severna koreja je problem koji nikako ne sme da se reŠi · 55 26. oktobar 2017. skijaške prvake,...

2
L ajbah je u mnogo čemu bio prvi sa ovih prostora. Bio je prvi bend iz nekadašnje Jugoslavije koji je uspeo da osvoji svet. Da potpi- še ugovor sa čuvenom kućom Mute i da nastupa u najznačajnijim koncert - nim prostorima Evrope i Amerike. I pre dve godine su uspeli u onome što niko nije pre njih. Oni su postali prvi bend koji je nastupio u Severnoj Ko- reji, i to na praznik – sedamdesetogo- dišnjicu oslobođenja te zemlje. Morten Travik je snimio doku- mentarni mjuzikl „Dan oslobođenja“ i on će otvoriti 1. novembra u Centru „Sava“ festival Slobodna zona. Ceo svet je ispratio vaše gostova- nje u Severnoj Koreji. Kako da- nas vi pratite šta se dešava u toj zemlji? Pratimo sa naklonošću do Severne Koreje. Napetost koja se stalno doga- đa u vezi sa tom državom, potrebna je da se održi status kvo, gde sever - nokorejska vladajuća politička struk - tura, uz pomoć „spoljne opasnosti“ i ideologije stalne prijetnje, zadrža- va svoju moć i poziciju u toj zemlji. Kina na drugoj strani nije naklonjena ozbiljnoj demokratizaciji Severne Ko- reje, jer bi takav proces brzo rezulti- rao u ekonomskom i političkom spa- janju dveju Koreja, što nikako nije u kineskom interesu. Konfliktna situa- cija definitivno najviše odgovara SAD, koje, uz postojanje problematične, militantne, nepredvidive, nuklearne severnokorejske države, opravdavaju prisustvo svoje vojske u Južnoj Kore- ji (35.000 vojnika), u Japanu (40.000 vojnika), prisustvo Sedme flote i su- pernosača aviona „Ronald Regan“ u neposrednoj blizini, kao i vojnih baza u Tajlandu, na Filipinima, u Singapu- ru, na Gvamu... Pravi razlog za svu tu nagomilanu vojsku SAD u Istočnom i Južnom kineskom moru, naravno, nije Severna Koreja, već potencijalno mnogo opasnija velesila Kina. Sever- na Koreja je samo pogodan diplomat - ski izgovor – problem, koji nikako ne sme da se reši. Sloveniju ankete uvrštavaju među 30 najnaprednijih zemalja sveta. Slovenija je bila najnaprednija i u Jugoslaviji. Možda, ali mi smatramo da je u istorijskom kontekstu cela Jugosla- vija bila napredna zemlja. Slovenija se prepoznavala po Laibachu, NSK, skijanju i još mno- go toga, ali poslednja asocijacija je Melanija Tramp. Da li će ona biti upamćena kao dokaz da je ame- rički san i dalje moguć ili...? Ona će biti upamćena po tome da demokratija prije ili kasnije vodi u krajnju banalizaciju politike, a ame- rički san je zapravo samo dobro is- promovirana noćna mora. U Jugoslaviji Slovenija je imala SEVERNA KOREJA JE PROBLEM KOJI NIKAKO NE SME DA SE REŠI Milošević je bio diktator samo onoliko koliko je bio diktator veliki Čarli Čaplin u istoimenom filmu, ali bez njegovog humora i humanističke političke vizije. On je zapravo bio još jedna žrtva u procesu dezintegracije Jugoslavije, bezuspešno pokušavajući navući na sebe Titove čizme, ispričao je Branku Rosiću član benda Lajbah pred beogradsku premijeru filma o njihovom gostovanju u Severnoj Koreji INTERVJU IVAN NOVAK, LAIBACH

Upload: others

Post on 18-May-2020

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: SEVERNA KOREJA JE PROBLEM KOJI NIKAKO NE SME DA SE REŠI · 55 26. oktobar 2017. skijaške prvake, najbolju muziku, prve kontroverzne novine, onda se osamostaljenjem izgubila neka

Lajbah je u mnogo čemu bio prvi sa ovih prostora. Bio je prvi bend iz nekadašnje Jugoslavije koji je uspeo da osvoji svet. Da potpi-

še ugovor sa čuvenom kućom Mute i da nastupa u najznačajnijim koncert-nim prostorima Evrope i Amerike. I pre dve godine su uspeli u onome što niko nije pre njih. Oni su postali prvi bend koji je nastupio u Severnoj Ko-reji, i to na praznik – sedamdesetogo-dišnjicu oslobođenja te zemlje.

Morten Travik je snimio doku-mentarni mjuzikl „Dan oslobođenja“ i on će otvoriti 1. novembra u Centru „Sava“ festival Slobodna zona.

Ceo svet je ispratio vaše gostova-nje u Severnoj Koreji. Kako da-nas vi pratite šta se dešava u toj zemlji?Pratimo sa naklonošću do Severne

Koreje. Napetost koja se stalno doga-đa u vezi sa tom državom, potrebna je da se održi status kvo, gde sever-nokorejska vladajuća politička struk-tura, uz pomoć „spoljne opasnosti“ i ideologije stalne prijetnje, zadrža-va svoju moć i poziciju u toj zemlji. Kina na drugoj strani nije naklonjena ozbiljnoj demokratizaciji Severne Ko-

reje, jer bi takav proces brzo rezulti-rao u ekonomskom i političkom spa-janju dveju Koreja, što nikako nije u kineskom interesu. Konfliktna situa-cija definitivno najviše odgovara SAD, koje, uz postojanje problematične, militantne, nepredvidive, nuklearne severnokorejske države, opravdavaju prisustvo svoje vojske u Južnoj Kore-ji (35.000 vojnika), u Japanu (40.000 vojnika), prisustvo Sedme flote i su-pernosača aviona „Ronald Regan“ u

neposrednoj blizini, kao i vojnih baza u Tajlandu, na Filipinima, u Singapu-ru, na Gvamu... Pravi razlog za svu tu nagomilanu vojsku SAD u Istočnom i Južnom kineskom moru, naravno, nije Severna Koreja, već potencijalno mnogo opasnija velesila Kina. Sever-na Koreja je samo pogodan diplomat-ski izgovor – problem, koji nikako ne sme da se reši.

Sloveniju ankete uvrštavaju među 30 najnaprednijih zemalja sveta. Slovenija je bila najnaprednija i u Jugoslaviji. Možda, ali mi smatramo da je u

istorijskom kontekstu cela Jugosla-vija bila napredna zemlja.

Slovenija se prepoznavala po Laibachu, NSK, skijanju i još mno-go toga, ali poslednja asocijacija je Melanija Tramp. Da li će ona biti upamćena kao dokaz da je ame-rički san i dalje moguć ili...?Ona će biti upamćena po tome da

demokratija prije ili kasnije vodi u krajnju banalizaciju politike, a ame-rički san je zapravo samo dobro is-promovirana noćna mora.

U Jugoslaviji Slovenija je imala

SEVERNA KOREJA JE PROBLEM

KOJI NIKAKO NE SME DA SE REŠIMilošević je bio diktator samo onoliko koliko je bio diktator veliki Čarli Čaplin u istoimenom filmu, ali bez njegovog humora i humanističke političke vizije. On je zapravo bio još jedna žrtva u procesu dezintegracije Jugoslavije, bezuspešno pokušavajući navući na sebe Titove čizme, ispričao je Branku Rosiću član benda Lajbah pred beogradsku premijeru filma o njihovom gostovanju u Severnoj Koreji

INTERVJU IVAN NOVAK, LAIBACH

Page 2: SEVERNA KOREJA JE PROBLEM KOJI NIKAKO NE SME DA SE REŠI · 55 26. oktobar 2017. skijaške prvake, najbolju muziku, prve kontroverzne novine, onda se osamostaljenjem izgubila neka

55

26. oktobar 2017.

skijaške prvake, najbolju muziku, prve kontroverzne novine, onda se osamostaljenjem izgubila neka provokativnost, prestigli su je u skijanju, a onda je došao Prevc i košarkaši, da li je sad lakše?Koliko pratimo, Slovenija je –

uzevši u obzir njezin broj stanovnika – još uvek sportska velesila, u indi-vidualnim kao i u kolektivnim spor-tovima, a posebno u skijanju (Tina Maze, Ilka Štuhec, Boštjan Kline, Pe-ter Prevc, Domen Prevc, etc.), a da li je u Jugoslaviji zaista imala i najbolju muziku – to se mnogi ne bi složili, ali – kao što znamo – o ukusima se ne raspravlja.

Rekli ste da je Jugoslavija uvek bila inspirativan poligon za vašu akciju. Šta je danas Laibachu in-spiracija?Sve se može okrenuti u dobru in-

spiraciju, pa i sveprisutno ništavilo.

Nekada se turbo-folk gledao kao jedna od stvari koja razgraniča-va zapad i istok Jugoslavije. Danas je turbo-folk ultimativno popula-ran u Sloveniji i Hrvatskoj. Kako to komentarišete?To je sasvim logično: turbo-folk je

ekspresija najpreciznije, gole istine primarnog kapitalizma, kome dik-tira cinizam prvobitne akumulacije kapitala. Nijedan drugi muzički pra-vac na tako dosledan način ne od-slikava dominantnu želju pojedina-ca i celog društva za brzom zaradom, profitom i porno-ugođajem po svaku cenu, milom ili silom. Uz to, nijedan drugi muzički pravac nije u svojoj fi-lozofiji toliko autodestruktivan kao što je turbo-folk, a znamo da su Srbi, kao i ostale nacije na području bivše Jugoslavije, tradicionalno skloni ritu-alnoj autodestrukciji.

Nekada smo mi iz Srbije gledali u slovenačku muziku i sledili je od Buldožera do Laibacha, a danas mladi Slovenci dolaze da slušaju srpske folk trube na splavovima ili u Guči. Da li je to sad subverzi-ja ili šta već?Nije subverzija nego prkos, ali po

svom elementarnom sadržaju festi-val u Guči u principu nije bitno dru-gačiji od – recimo – festivala Exit.

Pre dve godine saopštili ste da ćete pokrenuti tužbu zato što je

ekstremistička stranka Branimira Glavaša HDSSB neovlašćeno kori-stila vašu pesmu u promotivnom filmu o svojoj tek osnovanoj pa-ravojnoj formaciji pod nazivom „Slavonska sokolska garda“. Šta se s tim desilo?To je već zatvorena priča jer je ta

stranka priznala svoju grešku i pla-tila cenu koju smo postavili, odno-sno koju su postavili zastupnici naših prava za Hrvatsku. No, treba prizna-ti da je taj koji je odabrao tu pesmu („Geburt einer Nation“, u prevodu „Rađanje nacije“) za promotivni spot Glavaševe garde, stranci dobro po-dvalio, jer naša verzija pesme bez su-višnog balasta mnogo jasnije i direkt-nije govori o karakteru, o sadržaju i o suštini te stranke nego njihov politič-ki program. Nažalost, tekst i vokal su izrezali iz pesme te tako još dodatno prekršili autorsko pravo, koje zabra-njuje bilo kakvu preradu i editiranje

snimka bez izričite dozvole autora (a uz Laibach, kao autora priredbe, ori-ginalni je autor ove pesme grupa Qu-een). Krivo značenje i nerazumevanje Laibacha je možda jedina prava inter-pretacija našeg rada i što se toga tiče, mi nemamo problema sa HDSSB. Je-dini je problem u tome što su takvom upotrebom prekršili zakon – a to ni-jedna politička stranka, koja traži po-verenje glasača – ne bi smela sebi dopustiti, bila ona desna ili leva. Kr-šenje zakona dopušteno je samo u umetnosti i u ljubavi.

Da li se ljutite kada neko pomisli da je Tompson ukrstio Bijelo dug-me i Laibach?Ha-ha, to prvi put čujemo i možda

čak ima i nešto istine u tome.

Pesmu „Marš na Drinu“ obradi-

li su i britanski pop bend Shado-ws ali i Laibach. U čemu je moć te pesme?Pesma „Marš na Drinu“ kao prvo

nosi veliko simboličko značenje u istorijskom kontekstu ujedinjenja Srba, a u muzičkom smislu ona je svakako jedan od najboljih vojnič-kih marševa ikada napisanih. Mo-žda je baš ta pesma, koju je Stanislav Binički napisao 1914. godine, done-kle inspirisala kasniji Ravelov „Bole-ro“, premijerno izveden 1928. godi-ne (srpski vojni orkestar je svirao taj marš na turneji po Francuskoj ubr-zo nakon kraja Prvog svetskog rata), pa čak i popularni Zorbin ples Miki-sa Teodorakisa iz 1964. godine, pred-stavljen u filmu „Grk Zorba“. Mi smo „Marš na Drinu“ obradili u kontek-stu albuma NATO („Mars on River Drina“), a svirali smo tu pesmu i na dva koncerta u Narodnom pozori-štu u opkoljenom Sarajevu 1995, a u Beogradu prvi put u Hali sporto-va 1997, nedugo prije izbijanja rata na Kosovu.

Godine 1989. u jeku ekspanzi-je Slobodana Miloševića upozori-li ste Srbe na koncertu u Beogra-du da su krenuli opasnim putem. Ove jeseni je 30 godina od dolaska Slobodana Miloševića na vlast. Ko je on bio po vama? Diktator, ili...?Milošević je bio diktator samo ono-

liko koliko je bio diktator veliki Čar-li Čaplin u istoimenom filmu, ali bez njegovog humora i humanističke političke vizije. On je zapravo bio još jedna žrtva u procesu dezintegracije Jugoslavije, bezuspešno pokušavaju-ći navući na sebe Titove čizme. Kao mnogi političari njegovog kova i vre-mena, možda je čak i hteo raditi do-bro, ali je producirao zlo. Svakako mu njegovo vreme nije bilo naklo-njeno, a sam nije imao dovoljno sna-ge niti mudrosti da ga okrene u svoju korist, niti da istupi iz vlasti i prepu-sti je drugima.

Da li danas imate neku poruku Srbima? Kako vam se danas čini to kuda je krenula Srbija između Putina i puta u EU?Ko smo mi da bismo delili podu-

ke Srbiji...? Ona će ionako ići svojim putem, i ako je taj put slalom izme-đu Putina i EU i ako to odgovara na-rodu Srbije, onda neka je sa srećom, pomoz Bog! N

Ko smo mi da bismo

delili poduke Srbiji...?

Ona će ionako ići svojim putem i ako je

taj put slalom između Putina i EU, i ako to

odgovara narodu

Srbije, onda neka je sa

srećom, pomoz Bog!