religioznost_obiteljski_cimbenici_i_zloupotreba_droga_kod_adolescenata.doc

7/24/2019 Religioznost_obiteljski_cimbenici_i_zloupotreba_droga_kod_adolescenata.doc

1/18

Zrinka GrebloSveuilite u ZagrebuKinezioloki fakultetZavod za kinezioloku antropologiju i metodologiju

RELIGIOZOS!" O#I!EL$SKI %IEI'I I ZLO()O!RE#*+ROG* KO+ *+OLES'E*!*

Izvorni znan,tveni radPrimljeno: svibanj, 2005.(+K -./011/-23-4/546074/3

SAETAK

Opi cilj istraivanja bio je ispitati vezu obiteljskih imbenika i osobne religioznosti tekonzumaciju psihoaktivnih tvari !straivanje je prove"eno na #$% ispitanika& uenika treihrazre"a zagrebakih gimnazija opeg i matematikog usmjerenja 'ezultati upozoravaju na(iroku "ostupnost "roge koja se sve manje vezuje uz materijalne mogunosti !ako konzumenti inekonzumenti procjenjuju "a je pozitivno pona(anje ro"itelja uestalije& a negativno rje)e&skupine se razlikuju u percepciji majine in"i*erentnosti + zanemarivanja& g"je konzumenti

postiu vi(e rezultate ,z nave"enu "imenziju percipiranog ro"iteljskog o"nosa obre"na"imenzija religioznosti iz"vojena je kao naje*ikasniji pre"iktor uestalosti konzumacije

psihoaktivnih tvari iz poro"ice kanabisa ,tvr)eno je "a konzumenti koji postiu vi(e vrije"nostina obre"noj "imenziji religioznosti i nie vrije"nosti na subskali percipirane majinein"i*erentnosti + zanemarivanja rje)e koriste "rogu Optimalno razlikovanje pripa"nika skupinakonzumenata i nekonzumenata "roga omoguuju rezultati na varijablama obre"ne "imenzijereligioznosti i percepcije materijalnog statusa obitelji& pri emu nekonzumenti imaju u veojmjeri izraenu obre"nu "imenziju religioznosti te "aju nie procjene materijalnog statusa

'eligioznost je povezana s nizom psihosocijalnih *aktora koji smanjuju vjerojatnost konzumacijepsihoaktivnih tvari& a svoje za(titno "jelovanje ostvaruje i uz kontrolu obiteljskih imbenika

Kljune rijei2 religioznost, percepcija roditeljskog prihvaanja odbijanja, zloupotreba droga,adolescenti


2/18

ZLO()O!RE#* +ROG* ( *+OLES'E!O$ +O#I

! posljednje vrijeme u poku"ajima obja"njenja ovisnosti medicinske modele, #iji je naglasak

na terapiji, rehabilitaciji i posljedicama ovisni#kog pona"anja, sve #e"e zamjenjuju modeli

usmjereni na prevenciju i analizu $aktora koji takvo pona"anje uvjetuju. Prema %aliu &2002.'potrebno je istra(iti zbog #ega neki adolescenti u situaciji relativno lake dostupnosti razli#itih vrsta

droga nju a prioriodbacuju, neki probaju pa prestanu, a neki je nastave konzumirati bez obzira na

"tetne posljedice koje zbog toga trpe. ! poku"aju da odgovori na to pitanje, )etting i *eauvais

&+-.' predla(u model prema kojem je konzumacija droga rezultat interaktivnog djelovanja

demogra$skih varijabli, socijalizacijskih $aktora, psiholo"kih karakteristika, stavova i vjerovanja,

racionalizacija zloupotrebe droga i bihevioralnih aspekata vezanih uz konzumaciju psihoaktivnih

tvari. avedenom nizu valja pridodati i genetske $aktore koji pru(aju obja"njenje za otprilike#etvrtinu ovisnika &/eavitt, ++5. prema /jubotina i %ali, 2002.' te vrijednosne orijentacije koje

su se pokazale prediktivnim za razli#ita rizi#na pona"anja mladih kao "to su konzumiranje sredstava

ovisnosti, delinkvencija i rizi#na spolna pona"anja &1ranc i sur., 2002.'.

bog izrazite slo(enosti ispitivanog $enomena provedeno istra(ivanje ograni#ili smo na

ispitivanje utjecaja dva me3usobno povezana $aktora: obiteljskih karakteristika i osobne

religioznosti.

O#I!EL$SKI %IEI'I

Prilikom identi$ikacije prediktivnih $aktora zloupotrebe droga na prvom mjestu isti#e se

va(nost obitelji. 4stra(iva#ki napori u ovom podru#ju dugo su bili usmjereni na prou#avanje utjecaja

socioekonomskog statusa i sastava obitelji na karakteristike djece, pri #emu je opeprihvaeno

stajali"te bilo da maloljetnici neprihvatljivog pona"anja dolaze iz necjelovitih obitelji ni(eg socio

ekonomskog statusa &6jdukovi, ++0.'. 7e3utim, rezultati novijih istra(ivanja i iskustva

stru#njaka koji rade s ovisnicima ukazuju na to da jednaku pa(nju treba posvetiti i cjelovitim

obiteljima koje su #esto optereene sukobima koji mogu rezultirati dalekose(nim "tetnim

posljedicama. 4z tog smo razloga u provedenom istra(ivanju, uz demogra$ske karakteristike obitelji

adolescenata, ispitali i kvalitetu interpersonalnih odnosa unutar obitelji.

8valitetu odnosa izme3u roditelja i djeteta ispitali smo u skladu s postavkama 9ohnerove

&+.' teorije roditeljskog prihvaanja odbijanja &Parental Acceptance Rejection Theory

PART' koja nastoji objasniti i predvidjeti na#ine na koje roditeljsko prihvaanje i odbijanje utje#u na

bihevioralni, kognitivni i emocionalni razvoj djeteta te na $unkcioniranje pojedinca u odrasloj dobi.

2


3/18

)penito gledajui, prema 9ohneru mo(emo razlikovati dvije skupine roditelja: prihvaajue i

odbijajue. Prihvaajui roditelji su oni koji $izi#kim &pokazivanjem nje(nosti, grljenjem,

ljubljenjem, milovanjem i brigom oko djeteta' i;ili verbalnim &govorei lijepo o djetetu, dajui mu

komplimente i pohvale' pona"anjem djetetu pokazuju svoju ljubav i naklonost, odnosno izra(avaju

takve oblike pona"anja koji dovode do toga da se ono osjea prihvaeno i voljeno. 9oditelji kojiodbacuju svoju djecu, tzv. odbijajui roditelji su oni koji ne vole, osu3uju, zanemaruju i vrije3aju

djecu, do(ivljavaju ih kao teret ili ih podcjenjuju.

9oditeljsko pona"anje ostavlja trajne posljedice na psihosocijalni razvoj djeteta.


4/18

individualni, moralni i dru"tveni aspekt njegova (ivota. *rojni nalazi govore u prilog tome da je

religioznost zna#ajan modi$ikator strukture vrijednosti, kao i va(an prediktor "irokog spektra

pona"anja i stavova &/jubotina, 200.'.

Euvremeni autori sla(u se oko toga da slo(en i slojevit $enomen kao "to je religioznost nije

opravdano ograni#iti na jednu dimenziju ili pojedine izolirane aspekte, ve da je potrebno obuhvatitikognitivne, bihevioralne i emocionalne komponente ispitivanog konstrukta. Fedna od najpoznatijih

vi"edimenzionalnih skala religioznosti je ona koju su +-2. predlo(ili ameri#ki sociolozi %lock i

Etark &prema Bori, ++.'. 6utori navode klasi$ikaciju od pet temeljnih dimenzija koje smatraju

svojstvenima svakoj religiji: ideologijska dimenzija &religijska vjerovanja', iskustvena &osjeaji

povezani s religioznim iskustvom', ritualna &speci$i#ne religijske prakse', intelektualna &znanje o

temeljnim na#elima vjere' i posljedi#na dimenzija religioznosti &preporuke o pona"anjima i

stavovima koje bi vjernici trebali usvojiti'. avedene dimenzije #esto se koriste kao polazni okvir uempirijskim istra(ivanjima religioznosti, a predstavljaju i teorijsku osnovu mjernog instrumenta

kori"tenog u ovom istra(ivanju.

4ako religioznost sadr(i prakti#nu komponentu koja se odnosi na moralno (ivljenje i

djelovanje, bilo bi pristrano poistovjetiti moral s vjerom. Fednako je neopravdano devijantna i

delinkventna pona"anja svoditi na areligioznost, bez obzira na to "to se ona odnose na ru"enje

moralnih normi koje nala(e religija &Bori, ++.'.

Prilikom istra(ivanja odnosa religioznosti i devijantnog pona"anja veliki broj autora polazi od

sljedee pretpostavke: ako religioznost promatramo kao udorednu komponentu religije koja se

o#ituje kroz moralno pona"anje, asocijalna pona"anja trebala bi biti u visokoj negativnoj korelaciji s

religijom &Bori, ++., str. --'. @rugim rije#ima, o#ekuje se jednostavan odnos izme3u

ispitivanih varijabli: "to je vea religioznost, manje je devijantno pona"anje. 7e3utim, novija

istra(ivanja pokazuju da tako pojednostavljeno gledi"te nije opravdano, ve da oblik i visina te

povezanosti ovise o karakteristikama delinkventnog pona"anja &*urkett i Ghite, +A., prema 6dal$

i Emart, +5.', operacionalnoj de$iniciji religioznosti &Gills i sur. 200D.', speci$i#nostima religijske

tradicije &Perkins, +5.' te karakteristikama u(e i "ire socijalne okoline &Perkins, +5., HadaIaJ i

sur., +.'.

ZLO()O!RE#* +ROG*" O#I!EL$SKI %IEI'I I RELIGIOZOS!

! istra(ivanju koje je proveo %arrett obiteljska religioznost bila je pozitivno povezana s

koli#inom roditeljske privr(enosti i nadgledanja &engl. monitoring' te u umjerenoj negativnoj

korelaciji s delinkventnim pona"anjem pri #emu je konzumacija droga bila jedan od pokazatelja


5/18

delinkventnosti &++A., prema *ahr i 7aughan, ++.'. 4sti autori navode i rezultate istra(ivanja

koji zaklju#uju da je religioznost negativno povezana sa zloupotrebom alkohola i marihuane i uz

kontrolirani utjecaj privr(enosti roditelj dijete.

9ezultati istra(ivanja koje su proveli *ahr i 7aughan &++.' pokazuju da adolescenti koji su

ja#e privr(eni svojim majkama imaju izra(eniju religioznost. 4sta tendencija vrijedi i za odnosreligioznosti i privr(enosti ocu, ali je ta veza ne"to slabija. ! navedenom istra(ivanju ni jedna od

kori"tenih obiteljskih varijabli &privr(enost, nadgledanje, obiteljski sukobi, upotreba droga kod

#lanova obitelji' nije pokazala direktan utjecaj na rizik konzumacije psihoaktivnih tvari. 7e3utim,

utvr3eno je da roditeljska privr(enost ostvaruje indirektan utjecaj preko religioznosti, dok

zloupotreba droga kod #lanova obitelji utje#e na odabir dru"tva s pozitivnijim stavovima prema

konzumaciji psihoaktivnih tvari.

HadaIaJ i sur. &+.' ispitali su protektivnu ulogu religioznosti u kontekstu drugihmehanizama socijalne kontrole. a temelju multivarijatnih analiza kori"tenih za predikciju stavova i

pona"anja vezanih uz zloupotrebu droga i alkohola kod adolescenata autori zaklju#uju kako i uz

kontrolu drugih bitnih $aktora &demogra$ske varijable, konzumacija marihuane u dru"tvu vr"njaka,

kvaliteta odnosa s roditeljima, obiteljski problemi, socijalna izolacija, sukobi s roditeljima i "kolski

uspjeh' religioznost ostvaruje zna#ajan doprinos.

'IL$ I )RO#LE&I IS!R*8I9*$*

)pi cilj istra(ivanja bio je ispitati vezu obiteljskih #imbenika i osobne religioznosti s

konzumacijom psihoaktivnih tvari. Ematrali smo posebno zanimljivim ispitati da li religioznost

ostvaruje svoje protektivno djelovanje i uz kontrolu obiteljskih varijabli.

! skladu s ciljem istra(ivanja nastojali smo:

provjeriti da li se ispitanici koji su konzumirali drogu prema nekim demogra$skim osobitostima

razlikuju od nekonzumenata

ispitati da li se skupine konzumenata i nekonzumenata droge razlikuju s obzirom na percepciju

roditeljskog prihvaanja odbijanja

utvrditi da li se skupine konzumenata i nekonzumenata droga razlikuju prema dimenzijama

iskazane religioznosti

provjeriti da li pojedine dimenzije religioznosti ostvaruju za"titnu $unkciju i uz kontrolu

obiteljskih #imbenika.

5


6/18

&E!O+OLOGI$*

&$ERI IS!R(&E!I

Pri ispitivanju su kori"tena #etiri upitnika: !pitnik o zloupotrebi droga, u kojem je uzpostojee psihoaktivne tvari navedena i jedna Knepostojea drogaL koja je slu(ila kao oblik kontrole

valjanosti odgovora, !pitnik o demogra$skim karakteristikama, kojim su prikupljeni opi podaci o

ispitaniku i njegovoj obitelji, skraena verzija !pitnika roditeljskog prihvaanja odbijanja, koji

#ine dimenzije roditeljske topline prihvaanja, agresivnosti neprijateljstva, indi$erentnosti

zanemarivanja i nedi$erenciranog odbijanja, te !pitnik religioznosti&/jubotina, 200.',koji mjeri

tri dimenzije: religijska vjerovanja, religijske obrede te dimenziju posljedica religioznosti na

socijalno pona"anje. 8ori"teni upitnik konstruiran je na tragu teorijskog koncepta %locka i Etarka

&Bori, ++.', me3utim nije u potpunosti u skladu s navedenim modelom. @imenzija religijska

vjerovanjauklju#uje pitanja koja se odnose na vjerovanje u temeljne vjerske istine &npr. K>jerujem

u (ivot poslije smrti.L', ali obuhvaa i pitanja koja ispituju emocionalni odnos spram religije &npr.

K>jera za mene predstavlja nadu i utjehu.L' i koja pojedini autori istra(uju u okviru zasebne

dimenzije koja se naziva iskustvenom ili, u suvremenoj sociologiji, religioznost u u(em smislu

&rin"#ak i sur. 2000.'. @ruga dimenzija obredna religioznost ukazuje na stupanj u kojem osoba

izvr"ava obrede i rituale koje propisuje vjerska zajednica &npr. K9edovito odlazim u crkvu.L'. =rea

dimenzija, nazvana posljedice religioznosti na socijalno ponaanje, odnosi se na utjecaj koji

religioznost pojedinca ima na njegovo socijalno pona"anje i u odre3enoj mjeri sadr(i zna#ajke

vjerske isklju#ivosti &npr. Kisam pristalica braka s pripadnicima druge vjere.L'.

(ZOR*K I )OS!()*K

Podaci su prikupljeni u svibnju 200. godine. 4spitivanje je bilo anonimno, a provedeno je u

sklopu redovnog nastavnog sata u pet zagreba#kih gimnazija opeg i matemati#kog usmjerenja.

bog veeg broja presko#enih pitanja ili nevjerodostojnih iskaza u upitniku o konzumaciji

psihoaktivnih tvari iz obrade su izostavljeni rezultati 2 ispitanika. 4zostavljeni su i rezultati onih

ispitanika koji na testovima nisu procijenili jednog od roditelja. avedeni kriterij nije zadovoljilo

#etvero ispitanih srednjo"kolaca. Pregledom testova isklju#enih iz obrade nije utvr3eno sistematsko

izostavljanje pojedinih odgovora. 8ona#ni uzorak na kojem je izvr"ena analiza podataka sa#injavalo

je 25D ispitanika 0 mladia i D djevojke prosje#ne dobi A godina.

-


7/18

E obzirom na cilj i probleme istra(ivanja provedene su sljedee statisti#ke analize: 2 test, t

test, stupnjevita regresijska analiza i diskriminacijska analiza.

REZ(L!*!I

Zloupotreba p,i:oaktivni: tvari)d 25D ispitana u#enika, njih D, odnosno ,AM izjavilo je da je barem jednom u (ivotu

probalo neku vrstu droge. ! prosjeku ispitanici zapo#inju s konzumacijom psihoaktivnih tvari sa 5

godina. a temelju analize odgovora otvorenog tipa na koji su odgovarali konzumenti, utvr3eno je

da ispitanici prva iskustva s drogom naj#e"e &+5,-M' ostvaruju eksperimentirajui s marihuanom.

bog daljnih analiza ispitanike smo podijelili u dvije skupine. Ekupinu nekonzumenta#ine ispitanici

koji nisu nikada probali drogu, dok su u skupini konzumenataoni u#enici koji su jednom ili vi"e

puta konzumirali psihoaktivne tvari iz porodice kanabisa.

+emograf,ke karakteri,tike

)d svih ispitanih demogra$skih varijabli &spol, struktura obitelji, bra#ni status roditelja,

stupanj obrazovanja i radni status roditelja, materijalni status obitelji' statisti#ki zna#ajna razlika

izme3u skupina konzumenata i nekonzumenata droga dobivena je jedino kod subjektivnih procjena

materijalnog stanja obitelji. 9ezultati u =ablici pokazuju da u usporedbi sa skupinom

nekonzumenata konzumenti materijalni status obitelji #e"e procjenjuju ni(im od prosjeka &,+M

konzumenata nasuprot 5M nekonzumenata', ali #e"e daju i procjene vi"e od prosjeka &A,M

konzumenata, u odnosu na D0M nekonzumenata'. ! odnosu na konzumente &D,DM' nekonzumenti

materijalno stanje obitelji #e"e procjenjuju prosje#nim &-5,0M'.

!abli;a -/Eubjektivna procjena materijalnog statusa obitelji konzumenata i nekonzumenata droga

&*!ERI$*LI

S!*!(S

KOZ(&E!I EKOZ(&E!I

M M

nizak 0,+ 2 ,

ispod prosje#an + ,0 5 D,-prosje#an + D,D + -5,0

iznad prosje#an 2,5 D+ 2A,+

visok - 5,D D 2,

2 2 N D,22AOO

OO p


8/18

Prema 6ronsonu i 6ronsonu &++.' standardni postupci daju neprihvatljive rezultate tek

kada podaci sugeriraju da su pretpostavke naru"ene u ekstremnom stupnju. aime, 7onte ?arlo

studije pokazale su da u najveem broju slu#ajeva u kojima su analize ra3ene na podacima koji

nisu normalno distribuirani, parametrijske;regresijske analize ipak daju prihvatljive rezultate, stoga

smo smatrali opravdanim navedene analize provesti i na na"im podacima.

)er;ep;ija roditelj,kog pri:va


9/18

a temelju rezultata prikazanih u =ablici D vidimo da se skupine statisti#ki zna#ajno razlikuju s

obzirom na indeks o#evog prihvaanja odbijanja, pri #emu konzumenti #e"e do(ivljavaju da ih

o#evi ne vole, zanemaruju, osu3uju i vrije3aju.

Religiozno,t!abli;a >/Eredi"nje vrijednosti, raspr"enja rezultata na dimenzijama religioznosti te razlike izme3uskupina konzumenata i nekonzumenata psihoaktivnih tvari

@47


10/18

@)* P9>< 8)!76?4F< 0,0++ ,A0 0,0+0R R1 ;orr ? p

0,25 0,5A A,-AA 0,000OOO

OOO p i"e vrijednosti na varijabli percipirane o#eve topline povezane su s ni(im vrijednostima u

kriterijskoj varijabli, dok su percepcija maj#ine indi$erentnosti zanemarivanja i procjene

materijalnog statusa obitelji pozitivno povezane s #estinom zloupotrebe droga. /ogi#ki neo#ekivan

predznak pondera varijable percipirane o#eve indi$erentnosti zanemarivanja vjerojatno je

rezultat supresorskog djelovanja te varijable.

Ekup prediktora obja"njava -M varijance kriterijske varijable. E obzirom na izrazitu slo(enost

ispitivanog $enomena i mno"tvo interaktivnih $aktora koji djeluju na njegovu pojavu, navedeni

postotak obja"njene varijance relativno je velik te ukazuje na relevantnost prediktorskih varijabli.

8ona#no, (eljeli smo ispitati mogunost razlikovanja skupina konzumenata i nekonzumenata na

temelju kori"tenog skupa varijabli. ! tu svrhu proveli smo diskriminacijsku analizu, #iji je osnovni

cilj izvo3enje diskriminacijske $unkcije, tj. optimalno ponderirane kombinacije diskriminacijskih

varijabli koja omoguuje maksimalno razlikovanje grupa. /inearna diskriminacijska analiza

rezultirala je jednom statisti#ki zna#ajnom diskriminacijskom $unkcijom.

!abli;a 3/na#ajnost diskriminativnog $aktora

prijednosti grupnih centroida

karakteristi#ni

korijenM

kanoni#ka

korelacija

Gilksov

lambda 2

0,0 00 0,D 0,+0 25,+D

9*RI$*#LE r

)*9


11/18

Etupnjevitom diskriminacijskom analizom utvr3eno je da od svih uklju#enih varijabli

&demogra$ske, varijable percipiranog roditeljskog odnosa i religioznosti' optimalno razlikovanje

pripadnika skupina konzumenata i nekonzumenata omoguuju rezultati na varijablama obrednedimenzije religioznosti i percipiranog materijalnog statusa obitelji. 6posteriornom klasi$ikacijom

ispitanika na temelju rezultata postignutih na ove dvije varijable to#no je klasi$iciran - ispitanik

&-D,-M' #ime je ostvaren napredak od D,-M u odnosu na slu#ajan raspored.

R*S)R*9*

Podaci prikupljeni ovim istra(ivanjem odra(avaju trend prema kojem se dobna granica prvih

eksperimentiranja s drogom sve vi"e pomi#e prema ni(im vrijednostima. )dre3eni brojkonzumenata odustaje od droge nakon prvih iskustava i ne prelazi u povremene ili svakodnevne

potro"a#e &%ali, 2002.' me3utim vi"a stopa eksperimentatora u pravilu rezultira i veim brojem

redovitih konzumenata.

9ezultati procjene materijalnog statusa obitelji iz kojih je vidljiv trend prema kojem konzumenti

&u odnosu na nekonzumente' #e"e daju iznad i ispodprosje#ne procjene ukazuju na to da

konzumenti potje#u iz dviju razli#itih populacija pripadnika siroma"nijih i imunijih obitelji, "to

ukazuje na "iroku dostupnost droge koja se sve manje vezuje uz materijalne mogunosti.! daljnjoj analizi obiteljskih #imbenika ispitali smo kvalitetu odnosa izme3u roditelja i djeteta.

/o"iji odnosi poveavaju vjerojatnost zloupotrebe psihoaktivnih tvari, no o#ekivana asimetri#na

distribucija rezultata &koja ukazuje na trend prema pozitivnim procjenama roditelja' prisutna je kod

obje skupine ispitanika. avedeni podatak upuuje na potrebu da se potraga za razlozima

&ne'konzumacije psihoaktivnih tvari pro"iri i izvan okvira obiteljskog konteksta.

adalje, utvr3eno je da se pripadnici ispitanih skupina statisti#ki zna#ajno razlikuju na sve tri

dimenzije na upitniku religioznosti. ekonzumenti posti(u vee prosje#ne vrijednosti na svim

dimenzijama "to zna#i da su oni u veoj mjeri internalizirali religijska vjerovanja i osjeaje, da #e"e

izvr"avaju obrede i rituale propisane od strane vjerske zajednice, te da #e"e primjenjuju vjerska

na#ela u svakodnevnom (ivotu.

Gills i sur. &200D.' proveli su istra(ivanje kojim su nastojali razjasniti prirodu veze izme3u

religioznosti i zloupotrebe droga kod adolescenata. 6utori kreu od sljedee logike: poznato je da

(ivotni stresori poveavaju vjerojatnost zloupotrebe psihoaktivnih tvari, a s druge strane religioznost

je u inverznom odnosu s konzumacijom droga. a temelju navedenog pretpostavljaju da

8)!7


12/18

religioznost indirektno utje#e na konzumaciju psihoaktivnih tvari djelujui kao obrambeni

mehanizam u stresnim situacijama. *ahr i 7aughan &++.' navode kako se djelovanje religioznosti

mani$estira kroz niz psihosocijalnih domena. a individualnoj razini ono se o#ituje kroz oblikovanje

stavova i vrijednosti pojedinca. atim, kroz razli#ite aktivnosti i dru(enja vjernicima se osigurava

kretanje me3u vr"njacima sli#nih moralnih uvjerenja, "to mo(e poveati otpornost premanegativnim utjecajima drugih vr"nja#kih skupina. 8ona#no, religijska predanost mo(e dati odgovor

na pitanje o smislu i vrijednosti (ivota, "to posljedi#no mo(e smanjiti privla#nost droga.

9egresijskom analizom (eljeli smo ispitati povezanost u#estalosti konzumacije psihoaktivnih

tvari iz porodice kanabisa s ispitivanim karakteristikama. @rugim rije#ima, zanimalo nas je u kojoj

su mjeri pojedine varijable prediktivne za #estinu zloupotrebe droga. 9ezultati provedene analize

pokazuju da konzumenti koji oca procjenjuju toplijim rje3e koriste drogu, dok za psihoaktivnim

tvarima ne"to #e"e pose(u oni koji svoju majku vide kao zanemarujuu i indi$erentnu. 4ndi$erentniroditelji su psiholo"ki ili $izi#ki udaljeni od djeteta, ignoriraju djetetovu potrebu za pa(njom, pomoi

i utjehom, ne odgovaraju na njegove $izi#ke i emocionalne zahtjeve te pokazuju premalo brige za

djetetovo zadovoljstvo. ! takvoj psihosocijalnoj sredini zloupotreba droge mo(e biti oblik odgovora

na ljutnju i $rustraciju izazvanu nedovoljnom brigom roditelja ili svojevrsnom kompenzacijom zbog

neuklapanja i neispunjavanja roditeljskih o#ekivanja.

!z percepciju indi$erentnosti zanemarivanja majke, obredna dimenzija religioznosti

izdvojena je kao najbolji pojedina#ni prediktor #estine konzumacije droga iz porodice kanabisa.

alazi sugeriraju da ispitanici koji #e"e prisustvuju vjerskim obredima rje3e koriste drogu.

! prilog za"titnom djelovanju religioznosti govore i rezultati diskriminacijske analize kojom

smo (eljeli utvrditi set varijabli koji omoguuje optimalno razlikovanje skupine konzumenata i

skupine ispitanika koji nisu nikada probali drogu. Prema rezultatima analize pripadnike ispitanih

skupina mo(emo razlikovati prvenstveno po tome "to konzumente karakterizira ni(a razina obredne

religioznosti i vi"i rezultat na procjenama materijalnog statusa obitelji.

4zdvajanje subjektivne procjene materijalnog statusa kao varijable koja razlikuje konzumente

od nekonzumenata u skladu je s podacima iz literature, gdje se navodi kako konzumenti droga i

ovisnici u pravilu posti(u vi"e rezultate na navedenoj varijabli &%lavak, ++.'. ekonzistentnost

nalaza diskriminacijske analize i 2testa &u kojem je dobiveno da su nekonzumenti u odnosu na

konzumente #e"e ispodprosje#nog ili iznadprosje#nog materijalnog statusa' mo(e se dijelom

pripisati karakteristikama uzorka jer se u skupini konzumenata nalazi vei broj ispitanika s vi"im

materijalnim statusom.

2


13/18

8ao "to je u uvodnom dijelu spomenuto, pojedini nalazi govore da i uz kontrolu drugih bitnih

$aktora &demogra$ske i obiteljske varijable, odnosi s vr"njacima' religioznost ostvaruje zna#ajno

protektivno djelovanje &HadaIaJ i sur., +.'. 4sti autori utvrdili su da je vr"nja#ki utjecaj

najva(niji $aktor u predikciji stavova i pona"anja vezanih uz konzumaciju psihoaktivnih tvari, iza

#ega slijedi osobna religioznost, dok se varijable vezane uz karakteristike obitelji nisu pokazalezna#ajnim prediktorima. 4ako navedeno dijelom potvr3uju i rezultati na"eg istra(ivanja, ne smijemo

podcijeniti roditeljski doprinos. )bja"njavajui sli#an nalaz, *urkett &+AA., prema Perkins, +5.'

navodi kako roditelji indirektno utje#u na stavove i pona"anja adolescenata poti#ui ih na

prihvaanje i razvoj vrijednosti koje umanjuju vjerojatnost devijantnih ishoda. >alja imati na umu i

to da je retrospektivno izvje"tavanje o pona"anjima roditelja podlo(no distorziji sjeanja te da se u

takvim ispitivanjima #esto javlja tendencija k idealizaciji vlastitih roditelja i do(ivljaja iz djetinjstva

"to je moglo pridonijeti smanjenju razlika izme3u skupina. 4ako dobiveni rezultati nisu uvijek jednozna#ni, u ispitivanjima povezanosti religioznosti i

&ne'konzumacije psihoaktivnih tvari postoji niz istra(ivanja koja govore u prilog vee va(nosti

obredne dimenzije religioznosti u odnosu na religijska vjerovanja i religioznu a$ilijaciju &/inden i

?urrie, +AA., prema 6dal$ i Emart, +5.'. 6dal$ i Emart &+5.' smatraju kako je razlog u tome "to

su, u odnosu na a$ektivne mjere stavova, bihevioralni pokazatelji bolji u predvi3anju pona"ajnih

ishoda. @rugo mogue obja"njenje vezuje se uz karakteristike obredne dimenzije religioznosti koja

ne mora nu(no biti odraz osobne religijske predanosti, ve mo(e biti rezultat socijalizacije i

usvajanja tradicionalnih normi. Prema navedenom se mo(e pretpostaviti da je po"tivanje autoriteta u

osnovi oba $enomena. 6dolescenti koji za to ne osjeaju unutarnji poziv odlazit e u crkvu jer se to

moraQ i nee konzumirati drogu jer se to ne smijeQ. !koliko izostane kontrola autoriteta,

vrijednosti, stavovi i norme usvojene bez dublje internalizacije mogu se lako izmijeniti pod

pritiskom drugih &npr. vr"nja#kih' utjecaja. Rinjenicu da se dimenzija religijskih vjerovanja nije

odr(ala kao zna#ajan protektivni $aktor pojedini autori obja"njavaju relativiziranjem moralnih

vrijednosti i njihovim oblikovanjem prema vlastitom ukusu ili trenutnom hiru &7andari, 2000.'.

@rugim rije#ima, mogue je da se netko smatra religioznim, a da pritom nikada ne prisustvuje

vjerskim obredima te da konzumaciju psihoaktivnih tvari ne do(ivljava kao zlo. ! zaklju#ku

opse(nog istra(ivanja usmjerenog na ispitivanje religioznosti i sustava vrijednosti mladih u

Hrvatskoj 7arinoviFerolimov &200D., str. 22' navodi kako: KSmladi na razini vrijednosti o#ito

ne smatraju nespojivim smatrati se religioznima, a imati stavove suprotne stavovima svoje religije i

?rkve u podru#ju morala i seksualnostiSL. ! tom slu#aju vi"e vrijednosti na obrednoj dimenziji

religioznosti mogu ukazivati na to da ispitanici u veoj mjeri prihvaaju pravila i norme koje

D


14/18

namee vjerska zajednica, "to se mo(e o#itovati u "irokom spektru pona"anja od redovitog

prisustvovanja obrednim slavljima do primjene vjerskih na#ela u svakodnevnom (ivotu.

a" zaklju#ak o dominantnom za"titnom djelovanju obredne dimenzije religioznosti dijelom

mo(e biti i pod utjecajem karakteristika kori"tenog upitnika, tj. speci$i#nog na#ina

operacionalizacije pojedinih dimenzija. alazi nekih suvremenih istra(ivanja pokazuju da jereligioznost u u(em smislu najva(niji prediktor posljedi#ne dimenzije religioznosti &u "to spada i

konzumacija droga'. =u hipotezu potvr3uju i neki drugi rezultati istra(ivanja koji pokazuju da je u

pitanju utjecaja na neke moralne stavove &izme3u ostalog i na konzumaciju marihuane i ha"i"a'

prediktor va(nosti *oga va(niji nego poha3anje vjerskih obreda. !pitnik kori"ten u ovom

istra(ivanju pitanja koja se odnose na temeljne vjerske istine i ona koja se ti#u emocionalnog odnosa

prema religiji promatra u okviru iste dimenzije. avedeno mo(e maskirati za"titni doprinos pojedine

dimenzije koji bi mo(da do"ao do izra(aja u slu#aju da su pitanja iz ovih dviju kategorija istra(ena uokviru zasebnih dimenzija.

4stra(iva#i religije uvijek su iznova suo#eni s dilemama redukcionisti#kih posljedica

su(avanja religioznosti na nekoliko dimenzija &rin"#ak i sur. 2000.', a te su nesuglasice prisutne i u

debatama o za"titnom djelovanju religioznosti u kontekstu konzumacije psihoaktivnih tvari. )no "to

se pritom #esto zaboravlja je arti$icijelna podjela ovog $enomena i visoke interkorelacije izme3u

pojedinih dimenzija, "to ukazuje na to da u osnovi mjere istu osobinu. edostatak

vi"edimenzionalnih mjera religioznosti o#ituje se i na rezultatima na"eg istra(ivanja gdje je utvr3ena

visoka korelacija izme3u dimenzija religijskih vjerovanja i obredne dimenzije religioznosti &rN0,D'.

Prema tome, iako je postignut zna#ajan napredak u de$iniranju i mjerenju slo(ene strukture

religioznosti, pri interpretaciji rezultata ne smiju se zanemariti ograni#enja postojeih mjernih

instrumenata, stoga donesene zaklju#ke o TnadmonostiT pojedine dimenzije nije opravdano

smatrati kona#nima. 4pak, neovisno o dimenzionalnim podjelama, rezultati nedvojbeno pokazuju da

religioznost ostvaruje bitnu za"titnu $unkciju pri &ne'konzumaciji psihoaktivnih tvari.


15/18

Z*KL$(%*K

4spitivanje demogra$skih karakteristika obitelji konzumenata i nekonzumenata psihoaktivnih

tvari potvrdilo je prisustvo droge u svim dru"tvenim slojevima. ! odnosu na nekonzumente

konzumenti materijalni status svojih obitelji #e"e procjenjuju kao iznadprosje#an ili

ispodprosje#an, dok nekonzumenti #e"e daju prosje#ne procjene. 8od obje skupine ispitanikao#ituje se generalni trend prema pozitivnim procjenama roditeljskog pona"anja "to upuuje na

va(nost izvanobiteljskih $aktora u istra(ivanjima $enomena zloupotrebe droga. ekonzumenti

posti(u statisti#ki zna#ajno vi"e vrijednosti na svim dimenzijama u upitniku religioznosti, te stoga

navedeni #imbenik mo(emo smatrati jednim od za"titnih $aktora pri zloupotrebi droga. !tvr3eno je

da za drogom rje3e pose(u oni ispitanici koji imaju vi"e rezultate na obrednoj dimenziji

religioznosti i ni(e rezultate na dimenziji percipirane maj#ine indi$erentnosti zanemarivanja. !z

procjenu materijalnog statusa, obredna dimenzija religioznosti izdvojena je i kao varijabla kojaomoguuje optimalno razlikovanje skupina konzumenata i nekonzumenata psihoaktivnih tvari.

4ako se razli#iti autori nisu usuglasili oko jedinstvene dimenzionalne podjele religioznosti,

konzistentni nalazi koji, u pravilu, potvr3uju negativnu povezanost religioznosti i konzumacije

psihoaktivnih tvari ukazuju na potrebu da se u buduim istra(ivanjima etiologije zloupotrebe droga

$enomenu religioznosti posveti vi"e pozornosti.

5


16/18

Literatura

. 6dal$, .E. &2000.' Religiozni identitet zagrebaki: adole,;enata. agreb: 4nstitut

dru"tvenih znanosti 4vo Pilar.

D. 7arinovi Ferolimov, @. &200D'.Religiozno,t" nereligiozno,t i neke vrijedno,ti mladi:/

Zagreb2 4nstitut za dru"tvena istra(ivanja i @r(avni zavod za za"titu obitelji, materinstva i

mlade(i, A+2.

-


17/18

. )etting, jerovanje i religioznost. #ogo,lov,ka ,motra, A0

&2', 2DD255.

A


18/18

Zrinka Greblo(niver,it@ of Zagreb?a;ult@ of Kine,iolog@!:e In,titute for Kine,iologi;al *nt:ropolog@ and &et:odolog@

RELIGIOSI!" ?*&IL ?*'!ORS *+ +R(G *#(SE #*+OLES'E!S

Summar@

The general aim o* the research -as to e.amine the relation bet-een *amil/ *actors an"personal religiosit/ -ith the consumption o* ps/choactive substances The research -as

con"ucte" on #$% respon"ents& %r" gra"e stu"ents 0juniors1 o* general an" mathematic grammarschools o* 2agreb The research results -arn o* the -i"esprea" availabilit/ o* "rugs that are lessan" less connecte" -ith material possibilities Although both consumers an" non3consumersestimate the positive behaviour o* parents as more *re4uent an" negative behaviour o* parents asless *re4uent& the groups "i**er in the perception o* mother5s in"i**erence + neglect& in -hich"imension consumers sho- higher results Apart *rom the mentione" "imension o* the perceive"

parental attitu"e& the ritual "imension o* religiosit/ -as separate" as the most e**icient pre"ictoro* the *re4uenc/ o* consumption o* ps/choactive substances relate" to cannabis !t has been"etermine" that consumers -ho achieve higher scores in the ritual "imension o* religiosit/ an"lo-er scores on the subscale o* perceive" mother5s in"i**erence + neglect& use "rugs less

*re4uentl/ The results accor"ing to the variables o* the ritual "imension o* religiosit/ an" the

perception o* the material status o* the *amil/ enable the optimum "i**erentiation bet-een themembers o* the groups o* consumers an" non3consumers& -here non3consumers e.press theritual "imension o* religiosit/ to a larger e.tent& an" estimate their material status as lo-er

'eligiosit/ is connecte" -ith a series o* ps/chosocial *actors that re"uce the probabilit/ o* theconsumption o* ps/choactive substances& an" it acts protectivel/ alongsi"e -ith the control o* the

*amil/ *actors

Ke@ Dord,: religiositJ, perception o$ parental acceptance rejection, drug abuse, adolescents

religioznost_obiteljski_cimbenici_i_zloupotreba_droga_kod_adolescenata.doc

Documents