skladisno poslovanje (vps.ns)
DESCRIPTION
Visoka poslovna skola strukovnih studija, Novi Sad.TRANSCRIPT
-
SKLADINO POSLOVANJE
vmilasinovicTypewritten TextVISOKA POSLOVNA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA, NOVI SAD
-
Pojam skladita
Vrste skladita
Organizacija skladita
Korienje skladita
Skladina evidencija
Tehnika skladitenja
2
-
3
SKLADINO POSLOVANJE Pojam skladita
Skladino poslovanje podrazumeva skup poslova koji se odnose na prihvatanje, uvanje i izdavanje nabavljene (proizvedene) robe
Skladite u irem smislu prostor izgraen u celini, delimino izgraen ili neizgraen; ogranien ili ne; pokriven ili ne, koji se upotrebljava za smetaj robnih fondova preduzea
Skladite u uem smislu samo onaj ograen i pokriven prostor sa inventarom za manipulaciju, koji slui iskljuivo u svrhu uskladitenja i uvanja robe od svih uticaja koji bi mogli dovesti do gubitaka na njoj
Skladite je posebno opremljena prostorija u kojoj se obavlja prijem, smetaj, uvanje, pakovanje, uzorkovanje, klasiranje, sortiranje, obeleavanje, utvrivanje kvaliteta i izdavanje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, ambalae, sitnog inventara, kao i priprema ovih dobara za otpremu u proizvodne pogone, prodavnice ili kupcima
-
4
SKLADINO POSLOVANJE Pojam skladita
Skladitenje robe je faza u procesu proizvodnje, u funkciji logistike
Razlog skladitenja prevazilaenje vremenske nepodudarnosti (jaza) izmeu nabavke i proizvodnje, izmeu proizvodnje i prodaje, izmeu prodaje i preuzimanja robe
Problem vremenske nepodudarnosti naroito izraen kod prehrambenih proizvoda (npr. branje plodova i kasnija konzumna zrelost)
Kljune odluke u vei skladitenja:
1. Da li osnivati sopstvena skladita i koliko njih
2. Da li skladitenje poveriti specijalizovanom privrednom subjektu
-
5
SKLADINO POSLOVANJE Pojam skladita
1. Ako preduzee odlui da formira sopstvenu mreu skladita, njihov broj i veliina treba da budu optimalni, usklaeni sa nabavnom, prodajnom i transportnom politikom
Ako se formira manji broj skladita od optimalnog, trokovi e biti manji, meutim oni tada praktino samo menjaju lokaciju (sa skladitenja prelaze na prodaju ili nabavku)
Ako se formira vei broj skladita od optimalnog, trokovi samog skladitenja e biti vei
2. Ako preduzee koristi tua (javna) skladita, plaa visoku cenu zakupa, obezbeenja, osiguranja, uvanja, kontrole kvaliteta ...
-
6
SKLADINO POSLOVANJE Vrste skladita
Razliiti kriterijumi za podelu skladita:
1. Prema vremenu skladitenja:
trajna i
povremena skladita
2. Prema lokaciji skladita
interna (unutar preduzea, neposredno uz proizvodne pogone) i
eksterna (blizu potencijalnih velikih kupaca)
3. Prema veliini skladita
velika (centralna),
srednja i
mala (priruna)
-
7
SKLADINO POSLOVANJE Vrste skladita
4. Prema vrsti robe koja se skladiti Skladita sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda,
opreme, alata, pribora, ambalae itd
5. Prema funkciji i znaaju skladita Nabavna, prodajna, konsignaciona
Glavna, pomona, priruna, specijalna i prihvatna
6. Prema nainu gradnje skladita Zatvorena, poluzatvorena, otvorena, silosi, hlaenje i
grejanje, vinski podrumi, tankovi, zemni podrumi
Od tvrdog materijala (beton, cigla, kamen), od elika (cisterne, kontejneri), od plastinih materijala (cisterne, hladnjae, kontejneri, burad, posude), od drveta (kace, burad, cisterne)
-
8
SKLADINO POSLOVANJE Organizacija skladita
Sa makro-aspekta, skladina sluba organizaciono moe da bude:
U sastavu nabavne slube
U sastavu prodajne slube
U okviru tehniko-tehnolokog sektora
Posebna organizaciona jedinica
Sa mikro-aspekta, skladina sluba moe biti organizovana kao:
Centralizovana
Decentralozovana
Kombinovana
-
9
SKLADINO POSLOVANJE Organizacija skladita
Kod centralizovanog skladita, skladitenje robe se obavlja na jednom mestu, bez obzira na broj proizvodnih pogona, nabavnih i prodajnih slubi
Decentralizovano organizovano skladite svaka proizvodna, prodajna i nabavna jedinica ima svoje posebno skladite
Kombinovano organizovano skladite podrazumeva dogovor i podelu roba izmeu jedinica koje koriste skladite; dogovor se odnosi na odreivanje vrste i koliine roba koje e se centralizovano skladititi (robe i materijali koje svi koriste); specifine robe i materijale skladiti svaka jedinica posebno
-
10
SKLADINO POSLOVANJE Organizacija skladita
Centralizovano skladite ima nie trokove skladitenja, ali se poveavaju trokovi nabavke i trokovi prodaje; prodaja tee snabdeva kupce (roba dislocirana od kupaca)
Decentralizovano skladite poveavaju se trokovi skladitenja i broj skladinog osoblja; bolje se uvaju i koriste specifini materijali nego u sluaju centralnog skladita
Kombinovana varijanta skladitenja omoguava korienje prednosti oba modela i eliminisanje njihovih nedostataka
-
11
SKLADINO POSLOVANJE Korienje skladita
Skladini prostor se uglavnom moe koristiti za vie namena vana karakteristika jer se tako efikasnije koristi ukupna povrina skladita, racionalnije se koristi skladina oprema, smanjuje se radna snaga
Mogua funkcionalna podela skladinog prostora - Prostor skladita za smetaj robe - Prostor za kretanje (saobraajnice) - Prijemni prostor
- Prostor za izdavanje robe
- Kancelarijski prostor
-
12
SKLADINO POSLOVANJE Korienje skladita
Osnovni indikator za utvrivanje veliine skladita je prostor za skladitenje robe (koliina robe x potreban prostor); indikator je uopten, modifikacije zavise od vrste robe i naina njenog skladitenja
Da bi se dobila ukupna povrina potrebna za skladitenje, proraunatom osnovnom prostoru za skladitenje robe, dodaje se prostor za saobraajnice i prolaze, prostor za prijem i izdavanje robe i kancelarijski prostor
U zavisnosti od vrste materijala koji se skladiti, skladini prostor se rauna i izraava u povrinskim ili zapreminskim jedinicama mere
Racionalnost skladinog poslovanja zavisi od unutranje organizacije skladita
-
13
SKLADINO POSLOVANJE Korienje skladita
Koeficijent iskorienja skladita se rauna kao odnos neto skladine povrine (prostor za smetaj robe) i ukupne (bruto) skladine povrine (ili zapremine)
bruto
neto
i
P
PK
Ki koeficijent iskorienja skladita
Pneto neto povrina za smetaj robe
Pbruto bruto povrina skladita
-
14
SKLADINO POSLOVANJE Korienje skladita
Za projektovanje savremenog skladita potreban interdisciplinaran pristup
esto povrina saobraajnica i prolaza zauzima i do 50% ukupne povrine za smetaj robe;
irina, duina i nain projektovanja saobraajnica i prolaza moraju biti takvi da se roba moe nesmetano sloiti, uzeti i izneti sa skladita, ali uz uslov da je u isto vreme povrina saobraajnica minimalna
Postoje razliiti modeli razmetaja redova za smetaj robe i puteva u skladitu
Broj redova i saobraajnica zavisi od vrste robe i naina slaganja
Redovi za smetaj robe i saobraajnice se mogu izvesti kao parni i neparni
-
15
SKLADINO POSLOVANJE Korienje skladita
Unutranji raspored skladita najee je:
1. Linijski (smetaj robe u police ili rafove pravolinijski, jedna pored druge ili jedna na drugu)
2. Potkoviasti ili U profil (glavna saobraajnica je u obliku potkovice odnosno slova U, a sporedni hodnici ili prolazi idu popreno u odnosu na glavnu saobraajnicu
3. Riblja kost (glavna saobraajnica je na sredini a pomone su od sredine u stranu, pod odreenim uglom)
-
16
SKLADINO POSLOVANJE Skladina evidencija
Koliina robe u skladitu se stalno menja svaki dan se neka koliina odreeneih roba izdaje i prima
esto stvarna koliina robe na skladitu ne odgovara knjigovodstvenom stanju potrebni inventari (popisi) nekoliko puta godinje do razlike izmeu stvarnog i knjigovodstvenog stanja dolazi usled nepreciznog brojanja, kaliranja robe, rastura i loma robe, kraa...
Runo voenje evidencije svaka kutija (paket, sanduk) sa vie komada imaju odgovarajuu viseu ili leeu karticu (naziv, kataloki broj, datum, stanje)
Poluautomatsko voenje evidencije roba se fiziki obeleava viseim ili leeim karticama, a obrada stanja, naziva, broja itd. se vri automatski (pomou raunara)
Automatsko voenje evidencije elektronska obrada podataka (ureaji za prenos i odlaganje su automatski i povezani sa raunarom, roba se obeleava nekim od kodova, npr. EAN kod)
-
17
SKLADINO POSLOVANJE Tehnika skladitenja
Prijem robe u skladite
Nekoliko razliitih mogunosti, u zavisnosti koja roba je u pitanju i ko je dostavlja na skladitenje:
1. Prijem nabavljene robe i repromaterijala
2. Prijem gotovih proizvoda
3. Prijem alata, opreme i pribora
-
18
SKLADINO POSLOVANJE Tehnika skladitenja
1. Prijem nabavljene robe i repromaterijala obavlja se obino putem prijemnog odeljenja u skladitu Nabavka obavezna da robu nabavi i sa potrebnom
dokumentacijom dopremi do skladita Prijemno odeljenja skladita obavlja kvantitativni i
kvalitativni prijem nabavljene robe i uporeuje stanje iz dokumenata sa stvarnim stanjem robe koja se predaje na skladitenje
Prijemno odeljenje nabavci predaje uredno popunjenu prijemnicu robe u jednom ili vie primeraka, a odreeni broj ovih dokumenata prosleuje i raunovodstvu radi evidentiranja zaliha
Posebno se prima i odlae kupljeni repromaterijal, a posebno ostala roba
-
19
SKLADINO POSLOVANJE Tehnika skladitenja
2. Prijem gotovih proizvoda obavlja prijemno odeljenje skladita a predaju gotovih proizvoda sluba proizvodnje Kontrola kvaliteta je obino u sastavu proizvodnje, a moe biti i u
sastavu skladine slube Sluba za kontrolu kvaliteta izdaje ateste o kvalitetu i potvrdu o
kvalitetu gotovih proizvoda
Postupak skladitenja isti kao i kod prijema nabavljene robe i repromaterijala
3. Prijem ureaja, alata, opreme i pribora u saradnji nabavke i skladitenja Sloen posao jer se vri pojedinano i za sve se formira posebna
dokumentacija
Neophodna pomona transportna sredstva, vie ljudi za manipulaciju i smetaj, strunjaci za uputstva o nainu manipulacije i nainu skladitenja
-
20
SKLADINO POSLOVANJE Tehnika skladitenja
Izdavanje robe iz skladita
Redosled prijema robe diktira nabavka, dok skladina sluba utie na redosled izdavanja robe iz skladita
Ako se ne potuje redosled izdavanja robe, roba koja je ranije nabavljena i skladitena gubi na kvalitetu (kalo, rastur, lom) zato se mora potovati redosled i izdavati prvo roba koja je ranije uskladitena
Osmiljeni su mnogobrojni modeli koji reguliu pravilno izdavanje robe iz skladita
-
21
SKLADINO POSLOVANJE Tehnika skladitenja
Ako je roba spakovana i skladitena u sanducima, kaletama i paletama, svaki paket dobija svoj redni broj i slae se tako da se po tom redosledu vri i izdavanje
Ako se roba slae u redove ili gomile, oni se obeleavaju i roba se kasnije po tom redosledu izdaje sa skladita
Roba valjkastog, ipkastog oblika skladiti se pod nagibom koji omoguava da roba koja je prva skladitena prva i izlazi iz skladita
Ako su karakteristike robe takve da se mora skladititi u prostorije, cisterne, silose ili kontejnere, ovi objekti se obelee redosledom ulaza koji se potuje i prilikom izdavanja robe