eugen pusi hrvatska sredinja dravna uprava i usporedni upravni sustavi (neka poglavlja) dravna uprava (str. 87-99) razvoj u posljednjih 300 godina = izmjena koncentracije i dekoncentracije moi: apsolutna monarhija (17. i 18. st) = koncentracija nestaje: o feudalna rascjepkanost o dioba vlasti papa i svjetvonih vladara o defenzivna samostalnost gradova o autonomija cehova i profesionalnih udruga demokratske reforme (18. i 19.st.) = ponovna dekoncentracija. dolazi do: o dekoncentracije moi u izabranim skuptinama o sustavnog meusobnog suprotstavljanja dravnih organa o zajamenih prava graana o lokalne samouprave pojava industrijskog drutva (20.st.) = ponovna koncentracija politike moi: o drava javnih slubi o gospodrske regulacije o socijalna dobrobit danas nova dekoncentracija: o reafirmacija demokratskih vrijednosti i slobodnog trita o deetatizacija nekih dravnih djelatnosti o slabljenje ili naputanje dravne regulacije na nekim podrujima o pojava javnog sektora gdje u djelatnostima javnog interesa, uz dravu, sudjeluju i nedravne organizacije s javnim ovlastima kae: iz perspektive teorije organizacije najzanimljiviji dio organizacije drave je dravna uprava. ona ini njen najvei dio i najlake je usporediva s nedravnim organizacijama. dravna uprava nastaje od 17.st, a svoj dananji oblik dobiva u 20.st. podsustav dravne uprave u razvijenim zemljama najee obuhvaa deset centralnih podruja djelatnosti: 1. unutarnji poslovi (policija) 2. vanjski poslovi 3. vosjka 4. pravosue 5. financije (pribavljanje i raspodjela sredstava za funkcioniranje drave) (klasini resori) 6. regulacija gospodarstva 7. drutvene javne slube u prosvjeti, zdravstvu, socijalnom osiguranju, socijalnoj zatiti 8. tehnike javne slube u prometu, komunikacijama, energetici 9. komunalne slube u naseljima, osobito gradskim 10. informativne javne slube: statistika, meteorologija, patenti, katastar... (ove se razvijaju krajem 19.st.) ove dvije grupe treba razlikovati meu ostalim one imaju razliit razvoj hijerarhije. peter abell smatra da hijerarhija u organizaciji ima dvije funkcije: 1. osiguravanje optimalnih uvjeta protoka informacija komunikacije u organizaciji i izmeu organizacije i okoline 2. omoguavanje kontrole, nadzora i eventualnog iskljuenja svih za ostvarenje ciljeva organizacije disfunkcionalnih ili nerelevantnih interesa. 1

kae pusi kod dravne uprave hijerarhija ima jo jednu dodatnu svrhu: utvrivanje i usmjeravanje odgovornosti za upotrebu dravne vlasti za primjenu organizirane primjene fizike sile u djelovanju dravnih organa prema graanima. pa kae: hijerarhija kao legitimiranje vlasti i fiksiranje odgovornosti e biti izraenija kod akata drave kao vlasti nego kod akata drave kao slube. e a sad emo vidjeti kakve promjene dravne uprave kao instrumenta vlasti i javne uprave kao sustava slubi moemo oekivati danas. 1. uprava kao vlast i uprava kao sluba resori dravne uprave (pa ak i tradicionalni) se mogu promatrati sa dva stajalita: 1. tradicionalno gledite polazi se od postojanja monopola organizirane fizike sile koji slui za vanjsku i unutarnju obranu. glavni nain utjecaja = primjena sile. 2. novije polazi se od cilja regulacije bitnih drutvenih procesa utjecanjem na ponaanje ljudi prema unaprijed odreenim kriterijima. glavni nain utjecaja ovdje = dravni normativni sustav prije svega pravni, a tek potom primjenom monopola sile. kae obje ove svrhe i naini njihovog ostvarivanja mijenjaju se pod utjecajem razvojnih tendencija suvremenog svijeta: 1. tehnoloki napredak 2. irenje kruga legitimnih interesenata (kae: ove dvije utjeu jednako i na nedravne organizacije) 3. profesionalizacija = irenje i produbljivanje informacijske podloge, znanja i podataka, na kojoj poiva djelatnost ljudi. dakle ljudi stjeu potrebno znanje obrazovanjem i iskustvom s oekivanjem da e moi ivjeti od upotrebe toga znanja. organizacije e sve vie trebati ljude koji su ovako osposobljeni, a znanje tih ljudi ini ih nezavisnijima u sklopu organizacije oni su meusobno povezani po slinosti struke, a njihov rad usmjeravaju vie pravila struke (lex artis) nego nalozi hijerarhijski pretpostavljenih. 4. globalizacija = sve vre i trajnije meusobno povezivanje organiziranih djelatnosti ljudi i aktivnosti drava diljem svijeta: promet, komunikacijske mree, kulturna razmjena, turizam, suradnja drava, stvaranje nadnacionalnih formacija koje preuzimaju neke djelatnosti drave. ovim se donekle redefinira tradicionalni koncept suverenosti drava postaje karika u globalnom sustavu. 5. regionalizacija = jae naglaavanje posebnosti pojedinih podruja unutar dravnih granica i legitimnosti odgovarajuih interesa stanovnika tih podruja. ovo je protutea globalizaciji. regije se esto povezuju i bez obzira na dravne granice. 6. individualizacija = sve jasnija dominacija vrijednosti pojedinca, njegove sigurnosti, slobode, nesmetanog razvoja. ovo postaje kriterij za ocjenjivanje drave i drutva: ona mora moi osigurati dostojanstvo i slobodu pojedinaca. dakle ovi procesi diferenciraju i mijenjaju tradicionalnu dravu: vojska i policija se profesionalizira i usmjerava prema mirnodopskim djelatnostima i meunarodnoj suradnji. vanjski poslovi postaju sve vie koordinacija i usmjeravanje nadnacionalnih veza. resor financija se sve vie usmjerava prema regulaciji. promjena u funkciji regulacije: (= utjecanje na ponaanje ljudi prema unaprijed postavljenim kriterijima). tradicionalno je kriterij za regulaciju bio interes vlastodraca, a regulacija se sastojala od iste sile. danas se ova funkcija diferencira i redefinira, ali se za nju ipak i dalje moe rei da je 2

kontrafaktina = primjenjuje se kad se adresati na ponaanje poeljno regulatoru ne mogu motivirati njihovim vlastitim sadanjim svjesnim interesima. kae: regulacija je dravna djelatnost koja ini most izmeu resora vlasti i mrea javnih slubi. kako je poeo razvoj javnih slubi: u poetku su to dravne intervencije npr: unapreivanje gospodarskih djelatnosti dravnim poticajima, propisivanje ope obveze pohaanja kola, propisivanje ponaanja u epidemijama ... kasnije se pojavljuju stvarne organizacije koje proizvode dobra i usluge radi zadovoljavanja drutvenih interesa. one su u svom djelovanju naelno neovisne od dravnog monopola sile. e pa kae: kako to da drava obavlja djelatnosti neovisne o monopolu sile. etiri mogua razloga za ovo: 1. ima slubi koje iziskuju tolika poetna ulaganja da ih samo drava moe prikupiti (eljeznica) 2. ima slubi koje ne mogu privui ulagae motivirane dobiti jer su izgledi vrlo mali (muzeji) 3. postoje slube kod kojih se vladajue vrijednosti opiru pomisli da bi netko zaraivao da tuoj nevolji (zdravstvo) 4. postoje slube koje u svom funkcioniranju nisu primarno ovisne o vlasti, ali je vlast ovisna o njihovim rezultatima (statistika) e ali kae: u suvremenim promjenama ove ustanove su prvi kandidati za deetatizaciju. iako veinom na njih nije primjenjiva trina regulacija mogue je objektivnije i preciznije odrediti njihovu djelotvornost nego kod klasine dravne uprave. 2. promjene u dravnoj upravi velike britanije od 1461. do 1641. se u engleskoj nastoji uspostaviti monarhijski apsolutizam. meutim ova nastojanja definitivno propadaju revolucijom 1688. od tada poinje postupno prevladavanje parlamenta (dom lordova i dom komuna). kasnije dom komuna dobiva prevagu. u ovoj suverenosti zakonodavnog tijela je izvor odreene nesustavnosti centralne uprave: pojedinim granama centralne uprave upravljaju parlamentarni odbori (boards). u 20. st. broj centralnih resora raste na 30 (do 50-ih) pa se smanjuje na 20 (60-ih) pa na 18 (80-ih). broj ministara raste sa 60 (1900.) na 103 (80-ih). broj inovnika takoer raste, ali slabije, a ukupni broj zaposlenih u javnom sektoru do 80-ih raste na sedam milijuna ljudi. dakle: broj resora ostaje konstantan, a javni sektor raste. razlog tomu: da bi vlada mogla funkcionirati sastoji se samo od najvanijih centralnih resora. najvanije i veinu javnih poslova ne obavljaju dravni inovnici i upravne organizacije. koje su ovo sve organizacije: kvazidravne organizacije. ove se dijele na: 1. upravna tijela u uem smislu 2. savjetodavna tijela 3. specijalizirana kvazisudska tijela znaajna karakteristika ovih organizacija je smanjena mogunost parlamentarne kontrole one su samo pod nadzorom ministarstava organizacije koje upravljaju imovinom u javnom vlasnitvu. ovdje spadaju: 1. javne trgovake organizacije koje su dio centralne uprave (tvornice vojne opreme) ili lokalne uprave (lokalna banka...) 2. dravno sudjelovanje u dionikim drutvima 3. javna poduzea. karakteristike: 3

a) organizirane su kao gospodarska poduzea b) statut im je propisan zakonom c) u javnom su vlasnitvu d) pod ogranienim su dravnim nadzorom, ali samostalne u poslovanju i upravljanju e) osoblje nisu inovnici, a sredstva im nisu dravna sredstva ovdje spadaju nacionalizirane industrije (eljeznica, nafta, plin, elektricitet, aerodromi) i bivi resori centralne uprave (pota) regionalne upravne organizacije. ove su izvorno nastale kao podrunice centralnih upravnih resora, a neke od njih (regionalna vodoprivreda ili regionalna mrea nacionalne zdravstvene slube) su se osamostalile i funkcioniraju kao autonomne mree ustanova. danas, zbog politikih promjena, regionalne uprave imaju gotovo sve funkcije koje i centralna (posebno u kotkoj, walesu i sjevernoj irskoj). lokalna uprava. centralni parlament odreuje poslove lokalne uprave po naelu enumeracije. zato je lokalna uprava dugo bila pod utjecajem centralne uprave. danas su ovi odnosi poneto izmijenjeni i to uslijed dvije tendencije: 1. lokalna tijela raspolau bitnim vlastitim izvorima prihoda 2. uslijed politikih tenzija lokalna tijela (a posebno gradska) se esto suprotstavljaju djelovanju centra.

kljuni proces koji se odvija u engleskoj dravnoj upravi = prenoenje upravnih poslova i premjetanje upravnih organizacija i osoblja iz dravne uprave u ire podsustave javnog sektora. ove organizacije se tako udaljavaju od dravnog nadzora i pribliavaju logici privatnog sektora. kae: vjerojatno je da e se na ove organizacije odraziti ope tendencije razvoja privrednih organizacija (smanjenje uloge hijerarhije) vie nego na dravnu upravu. struktura dravne uprave velike britanije: 1. obrana ministarstvo obrane o vojska o zrakoplovstvo o mornarica o vojna oprema o obavjetajne slube (u sastavu ureda kabineta) 2. vanjski poslovi ministarstvo vanjskih poslova i poslova commonwealtha o uprava za prekomorski razvoj 3. unutarnji poslovi ministarstvo unutarnjih poslova (home office) o uprava zatvora o metropolitanska policija o suci za prekraje (unutarnji london) o sluba nadzora nad uvjetno otputenima (unutarnji london) 4. pravosue ministarstvo pravosua (lord chancellor's department) o uprava sudova (court business) o javno tuilatvo 5. financije ministar financija (chancellor of the exchequer) riznica (treasury) 4

o blagajna o financijska revizija o financijska pravna sluba o uprava za unutarnje prihode o uprava za carine i takse o odjel za tednju 6. gospodarske slube ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i prehrane ministarstvo trgovine i industrije o odjel za jamstvo izvoznih kredita o komisija za umarstvo o odbor za intervencije kod poljoprivrednih proizvoda o ured za korektno trgovanje 7. drutvene slube ministarstvo zdravstva i socijalne sigurnosti ministarstvo obrazovanja i znanosti o komisija za zapoljavanje o sluba za mirenje i arbitrau o ured za higijensko-tehniku zatitu o ured za umjetnost i knjinice 8. tehnike slube ministarstvo energetike ministarstvo prometa (transport) 9. komunalne slube ministarstvo okolia 10. infomativne slube o centralni ured za informacije o centralni ured za kompjuterizaciju i telekomunikacije o katastar o statistika o ured za kartografiju i fotogrametriju 11. unutarnje slube i regionalni poslovi ured kabineta kotski ured waleki ured sjevernoirski ured o ured za upravljanje i osoblje o usluna organizacija za dravne inovnike * * *

kae: na britanskom primjeru se dobro vidi utjecaj prethodno navedenih tendencija na promjene u dravno upravi posebno regionalizacije i profesionalizacije. glavna tendencija u engleskoj dravnoj upravi = poveanje omjera izmeu klasinih upravnih resora i ukupnog javnog sektora javni sektor raste, a klasini resori ostaju isti. to se tie postavki organizacijske teorije o smanjenju uloge hijerarhije i premjetanju teita integacije u organizacijama s dimenzije odnosa na dimenziju metoda rada i njihovoj primjenjivosti na javni sektor neki autori i na ovo odgovaraju potvrdno: hickson u svom istraivanju usporedno promatra naine odluivanja u organizacijama javnog i 5

privatnog sektora, pa zakljuuje da na odluivanje ne utjee javni ili privatni karakter organizacije nego stupanj problema o kojem se odluuje. taylor + williams tvrde da su kompjuterizacija i automatizacija u engleskoj centralnoj upravi uzrokovale prijelaz s hijerarhijskih odnosa na ekipne mree, decentralizaciju i profesionalizaciju. ipak kompjuterizacija u upravi kasni za privrednim organizacijama 20-ak godina.

odnos graana i uprave (str. 111-119)sinoptiki prikaz graani su u svojim odnosima s upravom slabiji partner zato je nuno utvrditi sustav prava kojima jaa poloaj graana prema upravi. ova prava su kod nas zajamena ustavom. instrumenti kojima se ta prava ostvaruju: a) sredstva politike kontrole b) sredstva pravne zatite c) organizacije graana d) tehniko usavravanje uprave e) javnost uprave koja se ostvaruje javnou u samom funkcioniranju uprave, sustavnim kontaktima graana i uprave preko sredstava javnih komunikacija problem odnosa uprave i graana postavlja se za sve upravne sustave ne samo za teritorijalnu upravu, nego i za funkcionalno upravljanje, za upravljanje na principu drutvenog povezivanja, za samoupravljanje. kvalitativna razlika ovih = teritorijalni upravni sustavi koji su prije svega orijentirani na vlast, unose element vlasti i u svoje odnose s graanima tako da ti odnosi u vrijeme prijelaza s dominacije teritorijalnoga na prevladavanje funkcionalnoga sustava postaju vrlo sloeni. kae: s jedne strane graani podvrgnuti vlasti su izloeni monopolu prinude. s druge u demokratskom ureenju su graani izvor vlasti. tako su oni u dvostrukoj ulozi: podanik i nosioc vlasti. teritorijalna uprava se pojavljuje kao nosilac odreenih drutveno potrebnih slubi dakle ona se u odnosu prema graanima pojavljuje kao organizacija koja prua usluge. kae postoje etiri aspekta odnosa graana s teritorijalnim upravnim sustavima: 1. uprava graani kad su graani podanici podvrgnuti vlasti 2. uprava graani kad graani nastupaju kao izvor politike kontrole vlasti ili na neki nain nosioci vlasti 3. uprava graani kad su graani korisnici ope potrebnih slubi 4. uprava graani kad su graani suradnici uprave. kae: ova klasifikacija omoguuje preglednost, ali odstupa od stvarne situacije odnosa koja je znaajno kompleksnija. sloenost odnosa graana i uprave odraz je sve zamrenijeg spleta interesa u drutvu prijelaznog razdoblja: s jedne strane graani mogu imati raziliite interese (suprotne, istovjetne, suprotne upravi...), a s druge i sama uprava moe imati razne interese. naprimjer: u lokalnim zajednicama lanovi politikih tijela mogu imati veu privrenost lokalnoj zajednici nego upravnom aparatu. wanda harz kae da postoje dva tipa konflikta u lokalnim zajednicama u poljskoj: 1. sukobi posebnih i pojedinanih interesa i interesa zajednice 2. sukob interesa stanovnitva i uprave kae: jedan od osnovnih povijesnih izvora javnog prava je tenja da se graani u ulozi podanika osiguraju od samovoljnog presizanja uprave u njihovu pojedinanu sferu. 6

1. povijesni razvoj odnos uprave i graana se razvija od poetka postojanja uprave = kraj feudalizma, pojava prosvjeenog apsolutizma koji organizira upravu. 1.1. paternalizam

dakle ovo je prva uprava: paternalizam znai da uprava ili vlast sebi prisvaja oinski odnos prema graanima. graani ne znaju to je dobro za njih to zna samo uprava ona je starija i pametnija i zato joj se treba pokoravati. dakle uprava graanima namee svoju koncepciju javnog dobra bez obzira to graani o tome misle. 1.2. demokratska drava i uprava

damokratskim reformama i revolucijama (17.-19.st.) nastaje antiteza paternalizmu smatra se da djelatnost drave prema drutvu treba svesti na minimum. ova koncepcija je nazvana laissez faire laissez passer ('dajte da radimo dajte da prolazimo'). osnovna svrha uprave u tom razdoblju = ograniiti upravnu djelatnost i ograivanje privatne sfere graana u koju upravna djelatnost nema pristupa. ovo se postie: sredstvima politike kontrole mehanizmom diobe vlasti supremacijom zakonodavne vlasti nad upravom pravnom kontrolom uprave dakle klju klasine koncepcije upravnog prava kao tekovine demokratskih revolucija = uprava smije initi samo ono za to ima izriito zakonsko ovlatenje. meutim uprava se postupno iri i sve je tee zadrati ovakvu perspektivu. pritom se mijenja i pozicija graana prema upravi: uprava postaje sve vie nosilac slubi, a sve je manja vidljivost vlasti zato graani vie ne gledaju na nju kao opasnost od koje treba zatiti neku svoju sferu, nego nastoje osigurati svoje sudjelovanje kao korisnika glavni cilj = ne biti prikraen za upravne usluge. e pa kae: ovakav odnos stvara mogunost jaanja vlasti uprave. zato nastaje i novi cilj upravnog prava = pravni sustav mora prije svega garantirati jednakost pravnog poloaja graana kao korisnika javnih slubi, smanjiti mogunost zlouporabe nove ovisnosti graana od operativne uprave. dvije varijante nove regulacije odnosa graani uprava: 1. javni odnosi 2. suodgovornost 1.3. javni odnosi

(public relations) danas se uprava u odnosu s graanima poinje tretirati kao veliko poduzee u odnosu s klijentima. dakle bitna djelatnost u ovim odnosima = reklamiranje, odnosi s javnou, ispitivanje trita... 7

dakle: uprava se promatra kao usluna organizacija za koju je vano da graani imaju dobro miljenje o njoj. zato uprava treba da njeguje svoje odnose s javnou: osniva posebne organizacijske jedinice s tim zadatkom koje pomou: publikacija utjecajem preko sredstava javnog komuniciranja kontrolom osobnih kontakata ini sve da graani imaju dobro miljenje o upravi 1.4. suodgovornost

dakle ovdje se radi o tenji da se u odnosu uprava graani graani uine donekle suodgovornima za upravne slube. dakle klasina politika kontrola vie nije dovoljna: nastoji se pronai oblike u kojima e graanin izravno sudjelovati u radu pojedinih upravnih organizacija i postati za njih donekle suodgovoran. dakle ovo ne znai potpunu odgovornost naime uprava i dalje ostaje nosilac vlasti odgovorna politikoj vlasti. napomena: centralni i lokalni upravni sustavi podjednako su teritorijalni i podjednako se u njima namee pitanje odnosa s graanima. kod lokalnih je pitanje akutnije jer centralni organi drave imaju: manje neposrednih odnosa s graanima raspolau s boljim sredstvima javnog priopavanja. imaju vei autoritet. lokalni organi imaju: ee svakodnevne kontakte s graanima manje sredstava manju mogunost koritenja sredstava publiciteta vee mogunosti primjene metoda suodgovornosti vee mogunosti utjecaja graana na organe

8

uprava u hrvatskoj i veliki upravni sustavi (str. 137-301)1. razvitak uprave u hrvatskoj sinoptiki prikaz znaanje uprave se mijenja tijekom povijesti: poinje kao zatita unutarnje i vanjske sigurnosti, a s vremenom se iri na poslove regulacije raznih podruja ivota. s vremenom se iri i broj nosilaca upravnih poslova od dravne na paradravne i nedravne organizacije. ono to je nekad bilo dravna uprava postaje uprava javnog sektora. u hrvatskoj dravna uprava u modernom smislu (profesionalna, s plaenim kadrovima) razvija od marije terezije: 1767. osnivaju se kraljevska vijea u kraljevinama dalmaciji, hrvatskoj i slavoniji kao vrhovno upravno tijelo pod predsjedanjem bana, sastavljeno od 5 lanova: 1. crkveni dostojanstvenik 2. velika 3. trojica plemia 1769. se osniva politiko-kameralni studij. sve ovo je prvo locirano u varadinu, a kasnije se seli u zagreb. ova reforma nije imala veeg odjeka jer vijee nije imalo podreene slubenike na niim razinama, pa je uskoro kraljevsko vijee ukinuto, a njegovi poslovi preneseni na ugarsko namjesniko vijee. franjo josip neoapsolutizam 1851.-1860. novi val modernizacije hrvatske uprave. uvedeno namjesniko vijee s banom na elu. vrhovni organi uprave za hrvatsku i slavoniju su bili podreeni ministarstvu unutarnjih poslova u beu, a nadreeni upanijskim upravama 6 upanija i 20 podupanija. ovim je utemeljena profesionalna dravna uprava u hrvatskoj. mana ovog sistema = njemaki kao slubeni jezik. od 1868. pa do kraja monarhije poinje se graditi sloeniji upravni sustav. hrvatska i slavonija dobivaju autonomne uprave. u djelokrugu zemaljske vlade na elu s banom su: unutarnji poslovi bogotovlje i nastava pravosue od 1914. narodno gospodarstvo hrvatska i slavonija kojima je pridruena i vojna krajina je podijeljena na 8 upravnih jedinica upanija s velikim upanom, upanijskom skuptinom i upravnim odborom. svaka upanija obuhvaa upravne kotareve, a u njima kotarske oblasti s profesionalnim upravnim aparatom. lokalna samouprava je organizirana u gradovima s izabranim gradskim zastupstvom i gradonaelnikom, te gradskim poglavarstvom kao izvrnim organom koje vodi naelnik. upravno osoblje se obrazovalo na domaem sveuilitu pravnom fakultetu. nakon 1.sv. rata kraljevina SHS. uprava u hrvatskoj je imala odreenu autonomiju do 1921. kad je cijela drava podijeljena na 33 oblasti nevezane uz povijesne regije. na elu svake od oblasti = veliki upan. 1929. diktatura: drava podijeljena na 9 banovina i upravu grada beograda. hrvatska = podijeljena na savsku i primorsku banovinu. na eu svake banovine = ban kojeg imenuje kralj na prijedlog predsjednika vlade. uprava je organizirana u 7 do 8 odjeljenja. u nekim razdobljima je bilo i regionalnih jedinica dravne uprave, oblasti i okruga. jedinice lokalne dravne uprave su kotari ili gradovi. bajnie lokalne jedinice = opine koje su i za vrijeme diktature zadrale neki oblik samouprave. 9

1939. politiki sporazum cvetkovi-maek: spojene savska i primorska banovina s kotarima dubrovnik, id, ilok, brko, derventa, travnik i fojnica u banovinu hrvatsku s bitnom autonomijom u okviru jugoslavije. ban se imenuje kraljevim ukazom, a odgovoran je kralju i hrvatskom saboru. autonomija se odnosi na: dio unutarnjih poslova pravosua financija gospodarske poslove tehnike slube drutvene slube NDH: samo dijelovi banovine hrvatske, od 1943. odlukom ZAVNOH-a uspostavljena hrvatska kao federalna jedinica u federativno ureenoj jugoslaviji, a ovaj status je potvren i kasnijim ustavima socijalistike jugoslavije. slabljenjem centralistikih tendencija u KPJ/SKJ jaa poloaj federalnih jedinica: vojska i vanjski poslovi ostaju centralizirani, a djelokrug republika se iri u: unutarnjim poslovima pravosuu regulaciji privrede financijama drutvenim slubama tehnikim slubama komunalnim slubama informacijskim slubama poeci suvremene uprave u svijetu dravna uprava postoji otkad postoji i drava monopol organizirane fizike sile u rukama neke skupine. danas upravu odreujemo kao skup profesionalaca sa sustavnom diobom poslova meu njima i sustavnom meusobnom povezanou. ovakav oblik nastaje mnogo kasnije: u 17.st. u evropi nastaju centralne dravne vlasti koje stvaraju upravne tabove: ukida se feudalna rascjepkanost uprava se temelji na prosvjetiteljskim predodbama o vladaru kao odgovornom za dobrobit svojih podanika ta uprava je profesionalna suprotno honoracijskoj upravi feudalnih stalea i redova ernest barker za ovaj razvoj posebno znaajnom smatra godinu 1660. naime te godine je u engleskoj odlueno o vezanosti kraljeve uprave preko vlade za parlament: sustav kralj-uparlamentu. sline ali blae promjene u to doba zapoinju i u pruskoj i francuskoj. hrvatski politiki okvir u hrvatskoj (i monarhiji) borba apsolutizma i feudalnih institucija poinje u 16.st (hrvatski sabor izabrao ferdinanda I. habsburga za kralja) pa sve do kraja 19.st. kroz cijelo ovo razdoblje pomalo prevladava profesionalna uprava, ali se mijea s odreenim feudalnim ostacima. 10

tek nakon 1868. u hrvatskoj poinje izgradnja suvremene uprave graanske drave. kae: zato u ovom razvoju razlikujemo dvije faze: 1. pokuaji apsolutistike modernizacije feudalne uprave (1767.-1867.). u ovoj fazi je postojalo nekoliko prilika za dobivanje vee samostalnosti hrvatske, ali ih stalei nisu iskoristili 2. izgradnja moderne dravne uprave u sklopu austro-ugarskog sporazuma ('67.) i hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.-1918.). ovdje vie nije bilo prilike da se nadoknadi proputeno. 1.1. apsolutistika modernizacija feudalne uprave

habsbirko carstvo, unato svom feudalnom ureenju bilo je iznimno velik sustav i ne bi moglo opstati a da nije razvilo barem neki oblik profesionalne uprave. poeci centralnih upravnih tijela vezani su uz maksimilijana I. (1459.-1519.) on je u pojedinim austrijski zemljama uveo tijelo pod nazivom regiment koje pod njegovim izravnim vodstvom koordinira sve upravne i sudske poslove, s kancelarom kao tajnikom i profesionalnim pisarima. kasnije se uvode tri sredinja organa iz kojih se postupno razvija sredinja uprava: 1. dvorsko vijee = velikai koje je vladar okupio kao svoje savjetnike. ovo nema ovlasti, ali je pretea budue vlade. 2. dvorska kancelarija = donosi upravne odluke: dijeljenje plemikih naslova, sudjelovanje u crkvenim imenovanjima. ovo je zametak budue uprave. 3. dvorska komora = ova upravlja carevim zemljinim posjedima i prihodima od regalnih prava, a kao zastupnik vladarevih imovinskih interesa pred sudovima se pojavljuje fiskal kasnije prokurator komore. ferdinand I. (1526-1564.) ovo je vrijeme osmanlijskih osvajanja, a na te prijetnje najbolji je odgovor centralizacija i apsolutizam. tako se uz dvorsko vijee formira i tajno vijee neposredno uz vladara i ratno vijee zametak budueg centralnog ministarstva rata. dvorska komora (financije) dobiva svog posebnog predsjednika, a kancelarija komore se dijeli na tri tajnitva: njemako, eko i maarsko. od 1699. promjena u odnosima s osmanlijskim carstvom (mir u srijemskim karlovcima) slabi osmanlijska vojna sila, pa se izgradnja centralne uprave vod sve vie prosvjetiteljskim argumentima, a sve manje obrambenom nunou. 1.1.1. reforme marije terezije u ovom razdoblju razvija se profesionalizacija i diferencijacija uprave: dvorsko vijee postaje dravno vijee sastoji se od tri lana iz redova velikaa s naslovom ministra i tri lanova iz redova nieg plemstva i strunjaka s naslovom dravnog savjetnika. dvorsko ratno vijee se sastoji od triju odjela: 1. vojno-politikog 2. vojno-sudskog 3. vojno-gospodarskog ono od 1705. vodi poslove vojne granice u hrvatskoj i slavoniji. tajno vijee, dvorska komora postoje i dalje, a dvorska komora izdvaja niz specijaliziranih tijela i ustanova za gospodarske i financijske zadae. dvorska kancelarija se dijeli na: 1. dravnu kancelariju za vanjske poslove 2. vrhovni pravosudni organ 3. direktorij u javnim i kameralnim stvarima 11

ugarska / hrvatska: za upravne poslove vezane uz ugarsku i hrvatsku se ve 1569. osniva ugarska kraljevska komora koja do 1715. djeluje pod dvorskom komorom, a od tada se postupno osamostaljuje i djeluje kao centralni upravni organ u beu. od 1690. postoji ugarska dvorska kancelarija za ugarsku i hrvatsku kao sredinje mjesto za izdavanje dokumenata za te zemlje. 1723. se osniva ugarsko kraljevsko namjesniko vijee sastavljeno od 22 savjetnika od kojih je jedan iz hrvatske. hrvatska teritorijalna podjela: hrvatska je u to doba podijeljena na 6 podruja s razliitim politikim statusom: 1. kraljevina hrvatska: zagrebaka, krievaka, varadinska upanija, a od 1776. i severinska (kasnije rijeka) upanija s hrvatskim primorjem 2. kraljevina slavonija: ova je nakon povlaenja turaka (1745.) organizirana u tri upanije: poeka, virovitika, srijemska. ove se po nekim obiljejima razlikuju od hrvatskih upanija. 3. vojna granica: ova je organizirana kao posebno podruje pod izravnom upravom sredinjih organa carstva, a prikljuena je hrvatskoj tek 1881. 4. dalmacija: prvo je pod mletakom vlau, a od 1797. posebna pokrajina austrijske carevine 5. rijeka: tretirana kao corpus separatum u zavisnosti od austrijske / maarske uprave kae: hrvatska i slavonija su u odnosu na druge zemlje monarhije znatno nerazvijenije. do sredine 19.st. nema osnovnih uvjeta za industrijsku revoluciju. iz ovog proizlazi i slab sustav obrazovanja, a onda i nemogunost uspostavljanja profesionalne uprave. 1767. osnovano posebno kraljevsko vijee za kraljevine hrvatsku, slavoniju i dalmaciju. ovo vijee prvo sjedi u varadinu, a od 1776. u zagrebu. ono je vrhovni organ carske uprave u hrvatskoj, izjednaen po rangu s ugarskim kraljevskim namjesnikim vijeem. na elu vijea je ban, a lanovi su: jedan prelat, jedan magnat i trojica niih plemia. djelokrug vijea = upravni poslovi u politiko-ekonomskim i vojnim stvarima. kae: ovo vijee je bilo neposredni organ sredita monarhije, a djelokrug je preuzelo od hrvatskoslavonskog feudalnog sabora. problem: ispod razine vijea je ostala feudalna uprava: u upanijama: veliki upani pod kojima se nalazi upanijski magistrat koji obuhvaa viceupana, plemike suce, ubirae poreza, fiskala, komisara... dakle ove funkcije obavljaju plemii i to poasno u slobodnim kraljevskim gradovima. ovi imaju poloaj pravne osobe plemikog stalea i kao takvi imaju svoje predstavnike u stalekom saboru. od 17.st. gradovima upravlja senat od 8 do 12 doivotno izabranih senatora. biraju se samo ugledni graani okupljeni u izbornom tijelu. gradska uprava je obavljala: a) upravne poslove: red i mir, podjeljivanje plemstva, briga za crkve, kole, gradske institucije b) gospodarske poslove: poslovi vezani uz razrez i naplatu poreza (oeconomica). od 1780. uvedene su i seljake opine koje su pod nadzorom seoskog vlastelina birale seoskog kneza ili suca i biljenika. ovo je zametak budue lokalne samouprave. uz osnivanje kraljevskog vijea osniva se i obrazovna ustanova za formiranje kljunih upravnih kadrova: politiko-kameralni studij u kraljevinama dalmaciji, hrvatskoj i slavoniji ('69. u varadinu, '72. preseljen u zagreb). ovaj studij je uklopljen u sustav kraljevske akademije znanosti. na koli je na latinskom predavao adam adalbert bari, a prema udbeniku josepha von sonnenfelsa 'grundsaetze der polizey, handlung und finanzwissenschaft' 12

kae: ovaj pokuaj modernizacije uprave nije uspio! hrvatski stalei okupljeni u saboru opirali su se osnivanju vijea jer im je ono suavalo nadlenosti. njihov otpor se temeljio na municipalnim pravima hrvatske (povijesno nastalim obiajno-pravnim povlasticama) koja su izriito potvrena od ugarsko-hrvatskog sabora: pravo na vlastitog bana i na predstavnitvo u vlastitom saboru koje saziva ban pravo triju hrvatskih upanija da plaaju polovicu poreza osloboenje hrvatskih upanija od dunosti ukonavanja i opskrbe vojske pravo na vlastito zakonodavstvo i autonomiju unutarnje uprave slobodno prodavanje i kupovanje morske soli samostalno sudstvo s banskim stolom kao prizivnim sudom zabrana naseljavanja protestanata 1779. marija terezija kraljevskim reskriptom ukida namjesniko vijee za hrvatsku i slavoniju, ali njegove poslove nije vratila banu i saboru nego ih je prenijela na kraljevsko ugarsko namesniko vijee u budimu. josip II. (1780-90.) ukida upanije kao institucije plemike samouprave i pokuava ih pretvoriti u stupanj centralne dravne uprave. prestraen time hrvatski sabor formalnom odlukom sankcionira podreivanje hrvatske i slavonije ugarskom namjesnikom vijeu nakon 1790. reforme josipa II. su ukinute, a upravni sustav se vratio na feudalne oblike koji su se zadrali do 40-ih godina 19.st. 1.1.2. reforme franje josipa I. 1848. = godina revolucija. carska vosjka ostaje vjerna monarhiji: jelai pobijeuje maarske revolucionare kod schwechata. na prijestolje stupa franjo josip I. rastjeruje se austrijski reichstag koji se sastao da raspravlja o ustavu. 1849. car proglaava oktroirani ustav. do sredine 1849. uguena maarska revolucija. novim ustavo se uspostavlja centralna vlast koja u sljedeem desetljeu nastoji uspostaviti modernizaciju drave centralizacijom uprave u sklopu apsolutistike vladavine. ovo je koncept koji je nastao 200 godina prije u zapadnoj evropi. oktroirani ustav se formalno opoziva silvestarskim patentom 1851. hrvatska: 1848. vladar imenuje josipa jelaia banom bez suglasnosti ugarsko-hrvatskog sabora. uspostavlja se bansko vijee na elu s banom kao privremena vlada. uskoro se sastaje i sabor stalea koji proglaava nezavisnost hrvatske i slavonije od ugarske kao posebnog kraljevstva pod dinastijom habsburg, proglaava hrvatski slubenim jezikom. u centralnoj upravi u beu se formira posebno ministarstvo za hrvatsku i slavoniju. meutim uspostava centralne uprave u carevini pregazila ove reforme. sredinji poloaj u toj upravi ima ministarstvo unutarnjih poslova na elu s alexanderom bachom. poslovi u djelokrugu ovog ministarstva: 1. politiko-upravni poslovi (voenje regionalne i lokalne dravne uprave) 2. poslovi statusa stanovnika (plemii, kmetovi, dravljanstvo) 3. teritorijalni vojni poslovi novaenje 4. poslovi izvrenja kazni i voenja kaznionica 5. nadzor nad cehovima 6. graevinarstvo 13

7. poljoprivreda, umarstvo, rudarstvo za poslove vezane uz javni red i mir, dravnu sigurnost i cenzuru osnovana je posebna vrhovna policijska oblast koja neposredno odgovara caru. glavni centralni organi za poslove vlasti: policija, vojska, pravosue, financije imaju vlastite regionalne i lokalne strukture. ove djelatnosti su izuzete iz djelokruga autonomnih organa u krunovinama (dakle iz djelokruga bana i upana u hrvatskoj) ili pak dvostruko vezane: za autonomne organe i za centralne organe. u ovoj varijanti su centralni organi, naravno, nadreeni lokalnima i regionalnima. jedina odluka hrvatskog sabora iz 1848. koja je ostala na snazi = hrvatski kao slubeni jezik. rasputaju se sabor i bansko vijee, a formira se banska vlada koja postaje upravna transmisija centralne vlasti (ministarstva unutarnjih poslova). kasnije se naziv banska vlada zamjenjuje nazivom namjesnivo. ova institucija obavlja: 1. poslove politike i redarstvene uprave 2. poslove bogotovlja i nastave 3. trgovine, obrta, poljoprivrede naredbom ministarstva unutarnjih poslova hrvatska i slavonija su podijeljene na 6 upanija: 1. zagrebau 2. varadinsku 3. krievaku 4. rijeku 5. osijeku 6. poeku pritom njihove institucije postaju iskljuivo upravne: ukidaju se skuptine, a upane imenuje car. ove jedinice (upanije, podupanije, kotari, opine, gradovi) nemaju samostalne prihode, nego samo prireze na direktne poreze. dakle: cilj ove reforme je bio centralizacija i to apsolutistika. centralna uprava je bila podijeljena na resore, a ova podjela je prenesena na namjesnitva, upanije... ukoliko poslove pojedinih resora nisu obavljale posebne mree resorno organiziranih ekspozitura centralnih ministarstava. ministarstvo unutarnjih poslova bilo je resorno ministarstvo za svu upravu u krunovinama, preko koje je obavljalo poslove politike uprave: 1. evidencija stanovnitva (dravljanstva...) 2. plemstvo: dijeljenje naslova, evidencija, odobravanje grbova, zemljini poslovi 3. novaenje, opskrba vojske 4. izvrenje kazni, upravljanje kaznionicama 5. poslovi eksproprijacije 6. nadzor nad udruenjima 7. nadzor nad zakladama, zavodima kae: unutarnji poslovi su definirani negativno: sve to ne spada nekoj drugoj upravnoj grani. na tadanjoj razini razvoja ovamo su pripadale i neke djelatnosti koje su kasnije dobile vlastite resore: 1. poljoprivreda i umarstvo 2. rudarstvo 3. graevinarstvo 4. upravni poslovi vezani uz promet 5. poslovi zdravstva pritom je policija bila izvan djelokruga ministarstva unutarnjih poslova: direktno podreena vladaru. 14

na nioj razini policija je bila dvostruko vezana: a) direkcija policije u policijskim rajonima (bavi se cenzurom) vezana na vrhovnu policijsku oblast i na namjesnika u krunovini (u hrvatskoj = ban). b) generalna inspekcija andermerije (naoruane strae). ova je vezana uz vrhovnu policijsku oblast i vrhovno vojno zapovjednitvo u beu. pravosue. ono je iz temelja reformirano ukinuti svi feudalni ostatci. 1. osnivaju se kotarski sudovi prvog stupnja u cijeloj carevini (prvostupanjski) 2. zemaljski sudovi (drugostupanjski u hrvatskoj i slavoniji) 3. banski stol (treestupanjski zadrava se tradicionalno ime iz feudalnog doba) 4. vrhovni sud u beu = vrh pravosudne hijerarhije (kasacijski) od 1851. odustaje se od naela odvajanja sudstva od uprave: sudovanje u prvom stupnju se povjerava kotarskim uredima. vojska. ova se kao profesionalna u austriji izgrauje ve od 17.st. 1850. se u hrvatskoj i slavoniji provodi prvo novaenje. ovo se provodi drijebom, a mnoge skupine imaju izuzee ili se mogu otkupiti financije. ove se razvijaju usporedo sa slabljenjem feudalnog sistema. prvi porezi u austrijskoj carevini = bojna kontribucija (porez za financiranje ratovanja), domestikal (porez za pokrivanje trokova regionalne i gradske uprave). reformama franje josipa mijenjaju se financije: uvodi se sustav dravnih financija pod kontrolom centralnog ministarstva financija. u svakoj krunovini se nalazi financijsko ravnateljstvo koje je odgovorno ministarstvu financija. kae: pretpostavka za uvoenje suvremene uprave poreza = stvaranje evidencije imovine. ovo poinje 1850. uvoenjem katastra. drugi vaan posao = zemljino rastereenje = odteta plemstvu za gubljenje prava na neplaeni kmetski rad. regulacija gospodarskih djelatnosti. po ovom pitanju je monarhija bila orijentirana dvojako: s jedne strane konzervatorno djelovanje na predgraanski sustav, s druge poticanje razvoja kapitalizma. hrvatska i slavonija su ile najnerazvijenija podruja monarhije. gospodarska regulacija pak bila je vrsto u rukama centra. kolstvo. u razdoblju apsolutizma ovo je u rukama sredinjeg ministarstva za bogotovlje i nastavu. voenje kola bilo je u rukama sveenstva, a civilna uprava imala je zadau vanjskog upravljanja kolama (financiranje, izgradnja...) * * *

kae: iako su reforme bile opsene u hrvatskoj i slavoniji uprava nije bila naroito jaka: mali broj slubenika slabo plaeni slabo obrazovani ovo je bio i razlog prodoru sve veeg broja stranaca u hrvatsku.

1.2.

dravna uprava graanske hrvatske 15

modernizacija marije terezije nije uspjela jer je naila na otpor feudalne sredine. druga modernizacija franje josipa nije uspjela jer je bila apsolutistika i germanizatorska i stoga neprihvatljiva upravo probuenoj nacionalnoj svijesti. 1.2.1. politiki okvir politiki poloaj hrvatske u ovo doba je vezan uz hrvatsko-ugarsku nagodbu (1868.) i austro-ugarsku nagodbu (1867.) = dualistika organizacija monarhije. pritom je ugarska i njen dio monarhije nedovoljno drutveno razvijen: s jedne strane maari imaju nacionalistike aspiracije prema narodima i zemljama pod krunom sv.stjepana, s druge u maarskoj nije u potpunosti dokinut feudalni poredak. to se feudalnih zaostataka tie za hrvatsku vrijedi slino ovo: njena politika scena je kombinacija stalekih zaostataka i nacionalnih tenji graanstva. politiki cilj = ravnopravnost s maarima unutar ugarskog dijela monarhije ili federativno preureenje drave s hrvatskom kao federalnom jedinicom pod habsburkom dinastijom. 1.2.2. kronika dogaaja 1860. kriza carskom poveljom obean povratak ustavnosti ostvaren carskim patentom. izabran hrvatski sabor (ponovno s feudalnim elementima = virilisti i s imovinskim cenzusom). ovaj sabor inzistira na ravnopravnim odnosima s maarskom ubrzo rasputen. novi sabor izabran 1867. opet inzistira na istom rasputen. nakon austro-ugarske nagodbe izabran jo jedan sabor. ovaj pristaje na nagodbu = koncepciju jedne ugarske drave s hrvatskom kao njenim dijelom s odreenom autonomijom. 1.2.3. hrvatsko-ugarska nagodba sistem u hrvatskoj po nagodbi: na elu hrvatske = ban kojeg imenuje car na prijedlog ugarskog ministra predsjednika. autonomija se sastoji u: iroko definiranim unutarnjim poslovima (osim dravljanstva) poslovima odnosa sa crkvom poslovima obrazovanja pravosudnim poslovima svi ostali upravni poslovi su zajedniki i o njima se odluuje u zajednikom saboru u budimpeti. u tom zajednikom saboru hrvatska ima manje od 10% zastupnika, a u zajednikoj vladi jednog ministra bez portfelja. financijski aranman: hrvatskoj i slavoniji ostaje 45% prihoda ostvarenih na njihovom podruju. prema nagodbi rijeka je odvojena od hrvatske i neposredno vezana uz ugarsku. ovaj dodatak je dobio sankciju vladara bez konzultiranja hrvatskog sabora.

1.2.4. hrvatski sabor 16

jednodoman. do 1887. mandat mu je tri, a poslije pet godina. sastoji se od 90 lanova, od kojih su maksimalno 45 odreeni svojim osobnim svojstvima (staleki). aktivno izborno pravo imaju svi s najmanje srednjom kolom, oni koji plaaju odreenu svotu poreza, a u zadrugama kuegospodar. glavno pitanje sabora = prihvaanje / odbacivanje nagodbe pitanje odnosa unutar austro-ugarske: unionisti = za povezanost s maarskom narodnjaci = za povezanost s austrijom, protiv maara stranka prava = za samostalnost hrvatske s oslonom na francusku ili rusiju. 1.2.5. gospodarsko-drutveni okvir kae: privredni razvoj u nagodbenom razdoblju bio je zakoen rascjepkanou teritorija: dalmacija i istra pod austrijom rijeka i meimurje pod ugarskom podjela poslova banske vlasti u zagrebu i zajednikih ugarsko-hrvatskih organa u budimpeti. dakle: poljoprivreda optereena feudalnim ostacima trgovina se nije razvila industrija se sporo razvija novarstvo se razvija tek krajem 19.st. razvoj prometa = spor zbog podreenosti beu i budimpeti. 1.2.6. vrhovna uprava austro-ugarske vladavina u austrougarskoj nakon nagodbe = hibrid modernih, feudalnih i apsolutistikih elemenata elemenata. monarh (car / kralj): saziva parlamente (carevinsko vijee / ugarski sabor) i rasputa ih, imenuje ministre i razrjeava ih, vrhovni je zapovjednik vojske, objavljuje rat sklapa mir, parlamenti na careve ministre mogu djelovati samo posredno vezano uz budet aristokracija (posebno u ugarsko-hrvatskom dijelu) i dalje ima vazalski odnos prema vladaru (povlastice...) kabinetska kancelarija, vojna kancelarija upravna pomo vladaru vrhovni maralski ured = za sporove unutar vladareve obitelji. zajedniki poslovi austro-ugarske monarhije: 1. vladarski dvor 2. vanjski poslovi 3. vojska 4. financije vezane uz zajednike poslove 5. poslovi vezani uz gospodarstvo: regulacija, standardi, novarstvo, naela porezne politike, regulacija trgovine, izgradnja infrastrukture o ovim poslovima odluuju delegacije obaju parlamenata koje se sastoje od po 60 delegata imenovanih na godinu dana (40 iz donjeg i 20 iz gornjeg doma). hrvatskih lanova u ovom ima 5. zakljuak razmatranja ovih dviju delegacija dobiva obveznu snagu tek sankcijom vladara. centralni upravni aparat: 17

sastoji se od 3 ministarstva koja zajedno ine 'dravno ministarstvo': 1. ministarstvo kraljevske kue i vanjskih poslova raspolae diplomatskom mreom 2. ministarstvo financija nadzire sredinju blagajnu, raunovodstvo. raunski dvor (= sredinja nadzorna institucija nad financijskim poslovanjem u upravi) funkcionira neovisno o ovom ministarstvu. 3. ministarstvo rata raspolae vojskom, s tim da o novaenju odluuju parlamenti ministre imenuje i razrjeava vladar ne treba im nikakva podrka parlamenta. ipak, s vremenom parlamenti dobivaju jai utjecaj na ministre (posebno carevinsko vijee).

1.2.7. ugarsko-hrvatska zajednika uprava prema ugarsko-hrvatskoj nagodbi zajedniki poslovi ugarske i hrvatske su isti oni koji su austrougarskom nagodbom odreeni kao zajedniki za cijelu monarhiju (osim dvora i vanjskih poslova). dakle to su: vojska, financije, regulacija privrede (trgovina / poljoprivreda). autonomija hrvatske uprave = unutarnji poslovi, bogotovlje i nastava, pravosue ugarska ima ova ministarstva koja se ne odnose na hrvatsku i slavoniju. daklem: ugarska vlada ima ukupno 9 ministara: 1. vojske 2. financija 3. poljoprivrede 4. trgovine 5. unutarnjih poslova 6. bogotovlja i nastave 7. pravosua 8. ministar bez lisnice na dvoru u beu 9. ministar za hrvatsku i slavoniju vladi predsjedava ministar predsjednik kojeg, kao i sve ostale ministre imenuje kralj. u svakom zajednikom ministarstvu postoji hrvatsko-slavonski odsjek, a osoblje za te odsjeke se treba regrutirati iz tog podruja. u ministarstvima uz ministra djeluje i odjelni predstojnik kao najvii upravni slubenik. ministarstva su na zahtjev parlamenta duna davati sve informacije samostalna je financijsko-nadzorna ustanova = raunski dvor, ijeg predsjednika imenuje kralj izmeu tri kandidata koje mu predloi zajedniki sabor. terenska mrea zajednikih ministarstava u hrvatskoj: ministarstvo za zemaljsku obranu upravlja domobranstvom posebnim teritorijalnim trupama ugarske polovice monarhije. one se koriste izvan te polovice samo prema odredbi vladara uz posebnu dozvolu ugarsko-hrvatskog sabora. ugarska je podijeljena na 7 domobranskih okruga, a od toga je jedan hrvatska-slavonija sa sjeditem u zagrebu. u domobranstvu se zapovijeda na maarskom u ugarskom dijelu, a na hrvatskom u hrvatsko-slavonskom dijelu. ministarstvo financija raspolae: 18

mreom financijskih ravnateljstava jednim za svaku upaniju. uz ravnateljstva postoje i dravna raunovodstva, a uz neka od raunovodstava postoje i posebna ravnateljstva erarskih pravnih poslova dravna blagajna za novano poslovanje dravne uprave je direktno pod ministarstvom financija. jedan ured ove je i u zagrebu. ministarstvo trgovine upravlja o mreom potanskih i brzojavnih ravnateljstava (jedno u zagrebu) o mreom dravnih graevinskih ureda i rijeno mjernikih ureda o povlastnikim (patentnim) uredom o eljeznikom i brodarskom upravom ministarstvo poljdjelstva. djelokrug: o poslovi vodorprivrede o upravljanje mreom umarskih ravnateljstava o i valjda svi ostali poslovi vezani u poljoprivredu o o o o

1.2.8. autonomna hrvatska uprava: poslovi i organizacija dakle ovo su: unutarnji poslovi, pravosue, bogotovlje i nastava. budui da su tada unutarnji poslovi bili iroko odreeni ovaj autonomni djelokrug je bio poprilino znaajan. unutarnji poslovi su ukljuivali: 1. standardnu dravnu i javnu sigurnost: politika i obina policija (nadzor nad tiskom, kulturom, drutvima graana) 2. poslove pogranine policije, graanskog statusa, dravljanstva, putovnice 3. poslove nadzora nad regionalnom i lokalnom opom upravom 4. poslovi zemaljske obrane: novaenje, obrana, ukonaivanje vojske 5. poslovi zemaljskog prorauna i financija 6. poslovi javnih slubi: gospodarstvo, poljodjelstvo, novarstvo, rudarstvo, zemljino rastereenje, komore, vodoprivreda 7. tehnike slube: graevinarstvo, putovi i kanali 8. drutvene slube: zdravstvo i socijalna skrb bogotovlje i nastava su obuhvaali: 1. odnose s vjerskim zajednicama 2. kolstvo i prosvjetu 3. znanstvene i umjetnike institucije koje slue opem obrazovanju 4. upravljanje / nadzor nad upravljanjem dobrima i zakladama na ovim podrujima pravosue: 1. vrhovni nadzor nad sudovima 2. poslovi sudske administracije 3. pomilovanja 4. evidencija zakona i drugih izvora prava na elu organizacije uprave se nalazi ban kojeg postavlja kralj na prijedlog predsjednika zajednike ugarsko-hrvatske vlade. ban je po poloaju lan velikakog doma ugarsko-hrvatskog sabora. ban i njegov zamjenik (predstojnik odjela za unutarnje poslove) odgovaraju hrvatskom saboru. odjelni predstojnici odgovaraju samo kao inovnici nema politike odgovornosti saboru. oni dakle nisu ministri (ovo bi naime dalo temelje za hrvatsku dravnost).

19

autonomna hrvatska uprava je organizirana u tri (a kasnije u etiri) odjeljenja: 1. odjel za poslove unutarnje i poslove zemaljskog prorauna 2. odjel za bogotovlje i nastavu 3. odjel za pravosue 4. odjel za narodno gospodarstvo (od 1914.) ovi odjeli se dijele na odsjeke kojima su na elu odsjeni savjetnici. osoblje odjela se dijeli na etiri kategorije: 1. konceptualno i strukovno 2. manipulaciono i gruntovno 3. raunarsko-blagajniko 4. podvorniko osim odjela postoje i samostalni upravni organi i organizacije podreene banu: 1. zemaljska blagajna 2. raunski ured vlade 3. statistiki ured 4. arhiv 5. krajika investicijska zaklada 6. krajika imovina i uzgojno-obrazovna zaklada 7. kraljevsko ugarsko-hrvatsko okruno oruniko zapovjednitvo sudstvo = autonomno od uprave i to tek od 1874. prvostupanjski = kotarski sudovi prizivni sud = banski stol u zagrebu kasacijski sud treeg stupnja = stol sedmorice u zagrebu mjesni sudovi u opinama: za sporove male vrijednosti. ovdje sude izabrani suci-laici. u kaznenim procesima kao zastupnici drave djeluju dravna odvjetnitva regionalna i lokalna uprava obuhvaa: 1. upanije. ima ih 8 (nakon pripajanja vojne krajine 1886.). na elu upanije je veliki upan kojeg postavlja kralj na prijedlog bana upan predsjedava upanijskoj skuptini koja se sastoji polovicom od najveih poreznih platia i vodeih upanijskih inovnika, a drugom polovicom od lanova izabranih uz ista ogranienja koje vrijede i za sabor. izmeu skuptinskih zasjedanja njezine funkcije obavlja upanijski upravni odbor kojem isto predsjeda upan, a sastoji se od 6 lanova koje skuptina bira iz svojih redova upravne poslove obavlja upanijska oblast (poglavarstvo) pod neposrednom koordinacijom podupana. 2. kotare = upravne ispostave upanija. upravne poslove u njima obavljaju kotarske oblasti na elu s kotarskim predstojnikom. 3. gradove. ov se dijele na tri kategorije: a) gradovi u poloaju upanije (zagreb, varadin, osijek, zemun) b) gradovi u poloaju kotara (13) c) gradovi u poloaju opine (4) gradovi imaju neto jai samoupravni poloaj nego ostale jedinice: zastupstvo se bira na 6 godina (uz cenzus) zastupnici meu sobom biraju gradonaelnika s istim mandatom upravne poslove s razlikovanjem upravnog i prenesenog djelokruga obavlja pod vodstvom gradskog naelnika gradsko poglavarstvo. 20

4. opine. ovdje pravo izbora opinskog odbora imaju svi stanovnici u dvije treine lanova odbora, a jednu treinu ine veleporezovnici. za pasivno pravo vrijedi izborni cenzus opinski odbor bira opinskog naelnika koji zajedno s ostalim inovnicima ini opinsko poglavarstvo. poslovi se dijele na vlastiti i preneseni djelokrug opine se financiraju vlastitim prihodom i prirezom na izravni porez dakle upravni poslovi ovdje obuhvaaju sve one poslove koji pripadaju autonomnom djelokrugu hrvatske i slavonije (3 / 4 resora) 1.3. hrvatska uprava u kraljevini SHS

nakon raspada monarhije uspostava drave SHS. 29.10.1918. hrvatski sabor proglasio otcjepljenje od austro-ugarske i pristup dravi slovenaca, hrvata i srba i prenio vrhovnu vlast na narodno vijee. 01.12.1918. ujedinjenje s kraljevinama srbijom i crnom gorom = kraljevina srba, hrvata i slovenaca. kae: politika realnost ovog ujedinjenja je bila razliita od ideja na kojima se temeljilo: politiari slavenskih zemalja bive austro-ugarske su smatrali da se ujedinjuju kao meusobno ravnopravni partneri, dok su politiari u srbiji i crnoj gori na njega gledali kao na pripajanje dijelova poraene austro-ugarske pobjednikoj srbiji. ova politika razlika je obiljeila i razvoj uprave sve do kraja kraljevine. hrvatska je u ovoj kraljevini prola tri reima: 1. reim po vidovdanskom ustavu (1921.) 2. reim kraljeve diktature (1929.) 3. banovina hrvatska (1939.) 1.3.1. vidovdanski ustav donijela ga srpska veina u ustavotvornoj skuptini polazei od srpskog ustava iz 1903. osnovno usmjerenje ovog ustava = unitarna drava s dominantnom kraljevskom vlau i jakim poloajem centralne vlade svjesno razbijanje povijesnih pokrajina (drava se dijeli na oblasti od kojih nijedna ne smije imati vie od 800 000 stanovnika) hrvatska i slavonija su bile podijeljene na etiri oblasti, a dalmacija na dvije. na elu svake oblasti je bio veliki upan kojeg se postavlja kraljevim ukazom a na prijedlog ministra unutarnjih poslova uz suglasnost predsjednika ministarskog savjeta. veliki upan = visoki inovnik, a ne politiki dunosnik podreen vladi u beogradu i to ministru unutarnjih poslova, ali i ostalim ministrima u mjeri u kojoj njihova djelatnost spada u opu upravu. pojedini resori imaju vlastitu terensku mreu koja je izdvojena iz oblasti i prema tome izdvojena iz vlasti velikog upana

21

prema ustavu predviena je i oblasna samouprava: postoji oblasna skuptina iji se lanovi biraju na svakih 10 000 stanovnika, a u gradovima jedan lan na 5 000 stanovnika postoji oblasni odbor od pet do osam lanova kao izvrni organ skuptine postoje neke samostalne nadleosti samouprave na podruju privrede i drutvenih slubi s posebnom vlastitom profesionalnom upravom. ispod razine oblasti stara srpska administrativno-teritorijalna podjela na: okruge ovo je iskljuivo dravni organ na elu s okrunim naelnikom srezove ovo je i dravni i organ samouprave: dravnom je na elu sreski poglavar, a organi samouprave su sreska skuptina i sreski odbor. opine ove su samoupravne jedinice. 1.3.2. kraljeva diktatura proglaena 06.01.1929. nakon atentata u beogradskoj narodnoj skuptini: rasputena skuptina ukinute oblasti zemlja podijeljena na devet banovina i upravu grada beograda. kriterij za uspostavu banovina = geografska i gospodarska cjelovitost, a ne vjerska ili etnika homogenost. hrvatska: podijeljena na dvije banovine: hrvatska i slavonija = savska banovina dalmacija (bez dubrovnika, ali s nekim kotarima bosne i hercegovine) i hrvatsko primorje = primorska banovina 1931. donesen ustav koji nita ne mijenja na diktatorskom karakteru kraljevske vlasti. banovina: na elu joj je ban kojeg imenuje kralj na prijedlog predsjednika ministarskog savjeta. ovaj ban je, kao i prijanji veliki upani, dravni inovnik banska uprava se dijeli na odjeljenja: 1. ope odjeljenje obavlja poslove u vezi s funkcioniranjem banske uprave: personalni poslovi... 2. upravno odjeljenje obavlja unutarnje poslove 3. financijsko odjeljenje (resori vlasti) 4. odjeljenje za poljoprivredu 5. odjeljenje za trgovinu / zanatstvo / industriju (fakultativno) (gospodarske slube) 6. odjeljenje za prosvjetu 7. odjeljenje za socijalnu politiku i narodno zdravlje (drutvene slube) 8. tehniko odjeljenje (tehnika sluba) ova uprava je organizirana monokratski: naelnici odjela su hijerarhijski podreeni banu poslovi prijanje oblasne i sreske samouprave su stavljeni u nadlenost bana jedina samouprava koja je postojala = bansko vijee s imenovanim lanovima = savjetofdavni organ bana. ustavom iz 1931. uvedeno banovinsko vijee koje se bira na opim izborima i banovinski odbor kao njegovo izvrno tijelo. meutim ovdje samouprava nikad nije 22

uspostavljena. organii banske vlasti = teritorijalno dislocirani (izvan sredita banovine) = okruni inspektorati s okrunim inspektorima na elu. njihove nadzorne ovlasti se proteu i na formalno samoupravne opine i njihove organe.

podruni organi centralnih resora ostaju dalje izvan banove vlasti (vojska, mornarica, pravosue, financije, gospodarske slube, drutvene slube, tehnike slube) na lokalnoj razini ostaju i dalje srezovi kao dravne vlasti pod sreskim naelnicima, te opine i gradovi kao formalno samoupravne jedinice. 1.3.3. banovina hrvatska 1939. politiki kompromis srpskih politiara i vodstva HSS-a: sporazum cvetkovi-maek. osniva se banovina hrvatska od: savske banovine primorske banovine srezova: dubrovnik, ilok, id, brko, derventa, fojnica, gradaac, travnik dakle: na elu banovine = ban kojeg imenuje kralj ukazom, a odgovoran je hrvatskom saboru i kralju. ovaj sabor nikada nije izabran jer se kraljevina raspala. ban = politiki funkcioner, a ne vie inovnik vlast je organizirana u 11 odjela i jednom samostalnom odsjeku 1. vlast: (1) unutarnji poslovi, (2) pravosue, (3) financije 2. gospodarstvo: (4) seljako gospodarstvo, samostalni odsjek za veterinarstvo, (5) umarstvo, (6) rudarstvo i (7) obrt industrija trgovina 3. drutvene slube: (8) prosvjeta, (9) socijalna politika, (10) narodno zdravlje 4. tehnike slube: (11) tehniki radovi koordinativni organi banske vlasti = podban, predsjedniki ured, kabinet bana 1.4. hrvatska uprava u vrijeme drugoga svjetskog rata

nakon kapitulacije jugoslavije (17.04.1941.) proglaena NDH: povijesna hrvatska i slavonija bez meimurja dio hrvatskog primorja i dalmacije koji nije anektirala italija cijelo podruje povijesne bosne i hercegovine ovo je zapravo okupirano podruje: talijani na jugu, nijemci na sjeveru. organizacija NDH (izvedena po uzoru na tadanje reime u njemakoj i italiji): na elu drave = poglavnik koji imenuje odreene kategorije lanova u hrvatski dravni sabor na elu uprave = vlada s 12 ministarstava: 1. ministarstvo hrvatskog domobranstva 2. ministarstvo vanjskih poslova 3. ministarstvo pravosua i bogotovlja 4. ministarstvo unutarnjih poslova 5. dravna riznica 6. ministarstvo seljakog gospodarstva 7. ministarstvo obrta veleobrta trgovine 23

8. ministarstvo umarstva i rudarstva 9. udruba zdravstva 10. udruba nastave 11. udruba prometa 12. udruba javnih radova uskoro se na ovom teritoriju organizira gerilski otpor na ijem je vrhu antifaistiko vijee narodnog osloboenja jugoslavije i zemaljska antifaistika vijea narodnog osloboenja. ZAVNOH osnovan 1943. 1944. proglaava se vrhovnim zakonodavnim i izvrnim narodnim predstavnikim tijelom i najviim organom dravne vlasti hrvatske. potkraj te godine organizirana je i uprava u 14 odjeljenja: 1. unutarnja uprava 2. pravosue 3. financije 4. poljoprivreda 5. umarstvo 6. trgovina obrt industrija 7. prehrana 8. obnova zemlje 9. prosvjeta 10. narodno zdravlje 11. socijalna politika 12. promet 13. tehniki radovi 14. informacije obrana i vanjski poslovi se nalaze u nadlenosti AVNOJ-a lokalna razina: ovdje djeluju narodnooslobodilaki odbori. kae: dananji hrvatski ustav se poziva upravo na odluke ZAVNOH-a nasuprot proglaenju NDH u prikazivanju temelja suverenosti dananje drave. 1.5. hrvatska uprava u FNRJ (1946-1963) i u SFRJ (1963-1991)

ustav FNRJ (1946.) preuzima osnovnu ustavno-politiku odrednicu drugog zasjedanja AVNOJ-a: jugoslavija = federativna drava sastavljena od 6 narodnih republika hrvatska donijela svoj ustav 1947. kae: ovo je samo formalno bila federacija, a zapravo totalitarna, centralizirana diktatura komunistike partije s potporom SSSR-a nakon iskljuenja KPJ iz redova komunistikih partija istone evrope jugoslavenska partija kree putem radnikog samoupravljanja ograniene dekoncentracije vlasti decentralizacije i jaanja poloaja republika s unoenjem konfederativnih elemenata na kraju dananja hrvatska je formalno, ali i sadrajno naslijedila upravu SRH diferencijacija upravnih organa u SRH rezultat je tako jaanja poloaja federalnih jedinica, ali i normalnog rasta diferencijacije svojstvenog svim upravnim sustavima 24

usporedna tablica republike uprave hrvatske iz tri razvojne faze: upravne grane obrana vlada NRH 1946. (koncentracija) izvrno vijee NRH 1960. (dekoncentracija) sekretarijat republikog izvrnog vijea za narodnu obranu inspektorat predvojnike obuke dravni sekretarijat unutarnjih poslova dravni sekretarijat za pravosue sekretarijat republikog izvrnog vijea za zakonodavstvo i organizaciju sekretarijat republikog izvrnog vijea za opu upravu dravni sekretarijat za financije uprava za zemljinoimovinske odnose dravni sekretarijat ua robni promet izvrno vijee SRH 1982. (decentralizacija) republiki sekretarijat za narodnu obranu inspektorat narodne obrane republiki komitet za odnose s inozemstvom republiki sekretarijat unutarnjih poslova republiki sekretarijat za pravosue zavod za javnu upravu

vanjski poslovi unutarnji poslovi pravosue ministarstvo unutarnjih poslova ministarstvo pravosua komitet za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti

financije

ministarstvo financija

gospodarstvo

ministarstva: industrije i rudarstva za trgovinu i opskrbu za poljoprivredu i umarstvo za ribarstvo drvne industrije za dravne nabavke komiteti: za vanjsku trgovinu za turizam i ugostiteljstvo

planska komisija

republiki sekretarijat za financije uprava prihoda (inspektorat prihoda) republiki komiteti: za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo za poljoprivredu i umarstvo za vodoprivredu za robni promet za turizam sekretarijati republikog republiki zavodi: izvrnog vijea: za cijene za industriju za tehniku za ope privredene suradnju poslove za drutveno za poljoprivredu planiranje za umarstvo republike uprave: inspektorati u sastavu odgovarajuih organa za poljoprivredu za ribarstvo za veterinarstvo republiki inspektorati: republika direkcija za robne rezerve trini

25

drutvene slube

ministarstva: prosvjete socijalne politike narodnog zdravlja rada nauke i kulture

za parne kotlove rudarsko-metalurki elektroenergetski umarski republiki savjeti: za prosvjetu za nauku i kulturu za narodno zdravlje i socijalnu zatitu

komiteti: za naune ustanove, sveuilita i visoke kole za fiskulturu

republiki sekretarijat za rad

republiki komiteti: za prosvjetu, kulturu, fiziku i tehniku kulturu za znanost, tehnologiju i informatiku za boraka i invalidska pitanja za rad i zapoljavanje republiki zavod za socijalni rad

tehnike slube

republika uprava za invalidska i boraka pitanja inspektorati: sanitarni rada prosvjete ministarstvo saobraaja sekretarijat republikog izvrnog vijea za saobraaj direkcija za ceste uprava rijenog saobraaja sekretarijat republikog izvrnog vijea za graevinarstvo, urbanizam i komunalne poslove

inspektorati u sastavu odgovornih organa

republiki komitet za pomorstvo, saobraaj i veze (inspektorati u sastavu)

komunalne slube

ministarstva: graevine komunalnih poslova

informacijske slube

geodetska uprava

ostalo

kontrolna komisija 26

republiki komitet za graevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zatitu ovjekove okoline (inspektorati u sastavu) republiki zavod za prostorno ureenje i zatitu ovjekove okoline republiki komitet za informiranje republiki zavodi: za statistiku hidrometeoroloki geodetska uprava

objanjenje: koordinacija uprave: o u prvoj fazi ovu obavlja vlada koju formalno imenuje sabor o u drugoj i treoj fazi na mjesto vlade dolazi izvrno vijee (ovim se naglaava skuptinski karakter sistema: vlada je samo jedan skuptinski odbor) drugo sredstvo koordinacije = institucija stupnjevanja upravnih jedinica. ovo znai razlikovanje: a) primarnih i sekundarnih jedinica b) upravnih organa i upravnih organizacija c) samostalnih jedinica i jedinica u sastavu drugih jedinica o u prvoj fazi su ministarstva primarni, a komiteti sekundarni organi o u drugoj fazi ovaj odnos vrijedi izmeu dravnih sekretarijata i sekretarijata republikog izvrnog vijea s jedne strane i svih ostalih upravnih organizacija s druge strane o u treoj fazi ovaj odnos postoji izmeu republikih sekretarijata i drugih upravnih organa i organizacija vano u razvoju uprave (posebno u drugoj i treoj fazi): prijenos niza javnih slubi iz sklopa dravne uprave u kategoriju drutvenih, odnosno javnih slubi koje drava regulira i nadzire, ali je njihova djelatnost pod reimom drutvenog samoupravljanja. ovo znai: u upravljakim organima ustanova su predstavljeni zaposlenici i predstavnici opinske skuptine. financiranje je organizirano izvan dravnog budeta kroz samoupravne interesne zajednice. kae: ma kako ovo raznovrsno izgledalo treba znati da su sve vane odluke donoene u SK i to centralno republika partijska rukovodstva su bila donekle slobodna, ali samo do opoziva. prema ustavu iz 1974. utvruju se ova naela odnosa graana i uprave: 1. jednakost graana 2. zakonitost u radu uprave 3. pravo graana na albu 4. pravo graana na obavjetenost o upravnim propisima i svemu to olakava njihovo sudjelovanje 5. pravo graana na sudjelovanje u upravljanju i na samoupravljanje lokalna uprava: ova se nastavlja na narodnooslobodilake odbore poinje se s velikim brojem mjesnih narodnih odbora i hijerarhijom kotara, okruga i oblasti iznad njih, a potom se do 60-ih postupno smanjuje broj jedinica lokalne samouprave. unutar opina se formiraju: mjesne zajednice = politike jedinice mjesni uredi = upravne pomone jedinice na regionalnoj razini se stvaraju zajednice opina. djelokrug opina je definiran opom klauzulom: sve to nije izriito pod djelokrugom republike ili federacije. povezanost republike i lokalne uprave prola je vie reima: 1. centralna kontrola 2. potpuna formalna lokalna autonomija 3. standardni model vlastitog i prenesenog djelokruga: nadzor centralnih organa nad lokalnima je ogranien kad oni postupaju u vlastitom djelokrugu, a pojaan kad se radi o poslovima koje su centralni organi prenijeli na lokalne ili su osobito zainteresirani za njih. 27

jo neka naela uprave u SRH: u vertikalnim odnosima vrijedi naelo zakonitosti: intervencija centralnog prema lokalnom organu moe samo povodima i instrumentima koji su zakonom odreeni naelo redovnog puta kontakti idu preko svih meustupnjeva naelo jednostruke vezanosti organi uprave odgovaraju samo politikim organima vlastite jedinice 2. sustav dravne uprave sinoptiki prikaz dakle nakon 1990. samostalnost. sredinji upravni resori: 1. dravna ministarstva: a) obrana, b) vanjski poslovi, c) unutarnji poslovi, d) financije 2. ministarstva: a) pravosua, b) uprave; 3. regulacija gospodarstva: a) ministarstvo gospodarstva, b) ministarstvo poljoprivrede i umarstva, c) ministarstvo turizma, d) dravni zavod za makroekonomske analize i prognoze, e) dravno ravnateljstvo za robne rezerve 4. tehnike slube: ministarstvo pomorstva, prometa i veza 5. drutvene slube: a) ministarstvo kulture i prosvjete, b) ministarstvo rada i socijalne skrbi, c) ministarstvo zdravstva, d) ministarstvo znanosti 6. slube zatite okolia: a) ministarstvo graditeljstva i zatite okolia, b) dravni hidrografski institut 7. informacijske slube: a) dravni hidrometeoroloki zavod, b) dravni zavod za patente, c) dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, d) dravni zavod za statistiku regionalna uprava i samouprava: odvija se u 20 upanija upanija ima na 4 godine izabranu upanijsku skuptinu i upana koji je izvrni organ i bira ga skuptina, a potvruje predsjednik republike upanijska skuptina bira i upanijsko poglavarstvo kao tijelo koje koordinira upanijsku upravu upravne poslove u upaniji obavljaju upanjski uredi. 28

lokalna samouprava: jedinice su gradovi i opine: u gradovima se bira gradsko vijee na etiri godine, a ono bira gradsko poglavarstvo i gradonaelnika. zagreb ima poloaj upanije. u opinama se bira opinsko vijee koje bira opinskog naelnika i opinsko poglavarstvo poslovi uprave: neposredna provedba zakona i donoenje propisa za njihovu provedbu obavljanje upravnog nadzora drugi upravni i struni poslovi poslovi dravne uprave se mogu prenijeti na: a) jedinice lokalne samouprave b) pravne osobe izvan sklopa dravnog sustava koje su za to dobile javne ovlasti financiranje dravne uprave: na temelju prorauna koji svake godine donosi sabor, a na kraju godine donosi godinji obraun osoblje: upravne poslove u organima i organizacijama dravne uprave obavljaju dravni slubenici ope, pomone i tehnike poslove obavljaju namjetenici sustav dravne uprave u RH obuhvaa upravne organe i organizacije koje neposredno usmjerava i povezuje vlada kao najvie dravno politiko-upravno tijelo. organi i organizacije su putem vlade, a neki puta i izravno vezani uz najvie nositelje politike vlasti u dravi: sabor i predsjednika republike. javna uprava osim dravne obuhvaa mree organizacija: lokalne samouprave ustanova javnih poduzea koncesionarnih slubi ove organizacije su naelno neovisne o dravi, ali nisu s njom nepovezane. dakle upravni sustav se sastoji od mnotva elemenata od kojih ja svaki u dvostrukoj ulozi: 1. prema viem stupnju. ovdje mora imati odreenu autonomiju, samostalnost u radu, odluivanju 2. prema niem stupnju. ovdje mora osigurati odreenu mjerui cjelovitosti, povezanosti dakle donekle ograniiti njegovu autonomiju

29

2.1.

unutarnja pitanja upravnog sustava

glavna pitanja koja se postavljaju pred svaku upravu: 1. pitanje razvedenosti i povezanosti 2. pitanje politike ovisnosti i operativne neovisnosti 3. pitanje usmjerenosti na ope ciljeve i postojanje posebnih interesa u upravi 2.1.1. razvedenost i povezanost kae: upravni sustavi su se razvili od razmjerno malih tijela koja pomau vladaru u vladanju do vrlo sloene mree koja troi do polovice drutvenog proizvoda i zapoljava do petine radne snage. dakle u suvremenom drutvu raste vanost upravnog sustava i njegove regulativne i operativne djelatnosti. s raznovrsnou poslova poveava se razvedenost upravnih mrea. kae: da bi se moglo govoriti o upravnom sustavu taj se sustav mora razlikovati od svoje okoline: 1. mora se znati tko su lanovi 2. ti lanovi moraju biti meusobno povezani kako se sustav mijenja postaje kompleksniji i odgovara na sve raznovrsnije potrebe tako se mijenja i karakter meusobne povezanosti lanova. pritom se nain povezivanja sporije mijenja od samog upravnog sustava. promjene koje su se desile u prvih pet godina od osamostaljenja hrvatske vezane su prije svega uz izdvajanje iz SFRJ stvaranje upravnih tijela svojstvenih samostalnoj dravi. ovo su prije svega: 1. obrana 2. vanjski poslovi tri zakona o ustrojstvu dravne uprave (1990, 1992, 1994.) pokazuju stupanj razvedenosti dravne uprave po glavnoj dimenziji ministarstava i centralnih upravnih organizacija podijeljenih na 10 standardnih skupina: 1. resori vlasti: a) obrana b) vanjski poslovi c) unutarnji poslovi d) pravosue e) financije 2. resori regulacije javne slube: a) gospodarstvo b) tehnike slube c) komunalne slube d) drutvene slube e) informacijske slube 1992. uvedena kategorija dravnog ministarstva = ministarstva koja se ustrojavaju u upravnim podrujima u kojima poslove dravne uprave obavljaju iskljuivo organi dravne uprave. 1993. se ova ministarstva definiraju drukije: ona koja se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u upravnim podrujima u kojima poslove dravne uprave obavljaju iskljuivo ministarstva. zakon o ustrojstvu dravne uprave (1993.) odreuje tri vrste dravnih upravnih organizacija: 30

1. dravne uprave za ovbavljanje odreenih upravnih i drugih strunih poslova koji zahtijevaju posebno ustrojenu samostalnu upravnu slubu 2. dravne zavode za obavljanje analitikih i drugih strunih poslova koji zahtijevaju primjenu posebnih strunih metoda rada i posebnu samostalnost u djelovanju 3. dravna ravnateljstva za obavljanje odreenih gospodarskih poslova, kad obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustojenu slubu, samostalnost djelovanja i posebne naine rada. daljnja diferencijacija ministarstava = unutarnje ustrojstvo podjela na unutarnje jedinice. prema uredbi o naelima za unutarnje ustrosjtvo i nain rada ministarstava i zavoda (1990.) naelo po kojem se formiraju unutarnje jedinice: one se formiraju na temelju grupiranja istovrsnih i meusobno srodnih i tehnoloki povezanih poslova koji ine jedinstvenu cjelinu. vrste unutarnjih jedinica prema ovoj uredbi: 1. sektor 2. centar 3. sluba 4. odjel 5. odsjek 6. referada 7. kabinet ministra uredba iz 1994. propisuje: dvije kategorije jedinica u sastavu ministarstva koje se formiraju za odreena upravna podruja: 1. uprave 2. zavodi unutarnje ustrojstvene jedinice: 1. odjeli 2. odsjeci 3. pododsjeci 4. kabinet ministra unutarnje jedinice u upanijama: 1. odsjeci 2. pododsjeci 3. odjeljci ministarstva mogu u upanijama, gradovima i opinama osnovati svoje podrune jedinice upravna tijela koja su izravno podreena njima, a ne regionalnim i lokalnim politikim tijelima. diferencijacija uprave ogleda se i u mogunosti da se odreeni poslovi dravne uprave prenesu na jedinice lokalne samouprave i na takve organizacije koje nisu dio dravnog upravnog sustava ali imaju svojstvo pravne osobe, a zakonom su im dane javne ovlasti. povezanost uprave se postie prije svega primjenom metode hijerarhiske nadreenosti i podreenosti. to znai da se svaki dio nalazi u neprekinutoj hijerarhijskoj ljestvici od ministarstva pa do ispostave upanijskog ureda. sa stajalita graana ovo znai instancijski put: npr. alba na odluku prvog stupnja ide nadreenom organu. vrh upravnog sustava = vlada najvii organ izvrne i upravne vlasti (osim u onom dijelu koji je pridran predsjedniku republike). vlada usklauje i nadzire rad ministarstava i drugih centralnih upravnih organizacija i dravne uprave uope ona moe ukinuti ope i pojedinane akte ministarstva u odnosu prema tijelima lokalne samouprave vlada moe ukinuti njihove propise u na njih 31

prenesenim poslovima dravne uprave vlada je politiki odgovorna saboru i predsjedniku republike (do 2000.)

pitanje koordinacije rada vlade. ovom slue: 1. predsjednik vlade on uz ope rukovoenje vladom osigurava jedinstvo politikog i upravnog djelokruga vlade 2. ui kabinet vlade njega ine predsjednik, podpredsjednici i oni ministri koje odredi vlada, tajnik vlade (ima poloaj lana vlade bez prava na odluivanje) ministarstvo uprave: obavlja opin nadzor ostvarivanja javnosti u radu uprave obavlja centralnu evidenciju svih dravnih slubenika i namjetenika obavlja nadzor nad raspisivanjem natjeaja kae: upravna tijela su monokratski organizirana integracija je prije svega zadaa elnika: 1. ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom 2. tajnik ministarstva neposredno usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica i upravnih organizacija u sastavu ministarstva 3. pomonik ministra upravlja radom odreene unutarnje ustrojstvene jedinice 4. ravnatelj uprave upravlja radom upravne organizacije u sastavu ministarstva upanijski i gradski uredi velikim dijelom djeluju kao puke jedinice upravnih tijela centralne uprave. centralna uprava nadzire: 1. zakonitost njihovog djelovanja 2. svrhovitost njihovog djelovanja 3. djelotvornost njihovog djelovanja 4. ekonominost njihovog djelovanja 5. njihovu unutarnju organizaciju i osposobljenost njihovih slubenika i namjetenika 6. njihov odnos prema graanima samostalnost ureda se odraava samo u tome da su samostalna instancija u upravnom postupanju centralna upravna tijela rjeavaju albe na njihove odluke. intenzitet nadzora centralnih upravnih tijela nad upravnim tijelima samoupravnih jedinica i organizacijama s pravnom osobnou koje imaju javne ovlasti ovisi o tome radi li se: a) o poslovima iz samoupravnog djelokruga. ovdje ta tijela podlijeu samo nadzoru zakonitosti njihova rada. ovo ukljuuje: 1. obustavljanje opih akata i pokretanje postupka ocjene njihove zakonitosti pred ustavnim sudom 2. rasputanje lokalnih predstavnikih tijela uz zakonski propisane uvjete i postavljajne povjerenika do izbora novog 3. razrjeenje opinskog naelnika / gradonaelnika b) ili o poslovima koje je centralna dravna uprava prenijela na samoupravna tijela. ovdje se nadzire onih 6 stvari opisanih iznad dakle rije je o gotovo hijerarhijskom nadzoru 2.1.2. politika ovisnost i operativna nezavisnost uprave kae: ostvarenje drutvenog nadzora nad upravom nije laka zadaa drutvo je apstraktna kategorija, pa ni nije jasno to bi znailo da ono nadzire neto. rjeenje ovog problema = demokratski politiki sustav u kojem se razni interesi agregiraju u zajedniku volju tj. stvaraju tijela koja donose odluke obvezne za sve. dakle odreena tijela i pojedinci: odobravaju sredstva potrebna za upravu 32

imenuju elnike upravnih tijela nadziru upravu pokreu sankcije u sluaju nezakonitosti i pogreaka donose propise koji odreuju sadraj upravne djelatnosti dakle: bitno: responsiveness (odazivnost) uprave prema potrebama i zahtjevima koji se pojavljuju u politikoj konkretizaciji interesa. meutim istovremeno postoji cilj koji je suprotan ovom: radna neovisnost uprave u pristupu drutvenim problemima iz njezina djelokruga. ovakva autonomija je nuna za funkcioniranje razgranate uprave. rjeenje ove dileme = raznovrsnost upravnih jedinica: jedinice koje izravno barataju orujem i oruima dravne vlasti moraju biti pod vrim politikim nadzorom jedinice koje obavljaju slube i time zadovoljavaju interese ljudi, a da im za to nije potreban udjel u dravnom monopolu sile mogu biti neovisnije o politikim tijelima i slobodnije da se upravljaju prema svojim mjerilima strunosti dakle politika odgovornost uprave u RH postie se: odgovornou vlade i njenih ministara parlamentu parlament donosi zakone koji obvezuju upravu parlament donosi proraun kojim se rasporeuju sredstva za funkcioniranje uprave samostalnos uprave 'u granicama zakonskih ovlasti': elnici (od ministra do podupana) = dravni dunosnici. ovo znai politiki status: neovisnost i odgovornost samostalnost je posebno naglaena kod onih kojima je zakonom dana pravna osobnost (zavodi ili ak organizacije izvan dravnog sustava) vaan imbenik samostalnosti uprave = uprava priprema vei dio prijedloga i nacrta propisa i drugih mjera o kojima formalno odluuju politika tijela i dunosnici. dakle u velikom broju sluajeva je uprava ta koja je nositelj inicijative. vlada kao dio sustava dravne uprave ureuje svoj rad i unutarnju organizaciju neovisno o dunosnicima i tijelima o kojima je inae politiki ovisna. krajnja mjera te samostalnosti je odreena pravom na ostavku svakog pojedinog lana vlade, a njezin sadraj ovlau donoenja vlastitog poslovnika, nizom organizacijskih ovlasti, te ovlau donoenja propisa i pojedinanih akata. 2.1.3. ciljevi uprave i interesi ljudi u upravi uprava = javna. razlog: ona je orijentirana na ostvarivanje javnih, opih, drutvenih interesa. meutim ne moe se potpuno ignorirati postojanje pojedinanih interesa unutar uprave. naime ljudi koji rade u upravi su strunjaci koji su potroili puno vremena na obrazovanje i usmjereni su na karijeru u upravi. dakle: s jedne strane je uprava instrument za ostvarenje ciljeva koji se postavljaju negdje drugdje, a s druge ljudi u njoj imaju svoje ciljeve koje se ne moe zanemariti jer oni nuno utjeu na funkcioniranje uprave. ovo proturjeje se naprosto mora prihvatiti. interesi ljudi u upravi su prije svega materijalnog karaktera, a ovo e biti izraenije u siromanijim drutvima. kae: ovu koncentraciju na materijalne interese se moe donekle oslabiti reorijentacijom 33

interesa upravnih slubenika na nematerijalne ekvivalente: pohvale, odlikovanja... hrvatska uprava kako je ustavom definirano je orue za obavljanje upravnih poslova: 1. neposredna provedba zakona 2. donoenje propisa za provedbu zakona 3. obavljanje upravnog nadzora 4. drugi upravni i struni poslovi dakle ovom su podreeni interesi dravnih slubenika i namjetenika. dravni slubenik = oni koji kao redovno zanimanje obavljaju iz ustavom i zakonom odreenog djelokruga upravnih tijela, tijela sudbene vlasti, ureda, strune slube vlade... naela: 1. dravni slubenik mora povjerene poslove obavljati savjesno (pridravajui se zakona, propisa, pravila struke) 2. on mora u radu koristiti nova saznanja i raditi na usvajanju i primjeni najnovijih strunih dostignua 3. duan je uvati slubenu tajnu 4. odgovoran je za tetu koju nanese dravnom organu namjerno ili krajnjom nepanjom 5. mora se drati propisanog radnog vremena 6. moe biti premjeten po potrebi slube i stavljen na raspolaganje 7. podlijee disciplinskoj odgovornosti dravni namjetenik = ovi rade na poslovima kojima se omoguava obavljanje poslova dravnih tijela. za njih vrijede u naelu opi propisi o radnim odnosima prema hrvatskoj regulaciji interesi dravnih slubenika se pojednostavnjuju razvrstavaju se u dvije osnovne vrste: 1. interes za plau i druge beneficije dakle materijalno osiguranje. ovo se osigurava razvrstavanjem slubenika i namjetenika u 'grupe poloaja, zvanja i radnih mjesta' u platne razrede. a) kod slubenika se u 21 platni razred rasporeuje prema strunoj spremi i godinama radnog staa b) namjetenici se rasporeuju prema kvalifikacijama 2. interes za status koji daje zvanje i poloaj u upravnom sustavu + napredovanje u statusu promaknuem u via zvanja i imenovanjem na vie poloaje. promicanja namjetenika i slubenika se deavaju prema vie uvjeta od kojih je najvaniji protok vremena. 2.2. problemi odnosa uprave s okolinom

uprava djeluje: 1. u fizikoj okolini stoga je ograniena drugim zakonom termodinamike: entropija se u zatvorenom sustavu ne moe smanjivati. to znai da je upravni sustav, kao otvoreni, ovisan o stalnom priljevu energije iz okoline kako bi sloenost svoje strukture mogao odravati na odreenom stupnju. budui da je energija oskudan resurs, uprava je suoena sa zahtjevom ekonominosti u postupanju sa sredstvima i njihovu troenju. 2. u biolokoj okolini tako je ona ovisna o informacijama. kako je suoena s nedostatkom informacija dolazi do neizvjesnosti. 3. u okolini drutvenog svijeta pojedinci i skupine nastoje ostvariti svoje posebne i pojedinane interese. kad uprava sudjeluje u arbitriranju meu interesima graana, ona je suoena s moralnim postulatom pravednosti.

34

2.2.1. oskudica i ekonominost u upravi kae: to je sustav sloeniji to mu je potrebno vie energije za funkcioniranje dakle postaje skuplji. upravni sustav treba razne vrste energije: od financija do strunjaka. kae: sredstva mogu biti specifina (mogu biti upotrijebljena za samo jednu svrhu) ili nespecifina. budui da je oskudica stanje s kojim je svaki upravni sustav suoen ekonominost je zahtjev koji se u svakom sluaju postavlja pred nju. ekonominost = odnos izmeu upotrijebljenih sredstava i postignutog uinka. znai: a) postii dani uinak sa to manje upotrijebljenih sredstava b) postii to vei uinak s danim sredstvima dakle ovaj zahtjev ukljuuje zahtjev efikasnosti (uinkovitosti), ali uz tednju. problem: kod djelatnosti javne uprave koje ne proizvode dobra i usluge neposredno mjerljive vrijednosti nije mogue u potpunosti precizno primijeniti ovaj kriterij: policija, vojska, diplomacija, sudstvo. na njih se kriterij moe primijeniti samo usporedbom sa slinim slubama drugdje. nadzor efikasnosti u hrvatskoj upravi vre: 1. tajnici ministarstava 2. upani / gradonaelnici sredinji instrument za upravljanje sredstvima koja uprava u svom radu troi = dravni proraun s tono propisanim postupkom izrade, izvrenja i obraunavanja. ovako gledano se resor financija moe smatrati glavnim organom za ostvarenje racionalnog, tedljivog i djelotvornog funkcioniranja upravnog sustava. 2.2.2. neizvjesnost i informacije u upravi informacije kao znanje / podaci su nune u svim upravnim djelatnostima: kako u onima koje proizvode efekte prema okolini, tako i u onima koje slue unutarnjem povezivanju samog sustava. neizvjesnost (= nedostatak informacija) je po svojim posljedicama dvoznana: 1. ona znai otvorenost prema budunosti sposobnost za inovaciju 2. ona znai i pomanjkanje orijentacije, nepouzdanost oekivanja prema okolini dakle premalo neizvjesnosti vodi u stagnaciju, a previe u paraliziranost sistema. neizvjesnost zapravo ne znai samo nedostatak informacija nego i raspon pozornosti onih kojima je informacija namijenjena. tako neizvjesnost moe biti prouzroena vikom informacija. tri posebna vida u koja se pojavljuje problem informacija: 1. upravni resori koji pripadaju skupini informacijskih slubi (statistika, meteorologija, patenti, informiranje javnosti). do 1992. je u RH postojalo ministarstvo informiranja sa zadaom da obavlja poslove koji se odnose na razvoj i funkcioniranje sustava informiranja u RH. 1992. ove poslove preuzima ministarstvo kulture i prosvjete od 1994. postoje sljedee informacijske slube: a) dravni zavodi za statistiku, meteorologiju, patente, normizaciju i mjeriteljstvo, hidrografski 35

institut, dravna geodetska uprava b) poslove vezane uz javna glasila obavlja ministarstvo kulture i prosvjete c) poslove informiranja inozemstva ministarstvo vanjskih poslova d) tehnika strana sredstava informiranja: ministarstvo pomorstva prometa i veza e) turistiko informiranje: ministarstvo turizma f) informatizacija: ministarstvo znanosti i tehnologije osim ovih sve dravne upravne organizacije su zaduene za prikupljanje informacija koje su vezane uz njihov djelokrug. 2. javnost uprave, jamstva javnosti i nadzor nad djelotvornim provoenjem. javnost rada obuhvaa: davanje podataka davanje obavijesti davanje uputa graanima pruanje strune pomoi graanima davanje slubenih izvjea preko sredstava javnog komuniciranja informacije prije svega daju elnici upravnih tijela. oni su odgovorni za njihovu pravodobnost i tonost. 3. posebne oevidnosti i oevidnici propisani za pojedino upravno tijelo. voenje oevidnika je propisano za sva tijela dravne uprave. ovdje je rije o npr. voenju evidencije dravnih slubenika. 2.2.3. interesi i pravednost u upravi pravednost u kontekstu uprave znai prije svega jednako postupanje s jednakima, s tim da se od ovog postulata moe odstupiti samo u korist najslabije stojeih lanova drutva. postulat pravednosti se osim za dravne djelatnosti u kojima se graani pojavljuju kao podanici vlasti, se primjenjuje i na one djelatnosti u kojima se drava pojavljuje kao regulator, a graani kao korisnici javnih slubi. ovdje postulat pravednosti kae da se graanima kao korisnicima ne uskrauju usluge javnih slubi i da se postupa jednako s jednakima. tri osjetljive toke vezane uz pravednost uprave: 1. situacija kad uprava neposredno rjeava o interesima graana (= rjeavanje u upravnim stvarima). ovdje je rije o upravnom postupku (kvazisudskom). ovdje je nuno da postoji drugi stupanj kojem se moe podnijeti alba. kae: i izvan ovih postupaka uprava je duna omoguiti graanima podnoenje prigovora i prituaba na rad upravnih tijela. 2. situacija inspekcijskog nadzora uprave nad graanima. ovaj se provodi nad fizikim i pravnim osobama koje se bave djelatnostima u kojima se pridravanje propisanih uvjeta smatra osobito vanim sa stajalita javnog interesa. ovo provode inspektori. ako je rije o kaznenom djelu podnose kaznenu prijavu nadlenom organu, a ako je rije o prekraju sami izriu kaznu. 3. situacija kad uprava oteti graane postupcima svojih slubenika. ovu nadoknauje drava. ona plaanje odtete moe traiti i od odgovorne osobe ako je teta poinjena namjerno ili krajnjom nepanjom. naelo zakonitosti uprave zaotravanje postulata pravednosti. ono znai: 1. nunu zatitu interesa graana od proizvoljnog postupanja uprave 2. vezanje uprave na formalno utvrene uvjete i postupke i onda kada bi odstupanje od njih vie pridonijelo pravednosti

36

2.3.

specifini problemi hrvatske uprave

oni proizlaze iz: 1. osamostaljenja RH i raspada SFRJ. ovo znai potrebu uspostavljanja samostalnog upravnog sustava koji hrvatska kao federalna jedinica nije imala. ovo se prije svaga odnosi na poslove koji su bili u nadlenosti federacije: a) obrana b) vanjski poslovi c) financije d) unutarnji poslovi e) promet i komunikacije 2. prijelaza iz jednostranakog u viestranaki sistem. ovo prije svega djeluje na stupanj razvedenosti i povezanosti, ovisnosti i neovisnosti, openitosti i posebnosti. 3. prijelaza iz privrednog sustava temeljenog na drutvenom vlasnitvu sredstava proizvodnje na sustav temeljen na privatnom vlasnitvu istih 4. rata ovi imbenici djeluju na ekspanziju, koncentraciju i centralizaciju upravnog sustava, ali samo privremeno. 3. problem upravnog djelokruga promjene organiziacijskih oblika i metoda rada uprave odraz su promjena uloge drave u drutvu. 3.1. povijesni razvitak uloge drave i uprave

tri vala drutvenih promjena koje su utjecale na promjenu uloge drave: 1. demokratske reforme i revolucije (17.-19.st.) 2. nastanak industrijskih urbanih drutava (polovica 19. do polovice 20.st.) 3. ubrzani znanstveni i tehnoloki razvitak i njegove posljedice koje se poinju oitovati u ivotu drutava potkraj 20.st. 3.1.1. demokratske reforme i revolucije: 17. i 18. stoljee demokratske revolucije = prije sveg usmjerene na ukidanje apsolutne dominacije monarha i njegove uprave. cilj = pretvoriti monarha i upravu u izvrnu vlast aparat koji provodi odluke donesene negdje drugdje. iz zazora revolucionara prema monarhovoj upravi proizlaze i krilatice o minimalnoj, 'noobdijskoj'... dravi dakle svoenju drave na uvara reda i mira. meutim provoenje ovog koncepta pokazalo se nemoguim: zadae dravne uprave su narsle uslijed: ratova i provoenja ope vojne obveze zadaa drave u ostvarivanju temeljnih prava ovjeka i graanina industrijske revolucije i urbanizacije

37

3.1.2. industrijalizacija i urbanizacija: 19. i 20. stoljee promjene koje se deavaju industrijalizacijom: 1. odvajanje mjesta rada od mjesta ivota 2. podinjavanje ljudi u njihovim radnim ulogama 3. podinjenost ljudi u hijerarhiji poduzea 4. utemeljenje podinjenosti na diobi rada kojom se rad dekvalificira dakle ovdje se drutveno raslojavanje temelji na razliitim poloajima u radnom procesu. urbanizacija zahtijeva organiziranost nekih djelatnosti koje su prije bile u nadlenosti domainstva (opskrba hranom, opskrba vodom, otpadne vode rasvjeta, energija odgoj i kolovanje...). ove djelatnoti preuzimaju organizacije javnog sektora naime za njihovo obavljanje se privatni poduzetnici nisu mogli motivirati. kae: gradska industrijska drutva izloena su znatno veim nestabilnostima i neizvjesnostima nego seoska. problem uloge drave u ovom: kako ublaiti rizike i stabilizirati nestabilnosti, a da se pritom ne onemogui napredak. rjeenje ovog = postupci regulativne intervencije drave u svrhu stabilizacije privrednih i drugih procesa. tako se dravna uprava poinje iriti izvan klasinih podruja obrane, vanjske politike, pravosua, unutarnjih poslova i financija na javne slube: gospodarstvo, tehnike slube, komunalne slube, drutvene slube, informacijske slube. tako drava prestaje biti iskljuivo monopol organizirane fizike sile u drutvu i postaje materijalno osiguranje od opih rizika ivota koje je djelomino neovisno od monopola sile. 3.1.3. znanstveni i tehnoloki razvitak: druga polovica 20. stoljea neki vani momenti tehnolokog razvitka: 1. napredovanje nuklearne fizike i na njoj temeljene tehnologije ratovanja. naime ova je stvorila mogunost unitenja ivota na zemlji. ovim rat prestaje biti mogui konani argument, a time se mijenja i poimanje suvereniteta. 2. napredovanje mogunosti obrade informacija informatika revolucija. ova (navodno) dekvalificira rad i pojaava hijerarhijski karakter organizacija. kae: tek kad se ovaj proces jo malo pomakne moi emo vidjeti njegove potpune implikacije (nestanak hijerarhije kao dominantnog oblika organiziranja, poveanje komunikacij