CESTOVNEPROMETNICEI

doc.dr.sc.DubravkaHozjan

literaturaprof.dr.sc.IvanLegac:CestovneprometniceIjavneceste,FPZ,

Zagreb,2006.

I.RAZVOJCESTAICESTOVNOGPROMETA

uuskojjevezisrazvitkomljudskecivilizacije prvotnestaze,putoviicesteomoguavalesurazmjenumaterijalnihdobaratepresudnopridonosileopemrazvitku.

1Povijesnirazvoj

3000g.prijeKrista konstruiranazaprenakola;poetakgradnjecesta(uvrenjepodloge)

Starivijek

Karavanskiputovi(ceste): solni(odHadramautaprekoArabijedoMaleAzije) jantarski(odBaltikadoMediterana) svileni(odKinedoCrnogmora)

put slabijeureenaprometnapovrinapreteitozaprometzapregaipjeaka(poljskiput,karavanskiputitd.)

Poznatecestestarogavijeka

Cesta (road,Strasse,route)prometnotehnikiureenagraevinaspodlogomizastoromzacestovnipromet(tehnikadefinicija)

gradesezaratnesvrhe,vjerskeprocesije,zatrgovakiipotanskipromet(naperzijskimcestamapremaHerodotovomopisu484g.pr.Krista)

2500.g.pr.Krista:Egipat,cestaizgraenaodkamenazagradnjuKeopsovepiramide)

Babilonskacestazavjerskeprocesije,izvedenanapodloziodtriredaciglesazastoromodkamenihploauasfaltnomvezivu

515.g.pr.Krista:PerzijazavrijemeDarijaI.izgraenacestaduga2.500kmkojapovezujeMaluAzijusPerzijskimzaljevom,kraljevskacesta, sluiizapotanskipromet

oko500.g.pr.Krista:prvistandardzadvokoliceuGrkoj,gradesekolnicisaljebastimpodlogama

RimskoCarstvo(200.g.pr.Krista 476.g)

napredakupoboljanjupostojeihcestaiizgradnjanovihcesta razgranatacestovnamrea;oko150.000km;pokrivaSredozemlje,srednjuEuropuipovezujeRimsasjevernomAfrikomiAzijom

ViaAppiaiz312.g.pr.Krista;najpoznatijacestaduljine540km;RimBrindizi;kraljicusvihcestaizgradiocenzorApijeKlaudijeSlijepi

Znaajkerimskihcesta:

planiranesupremaznaenjupravcadobrosutrasiranesolidnokonstruirane(kolnicidebljine60100cm)imajuizvedenecestovneobjekte(mostove,tunele,vijadukte,propuste,potporneioblonezidove)

propauRimskogCarstvaprestajeuEuropigotovosvakadjelatnostnagradnjicesta

Srednjivijek

zastojugradnjicesta,zaputenerimskeceste 12.stoljee:stvaranjeveihnaseljairazvitaktrgovinedovodidoizgradnjegradskihcesta;uvrujusetaracom,ljunkomilituencem

15.stoljee:Inkeizgradile10.000kmcestovnemreeuPeruu;dioidanassluiprometu

Novodoba

kraj18.st.(TresaquetuFrancuskoj)ipoetak19.st.(TelforduEngleskoj)poinjugraditicesteskamenompodlogomiljunanimzastorom

1817.g.MacAdamzapoinjegraditicestesuvaljanimtuencemunekolikoslojeva;naingraenjasezadraododanaspodnazivommakadam

Pojavomeljeznice(parnistroj)cestegubenaznaaju.

Godina Razvojni koraci i tehnologije

a) Klasini nemotorni promet Prije Kristaoko 2500. Cesta za gradnju Keopsove piramide (Egipat)oko 2300. Kineska cestovna mreaoko 2000. Ceste preko movarnih podruja u Europioko 700. Poploena Kraljevska cesta u Asirijioko 515. Kraljevska cesta u Perzijioko 200. Izvedba najvanijih cesta u Rimskom Carstvu Poslije Kristagod. 401. Razoren Rim s cestovnom mreomgod. 1185. Poploavanje cesta u Parizugod. 1730. Zavrena daljinska cesta Be Semmering Ljubelj - Jadrangod. 1809. Zavrena tzv. Lujzinska cesta (Rijeka Delnice - Karlovac)god. 1865. Prva betonska cesta u kotskoj (1888. u Njemakoj)

b) Motorni prometgod. 1867. Otto i Langen proizveli motor s unutarnjim izgaranjemgod. 1890. Dunlop patentirao kota sa zranicomgod. 1892. Diesel patentirao svoj motorgod. 1924. Prva talijanska autocesta (Milano - Varese)

god. 1926. Meunarodno drutvo za autoceste HAFRABA ( Hamburg- Genova)

god. 1971. Zavrena prva autocesta u Hrvatskoj ( Zagreb- Karlovac)

Motornipromet

1885.Daimleri1886.Benzpronalazakmotorasunutarnjimizgaranjem1890. Dunloppatentiraokotasazranicom1892. DieselpatentiraosvojmotorRazvojmotornihvozilapokreeizgradnjusuvremenihcestaskolnicimaodasfaltaibetona.1921. izgraenajepokrajBerlinaprvaautocestadugadesetakkilometara1924. autocestaMilano Varese1929. autocestaKln Bonn.

UNjemakojjeurazdobljuod1934.do1940.godinemoderniziranapostojeacestovnamreaiizgraenjesustavglavnihcestauduljini4.000km.

NakonDrugogasvjetskogratagradnjacestajovienapreduje.Smatrasedajedanasduljinacestovnemreeusvijetuoko17milijunakilometara,aodtogaihjevieod50postosasuvremenimkolnikom.

SlikaI02.DiosuvremenemreeeuropskihEcesta(AGR,2005.)

2CesteicestovniprometuHrvatskoj

2.1 Razvojcestovnemree

Prekohrvatskogisusjednihpodrujaprolazilesurimskecestepamnogidijelovidananjemreeslijedenjihovetrase:Poetovio(Ptuj) Mursa(Osijek) Sirmium(SrijemskaMitrovica);Aquilea Tarsatica(Trsat) Senia(Senj) Salona(Solin) Epidaurum(Cavtat) Skadar;Emona(Ljubljana) Siscia(Sisak) Cibalae(Vinkovci);Salona BistueNova(Zenica) Sirmium;Salona Andetrium(Mu) Burnum(upljaCrkva) Siscia;Neviodanum(ate) Andautonia(itarjevo) Siscia

Nanaimsupodrujima,uzodreenerekonstrukcije,jouvijekostalenekecestekojepotjeuizRimskogCarstva.

SlikaI01.MreacestaurimskimprovincijamaDalmatiaiPannonia

Srednjivijek unaimkrajevima

Cestovnevezekojesuposvojojizvedbibileznatnoloijeodrimskihcesta: Dubrovakacesta(Dubrovnik Trebinje) Splitskiput(Split Klis Sinj).

DobaAustroUgarskeizgraenesucesteprekoVelebitakojepovezujulukenaJadranusazaleemKarolinskacesta (1730.do1735.):Karlovac Bosiljevo Vrbovsko Mrkopalj Fuine Bakar Rijeka;1786.godine,preureenauTerezijanskucestu

cestaGospi BakeOtarije KarlobagJozefinskacesta (1775.do1779.);Senj Vratnik Tounj KarlovacLujzinskacesta (1803.1809.);Karlovac Rijeka;135km;=8,214,40m;s=24%;najljepauEuropi;izgradiogeneralVukasovifinanciraobiskupVrhovec

Tesusecestenakonpotrebnihrekonstrukcijazadraleuuporabiidodanas.

Napoleonovaokupacija(1805.1813.) probijeno500kmcestanajpoznatijaMarmontovacesta:KninSinjMetkoviDubrovnik

1898. prviautomobiluHrvatskoj(grofMarkoBombellesuVinici)

MasovnaproizvodnjamotornihvozilapostavljazahtjevzamodernizacijompostojeihigradnjomnovihcestanakonPrvogsvjetskograta.

do1918.154kmsuvremenihcestauHrvatskoji218kmasfaltiranihuIstrikojajepodokupacijomItalije

1918.1941. 8.789kmcesta(372kmsuvremenihcesta:okolicagradovaRijeke,Zagreba,Zadra,Splita;DugoSeloZagrebSamobor,tzv.betonskacesta);UokupiranojIstri:TrstPula;RijekaPula;PorePazin

1941.1945. izgraeno89kmcestasasuvremenimkolnikom(GPVaradinKomin;RijekaGrobnik;Zaprei NoviDvori)

KrajDrugogsvjetskograta: 461kmsuvremenihcesta 75%mostovarazorenoioko50%mreeneupotrebljivozapromet

1945. 1990. obnovaimodernizacijacestovnemree1950. izgradnjaautoputaBratstvaijedinstvaZagrebBeograd;I.faza

autoceste1952. izgradnjaKarlovacRijeka;VaradinZagreb;RijekaPula;ZagrebVelika

Gorica;DugoSeloVrbovec;radovinaJadranskojmagistrali1945.1955.gradiseoko73km/god;1955.1200kmsuvremenihcesta1955.1962.gradise151km/god1962.1967.gradise344km/god;1965.postoji19.169kmjavnihcesta;

odtoga3.553kmsuvremenihZagorskamagistrala;Podravskamagistrala;Karlovac PetrinjaSisak;PetrinjaKostajnicaDvor;PlitviceGospiKarlobag

1971.1976.zastojuizgradnji;Hrvatskoproljee

1971. dovrenaACZagrebKarlovac;44,7km;prvanaplatacestarine1972. izlazizRijekepremaZagrebu1977. ACIvanjaRekaOkuani1981./1982.izgradnjakapitalnihobjekata:obilaznicaZagreba,poetak

izgradnjeobilaznicaRijeke,OsijekaiSplita;tunelUka;mostKrk1985. 27.474kmjavnihcesta/18.928kmsasuvremenimkolnikom1990. 21.525kmcestasasuvremenimkolnikom1991.1995. Domovinskirat:miniranjemostova,ruenjepokosa,loe

odravanje,nesiguranineredovitpromet;300mln. izravnetetei6milijardi posrednetete

Javnihcestaima29.132,9kmpremapodacimaza2009.Gustoamreecestaiznosi51,53km/100km2 povrine(uzemljamaEU80km),odnosno6,9kmna1.000stanovnika.

SlikaI03.MreaautocestaRH

SlikaI04.Mreadravnihcesta(DcesteRH,2005.)

PodacioprometnomoptereenjunaprimarnimcestamauRHza2011.

Uskladusplanomrazvojacestovnemree uRHa,postojedvauzduna(longitudinalna)pravcaodkojihjejedankontinentalni(posavski),adrugiobalni(jadranski)teetiripoprena(transverzalna)pravcakojiihpovezuju.Posavskipravac(koridor)definiranjesmjeromLjubljana Bregana/ZagrebSlavonskiBrod Lipovac BeogradJadranski pravacjeodreenpravcemTrst Pasjak/Rijeka Zadar SplitDubrovnik/DebeliBrijeg.

etirisutransverzalnapravca:odmaarskegranice(Gorian/akovec),prekoVaradinaiZagreba,krozGorskikotarigradRijeku,svezomnajadranskicestovnipravactedaljepremaIstriiTrstu

odaustrijskegranice(entilj/Maribor)prekoZagrebadoSplitaiZadra tzv.pyhrnskipravac

odmaarskegranice(TerezinoPolje/Virovitica)prekoOkuanaiBanjeLukedoSplita

odmaarskegranice(Lu/BeliManastir)prekoOsijekaiSarajevadoPloa.

Prioritetnicestovnismjerovi,StrategijaprometnograzvitkaRH,1999.

StrategijarazvitkacestovnemreeuHrvatskojpredvidjelajegradnjusljedeih autocestaipoluautocesta:primorskogoranskaiprigorskomeimurskaautocesta:Rijeka ZagrebGorian

zagorskailikodalmatinskaautocesta:Macelj Zagreb Splitposavskaautocesta:Bregana Zagreb Lipovacjadranskaautocesta:Pasjak/Rijeka Zadar/Split Dubrovnik,(sIstarskimY:Plovanija Pula Matulji)

likaautocesta:Karlovac/Bosiljevo Otoac Sv.Rokslavonskohercegovakaautocesta:BeliManastir Osijek Svilaj(Sarajevo) Ploe

splitskohercegovakismjer:Split Sinj Trilj(premaLivnuiMostaru).

Strategijajepredvidjelaigradnjumreepetnaestakbrzihdravnihcesta,ukupneduljinepreko1.300km.Sagraenojeiugradnjitektridesetakkilometara.Tosuceste:Solin Klis Sinj;Katela obilaznicaSplita Stobre;PloeMetkovi(Gabela);Split(Dugopolje) Arano;Karlovac Slunj PlitviceLovinac;Sv.Helena Vrbovec Koprivnica;Vrbovec Bjelovar Virovitica;Virovitica Pakrac Okuani;Karlovac Sisak Kutina GrubinoPoljeVirovitica;Varadin Virovitica Osijek Vukovar Ilok;Vukovar Vinkovciupanja;Oroslavje DonjaStubica MarijaBistrica Laz Popovec;ZadarBenkovac Knin;Osijek Naice Poega NovaGradika(DonjiMiholjac)iobilazniceveihgradova.

OkvirnipodacioprometuuHrvatskoju2005.godiniukazujunakljuneuinke:udomaemprometuprevezenojeoko10milijunaputnika(odukupnih30milijuna)teoko5milijunatonatereta(odukupnih12milijunatona).Odsvihpristiglihturistaunauzemljuoko80%ihjedoputovaloosobnimautomobilima.

CESTOVNE PROMETNICE I doc. dr.sc. Dubravka Hozjanliteraturaprof.dr.sc. Ivan Legac: Cestovne prometnice I javne ceste, FPZ, Zagreb, 2006. I. RAZVOJ CESTA I CESTOVNOG PROMETA - u uskoj je vezi s razvitkom ljudske civilizacije - prvotne staze, putovi i ceste omoguavale su razmjenu materijalnih dobara te presudno pridonosile opem razvitku. 1 Povijesni razvoj3000 g. prije Krista - konstruirana zaprena kola; poetak gradnje cesta (uvrenje podloge)Stari vijekKaravanski putovi (ceste): - solni (od Hadramauta preko Arabije do Male Azije) - jantarski (od Baltika do Mediterana) - svileni (od Kine do Crnog mora) put- slabije ureena prometna povrina preteito za promet zaprega i pjeaka ( poljski put, karavanski put itd.) Poznate ceste staroga vijeka Cesta (road, Strasse, route) prometno-tehniki ureena graevina s podlogom i zastorom za cestovni promet (tehnika definicija)- grade se za ratne svrhe, vjerske procesije, za trgovaki i potanski promet (na perzijskim cestama prema Herodotovom opisu 484 g. pr. Krista)- 2500. g. pr. Krista: Egipat, cesta izgraena od kamena za gradnju Keopsove piramide) - Babilonska cesta za vjerske procesije, izvedena na podlozi od tri reda cigle sa zastorom od kamenih ploa u asfaltnom vezivu- 515. g. pr. Krista: Perzija za vrijeme Darija I. izgraena cesta duga 2.500km koja povezuje Malu Aziju s Perzijskim zaljevom, kraljevska cesta, slui i za potanski promet- oko 500. g. pr. Krista: prvi standard za dvokolice u Grkoj, grade se kolnici sa ljebastim podlogamaRimsko Carstvo (200. g.pr. Krista- 476. g)- napredak u poboljanju postojeih cesta i izgradnja novih cesta- razgranata cestovna mrea; oko 150.000km; pokriva Sredozemlje, srednju Europu i povezuje Rim sa sjevernom Afrikom i Azijom- Via Appia iz 312. g. pr. Krista; najpoznatija cesta duljine 540km;Rim-Brindizi; kraljicu svih cestaizgradio cenzor Apije Klaudije SlijepiZnaajke rimskih cesta: planirane su prema znaenju pravca dobro su trasirane solidno konstruirane (kolnici debljine 60-100cm) imaju izvedene cestovne objekte (mostove, tunele,vijadukte, propuste, potporne i oblone zidove)- propau Rimskog Carstva prestaje u Europi gotovo svaka djelatnost na gradnji cestaSlide Number 5Srednji vijek- zastoj u gradnji cesta, zaputene rimske ceste- 12. stoljee: stvaranje veih naselja i razvitak trgovine dovodi do izgradnje gradskih cesta; uvruju se taracom, ljunkom ili tuencem- 15. stoljee: Inke izgradile 10.000km cestovne mree u Peruu; dio i danas slui prometuNovo doba- kraj 18. st. (Tresaquet u Francuskoj) i poetak 19.st. (Telford u Engleskoj) poinju graditi ceste s kamenom podlogom i ljunanim zastorom- 1817. g. Mac Adam zapoinje graditi ceste s uvaljanim tuencem u nekoliko slojeva; nain graenja se zadrao do danas pod nazivom makadamPojavom eljeznice (parni stroj)ceste gube na znaaju.Slide Number 7Slide Number 8Motorni promet1885.Daimler i 1886. Benz -pronalazak motora s unutarnjim izgaranjem 1890.- Dunlop patentirao kota sa zranicom1892.- Diesel patentirao svoj motorRazvoj motornih vozila pokree izgradnju suvremenih cesta s kolnicima od asfalta i betona. 1921. - izgraena je pokraj Berlina prva autocesta duga desetak kilometara1924. - autocesta Milano - Varese1929. - autocesta Kln Bonn. U Njemakoj je u razdoblju od 1934. do 1940. godine modernizirana postojea cestovna mrea i izgraen je sustav glavnih cesta u duljini 4.000 km.Nakon Drugoga svjetskog rata gradnja cesta jo vie napreduje. Smatra se da je danas duljina cestovne mree u svijetu oko 17 milijuna kilometara, a od toga ih je vie od 50 posto sa suvremenim kolnikom.Slika I-02. Dio suvremene mree europskih E-cesta (AGR, 2005.) 2 Ceste i cestovni promet u Hrvatskoj 2.1Razvoj cestovne mreePreko hrvatskog i susjednih podruja prolazile su rimske ceste pa mnogi dijelovi dananje mree slijede njihove trase:Poetovio (Ptuj) Mursa (Osijek) Sirmium (Srijemska Mitrovica); Aquilea Tarsatica (Trsat) Senia (Senj) Salona (Solin) Epidaurum (Cavtat) Skadar; Emona (Ljubljana) Siscia (Sisak) Cibalae (Vinkovci); Salona Bistue Nova (Zenica) Sirmium; Salona Andetrium (Mu) Burnum (uplja Crkva) Siscia; Neviodanum (ate) Andautonia (itarjevo) Siscia Na naim su podrujima, uz odreene rekonstrukcije, jo uvijek ostale neke ceste koje potjeu iz Rimskog Carstva.Slika I-01. Mrea cesta u rimskim provincijama Dalmatia i PannoniaSrednji vijek u naim krajevima Cestovne veze koje su po svojoj izvedbi bile znatno loije od rimskih cesta:- Dubrovaka cesta (Dubrovnik - Trebinje)- Splitski put (Split - Klis - Sinj).Doba Austro-Ugarske izgraene su ceste preko Velebita koje povezuju luke na Jadranu sa zaleem Karolinska cesta (1730. do 1735.):Karlovac Bosiljevo Vrbovsko Mrkopalj Fuine Bakar Rijeka;1786. godine, preureena u Terezijansku cestu cesta Gospi Bake Otarije Karlobag Jozefinska cesta (1775. do 1779.); Senj Vratnik Tounj Karlovac Lujzinska cesta (1803.-1809.); Karlovac Rijeka; 135 km; =8,2-14,40m; s=2-4%;najljepa u Europi; izgradio general Vukasovi financirao biskup VrhovecTe su se ceste nakon potrebnih rekonstrukcija zadrale u uporabi i do danas.Slide Number 14Slide Number 15Napoleonova okupacija (1805.-1813.)- probijeno 500km cesta-najpoznatija Marmontova cesta: Knin-Sinj-Metkovi Dubrovnik1898.- prvi automobil u Hrvatskoj (grof Marko Bombelles u Vinici)Masovna proizvodnja motornih vozila postavlja zahtjev za modernizacijom postojeih i gradnjom novih cesta nakon Prvog svjetskog rata. do 1918.-154 km suvremenih cesta u Hrvatskoj i 218 km asfaltiranih u Istri koja je pod okupacijom Italije1918.-1941. 8.789 km cesta (372 km suvremenih cesta: okolica gradova Rijeke, Zagreba, Zadra,Splita; Dugo Selo-Zagreb-Samobor, tzv. betonska cesta); U okupiranoj Istri: Trst-Pula; Rijeka-Pula;Pore-Pazin1941.-1945.- izgraeno 89km cesta sa suvremenim kolnikom (GP-Varadin- Komin; Rijeka-Grobnik; Zaprei- Novi Dvori)Kraj Drugog svjetskog rata: - 461 km suvremenih cesta- 75% mostova razoreno i oko 50% mree neupotrebljivo za promet 1945.- 1990.- obnova i modernizacija cestovne mree 1950.- izgradnja autoputa Bratstva i jedinstva Zagreb-Beograd;I. faza autoceste1952.- izgradnja Karlovac-Rijeka; Varadin-Zagreb ;Rijeka-Pula;Zagreb-Velika Gorica;Dugo Selo-Vrbovec;radovi na Jadranskoj magistrali1945.-1955. gradi se oko 73 km/god; 1955.-1200km suvremenih cesta1955.-1962. gradi se 151km/god1962.-1967. gradi se 344km/god; 1965. postoji 19.169 km javnih cesta; od toga 3.553 km suvremenih Zagorska magistrala;Podravska magistrala; Karlovac- Petrinja-Sisak; Petrinja Kostajnica-Dvor; Plitvice-Gospi-Karlobag 1971.-1976. zastoj u izgradnji;Hrvatsko proljee1971.- dovrena AC Zagreb-Karlovac;44,7 km; prva naplata cestarine1972.- izlaz iz Rijeke prema Zagrebu1977.- AC Ivanja Reka-Okuani1981./1982.-izgradnja kapitalnih objekata: obilaznica Zagreba, poetak izgradnje obilaznica Rijeke, Osijeka i Splita; tunel Uka; most Krk1985.- 27.474 km javnih cesta/18.928 km sa suvremenim kolnikom1990.- 21.525 km cesta sa suvremenim kolnikom1991.-1995.- Domovinski rat: miniranje mostova, ruenje pokosa, loe odravanje, nesiguran i neredovit promet; 300 mln. izravne tete i 6 milijardi posredne teteJavnih cesta ima 29.132,9km prema podacima za 2009. Gustoa mree cesta iznosi 51,53 km/100km2 povrine ( u zemljama EU 80 km), odnosno 6,9 km na 1.000 stanovnika .Slika I-03. Mrea autocesta RHSlika I-04. Mrea dravnih cesta (D-ceste RH, 2005.)Slide Number 21Slide Number 22Slide Number 23Slide Number 24U skladu s planom razvoja cestovne mree u RHa, postoje dva uzduna (longitudinalna) pravca od kojih je jedan kontinentalni (posavski), a drugi obalni (jadranski) te etiri poprena (transverzalna) pravca koji ih povezuju.Posavski pravac (koridor) definiran je smjerom Ljubljana Bregana / Zagreb Slavonski Brod Lipovac Beograd Jadranski pravac je odreen pravcem Trst Pasjak / Rijeka Zadar Split Dubrovnik / Debeli Brijeg.etiri su transverzalna pravca: od maarske granice (Gorian / akovec), preko Varadina i Zagreba, kroz Gorski kotar i grad Rijeku, s vezom na jadranski cestovni pravac te dalje prema Istri i Trstu od austrijske granice (entilj / Maribor) preko Zagreba do Splita i Zadra - tzv. pyhrnski pravac od maarske granice (Terezino Polje / Virovitica) preko Okuana i Banje Luke do Splita od maarske granice (Lu / Beli Manastir) preko Osijeka i Sarajeva do Ploa.Slide Number 26Strategija razvitka cestovne mree u Hrvatskoj predvidjela je gradnju sljedeih autocesta i poluautocesta: primorsko-goranska i prigorsko-meimurska autocesta: Rijeka Zagreb Gorian zagorska i liko-dalmatinska autocesta: Macelj Zagreb Split posavska autocesta: Bregana Zagreb Lipovac jadranska autocesta: Pasjak / Rijeka Zadar / Split Dubrovnik, (s Istarskim Y: Plovanija Pula Matulji) lika autocesta: Karlovac / Bosiljevo Otoac Sv. Rok slavonsko-hercegovaka autocesta: Beli Manastir Osijek Svilaj (Sarajevo) Ploe splitsko-hercegovaki smjer: Split Sinj Trilj (prema Livnu i Mostaru).Strategija je predvidjela i gradnju mree petnaestak brzih dravnih cesta, ukupne duljine preko 1.300 km. Sagraeno je i u gradnji tek tridesetak kilometara. To su ceste: Solin Klis Sinj; Katela obilaznica Splita Stobre; Ploe Metkovi (Gabela); Split (Dugopolje) Arano; Karlovac Slunj Plitvice Lovinac; Sv. Helena Vrbovec Koprivnica; Vrbovec Bjelovar Virovitica; Virovitica Pakrac Okuani; Karlovac Sisak Kutina Grubino Polje Virovitica; Varadin Virovitica Osijek Vukovar Ilok; Vukovar Vinkovci upanja; Oroslavje Donja Stubica Marija Bistrica Laz Popovec; Zadar Benkovac Knin; Osijek Naice Poega Nova Gradika (Donji Miholjac) i obilaznice veih gradova.Okvirni podaci o prometu u Hrvatskoj u 2005. godini ukazuju na kljune uinke: u domaem prometu prevezeno je oko 10 milijuna putnika (od ukupnih 30 milijuna) te oko 5 milijuna tona tereta (od ukupnih 12 milijuna tona). Od svih pristiglih turista u nau zemlju oko 80% ih je doputovalo osobnim automobilima.Slide Number 29