilegije ime oganiavautjecaj plemstva) ili u seljacima (kojima opet dajeprava koja ograniavaju prava plemstva).

Sistem institucija koji nastaju kao osigura protivapsolutne vlasti su izvoriste moderne demokracije.


16/50

Engleska aristokracija je najnezavisnija u Evropi.

Aristokrati ive na posjedima upravljajui i titei podanike. Zauzvrat ih oporezuju to ini osnovu njihove moi. Oni sudjeluju

sa kraljem u upravljanju dravom i on ih kooptira vie nego tonjime vlada.

Henrik II (okrunjen 1154) jaa svoju vlast i alje suce po zemlji daprovode njegove dekrete. (Cilj je ujedinjenje zemlje i stvaranje

jedinstvenog pravnog sistema).

Plemstvo se buni i die oruani usanak


17/50

Razvoj pluralizma u Engleskoj.

Argument: razvoj demokracije u Engleskoj je nastao kaoobrana prava na privatno vlasnitvo.

1215 kralj John je izgubio mo. Da bi ostao na prijestoljubio je prisiljen potpisati Magnu Charta ugovor kojim

se obavezuje da nee uvoditi nove poreze naplemstvo bez njihovog pristanka.To dovodi dostvaranja House of Lords- mjesto gdje se plemstvoperiodino okuplja da bi glasalo o kraljevim zahtjevima

za oporezivanjem.Ovo pravo da se vlasnitvo ne smije oporezivati

(oduzeti) bez suglasnoti se postepeno iri i na ne-plemie. (Osniva se House of Commons)


18/50

House of Lord and House of Commons su moglejednostavno uskratiti financiranje svakoj kraljevojpolitici koju nisu odobravali.

Frakcije u parlamentu su se ograniavale jer niti jedaninteres nije dominirao. Politike koje su ile na ruku

jednoj grupi plemia kodile su drugoj, politika dobraza trgovce bila je esto loa za farmere.

Rezultat: kralj je ovisio o dva doma za svoje prihode aodluka u svakom domu je zahtijevala koaliciju grupa tj.

kompromis medju interesima u kompeticiji.Procesi odluivanja ovisili su sve vie o razliitim

grupama i njihovim interesima.

M Ch t (1215)


19/50

Magna Charta (1215)

je dokument plemikih privilegija. Uz to ona garantira sloboducrkvi i lokalnu autonomiju gradova.

Neizravno Magna Charta ona se protivi svakoj kraljevskoj opresiji.S vremenom engleski suci ju poinju ire interpretirati kao kvaziustav koji titi odredjena individualna prava.

Ona je prvi pisani dokument koji ograniava kraljevsku vlast u

Evropi.

4 Slij d b b j i dj t t ti i k t li i


20/50

4.Slijedea borba je izmedju protestantizma i katolicizma.

I ta borba ima za nenamjeravanu posljedicu proirenje podrujaslobode.

U ranom 16.stoljeu Luther pokree reformaciju koja ima izvoriteu nezadovoljstvu sa papinstvom koje je izvanredno mono ali ikorumpirano. (povod je prodaja oprosta-indulgencija ak i za

jo nepoinjene grijehe).

Reformacija koincidira sa otkriem tamparije koja pomaenjenom irenju. 150 godina nakon Luthera pola Evrope jeprotestantsko.

Ideoloko-teoloki osnovi sukoba. Luther nije liberal- on optuujeVatikan da je suvie liberalan u tumaenju doktrine. On bidanas bio nazvan fundamentalistom trai literalnijuinterpretaciju Biblije.

D kt i i ij S t t t k kt db j


21/50

Doktrinarne inovacije: Sve protestantske sekte odbacujuautoritet pape i kao implikaciju autoritet crkvene hijerarhije.Iako nenamjeravano time pridonose odbacivanju autoriteta iproirenju podrucja slobode.

Protestantizam otvara mogunost individualnog traenja istinekoje nije posredovano sveenstvom. U onoj mjeri u kojoj raznesekte priznaju sveenstvo ono je izabrano od kongregacije kojaupravlja samom sobom. Kao manjinske sekte kroz borbu za

svoja prava otvaraju puteve religiozne slobode u Evropi.Kroz svoje djelovanje oni predstavljaju korijenje modernih ideja

slobode savjesti i govora ali i znanstvenog istraivanja: prvokroz slobodno individualno istraivanje Biblije a onda i svake

mudrosti i autoriteta.Prema tome slobodno istraivanje svetih teksova je prvi korak u

moderno znanstveno istraivanje znanost je stalni izazovautoritetu i dogmi

Ul l k k l l blj j i h i


22/50

Uloga engleskog kanala u slabljenju moi monarha ijaanju demokracije.

Kanal je sprijeavao irenje evropskih ratova na

Englesku. Stoga kralj nije mogao koristiti vanjskuprijetnju kao izgovor za dranje velike armije koju bionda mogao koristiti za guenje unutarnje opozicije.

Obrana Engleske bila je temeljena na mornarici-mornarica se ne moe koristiti za guenje unutarnjeopozicije.

(Otto Hintze (1975). The Historical Essays of Otto Hintze. Oxford University Press. NewYork.)

I i d k ij A ik j l iji


23/50

Izvori demokracije u Amerikoj revoluciji.

Osnovni izvor Amerike revolucije lei u injenici da

englezi nisu princip no taxation withoutrepresentation proirili i na Sjeverno amerikekolonije. Kralj je oporezivao ekonomske aktivnosti ukolonijama ali nije dozvoljavao da kolonije buduzastupljene u House of Commons.

Kada su bili oslobodjeni od Engleske vladavine

amerikanci svoj ustav zasnivaju na idejamaProsvjetiteljstva posebno kotskih racionalista.

J M di l i t t i d j


24/50

James Madison, glavni tvorac ustava govori da jedemokracija suoena sa dvije opasnosti:

Tiranija manjine: opasnost da privilegirana manjina

uzurpira vlast u dravi i koristi njenu mo za vlastitiprobitak kroz eksploataciju veine. (obrana veine odneograniene kraljeve moi dovela je do nastankaengleske demokracije)

Tiranija veine: veina moze koristiti maineriju draveda eksploatira manjinu. Madison ima u vidu religioznemanjine koje su pod pritiskom veine.

On posebno misli na zatitu vlasnitva bogate manjinejer bi veina mogla koristiti svoju mo da oporezujediskrimitorski bogatu manjinu.

D ij bj t ti ij j i k


25/50

Da se sprijee obje vrste tiranija mo je irokodistribuirana u sve tri grane vlasti- izvrnoj,zakonodavnoj i sudskoj i svaka moe ekirati onu

drugu (system of check and balances).

Institucije se dizajniraju tako da sprijee da buduformirane pod hirovima javnog miljenja. Na primjernikada se ne mijenja itavi kongres. Madison senadao da e takav komplicirani sistem uvijekomoguiti da se manjina obrani od pritiska veine.

U modernim sistemima to su ustavna prava koja suzastiena od prevladavajueg miljenja u pojedinomtrenutku.

DEMOKRACIJA I SLOBODA da li je svaka demokracija


26/50

DEMOKRACIJA I SLOBODA- da li je svaka demokracijaliberalna deokracija ?

Definicije: Demokracija: Herodot: Demokracija je vladavinanaroda.

Huntington: bit demokracije su slobodni izbori.

Ustavni liberalizam: Tu se ne radi o procedurama za izbor

vlade ve o ciljevima koji se ele ostvariti. Tradicija Zapada je zatita pojedineve autonomije i dignitetaod svake prisile bez obzira na izvor te prisile: drava, crkva, ilidrutvo (veina ili manjina).

Moderne Zapadne demokracije su liberalne demokracije.

Demokracije moe postojati bez liberalnog konstitucionalizmakao iliberalna demokracija

Moemo imati etiri vrste poredaka


27/50

Moemo imati etiri vrste poredaka

Liberalna demokracija

Iliberalna demokracija

Iliberalna ne-demokracija Liberalna ne-demokracija

Liberalna ne-demokracija: stabilan pravni poredak, garantirano

pravo vlasnitva, ljudska prava - zabranjeno politikodjelovanje, nema izbora i sl. (Austro-Ugarska, Singapore).

Iliberalna demokracija: ima izbore i viestranacje: nemaslobodu tampe, kre se ljudska prava, ili prava manjina i sl.

(Od Grke do Hrvatske u prvoj fazi pa do Putinove Rusije iliChavezove Venezuele)

Antika Grcka kao primjer iliberalne demokracije


28/50

Antika Grcka kao primjeriliberalne demokracije.

Demokracija je znaila da svatko (ne ene i robovi) ima pravouestvovanja u vlasti. Svi gradjani ine skuptinu ili se birajukockom.

Skuptina ima neogranienu mo (nema ustavnih ogranienja).

Nema zatite individalnih, ljudskih prava niti vlasnitva. Pojedinacje podvrgnut zajednici- odlukama skuptine.

U Ateni 4.st.pr.Kr. Sokrat je osudjen na smrt demokratskomveinom zbog svojih nauavanja.

Rim kao liberalna ne-demokracija. Osnovni je princip da svi

gradjani trebaju biti jednaki pred zakonom.Tu poinje podjela vlasti (zakondovna, izvrna i sudska), izbor naogranieno vrijeme, naglasak na jednakost pred zakonom.Prema tome poetak ograniavanja moi vlasti i vladavineprava

Socioloka analiza historijskog nastanka demokracije


29/50

Socioloka analiza historijskog nastanka demokracije(R.Collins: Macro History.Stanford University Press. 1999)

Demokracija kao multidimenzionalni set struktura;Kolegijalna mo. To su strukture koje disperziraju momedju raznim strukturama parlament, sudstvo,nezavisnost sveuilita i t.d. Na jednoj strani su

sistemi gdje je sva vlast u rukama monarha(ilidiktatora) a na drugoj gdje raste broj nezavisnihstruktura. (Na prijer razvoj parlamenta od konzutativnedo zakonodavne funkcije)

Franiza- proporcija populacije koja ima pravouestvovanja, pasivnog ili aktivnog, u politikomodluivanju. Na jednoj strani je hereditarna apsolutnamonarhija, pa kole kardinala koji bira papu, pa do

skoro univerzalnog prava glasa.


30/50

Politika prava- sloboda komunikacije i mobilizacije(sloboda govora, okupljanja i medija)

Tipologija reima na temelju kolegijalne moi i franize.

Niska franiza visoka kolegijalna mo: oligarhijska

republikaNiska franiza niska kolegijalna mo: despocija

Visoka franiza visoka kolegijalna mo: liberalna

demokracijaVisoka franiza niska kolegijalna mo: plebiscitarna

autokracija (iliberalna demokracija)

Engleska


31/50

Engleska

a) Razvoj kolegijalne strukture

-Feudalni savjeti poevi od 11. 12 stoljea

-do 1265 pobune baruna dovode do stvaranja House ofLords.

-dvodomna struktura House of Commons and House ofLords razvija se izmedju 1295-1350.

-nezavisno sudstvo i lokalna administracija u oblikupravnih gildi i justices of peace koji se regrutiraju izlokalng plemstva (country gentry) stvaraju se od 12do 14. stoljea.

-Parlamentarna dominacija nad izvrnom vlaupostepeno se uspostavlja nakon 1710.

-House of Lords (Dom lordova) zadrava pravo veta nazakone do 1911.

apsolutna vlast monarha konano je izgubljena za


32/50

-apsolutna vlast monarha konano je izgubljena zavladavine Georga III (1760-1820)

-aristokracija je dominirala sastavima vlade (ministri) do

dolaska Laburista na vlast 1905.

b) Franiza

Srednjevjekovni parlament sastojao se od malog brojahereditarnih plemia

Kada je uspostavljena Houe of Commons za njega imapravo glasa mali broj zemljoposjednika a u gadovima

najbogatiji buruji.(Parlamentarna demokracja 1700-do ranih 1800-tih

zasnovana je na glasanju ne vie od 8% odraslih

gradjana)

Reforme iz 1832 ire pravo glasa na neto vie od 20%


33/50

Reforme iz 1832 ire pravo glasa na neto vie od 20%muke populacije u Englskoj, 12% u kotskoj, 5% uIrskoj.

1867 i 1884 Konzervativna vlada dalje iri pravo glasaonih koji imaju vlasnitvo (prvo u gradovima kasnije i ururalnim podrujima) 1867-33% odraslih mukaraca,1884-66%.

Katolici nisu mogli glasati u Irskoj do 1793, u Engleskojdo 1829. a nisu smjeli biti suci ili biti na politikimfunkcijama do 1840-tih.

idovi su dobili pravo da budu birani u parlament 1866.

Ope pravo glasa za sve mukarce uvedeno je 1918 (zaene takodjer ali samo starije od 30godina). ene (21 istarije dobile su pravo glasa 1928).

Amerika


34/50

Amerika

-lokalne skuptine postojale su tokom 1700-tih.

-Ustav iz 1787 izabrani predsjednik, i skuptine na

saveznom i nivou drava.Ogranienje franize:

U mnogim dravama postoji imovinski cenzus kao

preduvjet za glasanje na izborima. (U kolonijalnovrijeme pravo glasa ogranieno je na 50-80% odraslihbijelih mukaraca. Revolucija die taj postotak na 60-90% i ukida ograniavanja s obzirom na religiju)..

Puno pravo glasa (za mukarce) postignuto je tek 1840-tih (otri konflikti ukljuujui i oruani ustanak naRhode Islandu).

Ropstvo je iskljuivalo iz glasanja oko 15% populacije


35/50

Ropstvo je iskljuivalo iz glasanja oko 15% populacijesve do 1870-tih.

De facto spreavanje glasanja crnaca postojalo je u

mnogim dravama sve do 1960-tih.Indijanci dobivaju graanska prava 1924.

ene dobivaju pravo glasa 1920.

Osnovne karakteristike demokracije:


36/50

Osnovne karakteristike demokracije:

1. Voe moraju izlaziti na periodine reizbore

2. Postoji ustavno (ili tradicionalno) ograniavanje

moi3. Moraju se potivati iroko definirana prava slobode

govora, medija, religije, svjetonazora.

Hrvatska (XIX pocetak XX st )


37/50

Hrvatska (XIX, pocetak XX st.)

Sabor se sastojao od virilista (plemstvo, sveenstvo, upani, onekoje je pozvao ban) i izabranih predstavnika (broj kojih jevarirao 60-120.

Broj virilista je opadao da bi bio minimalan 1918.

Izborni zakoni (1881, 1888, 1900, 1904) imaju znatna ogranienjau pogledu aktivnog i pasivnog birakog prava, kao i u pogledutehnike izbora.

Glasanje za Sabor do 1919 je uvijek javno

cenzus je visok

po selima se vri preko povjerenika

Primjer 1906 Hrvatska ima 2.214.304 stanovnika a samo

45.381 biraa

1910 broj biraa se penje na 190.000

Izborni red iz 1847


38/50

Izborni red iz 1847

Virilisti (imenovani po rodu ili poloaju visoki crkvenivelkodostojnici ili feudalni dostojanstvenici)

svaka upanija od svakoga svoga kotara iliti distrikta po jednogazastupnika

upanija krievaka 7

varadinska 10

zagrebaka 16poeka 7

upanijam pak sriemskoj i vjerovitikoj u pogledu velikog brojanjihovog stanovnitva, s kojim se broj kotara njihovih nikako ne

slae, doputa se, da prva umjesto 6 moe poslati 8, a drugaumjesto 7, 10 poslanikah.

Hrvatske i slavonske krajike regimente izabrat e i poslat e

zaista po etiri zastupnika, svega dakle 44.

l b d i i k lj ki d i t k i t k t i t lj ki i ki


39/50

-slobodni i kraljevski gradovi, tako isto kotari; turopoljski, rieki,bakarski i vinodolski iliti primorski, nemanje varoi, slobodnapovoljena trgovita i obine, budi provincialne, budi krajikevlastitim svojim uredjenim magistratom providjene, napokonsva tabska mjesta po regimentah i onakove povee obine uSlavoniji, koje svojim puanstvom, trgovinom i inteligencijomitelja svojih se odlikuju, izabrati e i poslati, ako imadu manjeod 3.000 stanovnikah po jednoga zastupnika; ako imadu vie

od 3.000 a manje od 5.000 stanovnikah svaka po dvazastupnika; ako imadu vie od 5.000 a manje od 8.000stanovnikah, po tri zastupnika, a ako imadu vie od 8.000stanovnikah, izabrati e i poslati po etiri zastupnika.

Isto tako biraju po jednoga zastupnika svaki kaptol ili konsistorijjedne i druge crkve i imanja posiedujui pravoslavni manastiri.

Zagrebaka akademija bira jednoga zastupnika.

Nain biranja


40/50

Nain biranja

Izbor zastupnikah u svakoj upanij bivat ce na sliedei nain

- U svakoj obini ili sudiji jednoga kotara iliti distrikta izabirat ese stareine iliti gospodari kuni za onu obinu ili sudiju, porazmieru velikoe po jednoga ili dva izbornika, a ovi izbornicibirat e s drugimi izbornici za onaj kotar po jednoga poslanika

- Varoke zastupnike i obinske budi provinicialne budikrajinike izabirat e samo oni stalni stanovnici, koji posiedujuu onom mjestu negibui kakav imetak ili pravo gradjanstvauivaju, zatim u onom mjestu stalno prebivajui diplomatici i

javni inovnici.

- U pogledu izabiranja zastupnikah regimentskih ustanovljuje se,

da svaka kumpanijasazove sve gospodare kune onekumpanije; da od svakih 500 duah izabere po volji jednogizbornika; izbornici ovi sastat e se zatim im prije na ureenidan kod taba i izabirat e za svaku regimentu po etiri

zastupnika

Struktura ovjerovljenih lanova sabora 1861.


41/50

Struktura ovjerovljenih lanova sabora 1861.

Virilista 30

Zastupnika iz civilne Hrvatske 98Zastupnika iz civilne Slavonije 46

Zastupnika iz Krajine 55

___

229

P d j ti d k ij


42/50

Preduvjeti demokracije:

1) Ekonomski razvoj

2) Ogranienje moi onih koji vladaju

3) Odsustvo bitnih konflikata

4) Tolerancija prema manjinama svih vrsta ili suprotnimidejama, miljenjima

5) Pristup informacijama

6) Difuzija moi , autonomija dijelova drutva,institucija.

Huntington: tri vala demokratizacije u modernom svijetu


43/50

Huntington: tri vala demokratizacije u modernom svijetu

1) Prvi dugi val poinje u SAD 1820 i zavrava nakon I

svjetskog rata.Obuhvaene su zemlje Sjeverne i Centralne Evrope,

kolonije britanskih naseljenika i neke Latinoamerikezemlje. U zadnjoj fazi tog vala demokratiziraju se

Austrija, Poljska, Baltike drave.

Obrtanje poinje sa marom na Rim (Faizam). U tomtrendu autoritarni reimi nadomjetaju mnoge

demokratske ukljuujuci i sve centralnoevropskedemokracije (osim ehoslovacke).

2) Poslije pobjede saveznika u II svjetskom ratu i


44/50

2) Poslije pobjede saveznika u II svjetskom ratu idekolonizacije poinje drugi val demokratizacije kojizavrava 1960-tih.Obrtanje trenda poinje 60tih i zavrava sredinom70tih. To znai uvodjenje autoritarnih reima u vei dioLatinske Amerike zatim u Grkoj, Filipinima, Koreji,Nigeriji.

3) trei val demokratizcije poinje 1974 sa padomPortugalske i Grke diktature. Slijedi demokratizacijaFrancove panjolske.

U kasnim 1970tim demokratizacija se iri na LatinskuAmeriku: Ekvador, Peru, Brazil, Bolivija, Agrentina,Urugvaj, Gvatemala, Salvador, Honduras, Panama,ile i donekle Meksiko.

U 80-tim val se iri na Filipine, Koreju i Taiwan,-


45/50

U 80 tim val se iri na Filipine, Koreju i Taiwan,zaustavlja se u Kini i Burmi (Mianmar).

Zadnji period tog vala je pad komunizma i

demokratizacija Istone Evrope i Balkana.

Sada se nalazimo u konsolidacji tog vala.

Fenomen iliberalnih demokracija (Zacharija)Zemlje koje imaju izbore uz sve ali imaju dominantnu

politiku strukturu autoritarnih reima (primjer Rusije)

Faktori svjetskih valova demokratizacije:


46/50

Faktori svjetskih valova demokratizacije:

Opadanje legitimnosti: Vojne diktature su zasnivalelegitimitet na ekonomskoj uspjenosti (ideoloki naanti-komunizmu) a komunistiki na ekonomskojuspjenosti i ideologiji.

Ekonomske krize a i vojni neuspjesi uzdrmavaju onda tereime (neuspjeni rat Portugala u Angoli, Argentinesa V.Britanijom, Grke sa Turskom, a rat SovjetskogSaveza u Afganistanu doprinosi padu komunizma

(analogija:Vijetnam).Istono-Evropski reimi trpe na nedostatku

nacionalistike legitimacije zbog odnosa prema SSSR(sa iznimkom Jugolavije, Rumunjske, Albanije)

Komunistiki reimi koji imaju visoki rast do 60tih poinju od tog


47/50

j j p j gperioda zaostajati. Ti rezimi nemaju snage izdrati naftni ok iveliku krizu zaduivanja iz 70-tih(kao i druge zemlje u razvoju).

Ekonomski razvoj

Postoji korelacija izmedju ekonomskog nivoa i demokracije. Kadazemlje dosegnu odredjeni ekonomski nivo onda prelaze nademokraciju.

Socijalna osnova demokratskog pokreta je obino urbana srednjaklasa sa izuzecima na primjer Solidarnost u Poljskoj.

1976 panjolski ministar planiranja je rekao da ce panjolskapostati demokratska kad dosegne GNP per capita preko 2000$

tako je i bilo.

Taj nivo su SSR, Poljska, SSSR, Bugarska dosegle sredinom1970tih.

Katolicizam do 1970 postojala je snana korelacija


48/50

Katolicizam do 1970 postojala je snana korelacijaizmedju protestantizma i demokracije.

Trei val demokratizacije bio je demokratizacija

katolikih zemaljapoeo je u Iberiji, preko LatinskeAmerike do Filipina.

To je poelo sa zaokretom crkve, katolikim pokretima iotporom hijerarhiji i autoritarizmu .

Crkva je imala znaajnu ulogu u anti-autoritarnimpokretima (Filipini-ile) kao i (Poljska, Madjarska).

Za pad komunizma znaajnu ulogu imao je izbor pape

poljaka.

Vanjski faktori


49/50

Vanjski faktori

Evropa je imala znaajni utjecaj na demokratizacijuIberijskog poluotoka kao i Grke.

Privlana snaga Europe imala je znaajnu ulogu u padukomunizma u Istonoj Evropi kao i u zatakavanjupotencijalnih sukoba.

Ameriki kongres mijenja politiku prema ljudskimpravima i to rigorozno provode J.Carter, R.Regan.

To znaajno utjee na demokratizaciju Latinske Amerikei Filipina.

Gorbaov proglasava Brenjevljevu doktrinu ooganienom suverenitetu socijalistikih zemaljanevaeom to dovodi do uruavanja Varavskog

pakta.


50/50

Demonstracioni efekt

panjolska i Argentinska tranzicija iniciralesu procese u Latinskoj Americi.

Filipini su utjecali na Koreju.

Poljski i Maarski dogaaji gurnuli suprocese u DDR-u i ehoslovakoj

politicka_sociologija

Documents